Đuro Seder, Rt dobre nade (slike i crteži)

vrijeme: 13.04.2018. - 19.05.2018.
mjesto: Velika Gorica, Galerija Galženica, Trg Stjepana Radića 5

Kustosica: Marijana Paula Ferenčić

Stvaralačkim kontinuitetom od konceptualnih promišljanja do likovnih realizacija, Đuro Seder svojom gestom utjelovljuje slikarski metier kojim živi svaki put iznova na posve novi način. Njime se suočava s vlastitom nutrinom pritom mijenjajući ono vizualno oko sebe koje utječe na distorziju stvarnosti. Živi u nacrtanoj i oslikanoj priči, nalazi se u tom svijetu likovne zbilje gdje bilježi nepodošljivu lakoću postojanja. Svojom estetikom kreativne refleksije prihvaća umjetnost kao čin razumijevanja u ponavljanju; tamo gdje vlada praznina, vidi sadržaj kojim stječe novo umjetničko iskustvo.

Na crtežima rađa ideju o slikarskim rješenjima kojima se vraća, kao i one instiktivne misli koje ostaju u tragu, u potezu, u pokretu. Bjelina crteža tako postaje svjetlo koje izvire iz papira te koje poziva i otkriva tragove autorovih osvrta i utisaka. Upravo crtežima, Đuro Seder izravno stvara i prenosi segmente vlastitog umjetničkog svijeta kojeg istinski živi. Njima bilježi krhkost pa i prolaznost vlastite struje svijesti koja donosi ono sasvim intimno i neotuđivo.

Na slikarskim platnima i crtežima zatičemo autoportrete, urbane prizore, suvremene žanr scene i mrtve prirode kao i ljudske međuodnose i veze. Ne bježeći od groteskne i koji put karikaturalne stvarnosti, Đuro Seder izvlači srž svojeg svjedočenja u vizualnom. Svakodnevica je ovdje prikazana kao tema univerzalnih situacija koje žive neovisno o vremenu i prostoru. Time, misli u hodu na način da neprestano komunicira sa svijetom i zbiljom u kojoj se zatiče čineći je posve aktualnom. Nerijetko je Sederova ekspresija prožeta suptilnim humorom kojim akcentira ljudske slabosti i pobjede u svakodnevnim životnim prilikama. Stiliziranim umjetničkim proporcijama pokreta, volumena, linija, mase, forme stvara novu vrstu ljepote koja svjedoči o apsolutu vizualnih predodžbi.

Đuro Seder zaustavlja trenutak te odnosi pobjedu nad prolaznošću gdje vrijeme stvaranja i vrijeme stvorenog postaje predmetom njegovog umjetničkog interesa. U svakodnevnom pronalazi svoju unutarnju svrhovitost gdje svjedoči o svetom i duhovnom u onom životnom. Univerzalnost vremena i jezika govori o životu koji je došao do samog sebe gdje nepoznati krajolici postaju prepoznatljivima, a strani likovi poznatima.

Između opažanja i razmišljanja Đuro Seder vidi i gleda slikarski te sudjeluje u kreiranju zatečenih, kao i dozvanih prizora. Teme egzistencijalne uvjetovanosti njeguje izrazom koji se istovremeno nalazi u emociji i tvarnosti. Neumorna vitalnost njegovog stvaralačkog poleta gotovo djetinjom radoznalošću crpi psihološke i estetske pretpostavke likovne zbilje. Ona je turobna i ranjiva, klaustrofobična i nelagodna, podnošljiva, zaigrana i prihvaćena. Proniknuvši u slikarstvo samo, utjelovljuje vlastitu životnu snagu kroz iskrenost svoje ekspresije. Obraća se sebi i drugima kroz materičnost i živost slike preko punine boje do slikarske prostornosti zatečenih trenutaka. Potez Đure Sedera otvara prostor mogućnosti koji doziva slikarsko u crtežu i slici, a taloženje boje i gustoća namaza tako postaje fizičkim tragom uranjanja u polje njegove neizvjesnosti. (Marijana Paula Ferenčić)

Izvor: http://www.galerijagalzenica.info

Umjetnička grupa Gorgona

Avangarda i eksperiment u Zagrebu 1959-1966

U povijesti umjetnosti, 20. stoljeće obilježeno je mnogim umjetničkim pokretima i grupama koje su promicale inovaciju, eksperiment i rušenje tradicionalnih granica umjetnosti. Jedna od takvih grupa koja je ostavila trajni pečat na hrvatskoj umjetničkoj sceni jest umjetnička grupa Gorgona, koja je djelovala u Zagrebu od 1959. do 1966. godine. Kroz svoj rad, članovi Gorgone isticali su se po svojoj avangardnoj estetici, eksperimentalnom pristupu umjetnosti i odbacivanju konvencionalnih normi.

Umjetnička grupa Gorgona osnovana je 1959. godine u Zagrebu od strane grupe mladih umjetnika i intelektualaca. Njihov rad bio je inspiriran suvremenim umjetničkim pravcima poput dadaizma, konstruktivizma, nadrealizma i apstraktnog ekspresionizma, ali su istovremeno nastojali stvoriti nešto potpuno novo i originalno. Ime grupe, Gorgona, odabrano je kao referenca na mitsko biće koje prelazi granice stvarnosti i fantazije, što je odražavalo ambicije članova grupe da istraže nove dimenzije umjetnosti.

Članovi Gorgone bili su umjetnici različitih profila, uključujući slikare, kipare, pisce, arhitekte i filozofe. Među najpoznatijim članovima bili su Josip Vaništa, Julije Knifer, Ivan Kožarić, Đuro Seder, Marijan Jevšovar, Đuro Griesbach, Miljenko Horvat i Dimitrije Bašičević Mangelos. Svaki od njih donio je svoju jedinstvenu viziju i perspektivu u rad grupe, doprinoseći bogatstvu i raznolikosti njezina stvaralaštva.

Ono što je karakteriziralo rad Gorgone bila je njezina eksperimentalna priroda i odbacivanje tradicionalnih umjetničkih formi. Članovi grupe istraživali su različite medije i tehnike izražavanja, uključujući slikarstvo, skulpturu, crtež, performanse, asamblaže, grafike i konceptualnu umjetnost. Njihova djela često su bila minimalistička, geometrijska i apstraktna, istražujući odnos između linije, forme, prostora i vremena.

Gorgona je također bila poznata po svojim eksperimentalnim izložbama, koje su često bile smještene izvan tradicionalnih galerijskih prostora. Članovi grupe organizirali su seriju nekonvencionalnih izložbi u različitim prostorima poput podruma, dvorišta, tramvajskih stanica i javnih parkova. Ove izložbe nisu bile samo prilika za predstavljanje umjetničkih djela, već su bile i interakcija između umjetnosti, prostora i publike.

Unatoč svom značaju i utjecaju, umjetnička grupa Gorgona nije bila široko prepoznata za vrijeme svog djelovanja. Njezin rad ostao je uglavnom neprimijećen izvan uskog kruga umjetničkih krugova Zagreba. Ipak, nakon raspada grupe, njezino naslijeđe dobiva na važnosti te se Gorgona prepoznaje kao jedan od ključnih predstavnika avangardne umjetničke scene u Hrvatskoj.

U konačnici, umjetnička grupa Gorgona ostavlja neizbrisiv trag u povijesti hrvatske umjetnosti. Njezin rad podsjeća nas na važnost eksperimenta, inovacije i slobode izražavanja u umjetnosti te nas inspirira da istražujemo granice i mogućnosti stvaralaštva. Gorgona ostaje simbol avangarde i revolucionarnog duha koji je oblikovao suvremenu umjetničku scenu u Hrvatskoj i šire.