Ani Kalajžić

Zovem se Ani Kalajžić, rođena sam u Splitu 1956, amaterskim slikanjem se bavim 12 god.

Sudijelovala sam u nekoliko zajedničkih izložbi udruge Emanuel Vidović gdje sam bila član.

Crtam u tehnici ulja,akrila,pastela i akvarela,crtam sve što mi je oku i srcu lijepo..

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Branka Zobenica

..rođena sam 15.09.1968, zdravstveni sam djelatnik i niz godina zaposlena u ljekarni.

Odrastanje mi prati put između ravnice, Moslavine i velegrada. što ce se kasnije i osjetiti kroz moj rad, a i slike.

Buduci da sam željela imati nekakvo znanje i upoznati tehnike, pohađala sam likovni centar na Rokovom perivoju i uspješno završila crtanje i slikanje.

Tematika mojih slika je priroda, put kroz razne krajolike...od realizma do impresionizma a ponekad i ekspresionizma.

Ponekad se nađe i neki portret.

Iza sebe imam više izložba, uglavnom zajedničkih. Godine 2012 i 2013. izlažem na međunarodnoj izložbi minijatura u Zaprešicu. Član sam udruge likovnih umjetnika (Zaprešic),trenutno me zaokupljuje i primjenjena umjetnost.

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Goran Žigolić - Izložba Akvarela

vrijeme: 19. ožujka 2019. u 19:00 – 20:00

Otvorenje izložbe akvarela u organizaciji POUZ Zaprešić i voditeljice Paule BUčar  ( izložba je otvorena do 20.04.2019. )

Ivan Grozdanovski

Autodidakt, rođen 08.12.1978 god. u Vršcu.

Prvu samostalnu izložbu sam imao 1997 god.u Šidu, a zatim sam redovan učesnik na raznim lokalnim izložbama u Srbiji i inostranstvu, kako domaćeg tako i međunarodnog karaktera na kojima sam više puta nagrađivan,zadnja pohvala je od galerije Lazar Vozarević iz Sr.Mitrovice a zadnje izlaganje u (Palati Galia, Gravedona (Komo jezero))
U Italiji Samostalno izlagao u galeriji Bogić- Beograd i u Mariboru, u prostorijama vinoteke "Vinag 1847" -Slovenija.
American Art Awards (2014), 2. mesto u kategoriji akta
4. Međunarodno bijenale akvarela u Srbiji / Beograd / 2016.

Član sam likovnog udruženja „Sava Šumanović“ u Šidu,"Široka Staza" u Beogradu, Udruženje ljubitelja umetnosti Brčko Distrikt (BiH) Udruženje ULDU Talia (Brčko BiH) LIKUM (Brčko Distrikt BiH). Moja dela se nalaze u mnogim privatnim kolekcijama širom sveta (Srbija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Rumunija, Holandija, Švajcarska, Italija, Mađarska, Belgija, Francuska, Japan, Grčka, Nemačka, Engleska, Rusija, Kanada, SAD, Australija.

Od motiva su najviše zastupljeni : pejsaži, mrtva priroda, naučna fantastika,prolaznici (šetači),aktovi itd.

Koristim razne slikarske tehnike a najviše su zastupljeni: Akvareli, Pasteli, Akrilik i Ulje.

Živim i stvaram u Šidu.
Adresa: Naselje Istok B-2/12 ¬p.b. 22240 Šid , Srbija.
Tel:022-711388 mob:064-538-99-56
e-mail : Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Izložba "Aktovi" Gorana Žigolića

vrijeme: 12. veljače 2018 u 18 sati
mjesto: Kulturni centar Dubrava 51 a, Zagreb

Goran Žigolić Vas poziva na otvorenje izložbe na kojoj će predstaviti svoje slike aktova rađene u akvarelu.

Galerija fotografija sa otvorenja izložbe

Obrisi savršenstva

Goran Žigolić slikar je koji sigurnim potezom linije i nježnim, prozaičnim tonovima akvarela stvara opuštene ženske aktove u različitim pozama, naglašavajući prolaznost tijela sa svim svojim nesavršenostima.

Žigolić ne potpada pod jefitna rješenja erotizacije slikanog motiva, već mu daje dozu dostojanstva i monumentalnosti u kojem su prikazane figure svedene na dinamičnu mrlju nalik skici, koja nam otkriva različita duševna stanja.

Iako se autor služi predloškom koji pronalazi na internetu i zatim ga stilizira na ono bitno, uočavamo neobičnost u kompozicijskim rješenjima. Da bi rad bio upečatljiviji, Žigolić smješta pojedine likove uz jedan od rubova formata, narušavajući tako ravnotežu u korist dinamike. Jer, ovaj život jest uistinu dinamičan i pun izazova.

Umjetnikove djevojke izgledaju nam kao da odrađuju rutinu života, u domaćem okruženju gdje je seksualnost samo sporedna stvar, pokušavajući dati odgovor na neka druga egzistencijalna pitanja.

Za Žigolića golotinja ne predstavlja smisao hedonističkog života. Ona je ovdje samo djelić neke veće cjeline koju autor uspješno bilježi olovkom i kistom na papiru, tragajući uvijek dosljedno za iskonskom ljepotom pojavnog svijeta.

Svebor Vidmar

Izložba akvarela Gorana Žigolića "Zagrebačke vedute"

vrijeme: 24.02.2020. u 18 sati
mjesto: Kulturni Centar Dubrava, Dubrava 51a, Zagreb

Goran Žigolić – Žigi rođen je 1966. godine u Đakovu. Inficiran je slikama i likovnošću te svim vrstama vizualnog od samog početka. Od umjetničkog obrazovanja završio je usavršavanje u slikarstvu u zagrebačkoj Agori. Radio je s drugim profesionalnim slikarima, posebice na aktovima i osnovnom akademskom crtežu kao osnovi, smatrajući to krucijalnim sa sve dalje.

Janica Šterc

...rođena od majke Marice i oca Stjepana 24. svibnja 1957.g. u sisačkoj bolnici a odrasla u Desnoj Martinskoj Vesi, selu smještenom na desnoj obali Save tridesetak kilometara nizvodno od Zagreba a deset kilometara uzvodno od Siska. Školu primijenjene umjetnosti završila je u Zagrebu 1977.g., Odsjek grafički dizajn, u klasi prof. Zdenka Gradiša, a potom Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Živi u Zagrebu od 1972. godine.

Izlaže od 1982. godine zapažena likovna ostvarenja u tehnikama: ulje na platnu, akvarel, ugljen, tuš, gvaš i pastela. Do sada je imala 114 izložbi slika od kojih 44 samostalnu izložbu.

Riječju i stihovima obogaćuje svoje slike a slikama obogaćuje svoje pjesme; pjevajući i slikajući o ljepoti, dobroti, radosti, zajedništvu i ljubavi. Sudionica je mnogih humanitarnih likovnih kolonija, akcija i radionica.

Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU-a) i drugih likovnih udruženja.

Istaknuti cjeloviti likovni serijali su joj:

1. “Hrvatska u srcu“ l998.g.,
2. „...tak imam te rad“ 1998.g.,
3. „Ne možeš kupiti nebo i toplinu sunca“ 2000.g.,
4. „Poetizirani Zagreb“ 2004.g.
5. „Žarna nit likovnog svjetla“ 2004. g.,
6. „Suncem obasjana“ 2005. g.,
7. „Život je ljubav“ 2005.g.,
8. „Boje i miris prirode“ 2005. g.,
9. „Zagrebu za Božić“ 2005.g..,
10. „Ja se konja bojim“ 2006.godine..
11. „Kraj izvora žive vode“ 2006.g.,
12. „Masline i kamen“ 2006-.g. i
13. „Mojem Zagrebu za Božić“ 2010.g.
14. „Sv. Otac Ivan Pavao II“ 2011. g.
15. „Pulske vedute“ 2011.g.,
16. „Zagreb i ja volimo se javno“ 2012. G.,
17. „Plave marine“ 2013. G.,
18. „Ljetne radosti“ 2015. Godine
19. „Posveta prijateljstvu“2016.g.
20. „ Prijateljstvo“ 2017.g.
21. “Pod jednim kišobranom“ 2017.g.
22. „Posavina, Radići i ja“ 2018.g.
23. „ I još jedno prijateljstvo“ 2018.
24. „Čarolija života“ 2019.
25. „ Zagrebačkim ulicama“ 2019.

Tel: 395 98 16 88 581
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
www.facebook/slikarica Janica Šterc

Katarina Stevic Titovic

...rođena18.03.1970 god uPožarevcu u Srbiji. Završila je gimnaziju u struci textila u Požarevcu.
Pohađala godinu dana školu za "Modne modelare" u Mariboru u Sloveniji.

Sudjelovala je na skupnim izložbama sa likovnim udruženjem "Art Uluk," Kostolac, njihov član je od 2015 god.
Svoje radove je prodavala na znamentim kulturnim mestima u Beču, također na ulicama i trgovima.
Pohađala je školu crtanja u Beču "Ab5cig" u privatnom aražmanu, tri meseca.
Crta pastelama ,kredama i vodenim i uljanim bojama na papiru i platnu.

Strast joj je kreda i rad sa pastelnim bojama.

Kontakt: Facecbook

Digital - art

Nada Vučičić

Rođena sam u Splitugdje i živim. Slikam za svoju dušu jer volim umjetnost. Ispunja me i raduje,čini sretnijom.

Što reči o meni

Ne brojim poraze,
ni uspjehe ne brojim,
ni suze što brišem,
ni smijeh što zvoni,
ništa ne brojim!

Sa svime samo moja duša živi!

Ja sam samo morska kapljca Mjesečeva ljubavnica I Splita grada sanjalica.

Nadam se da će se svi oni
ŠTO DOTAKOŠE MOJU DUŠU
prepoznati u ovoj poeziji riječi i boja

U spomen na datum rođenja: Aleksandar Sergejevič PUŠKIN (6.6. 1799. -1837.), PRED JASNOM ZOROM KOJA ZORI

Što me povezuje s Puškinom?

Stih koji je nevjerojatno sposoban suptilno uvjeriti čitatelja u piščev doživljaj, osjećaj. Njegova se fantazija tako vješto ugura u naše misli da je ne zaboravljamo. Još od školskih dana, a bilo je to davno, njegove stihove govorim… Ta spona „pjesnik – ja“ dopunjuje se i otkrićem do kojega sam došla držeći u rukama dva izdanja njegove poezije objavljene  povodom 150. godine pjesnikova rođenja, kako je njegova obljetnica ujedno i godina moga rođenja, 1949 . Vjerujući da je duša vječna, tkam nadu kako  je njegova dočekala moje rođenje sa smiješkom: Ovo će dijete imati toplo umjetničko srce.

Nada Vučičić

Nada Vučičić

Rade Babic

Slikar pjesničke duše ,koji bojama oslikava svijet oko nas,bilo da je u pitanju cvijeće, more,rijeka...ili su to stare građevine,odavno zatvorene čije su brave i katanci zaboravljeni,odavno zaključani, prevučeni debelim slojem rđe koja se bori s vremenom da ga izbriše i prepusti zaboravu.

Te građevine, koje obično oko slučajnog prolaznika ne primjećuje, zagolicalesu radoznalu slikarsku maštu ovog slikara da ih sačuva od zaborava i ostavi nama na volju da maštamo i zamišljamo koliko je priča skrivenih iza zaključanih vrata,koliko života i sudbina je proživljeno,koje ostaju kao vječita tajna zaustavljena u vremenu zahvaljujući sigurnim potezima ovog slikara.

Slike rijeke Une, pored koje je odrastao,samo su dio ljepote prirode koju nam poklanja da posmatramo i divimo se mirnoći rijeke koja kao ogledalo oslikava njene obale,i nebo beskonačno i plavo,ili igri kapljica u slapovima i vrtlozima na koje nailazimo posmatrajući dalji tok ove ljepotice.
Oslikana vedrina neba koje se ogleda u mirnoj rijeci ili razigrani slapovi dovode posmatrača u nedoumicu u čemu više uživati. Prelijevanje modre boje rijeke i zelenila obala pruža nam istovremeno opuštajući mir i uživanje dok posmatramo slike rijeke Une.Šta spaja, a šta razdvaja, odakle polazi i dokle teče, pitanja su koja se nižu dok posmatramo s uživanjem oslikanu ljepotu rijeke Une.

Bjelina kapljica dočarava čistotu i razigranost vode kao i njenu neukrotivost.

Svaka slika je uhvaćen trenutak ljepote zaustavljen da traje i svaki put iznova oduševljava posmatrača

Napisala pjesnik Milja Antešević - Grbić

 Kontakt: Facebook

Sanja Kuleš

rođena je u Sisku 1972 godine gdje završava srednju školu.

Nakon školovanja se više vremena posvećuje slikarstvu, kao slobodan umjetnik. Slike joj odlikuje nesputanost, te raznolikost tema i motiva.

Uglavnom koristi kao svoj izričaj ulje na platnu, te olovku, kreirajući tako svoj svijet pejzaža, aktova i portreta..., ponekad diskretnim, a nekad vrlo snažnim linijama i koloritom.

Dobitnica par priznanja te odličnih ocjena kritičara...

Kontakt: Facebook

Siniša Vojnović

..samouk je slikar rođen 1966. godine u Osijeku.

Slikarstvom se počeo baviti 2003. godine. Sudjelovao je na brojnim skupnim izložbama i imao jednu samostalnu izložbu.Dugogodišnji je član Drušva likovnih umjetnika amatera LIKAR Osijek.

Okušao se u svim likovnim tehnikama a najzastupljeniji su mu radovi u akvarelu.

Kontakt: 091 541 8051

Moćne boje slikarstva

Slikarstvoje možemo reći početnik u svom likovnom stvaralaštvu kojega danas poznajemo. Slikarstvo je umjetnost koja se izražava pomoću boje. Slikarska tehnologija govori o slikarskim materijalima, načinu obrade, pripremi, svojstvima i upotrebi...  

Slikanje  je postupak kojim se mješanjem boja  stvara slika. Slikarstvo i slikanje imaju slobodu oblikovanja i likovnog izražavanjaviđenih očima slikara. Slike mogu biti opisi prostora, stvari, oblika, odnosa ili mogu biti plod mašte određenog slikara. Slike mogu biti slikane u jednoj  ili više boja. Međuovisnost boja je najbolje izražena na slikama sa više boja, na način da jedna boja djeluje na drugu. Intenzitet, jačina, osobnost...samo su neke od osobina koje se mogu pronaći na slikama. Međusobne veze i odnosi, podjednako su važni za raspored boja i dojam kojega ta slika ostavlja na gledatelja.

Slikarstvo je umjetnost koja se može oslikati brojnim tehnikama. Jedna od najzastupljenijih slikarskih tehnika je pastelsa kojom se najbolje opisuju nježne linije i ljepota. Akvarelje također vrlo zastupljena tehnika sa kojom se bojama daje posebna prozračnost. Fresko-slikarstvo ili slikanje freski je slikanje  na zidu. Ovo je tehnika koja prostoru daje nevjerovatnu monumentalnost i autentičnost. Ulje na platnu i slikanje temperamasu tehnike sa kojima se na najbolji način mogu naglasiti detalji.

Slikari su slobodni umjetnicikoji svoju inspiraciju pronalaze  u gotovo svim djelovima  života a često i u svojoj mašti. Prvi osnivač slikarske škole je Leonardo da Vinci koji je 1494. godine u Milanu osnovao Accademia Vinciana. Njegove slike i danas žive kao neprocjenjive umjetnine ali i kao uzor brojnim slikarima. Svaki likovni umjetnik mora imati praktično i teoretsko znanje prije nego što određuje likovni izraz i slikarsku tehniku. Danas je mnogo lakše oslikavanje slika. Inovativni materijali, moderna tehnologija i mogućnost nabave svih slikarskih materijala, uveliko su olakšali stvaranje slika gotovo svakom umjetniku.

Slikari vrlo često svojim slikama ne daju nikakve nazive jer često njihove slike govore same za sebe. Promatrači slika su ti koji osjećaju umjetnikovu viziju  i izraze na vrlo autentičan način. Osjećati sliku znači poistovijetiti se umjetnikom. Slikarstvo i sve njegove tehnike su grane  umjetnosti koje imaju svoj karakter, strast i dušu.

 Samo pravi ljubitelji i znalci slikarstva će to i osjetiti...

Autor: Jasmina Tutić

Stjepan Šandrk "Spektakl"

vrijeme: 24.6.2020. u 19 sati
mjesto: Likovni Centar Grada Zagreba & Zbirka Jozo Kljaković, Rokov perivoj 4, Zagreb

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe Stjepana Šandrka "SPEKTAKL" u srijedu, 24.6.2020. u 19 sati u prostoru Centra za likovni odgoj Grada Zagreba i Zbirke Kljaković na Rokovom perivoju 4.

Prisjećam se kako povjesničari umjetnosti mistificiraju ljudsku potrebu za dokumentacijom vlastite prisutnosti. U pretpovijesnim otiscima ruku, u konceptualnim fotografskim ciklusima koji, tobože nepretenciozno, bilježe pogled autora, kao i u djelu onog šaljivdžije koji je prije pedesetak godina muzejima slao telegrame kojima potvrđuje da je živ, brojni će umnici naći nevjerojatnu egzistencijalnu dubinu. A stvar je, pokazuje se u posljednje vrijeme, prilično banalna. Ne treba biti senzibilni intelektualac da bi se htjelo ovjekovječiti svoju osobu u nekom vremenu i na nekom mjestu. Visokorezolucijske kamere koje danas svi imamo u mobitelima, kao i brojne društvene mreže, to potvrđuju.

Ljudska potreba za afirmacijom sebe, svoga lika i svoga iskustva, doživjela je apoteozu zahvaljujući novim tehnologijama, te se pokazala sveprisutnom i temeljnom za našu vrstu. Nema potrebe za prevelikim intelektualiziranjem tog nagona. Stjepan Šandrk ga je uočio i izražava ga na vrlo upečatljiv način. Na njegovim slikama, kao i na ovdje izloženim akvarelima, prikazani su ljudi koji poziraju za fotografije, ili fotografiraju sami sebe mobitelima ispred umjetničkih slika. Na jednome od njih oduševljene se novinarke fotografiraju pored najpopularnijeg zagrebačkog psa, Rudija. Čini se kao da Šandrk ismijava sve teorije koje ističu bilo kakvu dubinu u suvremenoj umjetnosti. Na koncu, sve je to samopromocija i spektakl (a ovim je posljednjim pojmom i okrstio taj svoj ciklus).

To je u jednu ruku cinizam. Relativizacija vrijednosti suvremene umjetnosti, kojoj se cijela jedna industrija trudi dati pedigre i značaj. Izjednačiti jednog Rothka s osobenjakom u kostimu strip-junaka (i još k tome u kostimu izrađenom u stilu neke kompjutorske igrice, koje li višestruke intermedijalnosti), ili ovjekovječiti par azijskih turista koji se fotografira kraj slike kritički priznatog nam suvremenika Nea Raucha, na neki je način kulturni eksces.
Ali to je i subverzija ili, ako hoćete, prevrednovanje vrijednosti. Tko će biti danas (a pogotovo danas) taj koji će baciti prvi kamen kritike i razgraničiti visokokulturno od popularnog, duhovno od kiča? Kao što su i na Šandrkovim slikama i akvarelima (nastalima prema predlošcima fotomontaža) različiti prizori spojeni u jednu stvarnost, tako su i sve razine kulture, nekoć vrlo diferencirane, danas nivelirane u jedinstvu općeg relativizma ukusa. Konzervativac će reći da je to svetogrđe, progresivac će u tome vidjeti korake ljudske emancipacije. U svakom slučaju to je trenutačno stanje zapadne kulture. S njime se možemo gunđajući pomiriti, a o njemu možemo i ekstatično i visokoparno filozofirati. Šandrkovi radovi sugeriraju kako je najpametnije da u njemu naprosto uživamo. Jer, na koncu, što drugo s njim možemo?

Iz predgovora Feđe Gavrilovića

Izvor: Facebook 

Svečano otvorenje 8. Hrvatskog triennala akvarela

Galerija umjetnina Grada Slav. Broda, Gradski muzej Karlovac i Muzej Mimara imaju čast i zadovoljstvo pozvati Vas na svečano otvorenje 8. Hrvatskog triennala akvarela u utorak 5. studenoga, 2019. u 19 sati

Godine 1998. pokrenuta je hrvatska trijenalna izložba akvarela koju su pokrenuli Galerija umjetnina Grada Slavonskog Broda i Gradski muzej Karlovac. Jaka tradicija akvarelnog slikarstva koja se veže kako za Karlovac tako i za Slavonski Brod s pravom stoji iza ideje pokretanja trijenalne izložbe hrvatskog akvarela.
Na prvoj izložbi, koja je imala premijeru u karlovačkoj Galeriji „Vjekoslav Karas“ 25. svibnja, bilo je izloženo 233 rada 133 autora. Na prvom trijenalu akvarela sudjelovala je cijela jedna generacija sjajnih autora od kojih nažalost mnogi nisu među živima. Spomenimo stoga Murtića, Lovrenčića, Sablića, Antolčića, Radoičića, Rajkovića, Reisera, Petrovića, Perčinlića, Hadžića i druge … U dvadeset i jednu godinu trajanja Triennala, na njemu je izlagalo preko 400 autora koji su omogućili da ova manifestacija doživi osam izdanja.

Od niza autora sudionika treba svakako istaknuti i Brešića, Haramiju, Sedera, Mariju Ujević, Biffela, Kesera, Lipovca, Kuliša, Diminića, Šiška, Palisku, Švaljeka, Labaša, Bučana, braću Jakelić…
Izložba ovogodišnjeg 8. Hrvatskog triennala čija je premijera bila u Slavonskom Brodu u svibnju, a zatim u srpnju u karlovačkoj galeriji „Vjekoslav Karas“ imati će svoju završnicu u zagrebačkom Muzeju Mimara 5. studenoga 2019. godine. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske tijekom niza godina redovno je sufinanciralo ovaj projekt.
Zdravko Milić, akademski slikar iz Labina dobitnik je Velike otkupne nagrade 8. Hrvatskog triennala akvarela za rad „Nebeska podmornica„, a zagrebački akademski slikar Zoran Kakša dobio je Posebnu pohvalu za rad „Starost“.

Sonja Švec Španjol, predsjednica Prosudbene komisije 8. triennala ističe: ”8. hrvatski triennale akvarela potvrdio je činjenicu kako tehnika akvarela i dalje uživa veliku popularnost, te je sam triennale postao poticaj i mjerilo vrijednosnih dosega u tehnici akvarela i bez imalo sumnje prerastao u tradiciju nakon pune 22 godine kontinuiranog djelovanja. I možda još bitnije, hrvatski triennale akvarela ukazuje kako ne mora sve biti glasno, veliko i agresivno kako bi bilo vidljivo, uvaženo i cijenjeno. Dapače, svijet nam uvijek iznova pokazuje kako oni tihi zakutci skrivaju najveće vrijednosti ukoliko znamo osluškivati, gledati, ali i vidjeti.” Nakon dugog niza godina zagrebačka publika imati će priliku vidjeti ovu jedinstvenu kolektivnu izložbu sjajnog medija koji umjetnicima pruža neslućene mogućnosti .

Žiriranje radova za 8. Hrvatski triennale akvarela održano je 28. travnja 2019. u prostorijama Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda. Od pristiglih radova 163 autora prosudbena komisija u sastavu Sonja Švec Španjol mag.hist.art., Dino Trtovac akad. slikar i Tomislav Buntak akad. slikar odabrala je 79 autora koji će dati izgled 8. hrvatskom triennalu akvarela. Veliku nagradu Triennala dobio je rad Zdravka Milića “Nebeska podmornica” a za rad “Starost” Zoran Kakša je dobio posebnu pohvalu.

Popis autora koji sudjeluju na izložbi 8. hrvatski triennale akvarela:

1.Zlatko Keser
2. Branimir Dorotić
3. Karina Sladović
4. Dubravka Kanjski
5. Nenad Opačić
6. Koraljka Rajn
7. Josipa Čamber
8. Zdravko Milić
9. Damir Facan-Grdiša
10. Josip Šimić
11. Marina Krištofić
12. Nikolina Knežević
13. Branko Kolarić
14. Mirela Blažević
15. Andrija Girardi
16. Vesna Pavlaković
17. Ana Sladetić
18. Petar Dolić
19. Ivan Miletić
20. Frane Radak
21. Radovan Rajko Svilar
22. Antun Boris Švaljek
23. Zvonimir Perak
24. Josip Švaljek
25. Eugen Varzić
26. Svebor Vidmar
27. Irena Podvorac
28. Branka Radonić
29. Marijan Richter
30. Josip Majić
31. Zlatan Kovač
32. Andrej Tomić
33. Jadranka Fatur
34. Anton Vrlić
35. Alen Matijašević
36. Mišo Baričević
37. Josip Škerlj
38. Ivana Ožetski
39. Sunčanica Tuk
40. Lea Popinjač
41. Marta Tuta
42. Saša Jantolek
43. Zoran Kakša
44. Lora Elezović
45. Emanuela Lekić
46. Sanja Pribić
47. Nada Bogdanović
48. Katarina Fabijanić Čačić
49. Tatjana Politeo
50. Ana Čolaković
51. Željko Mucko
52. Branka Dubovac
53. Igor Konjušak
54. Siniša Reberski
55. Ivana Maradin
56. Milan Pavlović
57. Anna Arty
58. Srećko Planinić
59. Dafne Perković Planinić
60. Valentina Šuljić
61. Iva Matija Bitanga
62. Klaudio Katunar
63. Živko Toplak
64. Igor Modrić
65. Milorad Rupčić
66. Mirko Stojić
67. Andrea Pavetić
68. Nikolina Šimunović
69. Branimir Pešut
70. Stjepan Šandrk
71. Vatroslav Kuliš
72. Dragutin Dado Kovačević
73. Danko Friščić
74. Mia Matijević
75. Petra Šabić
76. Jagor Bučan
77. Ivica Kurtz
78. Ratko Janjić Jobo
79. Koraljka Kovač

Verica Kovač

Živim u Zagrebu.
Dok sam radila bila sam statističar, bavila se brojkama i od njih radila zaključke, izvješća, slike... Iako svi misle kako je statistika dosadna meni je bila zanimljiva i kreativna. Iz beskrajnog niza brojaka statističar napravi sliku, zaključke i priču.

Još prije mirovine počinjem se školovati u likovnom smislu. Prvo učim slikati u Likovnoj školi Palainovka kod prof. Miloša Popovića i Ozrena Fellera a poslije toga učim sve o keramici kroz pet tečajeva u Tapikeru kod Mile Tapavičkog.
Odlaskom u mirovinu bavim se unukama (imam ih četiri) te uz njih i počinje moj kreativni rad s keramikom, slikanjem, čipkanjem, pletenjem i čime sve ne... Na pitanje, zar nikada ne odmaram, odgovaram da se odmaram i opuštam uz kreativno stvaranje i rijetki su trenutci da mi ruke miruju....
Do sada sam imala 30-tak samostalnih i 80-tak zajedničkih izložbi diljem Hrvatske.
Kreativnost povezuje ljude, potiče prijateljstva i povezivanja pa je tako i stvorena Hrvatska udruga kreativnih amatera kroz koju je prošlo oko 800 članova u 14 godina postojanja.
Godišnje aktivnih 200 do 250 ljudi također zahtijeva angažman i puno, puno raznih oblika druženja....Osim toga sam aktivna članica Društva prijatelja glagoljice, Društva prijatelja hrvatskih božićnih jaslica, Matice hrvatske, Foto kluba...
Kreativan rad stvara zalihe radova koji kupe prašinu, zauzimaju prostor, i odlaze u zaborav ako ih ne podijelimo s nekim. Ovo je način da ih dijelimo....

Verica Kovač
091 76 39 557
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Akril na platnu

Vedute
Vedute mojih omiljenih gradova: Zagreba, Pule, Rijeke rađene su kombinoranom tehnikom tuš sa akvarelnom lazurom.
Veličina slike je 20 x 20 cm.
Cijena po slici 200 kn

Akvarelisu veličine 20 x 20 cm

Cvijeće je vječna okupacija svih slikara i nepresušan je izvor inspiracije. Cvijeće je uvijek dopadno i svojim bojama, strukturama i oblicima potiče na slikanje. I mada pun oljudi misli kako je to najlakše slikati, to je samo varka. Postići karakter cvijeta, njegovu bit i ljepotu nije lako i često bude prava mora u izvedbi. Svatko tko slika zna o čemu govorim. Osim cvijeća rado slikam i ostale jedinke prirode...

Cijena 100 kn

Drvene boje
Serijal crteža drvenim bojama u notesu INA maziva (većinom). To su male skice životinja od kojih najviše pasa i cvijeća.
Veličina slike je 23 x 17 cm.
Cijena po slici 100 kn

Zdravko Cota

Rođen 20.06.1954. u Sarajevu

U Splitu, nakon osnovne, završio Školu za primijenjene umjetnosti smjer:industrijski dizajn i kiparstvo.

2 semestra pohađao Pedagošku akademiju: likovni smjer u klasi prof.Ante Kaštelančića i prof.Andrije Krstulovića, potom se prebacio na Filozofski fakultet u Zadru i diplomirao Arheologiju i Povijest umjetnosti.

Bio tajnik Društva za čuvanje spomenika kulture općine Omiš

Osnivač i predsjednik Likovnog društva Omiš (42 člana) s kojim organizirao 2 zapažene izložbe, od kojih je ona u Multimedijalnom centru (danas Galerija umjetnina)u Splitu popraćena velikim brojem posjetitelja i mas-medijima.

Četiri godine bio dopisnik „Slobodne Dalmacije“ objavljujući sve kulturološke manifestacije, likovne izložbe pišući osvrte i likovne kritike. Promovirao likovne izložbe i pisao predgovore katalozima istih.

U isto vrijeme pisao i za lokalne listove „Odjek Mosora“ i „Puk“.

Bio suradnik Udruge građana „Omiška stina“ i koordinator „Uličnog štafelaja“ u sklopu manifestacije Omiških gusarskih večeri.

Uz svakodnevno slikanje, bavim se i primijenjenom umjetnošću: ilustrirao i radio naslovne stranice 5 zbirki pjesama i prigodnog časopisa iz fizike za srednje škole. Radio logotipe za vizit kartice, prigodne manifestacije, plakate i etikete za alkoholna pića.

U dva navrata restaurirao freske u crkvici Sv.Roka u Gatima, oslikao murale u interijeru SŠ „Jure Kaštelan“ u Omišu, jedan od murala omiškog Centra za kulturu.

Priredio 11-12 (?) samostalnih izložbi (Omiš, Krapanj, Ljubljana) i sudjelovao u mnogim skupnim izložbama, likovnim kolonijama i dobrotvornim izložbama.

Radim 30 godina u SŠ „J.Kaštelan“ u Omišu i 2 godine u ŠLU u Splitu kao profesor Likovne umjetnosti, estetike i umjetnosti, kulturno-povijesne baštine i aranžiranja proizvoda i izloga. U omiškoj gimnaziji 27 godina vodim vannastavnu aktivnost Likovne sekcije koja je svojim uratcima ukrasila interijere škole.

kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
mob.091 536 72 32
 tel. 021 864 700.
Adresa:
Četvrt Ribnjak 3
21 310 Omiš.
Portreti

Stabla

tehnika: akvarel

Zvjezdana Žužić

...rođena u Osijeku. Ekonomista po zanimanju. Slikarstvom se bavi od 2012. godine. Radi raznim tehnikama, najviše akrilom, zatim suhim pastelama i enkaustiku, ponešto akvarelom, koji voli, ali nije savladala. Voli apstraktnu umjetnost.

Sudjelovala je na mnogim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Imala je jednu samostalnu izložbu.

Kontakt:
Facebook

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•