​Hommage Miljenku Stančiću povodom 90. godišnjice rođenja i 40. godišnjice smrti

Umjetnički paviljon u Zagrebu i Gradski muzej Varaždin organizatori su izložbe Hommage à Miljenko Stančić, priređene u povodu 90. godišnjice njegova rođenja i 40. godišnjice smrti.

Izložba je monografska, a obuhvaća osamdesetak slika, posuđenih iz ustanova i privatnih zbirki u Varaždinu i Zagrebu, koje prate Stančićeve slikarske faze i otkrivaju interese i domete njegova likovnog opusa.

​Hommage Miljenku Stančiću

Miljenko Stančić (Varaždin, 1926. – Zagreb, 1977.) prve poduke iz slikarstva dobio je tijekom školovanja na varaždinskoj gimnaziji od Ladislava Kralja Međimurca, akademskog grafičara i slikara, što je bio temelj za njegovo daljnje školovanje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je diplomirao 1949. godine.

Uz slikarstvo, bavio se ilustracijom za novine, knjige i časopise te scenografijom.

O njegovu slikarstvu pisali su vrsni književnici, među kojima i Miroslav Krleža, kao i mnogi povjesničari umjetnosti, primjerice, Ljubo Babić, Oto Bihalji-Merin, Josip Depolo, Grgo Gamulin, Vladimir Maleković, Tonko Maroević, Jerolim Miše, Radoslav Putar, Miodrag Protić, Saša Vereš, Antun Vrdoljak i Igor Zidić te iz inozemstva Stephane Rey i Patrick Waldberg.

Likovni kritičari Stančićev rad povezuju uz magični realizam, metafizičko, fantastično ili fantazmagorično slikarstvo, što upućuje na posebnost njegove likovne poetike, prožete snažnim autobiografskim i psihološkim nabojem.

U Gradskom muzeju Varaždin, u Zbirci Miljenka Stančića, čuva se stotinjak njegovih djela, kao i prikupljena dokumentacija s osvrtima o njegovu stvaralaštvu.

S obzirom na to da ova građa još uvijek nema svoje mjesto u stalnome postavu, izložba Hommage à Miljenko Stančić, na kojoj će biti i izlošci iz zbirke varaždinskoga muzeja, prigoda je da se javnost, u povodu velikih obljetnica vezanih uz njegovo ime, podsjeti na toga nezaobilaznog autora hrvatske moderne umjetnosti.

Također, ovom prilikom iz privatnih zbirki bit će izložena i neka djela koja se do sada nisu javno izlagala. Autorica izložbe je Mirjana Dučakijević, muzejska savjetnica u varaždinskome muzeju.

Izložba se u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu otvara u subotu, 18. ožujka, u 13 sati, gdje će biti postavljena do 7. svibnja, a potom će u palači Sermage Gradskog muzeja Varaždin biti otvorena od 9. kolovoza do 29. listopada ove godine.

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb / HDLU Zagreb raspisuje Natječaj za prijem novih članova u 2017. godini.

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb

Temeljem Članka 9. Statuta HDLU Zagreb, članstvo u udruzi može biti redovno i počasno. Redovnim članom mogu postati:

– akademski slikari, kipari, grafičari i druge osobe, koje svoj doprinos suvremenom likovnom stvaralaštvu dokažu diplomom (hrvatskom ili nostrificiranom) jednog od priznatih studija likovnih (ili vizualnih) umjetničkih visokoškolskih ustanova, kod nas ili u inozemstvu.

- redovnim članom mogu postati i građani Republike Hrvatske koji se bave problemima likovne umjetnosti, kao što su likovni kritičari i povjesničari umjetnosti, koji prihvaćaju Statut HDLU Zagreb i također prilože odgovarajuću diplomu na uvid. – ostali državljani Republike Hrvatske koji se bave likovnim stvaralačkim radom, koji na osobni zahtjev putem natječaja budu primljeni u članstvo. Počasnim članom mogu postati državljani Republike Hrvatske i stranci, koji su svojim djelovanjem posebno pridonijeli razvoju i afirmaciji HDLU Zagreb.

Natječaj je otvoren od 8. 1. 2017. do 10. 2. 2017., te završava sa krajnjim datumom 10. 2. 2017. u 12 sati. Molbe poslane nakon tog datuma neće se uzimati u razmatranje, kao ni nepotpune molbe bez traženih podataka i dokumenata.

Za pristup natječaju, potrebno je na mail udruge Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. poslati molbu sa slijedećim podacima:

1. Životopis umjetnika sa popisom dosadašnjeg umjetničkog obrazovanja i djelovanja (skupne i samostalne izložbe), uz skeniranu diplomu, datum rođenja, mail adresu i adresu web stranice ako je umjetnik ima.
2. Dokaz o državljanstvu (ili o prebivalištu).
3. Za umjetnike koji nemaju diplomu, uz detaljan popis umjetničkog djelovanja u zadnjih pet godina, potrebno je priložiti i portfolio sa radovima umjetnika, koji može biti u virtualnom obliku kao web stranica ili 10-ak karakterističnih radova na fotografijama, priloženim uz životopis.
4. Likovni kritičati i povjesničari umjetnosti uz diplomu prilažu do pet stručnih tektova, recenzija, predgovora ili osvrta na izložbe.

Po završetku natječaja, u roku od tjedan dana razmotrit ćemo pristigle molbe i odgovoriti svim pristupnicima natjčaja, koji su u zadanim rokovima predali svoje prijave. Komisija za prijem u članstvo nije dužna obrazlagati svoje odluke o prijemu.

Prednost na natječaju radi bolje organizacije aktivnosti u udruzi, ove godine će imati umjetnici iz Zagreba i zagrebačke županije, te umjetnici koji se profesionalno bave likovnom umjetnošću i žele se aktivirati u udruzi kroz organizaciju njezinih djelatnosti, propisanih Statutom, a što između ostalog uključuje traženje prostora za izložbe članova, organizaciju i promociju izložbi članova, kreiranje i izvođenje različitih likovnih i strukovnih radionica, pisanje projektnih prijedloga na natječajima, i sl.

Primljeni umjetnici su obavezni platiti godišnju članarinu za 2017. godinu, koja iznosi 150 kuna, i kad je plate, tada će biti upisani u Registar članova udruge, te će dobiti potvrdu o članstvu i člansku iskaznicu HDLU Zagreb.

Temeljem Članka 10. Statuta HDLU Zagreb, članom HDLU Zagreb se postaje upisom u popis članova koji vodi predsjednik Udruge. Popis članova vodi se elektronički i obavezno sadrži podatke o osobnom imenu člana, OIB-u, datumu rođenja, datumu pristupanja udruzi, te adresu stanovanja, broj telefona, mail adresu i adresu web stranice ako je član ima.

Prava, obveze i odgovornosti članova su:

– da aktivno sudjeluju u izvršavanju ciljeva Udruge i doprinose ostvarivanju njenih djelatnosti
– sudjelovanje u upravljanju poslovima Udruge
- pravo članova da se aktiviraju u Strukovnom savjetu udruge i ostalim komisijama udruge, prema vlastitim željama i inicijativama
– da budu kvalitetno i transparentno obavješteni o radu Udruge i njenih tijela, te o financijskom poslovanju Udruge
– čuvanje i podizanje ugleda Udruge i svih njenih članova
– čuvanje materijalnih dobara i izvršenje svih preuzetih obveza udruge
– redovno plaćanje godišnje članarine
– da daju prijedloge, mišljenja i primjedbe na rad Udruge i njenih tijela
– da se pridržavaju odredaba Statuta HDLU Zagreb i drugih općih akata Udruge
– pravo na sudjelovanje na natječajima za aktivnosti namijenjene samo članovima HDLU Zagreb
– pravo na posjedovanje članske iskaznice HDLU Zagreb
- pravo na dobijanje različitih besplatnih potvrda, strukovnih mišljenja, pisama preporuke umjetnicima, dobijanje različitih priznanja i nagrada, koje HDLU Zagreb svake godine dodjeljuje svojim članovima
- pravo na besplatna predstavljanja članova na službenom portalu HDLU Zagreb i portalu Zagrebački likovni umjetnici
- pravo na svu mogući besplatnu savjetodavnu pomoć, vezanu uz struku i djelatnosti likovnih umjetnika.

Važna napomena: Za razliku od mnogih strukovnih likovnih udruga, HDLU Zagreb svojim članovima ne naplaćuje nikakve kotizacije za izložbe, niti bilo kakve druge financijske namete. U udruzi se plaća samo jedna obavezna i minimalna godišnja članarina od 150 kuna. No HDLU Zagreb također preferira aktivne, kreativne i educirane članove koji poznaju problematiku svoje struke, te su spremni na različite načine doprinjeti razvoju udruge i općenito razvoju likovne umjetnosti u Hrvatskoj. Također HDLU Zagreb preferira članove koji njeguju strukovnu solidarnost prema kolegama likovnim umjetnicima, među-generacijsku suradnju između umjetnika različitih dobnih skupina, te osviještenost po pitanju strukovnih problema hrvatskih likovnih umjetnika, kao i spremnost da se angažiraju u raznim strategijama za poboljšanje položaja likovnih umjetnika u Hrvatskoj.

Obzirom da je HDLU Zagreb osnovan 2015. godine, mi još nemamo neki svoj stalni, veći prostor, no potaknuli smo inicijative prema gradskim institucijama da se udruzi HDLU Zagreb dodjeli dio prostora u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu. Nedostatak prostora u ovome trenutku ipak nadoknađujemo nekim drugim kvalitetama i vrijednostima, a to su poveznost, suradnja i solidarnost između svih hrvatskih likovnih umjetnika, koji se žele angažirati u radu naše udruge i podržavaju njezino djelovanje.

U vezi svih dodatnih informacija, možete se javiti na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Hrvoje Duvnjak - RUŽA VJETROVA

U osječkoj Galeriji Kazamat, u srijedu, 16. prosinca, s početkom u 20 sati, otvara se izložba 'Ruža vjetrova' autora Hrvoja Duvnjaka. Ususret izložbi, isti dan, u 19 sati, održava se razgovor s autorom u kojem će biti riječi o samoj izložbi i radovima te stanju današnje umjetničke scene. Izložba je otvorena do 27. prosinca.

Ruža vjetrova

Serija slika koju se na ovoj izložbi može vidjeti nastala je 2013. godine, nešto više od dvanaest mjeseci prije „Stepeništa“. „Ružu vjetrova“ čine četiri platna nešto većih dimenzija. Već se ovdje osjeća nagovještaj onoga što će Duvnjak raditi i kasnije, a to je „glihinsko“ promatranje motiva na kojem je Oton Gliha inzistirao gotovo punih pedeset godina. Slikajući jadranske suhozide – gromače – ostao je Gliha na tragu pejzažnoga slikarstva istovremeno apstrahirajući krajolik, ali neprestano ostajući vjeran svome omiljenom motivu.

Reći će se za njega da je bio „apstraktan slikar konkretnog pejzaža“. I Duvnjakov je pejzaž konkretan, no hod je prema apstrahiranju kod „Ruže vjetrova“ još uvijek u povojima, premda dosljedno naznačen. Duvnjakova serija već svojim nazivom, a onda i vizualnom oštrinom, kazuje da se radi o jednoj, s umjetničke strane sasvim bezazlenoj temi – prikazu morskih valova koje ljuljaju i usmjeravaju vjetrovi sa četiriju strana svijeta; ne uvijek jednakom brzinom; ne uvijek na identičan način. Unatoč uzburkanosti morske površine, kolorit radova ne otkriva napetost ili nervozu već ostavlja dojam uravnoteženosti (ako ne duševne, onda svakako kolorističke). Morski su valovi slikani iz krupnoga plana.

Kroz naše oko prolazi tek plavetnilo morske površine, namreškana opna koja spaja dva svijeta – onaj ispod površine te onaj nad njom. Osim plavetnila sljubljenog s morskom pjenom ne vidimo više ništa jer bi svaki (naknadno) ubačeni motiv remetio kolorističku ritmičnost zaigranih (ali i prijetećih) valova. Plutarh u „Usporednim životopisima“, točnije u dijelu o Pompeju piše: „Navigare necesse est, vivere non est necesse“.

Prizori iz „Ruža vjetrova“ potvrđuju tu činjenicu jer more nije samo izvor života; ono je život sam. Može se priznati Plutarhu da živjeti nije nužno jer se taj proces može prekinuti. Međutim, ako živimo, suđeno nam je ploviti jer život i more čine jedno; življenje i plovidba također. I što na kraju čovjeku-mornaru preostaje… živjeti, ploviti! Čovjek je ono, kaže Sartre, što sam od sebe načini. Čovjek je, piše Jaspers, uvijek nedovršena zadaća, a njegova egzistencija projekt koji je moguće neprestano mijenjati. A more? Vjetar? Valovi? Oni su valjda tu da pokušaju usmjeravati naše egzistencijalne mijene.

Hrvoje Duvnjak rođen je 1977. godine u Đakovu. Nakon završene gimnazije upisao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. 2002. godine je diplomirao u klasi profesora Zlatka Kauzlarića – Atača. Od 2005. godine je asistent, te od 2011. docent slikarstva na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Od 2008. do 2012. bio je predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnosti u Osijeku. 2013. i 2014. godine bio je voditelj Likovnog odsjeka na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Hrvoje Duvnjak izlagao je na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Osim slikarstva aktivno se bavi animacijom i filmom.

Imaginarni prijatelji Duška Šibla

vrijeme: 06.12.2017 u 19 sati

mjesto: Galerija PIKTO, Branimir Centar, Branimirova 29

Umjetnik svoje ‘Imaginarne prijatelje’ slika akrilom na papiru u formatu 60×40 cm pritom ostajući u novom ciklusu dosljedan svom prepoznatljivom stilu. ‘Imaginarni prijatelji’ su zadržali figuralnu ekspresionističku kompoziciju i nastavljaju se na prethodne cikluse senzualno-poetičnih portreta.

Imaginarni prijatelji Duška Šibla

Duško Šibl rođen je 1951. godine u Zagrebu, a 1977. diplomirao je na Filozofskom fakultetu komparativnu književnost i povijest umjetnosti. U Londonu je završio studij slikarstva na Byam Shaw School of Art, 1982. godine, a 1986. magistrirao na glasovitom Royal College of Art. Od 1982. godine izlaže samostalno i sudjeluje na mnogim skupnim izložbama u Hrvatskoj i Europi, a već se nekoliko godina bavi i performansom (Liverpool, Unity Theatre 2008., Zagreb, Plesni centar 2009). Živi i radi podjednako u Zagrebu, Londonu i Dubrovniku.

Ironični dizajn u Italiji od 60-ih godina nadalje

vrijeme: 03.09.2016. 20,00

mjesto: Novigrad; Muzej Lapidarium, Veliki trg 8a

Gruppo Sturm, Gaetano Pesce, Achille e Pier Giacomo Castiglioni, Livio Castiglioni/Gianfranco Frattini, Dino Gavina, Ettore Sottsass Jr, Enzo Mari, Bruno Munari

Ironični dizajn u Italiji od 60-ih godina nadalje

Riječ je o izložbi koja predstavlja pojedina kultna ostvarenja autora (umjetnika) i njihovo viđenje talijanskog dizajna te predmeta koji su stvorili "Design Made in Italy". Šezdesetih godina dolazi do snažnog razvoja talijanskog dizajna. Uvode se novi materijali poput poliuretana, koji tvrtka kao što je „Gufram“ koristi za poznati „Pratone“ i plastike. Ovi egzotični materijali omogućavaju prelazak s manufakturne proizvodnje na serijske tvorničke ritmove. Enzo Mari, Ernesto Gismondi, Dino Gavina glavni su akteri. Nastaju i djela Ettorea Sottsassa za Olivetti, kao što je prijenosni pisaći stroj Valentine (1969). Godine 1971., Cini Boeri dizajnira kauč Serpentone za „Arflex“ koji se sastoji od tiskanih lamela od poliuretana poredanih jedne uz druge.

Ostali važni dizajneri su umjetnici poput Joea Colomba i Bruna Munarija, pamtimo njegovog majmučića Zizì od pjenaste gume za kojeg je osvojio nagradu Zlatni kompas („Compasso d'oro“) 1954. godine, svjetiljku Cubica, pepeljaru Cubo iz 1958. godine i Abitacolo iz 1971. Godine 1968. na manifestaciji XIV Triennale u Milanu pojavljuju se avangardni projekti koje Germano Celant definira projektima radikalnog dizajna. U ovoj avangardi protagonisti su Ufo, Archizoom Associati, Ugo La Pietra, Gaetano Pesce. Godine 1972. Emilio Ambasz organizira u MoMA-i u New Yorku izložbu “Italy: The New Domestic Landscape. Achievements and Problems of Italian Design”, gdje su izloženi namještaj, televizori, radioprijemnici, gramofoni i svjetiljke. Talijanski dizajn je prešao iz potrebe da se predmetima svakodnevne uporabe dodijeli forma, po mogućnosti lijepa i funkcionalna - što proizlazi iz evolucije, materijala i proizvodnih procesa - za slobodni dizajn, ironičan, odijeljen od racionalnih i logičkih ograničenja.

Izložba je rađena u suradnji sa Zattoni Cervia i Talijanskim Institutom za kulturu u Zagrebu, kustosice izložbe su Francesca Zattoni i dr. sc. Jerica Ziherl.

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.

NAVIGACIJA