Zagrebački likovni salon 2016 u Europskom domu Zagreb



U utorak, 18. 10. 2016. u 19 sati, u Europskom domu Zagreb ( Jurišićeva 1/1, Zagreb ), otvara se ” Zagrebački likovni salon 2016 ”, u organizaciji HDLU Zagreb. Izložbu će otvoriti Renata Bačić ispred Europskog doma Zagreb, te Krešimira Gojanović i Robert Štimec ispred HDLU Zagreb. Izložba će se moći pogledati do 18. 11. 2016.

Zagrebački likovni salon 2016 u Europskom domu Zagreb

Zagrebački likovni salon 2016 u organizaciji HDLU Zagreb predstavlja likovna ostvarenja umjetnika i članova HDLU Zagreb u tradicionalnim likovnim tehnikama slike, crteža i umjetničke grafike, u individualnom autorskom izrazu svakog pojedinog umjetnika, koji se predstavio sa jednim djelom po vlastitom izboru, doprinoseći na taj način raznolikosti i slobodi osobnih likovnih rukopisa.

Izlagači: Petar Hranuelli, Višnja Peter, Stjepan Perković, Krešimira Gojanović, Andro Banovac, Andreja Dujnić, Jela Šare, Hrid Matić, Kristina Kinkela, Nada Martinjak, Luka Koščak, Vlasta Pastuović Aleksić, Zlatko Lula Isaković, Goran Žigolić, Jelena Martinović, Miljenko Beler, Anđelko Brkić, Boris Pecigoš, Mladen Žunjić, Jasna Dapas, Ivana Kolić, Damjan Kovač, Rada Marković, Snježana Mekić Delić, Stjepan Šimić Pepi, Dražen Pavlović i Marija Kruljac.

Izvor: https://likumzg.wordpress.com

Zagrebački ljetni likovni salon 2017. – ”Imaginarni prostori”



U Galeriji Vladimir Filakovac (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb), u ponedjeljak 10. srpnja 2017. u 19 sati otvara se Zagrebački ljetni likovni salon 2017. pod nazivom ”Imaginarni prostori”, na kojemu će svoja djela izložiti članovi HDLU Zagreb. Izložbu će otvoriti voditelj Galerije Vladimir Filakovac, Svebor Vidmar, te u ime HDLU Zagreb, Krešimira Gojanović. Izložba se može pogledati do 27. srpnja 2017. radnim danom od 10 do 19 sati.

Zagrebački ljetni likovni salon 2017. – ”Imaginarni prostori”

Izlažu: Sabina Blažić, Jasminka Bukvić, Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Tihomir Cirkvenčić, Krešimira Gojanović, Zlatko Isaković, Denis Kaplan, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Luka Koščak, Alfred Freddy Krupa, Elvira Ladišić, Marina Lapadatović, Jelena Martinović, Danko Merin, Boris Pecigoš, Stjepan Perković, Zvonko Petanović, Luka Piškur, Laura Šarabok i Mladen Žunjić.

Iz predgovora izložbi: Imaginarni prostori su prostori našeg uma, sjecište ideja i kreativnih impulsa, ono što nas nadahnjuje, čemu se divimo, što nas privlači, ali i zastrašuje ili provocira na istraživanje. To su slike koje pričaju o prirodi i Svemiru, o prolaznosti ili vječnom kruženju životne sile, o putovanju u prošlost ili budućnost, to su i prostori uspomena, snova, impresija i informacija, a umjetnik u svom tom oceanu unutarnjeg sebstva poput nekog arhetipskog promatrača uočava, izdvaja, rasčlanjuje i gradi nova obzorja, ili onim već postojećim pridodaje nova značenja, sagledana iz drugačijih kuteva.

Na svom ”Zagrebačkom ljetnom likovnom salonu 2017.”, umjetnici su kroz temu ”Imaginarnih prostora” uronili u boje i oblike svog unutarnjeg svijeta, da bi sam taj čin slikanja istodobno postao i metaforički ”put po nepoznatoj zemlji”, potraga za skrivenim prostorima u riznici nesvjesnog uma, koju  ponekad uspijemo otključati kroz umjetnost i duhovnost, u sazvučju između unutarnjeg viđenja i njegove refleksije u materiji, sa kojom se afirmira individualni univerzum pojedinog umjetnika.

Tako Boris Pecigoš u svom radu ”Monument” propituje prostor koji se aktualizira nakon čovjekove smrti: je li to tek fizički položaj trupla u zemljanoj jami ili simboličko plutanje duše u prostranstvima Svemira? Metafizičkim pitanjima bavi se i Sabina Blažić u svom radu “Između neba i zemlje”, gdje čovjekoliko stablo neraskidivo povezuje dvije dimenzije čovjekovog življenja, duhovnu i materijalnu. Alfred Freddy Krupa dočarava nam Geu, imaginarnu dušu planete Zemlje, koja se u fluidno plavičastim strujanjima pretapa i prožima sa obrisima iz prirode, a Danko Merin istražuje prirodu kroz kolorističku impresiju rascvjetanog vrta, u čijim se dubinama skrivaju tajne. U mekim tragovim akvarelne svježine, i Zvonko Petanović skicira proljetno buđenje svoje Slavonije.

Ana Cerovski i Jelena Martinović snažnim i čistim bojama opisuju atmosferu samotnih planina u različitim godišnjim dobima, dok nam Laura Šarabok kroz udaljenu ljudsku figuru na vrhuncima masivnog planinskog kanjona približava tračak mistike, ali i egzistencijalnu samoću tragalaca za skrivenim prostorima duha, a Stjepan Perković na svojoj slici simbolički prikazuje prostore unutarnjeg viđenja. Denis Kaplan, Mladen Žunjić i Jasminka Bukvić naslikali su svoja prostranstva apstraktnim rukopisom, koji raspršuje titravu svjetlost velegrada (Bukvić), kao i nemir suvremenog svijeta, prožetog konfliktima i velikim migracijama (Žunjić i Kaplan).

Marina Lapadatović prikazuje simbolično ”bombardiranje” uma današnjeg čovjeka u svijetu informacijske prezasićenosti, kao i potrebu za samoobranom od tih utjecaja, a Tihomir Cirkvenčić također dočarava dinamičan medijski prostor, prošaran nepravilnim crvenim mrljama, koje simboliziraju dramatične dnevne vijesti. Elvira Ladišić, Luka Koščak i Luka Piškur istražuju prostranstva Svemira, udaljenih galaksija i planeta, dok Ivana Kolić u mitski prostor tamnog univerzuma postavlja anđeosko biće nalik fetusu, koje samo sebe stvara i oslobađa.

Antonija Cesarec sučeljava lirske poteze kista sa čvrstim geometrijskim površinama ograđenog mikro-kozmosa u vlatima trave, a Branka Kopeti svojim jedrima povezuje morske i nebeske širine i dubine. Zlatko Isaković vodi nas u prošlost živopisnih ulica po kojima šetaju dame sa suncobranima, simbolizirajući eleganciju i mir univerzalnog ženskog principa u svim epohama.

Žudnja slikara da potraži nove prostore u svojim vizijama stara je kao i slikarstvo samo i još od drevnih prizora ljudi i životinja na zidovima prethistorijskih špilja, umjetnik je imao potrebu svojim viđenjem nadograditi i promjeniti svijet oko sebe, utkati nove simbole u kolektivnu imaginaciju i prenijeti duhovno iskustvo svojim suvremenicima, pa je tako svaka nova slika ujedno i obećanje da ”put po nepoznatoj zemlji” nikad nije do kraja dovršen, već predstavlja poziv da kroz kreaciju iznesemo sebe u već postojeći svijet i osobnom imaginacijom proširimo njegova prostranstva.

mr. art Krešimira Gojanović

Fotogalerija

  • img_20170710_193234 (medium)
  • img_20170710_193319 (medium)
  • img_20170710_193231 (medium)
  • img_20170710_193229 (medium)
  • img_20170710_191920 (medium)
  • img_20170710_191908 (medium)
  • img_20170710_191807 (medium)
  • img_20170710_191816 (medium)
  • img_20170710_191603 (medium)
  • img_20170710_191614 (medium)
  • img_20170710_191802 (medium)
  • img_20170710_191557 (medium)
  • img_20170710_191551 (medium)
  • img_20170710_191534 (medium)
  • img_20170710_191528 (medium)
  • img_20170710_191052 (medium)
  • img_20170710_191033 (medium)
  • img_20170710_191048 (medium)
  • img_20170710_191023 (medium)
  • img_20170710_191028 (medium)
  • img_20170710_191006 (medium)
  • img_20170710_191010 (medium)
  • img_20170710_191001 (medium)
  • img_20170710_190937 (medium)
  • img_20170710_190627 (medium)
  • img_20170710_190620 (medium)
  • img_20170710_190922 (medium)
  • img_20170710_190613 (medium)
  • img_20170710_190608 (medium)
  • img_20170710_190602 (medium)
  • img_20170710_190556 (medium)
  • img_20170710_190548 (medium)
  • img_20170710_190540 (medium)
  • img_20170710_190531 (medium)
  • img_20170710_190348 (medium)
  • img_20170710_190520 (medium)
  • img_20170710_190242 (medium)
  • img_20170710_190325 (medium)
  • img_20170710_190225 (medium)
  • img_20170710_185934 (medium)
  • img_20170710_185945 (medium)
  • img_20170710_185926 (medium)
  • img_20170710_185914 (medium)
  • img_20170710_185853 (medium)
  • img_20170710_185907 (medium)
  • img_20170710_185846 (medium)
  • img_20170710_185839 (medium)
  • img_20170710_185827 (medium)
  • img_20170710_185802 (medium)
  • img_20170710_185818 (medium)
  • img_20170710_185809 (medium)
  • img_20170710_185736 (medium)
  • img_20170710_185732 (medium)
  • img_20170710_185722 (medium)
  • img_20170710_185713 (medium)
  • img_20170710_185707 (medium)
  • img_20170710_185644 (medium)
  • img_20170710_185658 (medium)
  • img_20170710_185637 (medium)
  • img_20170710_185633 (medium)
  • img_20170710_185624 (medium)

Zbirka bikova dr.sc . Danijela Režeka u zagrebačkom Muzeju Mimara

vrijeme: 19.01.2017. u 19 sati

mjesto: Muzej Mimara, Zagreb

Dr. sc. Danijel Režek poznat je u rodnom Međimurju kao poduzetni gospodarstvenik koji se uvijek iznova potvrđivao na rukovodećim funkcijama uglednih privrednih subjekata na kojima je ostvario zapažene poslovne rezultate u domovini ali i izvan nje.

Zbirka bikova dr.sc . Danijela Režeka

Tijekom dugogodišnje uspješne poslovne karijere dr. Režek pokazivao je i veliko zanimanje za kulturu i umjetnost. Osim sakupljanja slika i skulptura suvremenih hrvatskih umjetnika postao je pasionirani sakupljač suvenira s motivom bika. Priča je započela 1961. u Poljskoj kada mu je pozornost privukla crno- bijela porculanska figurica spomenute životinje. Bila je to ljubav na prvi pogled, a nabava sličnih suvenira nastavila se tijekom godina na poslovnim i privatnim putovanjima diljem svijeta.

Pedesetšest godina kasnije zbirka dr. Režeka dosegla je brojku od više stotina primjeraka u različitim materijalima i tehnikama izvedbe sa mnoštvom autorskih djela naših suvremenih umjetnika. Sredinom 2006. dr. Režek je premijerno izložio svoju zbirku u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja. Uoči Noći muzeja 2017. Zbirka dr. Režeka bit će predstavljena u zagrebačkom Muzeju Mimara, kojom prilikom će biti i promovirana monografija o njegovoj zbirci iz pera povjesničara umjetnosti Milana Bešlića.

Naš Muzej je aktivno uključen u ovaj projekt od samog početka stručnom suradnjom svojih djelatnika i vanjskih suradnika na pripremnim radnjama vezanim uz izložbu i monografiju, jer je dr. Režek iskazao želju da svoju Zbirku učini javnim kulturnim dobrom Međimurja, koje bi bilo stalno izloženo upravo u našem Muzeju vjerojatno već tijekom jeseni 2017.

Željko Bedić




  • patkice
  • patke
  • voda
  • odsjaj
  • slap
  • ruza
  • obala
  • panj
  • maca
  • potok
  • paradajz
  • kupa3
  • leptir
  • kupa1
  • grmic
  • grmovi
  • suton
  • cvijet
  • rucak
  • rucak2
  • ptica
  • patkica
  • paradajzi
  • jezero
  • izvor1
  • gljiva
  • pahulja
  • sokol
  • livada
  • muhara

 

 

 

Žene snimaju 2016.

Na natječaj je pristiglo 117 fotografija 31 autorice, a za izlaganje su odabrane 54 fotografije 27 autorica.

Nagrađene su:

1. nagrada: Maja Golac

2. nagrada: Đurđica Kocijančić Šnidarić, Karmen Stošić

3. nagrada: Valentina Bunić, Vera Jurić, Darija Šesto

Pohvale: Vlatka Antončić, Ljubica Babac, Valentina Bunić, Marija Hohoš Novaković, Biljana Knebl, Vesna Špoljar
žene snimaju

Žene snimaju 2016.

Žene snimaju jedna je od četiri godišnje klupske izložbe Fotokluba Zagreb, no njena je posebnost u tome što mogu sudjelovati samo članice Kluba. Od 196 članova kluba gotovo polovinu čine žene, njih 90.

Fotoklub Zagreb osnovan je 1892. godine, no aktivnost žena u njemu bila je dugi niz godina vrlo slaba. 50-ih i 60-ih godina javljaju se neka imena, ali pomalo sramežljivo kroče put ka priznavanju i prihvaćanju žena-fotografa. Znajući da ima mnogo vrijednih fotografkinja, a nezadovoljan njihovim drugorazrednim mjestom u Klubu, tadašnji predsjednik Đuro Griesbach početkom 70-tih predlaže osnivanje Ženske sekcije Kluba, što se 1973. godine i ostvaruje, te devet hrabrih fotografkinja izlažu svoje fotografije u Lapidariju na prvoj izložbi Žene snimaju.

Izložba se poslije održavala u Muzeju grada Zagreba, a nakon toga sve do danas u prostoru Fotokluba Zagreb. Bilo je tu uspona i padova, te perioda kada se izložba nije održavala, naročito za vrijeme domovinskoga rata.

No, 1996. Ženska sekcija Kluba izranja novom, sedamnaestom izložbom po redu i posvećuje ju svom pokretaču i njemu u čast naziva ju Gospodinu Đuri Griesbachu na dar. Sudjeluje 12 fotografkinja.

U povijesti Ženske sekcije nemoguće je zaobići doajenku naše fotografije gđu. Slavku Pavić. Od samoga osnutka Ženske sekcije djeluje kao mentorica mnogim fotografkinjama, potiče ih i ohrabruje, podučava i savjetuje, a svojom nadasve blagom i nenametljivom osobnošću uljepšava svaki događaj i druženje u našem Klubu.

Klub je i inače mjesto pozitivna ozračja, otvoren učenju, eksperimentiranju i promicanju fotografije kao umjetnosti.

Članice kluba mogu se pohvaliti sudjelovanjem na izložbama i Salonima fotografije diljem svijeta. Dobitnice su mnogih nagrada i priznanja, što je vidljivo i na klupskoj izložbi Nagrađene fotografije 2015. gdje gotovo polovinu nagrađenih autora čine žene.

Sa ponosom ističemo i tri naše članice, nositeljice počasnih titula svjetske organizacije FIAP. To su Biljana Knebl, Neda Rački i Darija Šesto. Spomenute autorice primjer su ostalima u njihovim umjetničkim stremljenjima.

U novije vrijeme izložba Žene snimaju bilježi iz godine u godinu sve veći interes i odaziv fotografkinja. Fotografije se pomno biraju u želji da što bolje predstavimo svaka sebe ponaosob, a u konačnici da naš izbor i umjetnički izričaj bude na čast i ponos našem Klubu.

Vesna Špoljar, prof.

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.

NAVIGACIJA