Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Rezultati 5. foto natječaja Minijatura 2015.

u organizaciji udruge FIJAKER

Na foto natječaj Minijatura 2015. u organizaciji udruge Fijaker odazvala su se 44 autora. Povjerenstvo, u sastavu Slavka Pavić, predsjednica, Božidar Kasal i Rolando Nikčević članovi, dodijelilo je jednu prvu, dvije druge i tri treće nagrade, te šest pohvala. Nagrade i pohvale pripale su:

1. nagrada
Ivica Tomić

2. nagrada
Davor Curić
Neda Rački

3. nagrada
Ivana Planinić
Darija Šesto
Davorka Trbojević

Pohvale:
Branka Dimić
Biljana Knebl
Višnja Makek
Miro Martinić
Nenad Reberšak
Aleksandar Tomulić

Fijaker

Na natječaj je 44 autora u konkurenciji i 3 izvan konkurencije poslalo ukupno 91 autorski rad. Prema propozicijama natječaja žiri je od autora koji su poslali više radova izabrao jedan rad za konkurenciju, a ostali sudjeluju u izložbi.

Ostali sudionici natječaja: Željko Bagić, Andrija Baša, Vesna Buntić, Dren Butković, Tomislav Dolovčak, Julija Domac, Tomislav Faist, Fredy Fijačko, Mladen Fliss, Boris Golub, Čedomil Gros, Dino Hajdarević, Marija Horoš Novaković, Zlatko Ivančok, Miroslav Juhant, A. Jurdana, Senka Jurković Gros, Krešimir Mehičić, Željko Novaković, Željko Plašč, Zvonimir Rendeli, Vladimir Superina, Pavao Toth, Martina Ribarić, Sandra Truntić, Mišo Vasilić, Višnja Vidmar, Miljenko Vojta, Vladimir Vrđuka, Paula Vrkić, Zdenko Vukelić i Ksenija Zurl

Izvan konkurencije: Slavka Pavić, Božidar Kasal – članovi žirija, Vesna Špoljar - organizacija Natječaja

Nagrađenima i pohvaljenima čestitamo, a svim sudionicima zahvaljujemo na odazivu.

Pozivamo vas na otvorenje izložbe 18. prosinca u 19 sati, caffe bar „LP“, Račkoga 11, Zagreb.

Sve minijature pristigle na natječaj biti će izložene. Nakon otvorenja izložbe, minijature će se prodavati, a novac prikupljen od prodaje darovat će se, kao i prijašnjih godina udruzi sa socijalno-humanitarnim ciljevima Ozana, Vukovarska 235, Zagreb.

Želimo svima Sretan Božić i novu godinu i neka vas uvijek prati DOBRO SVJETLO!

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Samira Kentrić / Balkanalije

vrijeme: 01.03.2016. - 26.03.2016.19,00

mjesto: Zagreb; Galerija Forum, Teslina 16


Samira

U utorak, 1. ožujka, u 19 sati, u zagrebačkoj Galeriji Forum, otvara se izložba 'Balkanalije / odrastanje u tranzicijskom vremenu' slovenske autorice Samire Kentrić. Izložba ostaje otvorena do 26. ožujka.

Samira Kentrić je slovenska autorica koja se bavi ilustracijom, no jednako tako i umjetnošću obilježenom kritičkim promišljanjem svijeta. Polazeći od osobnog iskustva ona svoj društveni okoliš promatra iz intimnog rakursa djeteta iseljeničke bosanske obitelji te tako dodatno osnažuje prikaze općeg stanja ratne i poratne stvarnosti ovih prostora.

Umjetnica koja u svojim (nad)realističkim crtežima pokazuje suvereno zanatsko umijeće ne zaustavlja se na demonstraciji vlastite vještine nego koristi metier kao sredstvo posredovanja intenzivne refleksije, aktivnog postavljanja prema društvenom hororu proteklog razdoblja, jednako kao i prema problematičnoj suvremenosti koja je uslijedila.

Kroz metaforičke i alegorijske 'montažne' prizore u kojima se isprepliću autobiografska iskustva s lokalnim i globalnim političkim događajima, u prikazima koje obilježava otpor i pobuna, žestina, sarkazam, ali i nježne, melankolične evokacije djetinjstva, autorica nastoji objasniti sebi i publici mučnu kompleksnost svijeta i vremena u kojemu se zatekla.

U Galeriji Forum bit će premijerno predstavljen veći broj crteža koji su publicirani u njezinoj knjizi, grafičkom romanu Balkanalije. Knjiga je izašla iz tiska početkom 2015., a nastajala je gotovo pet godina. Izloženo je 38 crteža-akvarela, monokroma s tek mjestimičnim kolorističkim akcentima. Većim dijelom radovi su gusto nanizani u kontinuiranom frizu na katu galerije, a u prizemlju autorica je postavila i 'kutak za čitanje', instalaciju s knjigama, bean bag-sjedalicama i hrpom kitkat čokoladica.Tekst na zidu, dio te instalacije, evocira vedre djetinje doživljaje u rodnom kraju svojih roditelja suprostavljene kasnijim traumatičnim ratnim zbivanjima.

Samira Kentrić rođena je 1976. u Ljubljani. Kao slobodna umjetnica intenzivno se bavi ilustracijom knjiga i časopisa. Između ostalog njezine su ilustracije objavljene su i u prestižnoj publikaciji American Illustration. Prošle godine autorica je primila međunarodnu nagradu Special Book Award. Izlagala je u mnogim europskim gradovima, Od 1999. godine djeluje i kao dio umjetničkog dvojca Eclipse koji je za svoj rad 2001. godine dobio nagradu Zlatna ptica. Živi i radi u Ljubljani.
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Samostalna izložba Dražena Pavlovića ”Metastabilna Sfera”

U subotu, 4. 3. 2017. u 18, 30 sati, u prostorima DOSOR u Radencima (Prisojna cesta 4a, 9252 Radenci, Slovenija), otvara se izložba slika Dražena Pavlovića, pod nazivom ”Metastabilna Sfera”.

Dražen Pavlović rođen je 17. svibnja 1962. godine u Varaždinu. Profesionalni je umjetnik, slikar snažnog i otvorenog kolorizma, originalnog stila i autentičnog tematskog pristupa, slikar vlastitog ”unutarnjeg” univerzuma. Predstavnik je ”metastabilizma”, novog internacionalnog znanstveno-umjetničkog pokreta (TMM ~ The Metastabilian Movement), čija filozofija se temelji na Teoriji komplementarne prirode (The Complementary Nature; J. A. Scott Kelso and David A. Engstrøm – Cambridge, Massachusetts / London, England).

Samostalna izložba Dražena Pavlovića

Pavlović je član Likovne udruge Varaždin (LUV) i Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb (HDLU Zagreb). Do sada je priredio 34 samostalne izložbe i sudjelovao na 176 skupnih izložbi, te na više od 100 likovnih kolonija, simpozija i umjetničkih rezidencija u Hrvatskoj i inozemstvu.

Za svoj umjetnički rad primio je nekoliko vrijednih domaćih i međunarodnih priznanja i nagrada. Živi i radi u Varaždinu.
Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Izvor: hdlu-zagreb

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Samostalna izložba Ivana Listeša ''Kad zaroniš do dna, zaroni još dublje"

vrijeme: 22. studenog 2016. u 19h

mjesto: Europski dom, Jurišićeva 1, Zagreb

Ivan Listeš je do sada svoj slikarski opus većinom izlagao u Splitu i okolici, dok je u Zagrebu sudjelovao na nekoliko grupnih projekata. Ovo je njegova prva samostalna izložba u Zagrebu na kojoj će se predstaviti svojim recentnim djelima iz slikarskog opusa.

Samostalna izložba Ivana Listeša

Kad zaroniš do dna, zaroni još dublje

Smiraj… zvuk mora…. tišina koja govori tisuću riječi. Svijet koji se izvana čini toliko savršenim da niti ne naslućujemo što se događa unutar njega.

Lebdeće brodice, autohtone životinje, plodna polja i ribari čine unutarnji svijet akademskog slikara Ivana Listeša. Tradicija, običaji i način života u Dalmaciji utemeljen na blagodatima prirode polako nestaje i pada u zaborav. Transformiran u daleko sjećanje taj idilični svijet mora i plodnih polja obasjanih suncem povremeno navire iz podsvijesti unoseći nemir i sjetu u naš svakodnevni život.

Samostalna izložba Ivana Listeša ''Kad zaroniš do dna, zaroni još dublje

Poentilističkim načinom gradnje snažno dinamiziranih kolorističkih površina, te pastuoznim nanosima boje Ivan Listeš stvara nadrealnu sliku realnog svijeta. Brodovi koji ne plove, već lebde, plodna polja predočena kao svjetovi za sebe i tovari u žarko crvenoj nijansi čine sastavne dijelove svemira ispunjenog otocima. Dalmacija prije modernizacije, kapitalizacije i agresivne turističke devastacije čini se kao dalek i nedokučiv svijet… Svijet za kojeg smo svjesni da je nekada postojao, ali danas je nejasan i suviše dalek da bismo ga prizvali u jasno sjećanje.

Rad Blagoslov prikaz je nekadašnjeg načina života kad su muškarci ribareći privređivali za obitelj, dok su ih supruge dočekivale ispred prepoznatljivih kamenih kuća sa škurama na prozorima, a dalmatinski psi lunjali mjestom. Naziv djela, kao i sam sadržaj, iskaz je zahvalnosti na iskonskim vrijednostima koje u pojedinca utkiva rodno mjesto, zavičaj i sigurnost odrastanja pod okriljem obitelji, a koje danas vrlo često uzimamo zdravo za gotovo.

Djelo Gornje i Donje selo ikoničnim prikazima arhetipskih vrijednosti nastavlja interpretaciju identiteta u nestajanju. Muškarci odjeveni u narodnu nošnju s tradicionalnim glazbalima stoje na plodnoj zemlji kojom jure tovari i iz koje isijavaju snažne zrake sunca aludirajući na neophodnu sunčevu energiju bez koje nema života. Jedrilice i barke lebde u zrakopraznom prostoru dok se na udaljenoj planeti nazire klapa. Dalmatinska inačica antičkog motiva arkadijske idile tumači istinu o realnom stanju današnjice kada autohtono stanovništvo napušta otoke, što rezultira neobrađenom zemljom kojom lutaju divlje životinje, a tovari na čijim je leđima izgrađena gotovo cijela Dalmacija postaju rijedak prizor.

Tišina

Ispreplitanje sna i jave, realnosti i fikcije, konkretnog i apstraktnog, svjesnog i nesvjesnog, te mogućeg i željenog doveden je do krajnjih granica u radu Naopako. Plavičaste brodice lebde na krvavo crvenoj materičnoj pozadini približavajući se otoku posve iskrivljenih proporcija i perspektive. No, unatoč svim tim nelogičnostima promatrač i dalje s lakoćom prati zbivanja na slici.

Učestali Listešov motiv, uz plutajuće brodice, zemaljska je kugla koja preuzima ulogu simbola pojedinog otoka. Na slici Napušteni planet površinu planeta ispunjavaju polja sa suhozidom koja se u obrnutoj perspektivi protežu duž gornjeg dijela slike, dok su brodice tek minorno naznačene u podnožju slike. Autor ističe motiv plodne autohtone zemlje stavljajući je u poziciju sunca koje svojom energijom napaja cijeli svijet, ukazujući pritom na ljudsko zanemarivanje i nepoštivanje blagodati Majke Prirode.

Iako i u radu Priprema za bijeg brodice lebde, po prvi put je prisutna linearna perspektiva i konkretno tlo pod nogama. Toplina zemljanih tonova i ribe koje plivaju oko napuštene barke daju naslutiti kako je riječ o metaforički potopljenoj crkvi koju pronalazimo na dnu mora poput olupine starog broda obrasle morskim travama. Snažno je prisutna simbolika napuštanja starog i vrijednog zbog novonametnutih poriva i načela suvremenog društva uslijed čega nismo ni svjesni što ostavljamo za sobom. Intrigantan je i rad Prolaz čija arhitektura nalikuje na spoj arhetipskih oblika babilonske kule ili zigurata i pročelja suvremenih nebodera, dok simboličan prolaz kroz njih možemo dvojako shvatiti: poput ljuštura drevne prošlosti ili pak prolaznosti i potrošnosti suvremenog doba.

Ciklus recentnih radova Ivana Listeša ponajbolje objedinjuje rad Tišina, ujedno odabran i za naslovnicu kataloga. Usidrene brodice ukazuju na trenutak mira i tišine gdje duboko modro plavetnilo osigurava osjećaj spokoja. Izoliranost od vanjskog užurbanog i glasnog svijeta dopušta pojedincu da zastane na tren i suoči se sa samim sobom, sa svojim životom, sa svojom prošlošću, sadašnjim trenutkom, te odluči o koracima koji će definirati njegovu budućnost. Zaron ispod mora omogućuje nam susret s našim brodicama koje lebde u našem svemiru i ukazuju na naše, ponekad duboko zakopane i zaboravljene, ali i dalje prisutne vrijednosti u životu.

Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Samostalna izložba Ivana Listeša "Hoću ljeto"

vrijeme: 25. siječnja 2017. u 19h

mjesto: Galerija Zvonimir, Bauerova 33, Zagreb

"More kada jednom baci svoje čini, onda zauvijek drži čovjeka u mreži čuđenja"

Jacques Yves Cousteau

Poniranjem u duboko plavetnilo Ivan Listeš zaranja u osebujnost vlastite slikarske ekspedicije. Koristeći boje kao živu materiju te motive ribara, tovara i psa kao arhetipske simbole dalmatinskog kraja Listeš stvara vlastiti mikrokozmos ispunjen nadrealnim prizorima izgubljenih dalmatinskih gradova. Otoci, polja i gradovi percipirani su kao planete, dok je beskrajnost svemira zamijenjena beskrajnošću dubokog morskog plavetnila. Uobičajena aktivnost i žustrina današnjeg načina života zamijenjene su kompozicijama kojima dominira mir, tišina i spokoj. Motivi lebde i plutaju po materičnoj površini slike. Naglašena simbolika svakog prizora podložna je interpretaciji nekadašnjeg i sadašnjeg načina života u Dalmaciji.

Samostalna izložba Ivana Listeša

Ispreplitanjem sjećanja, realnosti i potencijalne budućnosti Ivan Listeš prikazuje potopljeni stari-novi svijet. Ono što je nekada bilo realno danas je postalo nadrealno. Reminiscencija na tradicionalni dalmatinski način života budi se u prikazima ljudi i tovara pomoću kojih su izgrađene kamene kuće i ribara koji su privređivali i brinuli se za obitelj. S vremenom oni gube svoju relevantnu funkciju i postaju artefakti minulog doba. Sve što je nekada predstavljalo osnovno sredstvo življenja danas je izgubljeno u vremenu, zaboravljeno, potopljeno i nataloženo na dnu podmorja.

Samostalna izložba Ivana Listeša

Dalmatinski svemir unutar mora Ivan Listeš ispunjava plutajućim brodicama, ribarima, tovarima, dalmatinskim psima i beskrajnim poljima na površinama planeta-otoka. Prizore karakterizira duhovit i ironičan prizvuk blizak autoru koji ujedno poprima i angažiranu notu interpretacije rodnog kraja.

Snažnim komplementarnim kontrastom rad Vau, vau, vau, vau, vau ukazuje na problematiku dokazivanja autentičnosti porijekla tipičnih dalmatinskih proizvoda, sorti i pasmina poput psa dalmatinca koji stoji na provi barke i laje u znak prepoznavanja planeta s kojeg je otuđen. Uz vjerne pratitelje ribari se vraćaju kući s ostima u rukama sugerirajući uspješnost današnjeg ulova. Umjesto dubokog plavetnila snažna crvena boja poentilistički gradi materiju svemira te u kontrastu s komplementarnom zelenom dodatno naglašava bujnost i bogatstvo otoka-planeta isprepletenog suhozidima i ogradama za stoku te kamenim kućicama.

Samostalna izložba Ivana Listeša

Sličnom tematikom bavi se i rad Sukob gdje strukture suhozida na površini planeta-otoka oštro razdvajaju polja lavande od pšenice, a njihov sukob i pitanje što će prevladati metaforički je interpretirano kroz sraz dviju sila čije su posljedice lebdeće krhotine u svemiru. Dok pšenica osigurava osnovno sredstvo za život mještana, lavanda je odličan potencijal za zaradu i izvoz u inozemstvo, te se postavlja pitanje što su nam prioriteti u životu.

Kroz vlastiti opus Ivan Listeš propituje i mentalitet svog naroda. Rad Boj se lisice, boj se vuka interpretira staru narodnu poslovicu o donošenju životnih odluka. Dekorativni prikaz planeta s kojeg se radijalno šire stabla u pravilnom ritmu izmjenjujućih mladica i zrelog drveća stvara titravu ekspandirajuću energiju dodatno pojačanu kolorističkim kružnim gibanjima oko jezgre planeta. Stabla simboliziraju šumu kao element nepoznatog i tajanstvenog, potencijalno opasnog, no ukoliko ne prihvatimo izazov nikad nećemo otkriti vlastite potencijale i mogućnosti.

 izložba Ivana Listeša

U nizu radova svojim komornim formatom ističe se djelo Polje. Gusti, gotovo reljefni nanosi boje najdubljeg plavetnila interpretiraju dolazak jedrenjaka na planet-polje. Jedrenjak se približava površini planeta te kroz modru točkastu koprenu dolazi do samog polja. Poput ulaska u atmosferu iz dubine svemira. Prizor lišen ljudi i kuća akcentuira dug i ponekad mukotrpan put na malo polje koje se često nalazilo pred vrh brda ili otoka jer je ondje zemlja najbolje rađala.

Značajan segment tradicionalnog načina života predstavlja bijeg od svakodnevnice ilustriran u radu Vikend planet. Ovaj put zrakoprazni prostor svemira nije poentilistički ispunjen bojom već glatka površina modre boje istovremeno asocira na vedro nebo i more budeći pozitivan relaksirajući osjećaj. Točkasti način gradnje prebačen je na oblikovanje površine vikend planete. Pozitivna atmosfera i osjećaj vedrine asociraju na odmor, osamu i obnovu kontakta s prirodom.

Doček je rad koji se sadržajno i stilski najviše razlikuje od ostalih u ovom ciklusu. Nema očekivanih kontrasta toplih i hladnih tonova koji bi ujednačili kompoziciju već dominantni hladni plavičasti tonovi stvaraju osjećaj polarne hladnoće. Materična gustoća svemira u ptičjoj perspektivi ispunjava zvjezdano nebo. Mještani dočekuju strance koji s brodovima pristaju u luku. Egzotičan prikaz zaleđenih palmi upozorava na štete i opasnosti koje donose ekstremne hladnoće u Dalmaciji. Upravo je stvaranje u iznimno hladnim uvjetima rodnog grada uvjetovalo nastanak rada koji je poslužio i kao inspiracija naziva same izložbe kojom autor priziva ljeto.

Naglašenom simbolikom tradicionalnih motiva Ivan Listeš na angažiran i duhovit način interpretira rodni kraj kroz nadrealni svijet svemirskog podmorja. Pritom suptilno potiče promatrača na vlastito promišljanje o prioritetima: sačuvati staro ili izgraditi novo, očuvati svoje ili privući tuđe, cijeniti duhovno ili iskoristiti materijalno. Odgovor na svako od tih pitanja individualan je odraz karaktera pojedinca.

Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

Sa otvorenja izložbe Ivana Listeša "Hoću ljeto"

  • img_20170125_184158
  • img_20170125_184129
  • img_20170125_184121
  • img_20170125_184147
  • img_20170125_184141
  • img_20170125_184208
  • img_20170125_184309
  • img_20170125_184246
  • img_20170125_184256
  • img_20170125_184233
  • img_20170125_184216
  • img_20170125_184223
  • img_20170125_184433
  • img_20170125_184328
  • img_20170125_184324
  • img_20170125_184315
  • img_20170125_184340
  • img_20170125_184357
  • img_20170125_184350
  • img_20170125_185539
  • img_20170125_185553
  • img_20170125_185548
  • img_20170125_185559

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.

NAVIGACIJA