fotografija

  • Julija Domac

    Julija Domac

    Po zanimanju profesor geografije. Rođena je i živi u Zagrebu. Fotografijom se aktivno bavi od 2008.godine, a fotografiju je već zavoljela u ranoj mladosti, posebno u studentskim danima na terenskoj nastavi za vrijeme studija geografije.

    Sudjeluje na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu te klubskim izložbama. Do sada je imala dvije samostalne izložbe, a u 2018. planira treću.

    Dobitnica je nekoliko nagrada; Cesti s d best 2014., drugo mjesto, Noć knjige 2015., treće mjesto, Noć knjige 2017., drugo mjesto, Zagreb i Zagrepčani 2014., treće mjesto

    Autorici je fotografija najdraži dio njezina života. Ljubiteljica je kako landscape fotografije, tako, urbane fotografije, portretne fotografije, ulične fotografije.

    Članica je Fotokluba Zagreb.

    • julija domac
    • u_zanosu
    • u_svojim_mislima
    • u svom svijetu
    • transparency
    • u moru
    • sjena
    • sam
    • reflexion
    • ruke
    • prema_nebu
    • predah
    • potop
    • poslije_kise
    • pile gates
    • pastir
    • peron
    • ogledalo
    • odmor
    • jutarnja_toaleta
    • ne_brinite
    • jos_samo_casak
    • iza_oluje
    • iscekivanje
    • ghosts
    • dobrociniteljica
    • covjek_pauk
    • brzina
    • brajica
    • bas_zanimljivo
    • bicikl
  • Ludvig dizajn

    Ludvig dizajn

    Okupljalište zaljubljenika u stvaralaštvo


    Današnje moderno doba, ostavlja vrlo malo vremena za uživanje u kreativnim stvarima. Strast, ljepota i talent, simboli su kreativnih stvari i ljudi koji ih stvaraju. Stvaralaštvo je zanemarena grana umjetnosti, zato je vrlo važno pokazati svijetu da je ono i dalje prisutno u glavama i vrijednim rukama umjetnika. Kreativnost je vrlo vrijedna karakteristika. Kreativni ljudi su tijekom godina, uspjeli pomaknuti granice i premostiti jaz, koji je razdvajao ljude. Upravo je zato, ova stranica i stvorena.

     

    Obavještavajte nas o kulturnim događajima koje organizirate ili pratite. Slobodno nam pošaljite tekst najave i uz njega najmanje 1 fotografiju. Tekst i fotografije proslijedite na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    Želite li imati svoju on-line galeriju na portalu pošaljite nam mail na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
  • 10 SAVJETA KAKO DO SAVRŠENOG INSTAGRAM FEEDA

    10 SAVJETA KAKO DO SAVRŠENOG INSTAGRAM FEEDA

    10 SAVJETA KAKO DO SAVRŠENOG INSTAGRAM FEEDA

    Bok svima i dobrodošli u Malu školu fotografije. Novi tjedan, novi izazovi i nova lekcija su ispred nas. Prije nego započnem htio bi se zahvaliti svima Vama koji čitate i primjenjujete moje prošlotjedne savjete jer mi se jako puno vas prošli tjedan javilo putem poruka i zahvaljujem se još jednom svima na podršci. Evo i vama jedan lajk (palac gore) - makar virtualni!

    S obzirom da sam se odlučio da neću raditi klasične foto kolumne i pisati jezikom svih strogo definiranih knjiga i udžbenika nego ću se više posvetiti tome da me razumiju svi od malenih do najstarijih, odnosno ono što se u narodu kaže: Od 7 do 77 današnja lekcija biti će na temu Instagrama odnosno mojih 10 savjeta kako napraviti što bolje i atraktivnije fotografije za vaš Instagram. Uzevši u obzir da današnje generacije hi-techa koriste 80% Instagram u poslove svrhe za očekivati je da je Instagram postao jako dobar medij i alat za promociju. Kao i svaki drugi fotograf, naravno da sam se i ja pridružio na taj servis prije nekoliko godina i od tada redovito na svakodnevnoj bazi pratim i objavljujem razne fotografije sa snimanja, putovanja, koncerata i slično. Iskreno, Instagram je puno jači u tom pogledu naspram Facebooka kojeg je nekako ''vrijeme pregazilo'' pa se pojavom Instagrama 2013. godine većina korisnika prebavila na drugi servis.

    Danas ću vam pokazati i dati deset savjeta koje bi volio da pročitate, a svakako i primjenite jer bi volio čuti vaše reakcije nakon toga. Stoga, krenimo..

    10 SAVJETA KAKO DO SAVRŠENOG INSTAGRAM FEEDA

    1. SAVJET - VAŠA FOTOGRAFIJA = VAŠE DJELO!

    Najveći problem je kod instagrama što se koristi toliko tuđih i lažnih fotograifja tj. fotografija koje nisu djela autora koji ih objavljuje. Prvo, time kršite autorska prava i samim time ste u prekršaju i u mogućnosti da se protiv vas podigne kaznena prijava, a samim time sramotite i sebe jer zašto koristiti tuđe fotografije ako možete koristiti svoje, možda čak snimiti još i ljepše? Neka vam fotografija koju biste htjeli objaviti posluži samo kao primjer kako i vi možete stvoriti istu takvu.

    2. SAVJET - BUDI ''ONLINE''

    Pod time ne misim da budete stalno dostupni i na Instagramu od 0 do 24 već se pod time smatra da budete ažurni. Da barem jednom dnevno objavite fotografiju, a bilo bi sjajno i dva puta u danu. Samim time ćete steći veći broj pratitelja jer će ljudi vidjeti da pazite i brinete o svom Instagramu, da ste aktivni i možda vas zaprate, a ako imate ambicije moguće su i poslovne suradnje.

    3. SAVJET - OŠTRA FOTKA POLA POSLA

    Ne biste vjerovali koliko oštrina fotografije utječe na broj pratitelja i lajkova na samoj fotografiji. Da,da.. Jer, hej, tko bi još normalan volio uživati u fotografijama koje us mutne, potresene, neoštre, gdje je netko prošao ispred objektiva ili je netko zažmirio. Pripazite na sitne detalje koji bi vas mogli koštati broja pratitelja i lajkova.

    10 SAVJETA KAKO DO SAVRŠENOG INSTAGRAM FEEDA

    4. SAVJET - Manje obrade, više prirodnosti!

    Ukoliko niste profesionalan fotograf i ne čini vam se da znate dovoljno o obradi fotografija u umjerenim količinama - radije se toga nemojte niti primati! Vjerojatno ne biste tako postupili niti u tvornici rukujući strojevima, pa zašto se onda upuštati u neke stvari u koje se ne razumijete, pritom narušavajući izgled fotografije kontrastima ili saturacijama.

    5. SAVJET - Više sunca - bolja fotka!

    Ne biste vjerovali, ali 99% najoljhi svjetskih fotograifja snimljeno je upravo po dnevnom svjetlu, posebice u izlasku ili zalasku sunca kada je svjetlo ''najmekše'' tj. difuzno. Tada nemate sjena niti kontrasta pa će fotografije ujedno biti i prirodnije, lice će izgledati svježe na modelima, a vi ćete imati savršenu fotografiju za svoj virtualni foto album Instagram.

    6. SAVJET - Kud svi, tu i mali Mujo!

    Ako je svjetski dan kave - vjerojatno će vaš Instagram biti pun fotografija kave s obaveznim heštegom #svjetskidankave. Zanimljivo, zar ne? Kao da i bez toga ne bismo znali da je Dan kave. No, ajmo se malo vratiti na fotografije. Dakle, ukoliko svi toga dana objave šalicu svoje jutarnje ili poslijepodnevne šalice kave iz omiljenog lokalnog birca, ti nemoj. Budi faca i napravi nešto drugo. Zašto primjerice ne bi fotografirao zrnca kave ili modela koji ispija kavu. Ako ste u potrazi za idealnom fotografijom, vaša može biti upravo ta!

    10 SAVJETA KAKO DO SAVRŠENOG INSTAGRAM FEEDA

    7. SAVJET - BUDI JEDINSTVEN!

    U posljednje vijeme na Instagramu je počeo biti trend da se na fotografije stavljaju natpisi, ikonice ili dodatni efekti. To je u redu, ali Instagram nije oglasna ploča. Možda bi bilo bolje da vi njima pokažete kako se to može napraviti na kreativniji način. Od papira napravite jedinstven oglas, fotografirajte ga na nekom ludom mjestu i pronađite osobu koji će vam glumiti modela koji će dijeliti te letke, a vi ga pritom fotografirajte. Napravite zanimljivu priču od običnog dosadnog storija koji će trajati tek 24 sata te se potom izbrisati

    8. SAVJET - VELIKE FIRME = LOŠE FOTOGRAFIJE?

    Da, u nekim slučajevima na koje sam ja naletio. Naime, fotografiranje hrane kod nekih je poznatih lanaca očito ozbiljan problem. Umjesto da angažiraju stručno osobu ili se barem informiraju oni fotografiraju hranu pod lošom rasvjetom ili na nedekoriranim podlogama što fotograifju kao takvom čini manje atraktivnom, samim time dosadnom tj. prosječnom u masi istih. Zato posebice kod fotografiranja hrane pripazite kod rasvjete, birajte dnevno svjetlo, fotografirrajte uz prozor ukolio nemate reflektore, pripazite na oštre sjene i pokušajte izbjegnuti efekt ''pretjeranosti na tanjuru'' tako što ćete od normalne porcije uzeti tek 1/3 sa svim sastojcima koje to jelo čine potpunim. Ostalo ostavite kao iznenađenje za degustaciju!

    9. SAVJET - BEZ PEČATA NIŠTA!

    Ukoliko se bavite ozbiljnom fotografijom i želite da vas što prije ''uoče'' moj prijedlog vam je vodeni žig koji, osim što će vas zaštiti od krađe fotografija, može vam biti i odlična podsjetnica na kojoj može pisati nešto poput web stranice ili email kontakta koji neće naravno biti toliko upečatljivi, a imati će svoju svrhu i korist.

    10. SVAKI DAN NAUČI NEŠTO NOVO!

    Kao i za sve u životu, dajte si vremena za savladavanje osnova, pa potom krenite u ozbljniju Instagram fotografsku priču. Ukoliko niste jedna od onih osoba kojima bi Instagram mogao zaokupiti pažnju, zapamtite jednu stvar: Čak i da nikada više ne otvorite navedenu aplikaciju, pokušajte ju barem u teoriji savladati jer ako ništa, biti ćete glavne face ako krene tema u društvu o modernim tehnologijama, a vi ćete se moći pohvaliti kako rasturate Instagram i kako ste jednostavne osnove naučili upravo kod mene u Maloj školi fotografije.

    Hvala sivma na pažnji. Biiti će m idrago ako sam mogao pomoći makar i jednoj osobi, također bi volio da probate primjeniti neke od tih savjeta, ne morate sve, pa mi javite vaše dojmove da li se štogod promijenilo po pitanju broja pratitelja ili lajkova na vašim fotografijama.

    Do sljedećeg tjedna, Pozdrav!

    Dominik Papić

  • Aleksandar Tomulić

    Aleksandar Tomulić

    Rođen 1967. godine u Rijeci. Diplomirao strojarstvo na Tehničkom fakultetu u Rijeci 1991. godine. Živi i radi u Rijeci.

    Ozbiljno se bavi fotografijom od početka 2004. godine, a druženje s fotografijom traje od djetinjstva.

    Aleksandar Tomulić

    Fotografijom je fasciniran zbog te magije neponovljivog zamrznutog trenutka te s osjećajem za svjetlo, kompoziciju i trenutak, u svom radu preferira uličnu fotografiju i primorske motive, a voli i eksperimentiranje s apstraktnim motivima. U ovoj galeriji su prezentirani radovi iz tri ciklusa: ulica, karneval i more.

    2010. godine primljen je u članstvo HDLU Rijeka, iste godine dobio je zvanje Artist FIAP (AFIAP), a 2012. dobiva visoko zvanje Excellence FIAP (EFIAP). Izlagao je na deset samostalnih izložbi i na preko 310 skupnih izložbi i salona u preko 30 zemalja na svim kontinentima.

    Dobio je preko 135 nagrada i priznanja te je sedam puta uvršten u nacionalnu selekciju Hrvatskog fotosaveza na FIAP bienalima.

    Fotografije su mu objavljivane na naslovnicama knjiga i kataloga, u fotografskim časopisima i na kalendarima.

    Bio je selektor i član žirija više fotografskih salona i natječaja, a od 2013. godine radi i kao fotografski instruktor i održava fotografske tečajeve i radionice.

    Sve fotografije su na prodaju na foto papiru ili kao tisak na platnu u željenoj dimenziji.

    Mob: 091/212-9144
    www.spotfoto.info
    www.facebook.com/aleksandar.tomulic

    e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    • atomulic_02
    • atomulic_04
    • atomulic_01
    • atomulic_03
    • atomulic_06
    • atomulic_05
    • atomulic_07
    • atomulic_10
    • atomulic_09
    • atomulic_08
    • atomulic_11
    • atomulic_12
    • atomulic_13
    • atomulic_16
    • atomulic_14
    • atomulic_15
    • atomulic_17
    • atomulic_19
    • atomulic_18
    • atomulic_21
    • atomulic_20
    • atomulic_24
    • atomulic_22
    • atomulic_23
    • atomulic_26
    • atomulic_28
    • atomulic_27
    • atomulic_25
    • atomulic_30
    • atomulic_29
  • Božidar Kasal

    Božidar Kasal

    Božidar Kasal je rođen u Zagrebu 1948. godine. Studij fizike završio je na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu, a magisterij iz područja mjerenja kvalitete fotografskih objektiva načinio je na Institutu Ruđer Bošković. Nakon pet godina (1978.) mijenja posao i prebacuje se na Klinički zavod za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja Kliničkog bolničkog centra Zagreb, gdje ostaje do umirovljenja krajem 2013. godine. Bio je odgovorna osoba za kontrolu kvalitete uređaja za stvaranje medicinskih slika i voditelj službe za zaštitu od zračenja KBC-a Zagreb. O kvaliteti slika i danas predaje na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

    Momentalno ga, sa stanovišta fotografske umjetnosti, najviše privlači putna i ulična fotografija, portreti ljudi u njihovim sredinama, u običnim i neobičnim situacijama, njihove životne priče i fotografski kolorit njihove svakodnevnice i životnog ambijenta. Poseban senzibilitet je uvijek imao prema životinjama, a ovo mu je prvi (ne i zadnji) susret s onim divljima i njihovim načinom života na njihovom prirodnom terenu.

    Sudjelovao je na brojnim natjecateljskim izložbama širom svijeta i nositelj je međunarodnog umjetničkog fotografskog zvanja AFIAP. Ovo mu je jedanaesta samostalna izložba fotografija.

    Živi i radi u Zagrebu kao član FotoklubaZagreb.

    E-mail adresa: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.



    • Image17
    • Image16
    • Image15
    • Image14
    • Image13
    • Image12
    • Image11
    • Image10
    • Image09
    • Image07
    • Image08
    • Image06
    • Image05
    • Image03
    • Image04
    • Image02
    • Image01
  • Davorka Trbojević

    Davorka Trbojević

    dipl. politolog, rođena je 24.02.1959. i živi u Zagrebu. Amaterskom fotografijom bavi se još od prvih studentskih dana te otada objektivom hvata motive koji su je u nekom trenutku "dotakli" pokušavajući na svoj način fotografski interpretirati životne scene zaustavljene u vremenu.

    Od 2008. godine prisutna je na internetskim portalima specijaliziranima za fotografiju, gdje pod nickom "proba2004" i avatarom tratinčice objavljuje fotografije različitih motiva. Stalno tražeći nove sadržaje kroz fotografiju interpretira svijet onako kako ga vidi i doživljava pa su njene fotografije i svojevrsno razotkrivanje emocija i intime.

    Tijekom proteklih godina izlagala je na dvadesetak grupnih izložaba u Zagrebu, Rijeci, Rovinju, Zelini, Bužimu, Vrbovskom, Karlovcu, Samoboru i dr. te bila nagrađivana.

    Njena samostalna izložba Kad priroda slika predstavila ju je s njenim impresionističkim pristupom fotografiji.

    Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    • 02-tzz
    • 01-zagrerbacki_prozori
    • 03-mamutica
    • 04-prozori
    • 05-sjene_i_odrazi
    • 06-u_ilici
    • 09-tri_okna
    • 08-nature_style.
    • 07-maca_iz_trnja
    • 10-sa_prososcu
    • 14-prijateljice
    • 11-zadnja_svjetlost
    • 13-sreca
    • 12-likovi_i_sjene
    • 15-ponos_bez_predrasuda
    • 16-trenutak_sjecanja
    • 17-vucedolska_golubica
    • 21-utopljeno_nebo
    • 19-jeka_tisine
    • 20-haiku_na_vodi
    • 18-zadnji_pogled
    • 23-lopoci
    • 22-yin_yan
    • 24-razigrana_jesen
    • 25-bundekovski_zalazak
    • 26-drhtaj_sume
    • 27-povezani
    • 28-njih_dvoje
    • 30-cutjetisebe
    • 29-cuteći_tebe
  • FOTOFESTIVAL U JUŽNOJ KOREJI IZLOŽBE HRVATSKIH FOTOGRAFA U GRADOVIMA SEOUL I JEONJU

    FOTOFESTIVAL U JUŽNOJ KOREJI IZLOŽBE HRVATSKIH FOTOGRAFA U GRADOVIMA SEOUL I JEONJU




    FOTOFESTIVAL U JUŽNOJ KOREJI

    Izložbe su otvorene u sklopu Fotofestivala kojeg je Fotoklub Zagreb, uz suradnju AZIT fotografske grupe iz Koreje, organizirao tijekom mjeseca svibnja i lipnja 2019. zajedno s predavanjima i prezentacijama na temu Hrvatske fotografije.

    Prva izložba pod nazivom 'Zagreb black and white' otvorena je 22. svibnja u Seoulu, u reprezentativnom prostoru u najstrožem centru grada. Izloženo je ukupno 60 fotografija od 53 autora, članova Fotokluba Zagreb.

    Druga izložba istog naziva otvorena je 1. lipnja u Nacionalnom kulturnom centru u gradu Jeonju. Posebnost ove izložbe je da su fotografije printane na tradicionalnom Korejskom Hanji papiru, koji fotografijama daje posebnu draž. Izložba ostaje otvorena do 19. lipnja.

    Obje izložbe su privukle veliki broj posjetitelja, a na otvorenju su bili utjecajni ljudi iz Korejskog kulturnog i političkog života, te veleposlanik RH u Koreji dr.sc Damir Kušen. Fotoklub Zagreb predstavljali su: Hrvoje Mahović, predsjednik kluba te članovi Biljana Knebl i Božidar Kasal.

    Važno je napomenuti da je, prema navodima organizatora, ovo prva skupna izložba Hrvatskih fotografa u Republici Koreji.

    Inače, ovo je već treći u nizu Fotofestivala koje je Fotoklub Zagreb organizirao izvan granica Hrvatske. Prvi je organiziran 2017. godine u Australiji (gradovi: Sydney, Melbourne i Canberra), a drugi 2018. godine u Kini (gradovi Shanghai i Hangzhou).

     

    Ukratko o Klubu

    Fotoklub Zagreb osnovan je 1892. godine i spada među najstarije fotoklubove u svijetu. Klub danas broji preko 300 aktivnih članova koji se okupljaju utorcima na klupskim druženjima. Godišnje klub organizira 20-ak izložbi, 30-ak predavanja na razne fotografske teme, te 10-ak tečajeva fotografija, a posebno treba spomenuti organizaciju bijenalne međunarodne izložbe Zagreb Salon. U klubu se čuva i bogata zbirka fotografija gotovo svih značajnijih hrvatskih fotografa od tridesetih godina do danas.
    Klub ima i bogatu međunarodnu suradnju s fotoklubovima i kulturnim institucijama iz Austrije, Slovenije, Finske, Italije, Australije, Novog Zelanda, Kine, Brazile, Koreje s kojima organizira izložbe i fotoradionice.

    PREDSJEDNIK FOTOKLUBA ZAGREB

    Hrvoje Mahović, dipl.ing.geod.

    • zgrada izložbe u gradu jeonju
    • izložba u Seoulu
    • izlozba u gradu jeonju2
    • zajednička fotografija-seoul
    • Mary Crnkovic Pilas_Rainy days and Mondays
    • Jeonju- govor predsjendika Kluba
    • Image44
    • Hrvoje Mahovic spooky_
    • Dren Butkovic_The cathedral in the spring PLAKAT
    • izlozba u gradu jeonju
  • Fotografija

    Fotografija i umjeće fotografiranja

    U današnje doba pod pojmom fotografije podrazumjevamo digitalne zapise sa fotoaparata a zaboravljamo na one zanimljive početke fotografije koji datiraju sa početka 19. stoljeća kada je francuz N.Niepce napravio prvu crno – bijelu fotografiju....

    Naziv fotografijapotječe od latinske riječi camerakoja označava mračnu kutiju ili mračnu prostoriju. Počeci fotografije i fotografiranja potječu iz 19. stoljeća kada je francuz N. Niepce uspio napraviti prvu fotografiju. Počeci fotografije su bili preduvjet u današnji svijet fotografije kojega mi poznajemo. Tadašnji fujinonglavni nedostaci fotoaparata su bili nemogućnost pohranjivanja te nemogućnost prenošenja fotoaparata. O pravoj fotografiji koju mi danas poznajemo, možemo govoriti tek nakon pojave prvog negativai izuma fotoosjetljivog materijala na koji se mogao staviti film. U to doba ljudi su mogli uživati u crno – bijelim fotografijama i filmovimai bili su dostupni samo imućnog gospodi. Razvoj fotografije se godinama usavršavao, tek nakon razvoja elektronike i razvoja digitalnih fotoaparata omogućen je prijenos fotografija na prijenosne medije. Tek tada dolazi na red fotografija koju mi poznajemo, lijepa i zanimljiva, fotografija koja može opisati svaki dio određenog trenutka pa čak i dočarati dašak emocija sa kojima se možemo poistovijetiti. 

    Najosnovnija podjela fotografije je na analognu i digitalnu fotografiju. Većina ljubitelja fotografije i fotografiranja se koristi digitalnim fotoaparatima dok je kod profesionalnih fotografa ostalo podjeljeno mišeljenje o svim prednostima i manama digitalne fotografije. Kod profesionalnih fotografa u izboru fotoaparata, glavnu ulogu igraju ukusi i nijanse ali i tehnike fotografiranja kojom se bave. rolle
    Fotografije snimljene sa digitalnih fotoaparata možete naknadno obraditi na brojnim programskim medijima koji dopuštaju čak i laicima da naprave kvalitetne i zanimljive fotografije. 

    Stručnjaci kojima je fotografija njihov posao ali i strast,  koriste se fotoaparatima koji moraju podržavati sve kvalitete kako bi ta fotografija na što bolji način dočarala svu ljepotu trenutka. Trenuci koji ostaju na tim fotografijama su naš pocjetnik na prošlost i događaje koje često zaboravljamo. Kod profesionalnih
     fotografa
    najveći utjecaj na kvalitetu fotografije ima objektiv, koji je laički rečeno tzv. povećalo. Objektivskuplja sve zrake svjetlosti u jednu točku. Objektivi se odabiru prema određenim uvjetima;  prirodu, događaje ili ljude možete slikati sa teleobjektivomili širokokutnim objektivom ovisno o dubinskoj oštrini, kutu snimanja ili udaljenosti.

    Fotografija dijeli brojne tehnike sa slikarstvom, tako da sa sigurnošću možemo reći da je fotografija umjetnost koja često zna biti energična, maštovita pa čak i stastvena. Fotografija i fotografiranje je umjetnost kojoj se mora pristupati sa mnogo ljubavi i pažnje. Nisu sve fotografije iste!

     Prave fotografije imaju svoju priču koju često ne možemo odgonetnuti ali nas zaintrigiraju i potaknu  nam maštu...

     

    Autor: Jasmina Tutić

     

     

     

  • Hari Maslić

    Fotografije Harija Maslića – Priča o univerzalnoj ljepoti



    Rodjen u Bosni i Hercegovini, sa prebivalistem u Njemackoj. S umjetnoscu je vezan od ranog djetinjstva, a te snove realizuje danas kao menadzer umjetnickog brenda MerisCon Art and Design (www.meriscon.com). Njegovo umjetnicko stvaralastvo je protkano kroz slikarstvo i kroz fotografiju.

    O Hariju Maslicu kao fotografu, posebno u smjeru people fotografije, najbolje govori sljedeci kriticki osvrt slobodnog umjetnika i putopisca Josipa Svobode:

    Fotografija predstavlja kako aktivnu tako i pasivnu umjetničku formu. Stupanj u kojem fotograf učestvuje u svojoj umjetničkoj kreativnosti varira od fotografa do fotografa; fotograf može da ispriča jednu priču unutar fotografije ili da samo registruje životni trenutak onakvim kakav jeste. U ovom pogledu postoji jedna generalna istina kod fotografisanja: bez fotografa nema fotografije. Čak i na najjednostavnijem snimku vidljiv je uticaj fotografa.

    Hari Maslić pripada onoj grupi kreativnih fotografa-umjetnika koji su skloni da orkestriraju i koreografiraju strukturu fotografije kako bi realizirali jednu kreativnu ideju ili poruku; u slučaju ovog umjetnika to je sam život, ili još bolje rečeno to je najljepši dio života – to je mladost. U beskrajnom proticanju momenata, Hari Maslić je za koreografiju svojih slika odabrao momente mladosti ljudskog života; u režiranim fotografijama vidi se ljubav i posvećenost autora za njegovu ideju kao i njegova očaranost mladalačkom radošću, bezbrižnošću i osmijehom. Postavši emocionalno povezan sa subjektom, Hariju Masliću je uspjelo da stvori ideje koje mu pomažu da uhvati pravu bit svog subjekta. Mladost – grupe vedrih i nasmijanih djevojaka i mladića u koreografisanim fotografijama – ne samo da prenosi snažne emocije na posmatrača nego svojom izvorskom svježinom, razigranošću i čistoćom provocira u njemu poistovjećivanje i sjećanje na vlastitu mladost; u bilo koje okruženje da autor ove krasne Izložbe stavi svoj idejni subjekt –priroda ili sterilni objekti istorijske prošlosti ili sadašnjosti – on okruženju u koji je stavljen daje novo značenje, novi sadržaj, novu priču.

    Osim klasicnih fotografskih pravaca intenzivno radi i realizuje sotinge sa modelima, koji su cesto bili na coverima poznatih magazina.

    Harijeva djela i aktivnosti mozete pratiti na:

    portalu MerisCon

    MerisCon

    MerisCon instagram

    Photography Hari M. facebook

    MerisCon Art facebook

    • 14753920_10207800333348024_7427505079501798194_o
    • 14753479_10207800341508228_2639861317780188239_o
    • 14753227_10207800334148044_3241430575519191155_o
    • 14732188_10207800352308498_7605681443041558513_n
    • 14713047_10207800341588230_5715506389135365333_o
    • 14717224_10207800333628031_8518692118408338034_n
    • 14713774_10207800330707958_5705954037121244688_n
    • 14713630_10207800331347974_4152908504933954045_n
    • 14711558_10207800331267972_3814257072175522244_o
    • 14706838_10207800333708033_4371483309724989272_o
    • 14707810_10207800330787960_3974827945045733152_o
    • 14702332_10207800332187995_2789408499898884110_n
    • 14700898_10207800334668057_3541791524061946923_o
    • 14700848_10207800331067967_5877234420432837774_o
    • 14700765_10207800352348499_8792305720977050788_o
    • 14695409_10207800333588030_7453772773450232440_n
    • 14695415_10207800330947964_2459294666018020941_n
    • 14691153_10207800335228071_4656558621676428554_o
    • 14680724_10207800332788010_3741466654485362532_n
    • 14657241_10207800336988115_88721083751689908_n
    • 14666076_10207800333108018_1199858728347308756_n
    • 14671177_10207800330827961_3787141216453005594_n
    • 14642077_10207800333468027_2009595936263481333_n
    • 14650353_10207800335548079_8169851050438474311_n
    • 14633696_10207800341628231_598592122636468084_o
    • 14633586_10207800337188120_254637286527267521_o
    • 14633515_10207800336948114_7221385168124067590_o
    • 14615824_10207800332147994_1561893560754143478_o
    • 14615784_10207800332347999_4158317504402441711_o
    • 14615718_10207800342908263_8275938173906357711_o
    • 14542427_10207800336028091_3670089252147318678_o
    • 11229318_10207800331947989_4690150694416793201_o
  • Josip Biondić

    Josip Biondić

    Rođen sam u Zagrebu, 1990.godine.

    Na drugoj godini sam diplomskog studija ekoinženjerstva na Fakultetu Kemijskog Inženjerstva i Tehnologije u Zagrebu.

    Za vrijeme osnovne i sve do kraja srednje škole bavio sam se plivanjem u PK Medveščak Zagreb.

    Ljubav prema fotografiji pojavila se odmah s prestankom plivanja i upisom na fakultet. Na početku je sve krenulo iz hobija i ljubavi prema putovanju. Kako su godine prolazile fotografija je za mene imala sve veći značaj i od 2014. godine prestaje biti hobi i polako postaje profesija.

    Za mene fototografija je bijeg od stvarnosti i oslobađanje od stresa.

    Kroz fotografiju nastojim prikazati kakav je svijet oko mene, a vrste fotografija s kojima se bavim su : impresionistička fotografija, crno bijela fotografija, portretna fotografija i ulična fotografija.

    Cilj mi je napredovati u fotografiji iz dana u dan i otkrivati nova područja i tehnike u samoj fotografiji.

    Član sam Fotokluba Zagreb od 2014. godine. Izlagao sam do sada svoje radove na izložbi Fotonaut Zagreb u sklopu Fotokluba Zagreb zadnje dvije godine.

    • _dsc0236666
    • _dsc0197
    • _dsc01994
    • _dsc0399996
    • _dsc018995
    • _dsc0102
    • _dsc01684
    • _dsc01088-2
    • _dsc01006
    • _dsc00898-2
    • _dsc01003
    • _dsc00705
    • _dsc00878-2
    • _dsc008899-2
    • _dsc00895
    • _dsc00583
    • _dsc00668-2
    • _dsc00574
    • _dsc0050
    • _dsc00677
    • _dsc00477-2
    • _dsc00489
    • _dsc0036
    • _dsc00094
    • _dsc00203
    • _dsc000588-2
    • _dsc00014
    • _dsc00003
    • _dsc00019
    • _dsc00002
  • KONCERTNA FOTOGRAFIJA – OPĆA PRAVILA I OKRUŽENJE

    TEME I DILEME DIGITALNE FOTOGRAFIJE

    KONCERTNA FOTOGRAFIJA – OPĆA PRAVILA I OKRUŽENJE

    Koncertna fotografija poseban je žanr fotografije, jasno definirana samim imenom, te mnogo nedoumica nema. Kako sam ranije pisao u vezi portretne fotografije, postoji određeno preklapanje u slučajevima kada u okruženju koncertne fotografije nastojim izvući portret izvođača na sceni. No i to je svakako koncertna fotografija, barem ne manje nego portretna. Ukoliko koncert fotografiramo prvenstveno u svrhu izvještavanja, tada ćemo voditi računa da uhvatimo ključne situacije, publiku, izvođače kao cjelinu zajedno s pozornicom i svjetlosnim efektima. Tu smo pak jednom nogom u žurnalističkoj fotografiji.

    Usko, koncertna fotografija je ona koja više prenosi ugođaj koncerta nego činjenice. Koncertna fotografija 'portretira' izvođača, odnosno grupu, ne samo na način kako to čini portretna fotografija, nego ulazi dublje. Tako su neke od najpoznatijih i najboljih fotografija izvođača na sceni postale prave ikone našeg vremena.

    Koncertna fotografija traži mnogo veću pripremljenost nego većina žanrova fotografije, te je kao takva možda usporediva sa sportskom fotografijom. Fotograf mora biti izuzetno iskusan obzirom na svjetlosne uvjete u kojima radi, te odmah može zaboraviti različite predefinirane modove fotografiranja, čak i uz kompenziranje očekivanih grešaka softvera. Koncertna fotografija iziskuje dobru profesionalnu ili visoko prosumersku opremu, fotoaparate visokokvalitetnih senzora koji bez šuma podnose ISO osjetljivosti do 3200, pa i više, teleobjektive velike svjetlosne jakosti (brze). Scene su u pokretu, redovito osvijetljene raznobojnim laserskim mlazovima koji veoma brzo mijenjaju svjetlosne uvjete. Pogodni su fotoaparati dobre ergonomije, koji omogućuju mijenjanje podataka prstom ruke koja drži aparat, bez potrebe odvajanja okulara od oka.

    Ponašanje fotografa na pozornici je veoma strogo uređeno. Na većim koncertima potrebno je posjedovati akreditaciju, ali i ona omogućuje samo kretanje u određenom prostoru, a i fotografiranje u kraćem vremenskom intervalu, najčešće samo prvih nekoliko pjesama. Zbog toga su nekad zahvalniji koncerti u manjim provincijskim dvoranama ili pozornicama, koji nemaju stroga pravila, omogućuju fotografiranje cijelog koncerta itd. Međutim, na provincijskim koncertima, posebno na koncertima na otvorenom nerijetko ste pomiješani s publikom, u gužvi koja je pokrenuta u ritmu koncerta. Tada morate dobro voditi računa o svojoj skupoj opremi.

    No da ne dužimo, pogledajmo neke primjere:

    Hladno pivo

    Fotografija je napravljena na koncertu Hladnog piva u klubu u Križevcima, korištenjem fotoaparata Canon 7D sa Canon 100/2.8 objektivom, bez bljeskalice.
    Podaci su bili sljedeći:

    Mod – M
    Fokus – 100 mm
    Ekspozicija – 1/125 sec
    Zaslon – f/2.8
    ISO – 1600
    Balans bijeloga – AWB

    Ovo je jedna tipična koncertna fotografija, kakve su bile u modi 60ih i 70ih godina prošlog stoljeća, u zlatno doba glazbenih bendova. Posebno su bile omiljene, kod samih izvođača, fotografije koje naglašavaju jedinstvenost i bliskost članova benda na pozornici. Obojenu svjetlost nikako ne treba kompenzirati, to doprinosi posebnom ugođaju koncertnog okruženja

    Brzi objektiv omogućava kratku ekspoziciju, ali budući se radi o objektivu fiksne žarišne duljine, njegova je mana da se fotograf stalno mora kretati, udaljavati i približavati kako bi dobivao željene kadrove. To može izazvati negodovanje publike, ali i zaštitara.

    Novi fosili

    Fotografija je napravljena na koncertu Novih fosila u sportskoj dvorani u Križevcima, korištenjem fotoaparata Canon 7D sa Tamron 18 – 270 objektivom, bez bljeskalice.
    Podaci su bili sljedeći:

    Mod – TV
    Fokus – 18 mm
    Ekspozicija – 1/80 sec
    Zaslon – f/3.5
    ISO – 1250
    Balans bijeloga – AWB

    Na ovoj fotografiji vidi se mogućnost korištenja svjetlosnih lasera kako bi se pojačao prenošeni koncertni ugođaj. Tijekom fotografiranja treba pažljivo pratiti kretanje svjetlosnih mlazova, koji se redovno kreću u pravilnim ciklusima, kako bismo predvidjeli trenutak kada će svjetlost bljesnuti na očekivani način.

    Prljavo kazalište

    Fotografija je napravljena na koncertu Prljavog kazališta na otvorenom, korištenjem fotoaparata Canon 7D sa Tamron 18 – 270 objektivom, bez bljeskalice.
    Podaci su bili sljedeći:

    Mod – TV
    Fokus – 23 mm
    Ekspozicija – 1/200 sec
    Zaslon – f/3.5
    ISO – 1250
    Balans bijeloga – AWB

    Hvatanje trenutka! Nisu svi kadrovi na koncertima jednako 'laskavi' za izvođače, pa tako ni trenutak kada se frontmen popularnog benda ruši na pozornici i u ležećem položaju nastavlja svirati, tek napola svjestan situacije. Ovakvi uhvaćeni trenutci pravi su trofeji kojima se fotografi rado vole pohvaliti. Donekle slična, u tom je smislu i sljedeća fotografija:

    Maja Šuput

    Fotografija je napravljena na koncertu Maje Šuput na otvorenom, korištenjem fotoaparata Canon 7D sa Canon 100/2.8 objektivom, bez bljeskalice.
    Podaci su bili sljedeći:

    Mod – M
    Fokus – 119 mm
    Ekspozicija – 1/160 sec
    Zaslon – f/6.3
    ISO – 800
    Balans bijeloga – AWB

    Grimasa koje činimo munjevito dok govorimo, pjevamo i slično, postajemo svjesni tek zahvaljujući fotografskoj tehnologiji. Grimasa popularne pjevačice na fotografiji uhvaćena je samo zahvaljujući velikom broju fotografija napravljenih na tom koncertu.

    Lidija Bačić

    Fotografija je napravljena na koncertu Lidije Bačić na otvorenom, korištenjem fotoaparata Canon 7D sa Canon 100/2.8 objektivom, bez bljeskalice.
    Podaci su bili sljedeći:

    Mod – TV
    Fokus – 100 mm
    Ekspozicija – 1/320 sec
    Zaslon – f/2.8
    ISO – 2500
    Balans bijeloga – AWB

    Lidija Bačić, tipična koncertna fotografija, koja nam uz hvatanje trenutka i korištenje osvjetljenja prenosi ugođaj koncerta. Ako pogledamo podatke kojima su snimljene fotografije, vidimo da im je zajedničko da su napravljene podacima koje uvjetuje kratka ekspozicija (kraća od 1/125 sec), a shodno tome maksimalan otvor zaslona, te visoka ISO vrijednost. Zbog velikog otvora zaslon fokus mora biti savršeno namješten, pa zbog toga koncertne fotografije imaju velik postotak otpada.

    Kako su koncertne fotografije često ograničene svim gore navedenim okolnostima, ponekad volimo zaviriti u backstage, kako bismo napravili koju fotografiju u mirnijim okolnostima. Naravno i ovo je uglavnom rezervirano za male sredine sa manje strogim ograničenjima kretanja, čak i uz akreditaciju.

    Cure iz CEntra

    Fotografija je napravljena na dobrotvorenom koncertu na kojem su sudjelovale i tamburašice Cure Iz CEntra, korištenjem fotoaparata Canon 7D sa Tamron 18 – 270 objektivom, te bljeskalicom Canon Speedlite 550EX. Podaci su bili sljedeći:

    Mod – M
    Fokus – 25 mm
    Ekspozicija – 1/160 sec
    Zaslon – f/8
    ISO – 200
    Balans bijeloga – AWB

    Odmah uočavamo mnogo povoljnije podatke, što je omogućila bljeskalica. Unatoč korištenju bljeskalice lica djevojaka nisu spaljena nego su lijepo plastično osvijetljena, što je omogućio bijeli šator u kojem sam fotografirao koristeći indirektni bljesak. Ovakve fotografije nemaju možda onu 'lovačku' vrijednost ponekih gore prikazanih, ali ipak prenose ugođaj jer su doista nastale tijekom koncerta.

    Poseban žanr koncertne fotografije iziskuje veliku predanost, spretnost i sredstva, te se rijetki fotografi tome žanru posvećuju kao svom glavnom interesu. Ipak, uz dobru opremu i dobru izvježbanost u žanrovima poput ulične i portretne fotografije, postizat ćete solidne rezultate na manjim koncertima i festivalima.

    Autor: Zdeno Balog

  • MEGAPIKSELI – MITOVI I ISTINA

    Teme i dileme digitalne fotografije

     

     MEGAPIKSELI – MITOVI I ISTINA

    Želite kupiti digitalni fotoaparat, a ne znate previše o tome. Pitate prijatelje na što da obratite pažnju?

    - Megapikseli. To ti je ključno. Kvaliteta ovisi o broju megapiksela…

    Tako će vjerojatno odgovoriti većina vaših prijatelja. Mada oni jednako koliko i vi znaju što su zapravo megapikseli. Ali megapiksel je pojam i brojka koja se ističe kao ključni podatak, istaknuto su ispisani na ambalaži, kao i na samom aparatu, prvi su podatka koji ćete naći guglate li preference. Koliko su megapikseli zapravo važni? Što su megapikseli?

    Testirali smo četiri fotoaparata fotografiranjem crkvenog tornja sa istog mjesta pod istim uvjetima.

    Fotoaparat Olympus T-100, 12.0 megapiksela

    Fotoaparat Olympus T-100, 12.0 megapiksela

    Olympus-T-100

    Megapikseli su milijuni piksela, točkica od kojih se sastoji digitalni zapis fotografije, te su najmanja gradbena jedinica sa vlastitim svojstvima. Svojstvo megapiksela je boja, svjetlina, ton, a izražava se u RGB brojkama, odnosno u količini jedne, druge i treće 'praboje' u izgradnji fotografije. Jasno je da je fotografija kvalitetnija, oštrija, bogatija detaljima, nježnim tonskim prelazima, mnoštvom podataka i tonova, ukoliko se sastoji od većeg broja točkica. Fotografija od 16 milijuna ovakvih pojedinačnih podataka o svjetlini, tonu, boji, svakako je bolja nego ona od 4 milijuna, itd. Pored toga takva fotografija bolje 'podnosi' ekstremna uvećavanja spremnija je za tiskovna izdanja, dozvoljava 'kropanje' odnosno odabir manjeg izreza, jer je gubitak kvalitete zanemariv. Broj piksela od kojih se sastoji fotografija bitan je i najčešće presudan za kvalitetu fotografije.

    Da li to onda znači da će fotoaparat sa senzorom od 12 megapiksela praviti bolje fotografije nego onaj od 7? To bi svakako trebalo očekivati i u tom bi slučaju oni prijetlji bili u pravu, jednako kao i trgovci i proizvođači koji ističu megapiksele kao glavno svojstvo digitalnog fotoaparata. Pa ipak, razočarani kupci fotoaparata s mnoštvom megapiksela, pristupačne cijene, jako dobro znaju da se u praksi ne događa ništa slično. Baš zgodan i jeftin model fotića, poznate marke obdaren sa 12 megapiksela pravi fotografije skromne kvalitete, lošije od onog starog sa mnogo manje milijuna točkica! Kako to?

    Fotoaparat Samsung Digimax, 4.0 megapiksela

    Fotoaparat Samsung Digimax, 4.0 megapiksela

    Samsung Digimax

    Da bismo odgovorili na ovo pitanje, te pružili možda malo bolji odgovor na što kod kupnje aparata treba obratiti pažnju, trebamo se malo vratiti na sam način funkcioniranja digitalne fotografije. U jednome nema razlike između digitalne i klasične (kemijske) fotografije: postoji rupa kroz koju svjetlo pada na površinu. Rupa je opremljena lećama koje te zrake svjetla artikuliraju i usmjeravaju kako bi odraz na senzibilnoj površini bio što vjerniji originalu. Osjetljiv mehanizam pomaže da svjetlost pada na površinu veoma kratko vrijeme (od nekoliko sekundi do 1/10.000 sekunde ili još kraće). Glavna razlika između klasične i digitalne fotografije je u senzibilnoj površini koja preuzima podražaj svjetlosti i pamti sliku. Dok je u klasičnoj fotografiji tu ulogu preuzimao veoma fin fotoosjetljiv kemijski premaz koji je podražaj svjetla 'pamtio' te ga kroz naknadne kemijske reakcije pretvarao u filmsku traku sa 'negativnim' sličicama, iz čega se potom izrađivala fotografija na jednako pripremljenom fotoosjetljivom papiru, u digitalnoj fotografiji svjetlost pada na senzor sastavljen od mnoštva točkica od kojih je svaka za sebe kadra prenijeti informaciju o kakvoći tog svjetla. Ove točkice taj podatak prenose u obliku koda od tri broja koji su pridruženi RGB kodu. Međutim, za razliku od klasične fotografije kod koje kemijski premaz 'pamti' podražaj svjetla za naknadnu kemijsku obradu (latentna slika), ove točkice, pikseli, podatak šalju trenutno u računalo koje je sastavni dio fotoaparata i koje sve podražaje senzora pretvara u datoteku grafičkog formata (najčešće *.jpg ili RAW). Ova se obrada događa takvom brzinom da bolji prosumer (poluprofesionalni fotoaparat) može formirati i spremiti deset takvih datoteka u jednoj sekundi. Dakle, za kvalitetu fotografije važno je (ali ne jedino važno, kako ćemo ubrzo vidjeti), koliko je ovih točkica na senzoru vašeg fotoaparata. To je stvaran broj megapiksela fotoaparata i po tom broju prepoznaju se kvalitetne oštre slike bogatih polutonova i kolorističkih nijansi. Kako je onda moguće da onaj naš jeftini s 12 megapiksela daje jadne fotografije?

    Kada su proizvođači shvatili da kupci odmjeravaju fotoaparate prvenstveno prema megapikselima, a što drugo, počeli su nuditi 'muda pod bubrege'. Fotoaparat ima npr 18 milijuna fizičkih piksela. To znači da na njegovom senzoru ima toliko osjetljivih točkica. Fotografija ima dimenzije 5184 / 3456 piksela (podaci za Canon 7D). Umnožak horizontalnih i vertikalnih piksela iznosi 17,915.904, približno 18,000.000. Ako su fotografije oštre, podnose velika povećanja i bogate su polutonovima koji prelaze blago, nemamo razloga sumnjati da senzor doista ima toliko točkica. Međutim, kada fotoaparat ima npr 12 megapiksela, te slika u *.jpg formatu doista ima toliko točkica, a da je pri toma slika siromašna tonovima, djeluje sirovo, ne podnosi povećavanje tada moramo posumnjati da se radi samo o digitalnim pikselima. Fizičkih piksela ima znatno manje, te oni šalju podatke u kompjutor fotoaparata, a softver 'dodaje' piksele razvlačeći veličinu fotografije. Na taj način samo pojedini pikseli na datoteci potječu od podražaja svjetlosti prilikom fotografiranja, a ostale softver 'izmišlja' nekim algoritmom. Ne treba nikakve predznanje da bi nam bilo jasno da ćemo na ovaj način dobiti veću fotografiju, sa više piksela (time i više nepotrebnih megabajta na računalu), ali bez očekivane kvalitete. Posebno kada koristimo zoom ili kada zbog vanjskih uvjeta povisimo ISO (o ISO broju bit će opširnije govora).

    Fotoaparat Olympus SP-550-UZ, 7.1 megapiksela

    Fotoaparat Olympus SP-550-UZ, 7.1 megapiksela

    Olympus SP-550-UZ

    Kako onda odabrati dobar 'fotić', kako znati da li je jedan model bolji od drugoga? Kako ne podlijeći prevari digitalnih piksela iza kojih ne stoji realna kvaliteta? Ima raznih načina, ja volim napomenuti dva najjednostavnija (ovo se odnosi na kompaktne, konzumerske fotoaparate, budući je pretpostavka da osobe koje kupuje DSLR tip, prosumerske ili profesionalne klase znaju što kupuju).

    Jedan je kriterij cijena. Digitalni fotoaparat izuzetno je složen stroj koji uključuje kvalitetnu optiku, dobru mehaniku te računalni hardver i softver. Da bi bio kvalitetan, ne može biti jeftin. Negdje u počecima digitalne fotografije cijena se kretala približno odnosom 1 megapiksel = 100.00 €. Od onda, uglavnom omasovljenjem proizvodnje i konkurencijom na tržištu, taj se kriterij ublažio, ali i dalje nije moguće kupiti kvalitetan megapiksel za 50.00 kn (primjer 12 megapiksela = 600.00 kn). Dakle, ako se radi o kreativnom kompaktu visokih konzumerskih preferenci, kada uspoređujemo dva modela, sa relativnom sigurnošću možemo reći da je skuplji model vjerojatno bolji.

    Fotoaparat Canon A580, 8.0 megapiksela

    Fotoaparat Canon A580, 8.0 megapiksela

    Canon A580

    Drugi kriterij je promjer vidljive leće objektiva. Ovo zvuči zbunjujuće. Međutim, kada znamo da na senzor pada samo ono što u objektiv uđe, jasno nam je da već selekcija podataka na početku procesa uvjetuje kvalitetu fotografije. Kreativni kompakt sa lećom promjera 3-5 cm svakako će pokupiti više izvornih podataka nego džepni kompakt sa lećom od 5-8 milimetara. Mobiteli, mada se hvale zavidnim brojčicama megapikesla, imaju vanjsku leću od 1-2 milimetra, što njihovu kvalitetu drastično ograničava. Netko će reći, 'pa moj mob pravi sasvim dobre fotke'. Da, asli dok ih koristi i gleda na zaslonu mobitela, gdje su jedva 5-6 centimetara velike. Ali kad se iste fotografije skinu na računalo, ispišu na pisaču, teško mogu podnijeti ozbiljnu usporedbu. Dakle, promjer leće važan je jer on propušta sve podatke koji kasnije grade fotografiju.

    Mnogo drugih faktora utjecat će na kvalitetu fotografije, no kod izbora vašeg novog fotoaparata, ovo je najvažnije.

    Autor: Zdenko Balog

  • Mišo Obranović

    Mišo Obranović


    ...u fotografiji je gotovo pola stoljeća.
    Kada se radi ljubav i nije to dugo. Član je Fotokluba Zagreb i fotografske udruge Fotogard. Imao je dvije samostalne izložbe i bio sudionik brojnih skupnih.

    Žena kroz portret, akt ili boudoir glavna je tema njegovih radova. To su područja koja pružaju neiscrpne mogućnosti istraživanja i izričaja. Lice i emocije, polivalentnost boja i tonaliteti, ljepota i samosvijest.

    Danas je majstor fotograf i jedan od rijetkih koji se komercijalno bavi gotovo isključivo boudoir fotografijom.

    Pokrenuo je projekt FotoOkvir kao skup fotografskih radionica po svemu "potpuno drugačiji od drugih" sličnih zamisli. Cilj je vlastitih pedeset godina iskustva podijeliti s kolegama.

    m-photoart

    FotoOkvir

    • 27 - mother
    • 25 - hair
    • 26 - rembrandt lighting
    • 24 - beauty is in the eye of the beholder
    • 21 - marsela
    • 20 - maestro
    • 23 - urška
    • 22 - dominik
    • 17 - blue chair
    • 18 - the chronicles of narnia
    • 19 - maestro
    • 15 - nails
    • 14 - body study
    • 16 - under the horizon
    • 12 - mirror
    • 11 - mirror
    • 13 - body study
    • 08 - mirror lake
    • 09 - freedom
    • 10 - forms
    • 05 - tribute to stendhal
    • 07 - liberation
    • 06 - impression
    • 02 - eve
    • 03 - morning after christmas
    • 04 - muscles
    • 01 - fifty shades of grey
  • MOJA PUTOVANJA

    PUTOPIS S POTPISOM

    MOJA PUTOVANJA

    MOJA PUTOVANJA

    Dosta ljudi mi se u posljednje vrijeme javlja s porukama i upitima o putovanju. S obzirom da se nikada nisam pozabavio tom temom, pokušat ću se ovdje osvrnuti na neke od svojih putovanja i razloge zašto sam počeo tako intenzivno putovati!

    Dakle, priča počinje u rujnu 2013. kada sam odlučio da ću svoj jubilarni 20. rođendan proslaviti na jedan dosta neobičan način i to ni manje ni više nego - putovanjem :) Činili mi se to kao dobra prilika da se upoznam sa predivnim ljepotama Hrvatske, družim se s prijateljem koji je išao samnom i kojem sam tom prilikom platio put, a usput i upoznam neke meni drage ljude. Tako je prva destinacija bila malo mjesto u Gorskom Kotaru - FUŽINE!

    U Fužinama smo uživali u predivnom krajoliku, prirodi, delicijama iz tog kraja, kušali domaći liker od šumskog voća i vozili se brodom po jezeru Bajer. Fužine su svakako mjesto koje morate posjetiti ako već niste. Iako sam prošle godine opet bio tamo, ali samo na kratko u prolazu, volio bi se zadržati nekoliko dana i malo detaljnije istražiti ovaj predivan biser Gorskog Kotara. Sljedeća odredišta samo su se nizala, već u prosincu 2013. sam posjetio Čazmu i predivno imanje Božićna Bajka Obitelji Salaj okićeno s nekoliko tisuća lampica i dekoracija. Iako je te zime bilo dosta hladno, atmosfera je bila užarena, ljudi oduševljeni, a gastro ponuda tog kraja ostala mi je u trajnom sjećanju!

    MOJA PUTOVANJA

    MOJA PUTOVANJA

    Posjetio sam i Nacionalni Park Brijuni u travnju 2014. godine, a u sklopu tog putovanja bio sam i u Puli i posjetio Pulsku Arenu. Ambijent je predivan, jednostavno neopisiv. Sada razumijem hrvatske glazbenike koji se doslovno ''bore'' za tu lokaciju za održavanje koncerta. U prosincu 2014. bio sam u Sloveniji (Bled,Ljubljana), a par mjeseci kasnije posjetio sam Piranski zaljev i Savudriju. Prošle zime bio sam u Austriji točnije u Grazu. Jedino mjesto koje me zaista jako zanimalo, a svakako ću se potruditi vidjeti ga i ovog adventa. Predivan i topao ambijent, ljudi srdačni i nasmiješeni, ugodni za razgovor. Meni je dodatna okolnost bila ta što znam njemački jezik pa nije bilo problema u komunikaciji. Problema je jedino bilo što je bila nedjelja pa trgovine nisu radile, ali možda i bolje jer bi cijelu plaću tamo potrošio.

    U pripremi imam već neke lokacije koje bi volio posjetiti, ali pričekati će jesen i vrijeme koje će biti primjerenije za dulja putovanja. Meni osobno su favoriti Fužine od hrvatskih I Bled od inozemnih destinacija. Zašto volim putovati? Zato jer putovanja smiruju, oplemenjuju, proširuju vidike i daju mogućnost da upoznate svijet onakvim kakav zaista je, ne preko ekrana već u realnom svijetu. Volim dotaknuti neku planinu, osjetiti miris mora, kušati hranu iz nekog kraja, a vama savjetujem također da putujete.

    MOJA PUTOVANJA

    MOJA PUTOVANJA

    MOJA PUTOVANJA

    Nadam se da i vi volite putovati, pa slobodno podijelite neke fotografije i priče s vašim putovanja u komentare!

    Autor: Dominik Papić

  • OBJEKTIV - TEMELJ DOBRE FOTOGRAFIJE

    OBJEKTIV - TEMELJ DOBRE FOTOGRAFIJE

    OBJEKTIV - TEMELJ DOBRE FOTOGRAFIJE

    Bok svima!

    Moje ime je Dominik i siguran sam da me svi jako dobro znate ukoliko pratite redovito portal Ludvig dizajn. Fotograf, grafički dizajner, putopisac, šetač pasa, klaun povremeno (šalim se) :) Dobrodošli u moju novu autorsku rubriku o fotografiji koja je svojevrstan nastavak moje rubrike o putovanjima serijal ''Putopis s potpsom'' koji mi je bio veoma drag serijal, ali nažalost zbog brojnih obveza više nisam mogao pratiti taj tempo i nisam našao vremena pisati pa sam početkom godine stao. No obečajem, dat' ću sve od sebe da ovaj serijal doživi svoj puni potencijal i da ga vi prihvatite jer u krajnjoj liniji ovo i jest serijal za vas. Za sve vas svih uzrasta!

    Prvo bi htio napomenuti da je ovo autorski projekt i nitko mi ne sugerira teme, tako da ću tu potpunu slobododu iskoristiti na najbolji mogući način i svoje stečeno znanje kroz svoje školovanje, praktičnu nastavu i 10 godina bavljenja fotografijom iskoristiti da vama prezentiram teme i neke osnove pa ako i jedna osoba odluči nakon čitanja krenuti mojim putem ili se ozbiljnije zainteresira za fotografiju ja ću biti presretan!

    Za prvu temu u ovoj rubrici zamislio sam da krenemo od početka. Ok, ne baš od osnova-osnova, ali recimo od stvari koje svaki ozbiljniji amater pa čak i profesinala moraju imati. Ok, krenimo redom...

    OBJEKTIV - TEMELJ DOBRE FOTOGRAFIJE

    Objektiv u fotografiji mogu usporediti kao oči u glavi. Nešto bez čega nema slike, zar ne? Ok, dakle, imamo različite vrste objektiva, koje dijelimo u tri kategorije: NORMALNI, ŠIROKOKUTNI I TELEOBJEKTIVI. Možda već po nazivima možete zaključiti kakvi su prva 2 objektiva, a za ovaj treći ne brinite - naziv nema veze s teletinom, teletom ili sličnim izvedenicama riječi!

    Normalni objektiv je u rasponu od 35mm do 70 mm a prepoznat ćete ga po svom ovalnom plitkom obliku.Recimo još da se normalni objektivi koriste prilikom snimanja portreta za dokumente ili općenito potreta u prirodi ukoliko želimo da osoba na fotografiji izgleda što 'prirodnije'' pritom mislim na izobličenje lica i slično. Njih često koriste amateri jer su im dovoljni za snimanje makro fotografija, a također i širih kadrova poput građevina ili obiteljske zabave. Cijena im varira ovisno od trgovine do trgovine, najčešće se dobivaju uz sklopu KIT paketa što znatno financijski olakšava samu nabavku malo ozbiljnije opreme!

    Širokokutnisu objektivi koji hvataju 180° vidnog polja još se nazivaju „riblje oko“ (fisheye) Ovakvim objektivima snimamo širok prostor, ali im je slika na rubovima izobličena pa se recimo mogu se primjenjivati u kreativnoj fotografiji. Najčešće se koriste u koncertnoj fotografiji ili prilikom fotografiranja zgrada ili uredskih prostora (interijeri).

    Posljednja kategorija su Teleobjektivičija riječ „thelos“ na grčkom jeziku znači „udaljen“. Ovi se objektivi još koriste za približavanje vrlo udaljenih predmeta te se najčešće koriste za snimanje sporta, ali i za portrete i pejzaže. Teško se mogu primjenjivati u zatvorenim prostorima, jer najbolje hvataju udaljenije predmete.

    U nastavku vam donosim nekoliko primjera snimljenih s različitim vrstama objektiva...

    OBJEKTIV - TEMELJ DOBRE FOTOGRAFIJE

    Teleobjektiv
    (Canon objektiv 75-300 mm EF f/4-5,6 USM III)

    OBJEKTIV - TEMELJ DOBRE FOTOGRAFIJE

    Normalan objektiv
    (Canon EF-S 18-55mm f/3.5-5.6 IS II)

    OBJEKTIV - TEMELJ DOBRE FOTOGRAFIJE

    Normalan objektiv sa širokokutnim vidnim rasponom
    (Canon EF-S 18-55mm f/3.5-5.6 IS II)

    Imajte na umu da su navedeni objektivi kupljeni u KIT paketu što je znatnije povoljnije nego li pojedinačna kupnja svakog navedenog objektiva, a kao što možete vidjeti iz mojih fotografija, prilično dobro rade i nakon 10 godina. Također bi želio naglasiti da su objektivi osovina svake dobre fotografije i da o njima puno ovisi kako će izgledati vaša fotografija. Naravno da kao i u svemu u životu vrijedi ona - Više para, bolja muzika tako vrijedi i u fotografiji. Cijene kao što sam napomenuo variraju od proizvođača do proizvođača, međutim imajte na umu da jednom kupljen dobar kvalitetan objektiv možetei mati godinama i trajno s njime raditi savršene fotografije. Ono što možda nije dobra investicija su rabljeni objektivi jer se zna dogoditi da se prilikom prodaje lako navućete na neke greške koje niste niti svjesni kao amater, a tek kasnije shvatite da ste nasamareni i prevareni. Primjerice sitne ogrebotine na staklu objektiva koje tek kasnije prilikom izrade fotografije ili pregledavanja na računalu uočito. Zato, oprez prilikom takve vrste shoppinga!

    I dragi moji, to vam je to za ovaj prvi put. Nadam se da vam je bilo zanimljivo čitati, da ste ponešto naučili i da ćete primjeniti moje savjete ukoliko se krenete ozbiljnije baviti fotografijom. Sljedeći tjedan očekujem vas ponovo u ''Maloj školi fotografije'' a do tada lijep pozdrav i iskoristite lijepo vrijeme za fotografiranje - Pa makar i mobitelom!

    Autor teksta i fotografija: Dominik Papić


  • Ognjen Karabegović

    Ognjen Karabegović



    Rođen 1959. u Banjaluci, Bosna i Hercegovina. Fotografijom se bavim iz ljubavi od 1973 godine. Kao clan Fotokluba Zagreb,od 2006g. do 2009.g.izlažem fotografije na klupskim izložbama.

    Volim fotografirati sve oko sebe, jer u svemu je ljepota,samo je treba prepoznati. Za mene fotografija predstavlja ozbiljnu igru,ali i istraživanje stvarnosti.

    Fotografija je i određena vrsta terapije,koja pomaže bijeg iz svakodnevog sivila u čaroban svijet boja. Stoga, Živjela fotografija!!!!

    Član sam fotografske udruge Fotogard.

    Od srpnja 2011 godine,kao fotoreporter freelancer surađujem sa fotoagencijom HALOPIX iz Zagreba.

    Do sada su mi primljeni radovi u časopisima Digitalfoto (Hrvatska),PHOTO (Francuska), Travel magazin(Hrvatska), RIDERS DIGEST(Hrvatska).

    Krajem ožujka 2008 imao sam samostalnu izložbu u Art Center, Atikokan, Kanada.

    Tijekom 2009,samostalna izložba u Caffe galeriji LP,Zagreb.

    Samostalna izložba 2010.g. u Galeriji IDI I VIDI,Zagreb.

    Polovinom 2009.g. 30 mojih fotografija prikazano je na PHOTOFESTIVAL u New Yorku.

    Sudjelovao sam sa 5 fotografija u Makedoniji u sklopu ulične izložbe fotokluba FOTOGRAFIKA,iz Skopja.

    U sklopu akcije POTPISUJEM SVE ŠTO JE PLAVO, primljeno i izloženo 5 fotografija u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu (prosinac 2009).

    Magazin RIDERS DIGEST ( Hrvatska),u veljači 2010.g., objavio je jedan od mojih radova na svojoj poleđini.

    Tijekom 2010,na natječaju EPSON (Hrvatska),jedna fotografija je osvojila prvo mjesto.

    U suradnji sa dječijom knjižnicom u Hradec Kralove,Češka,2010,izlagao 30 fotografija na temu DJECA ZAGREBA.

    Na natječaju koji su zajednički raspisali INA i riječki NOVI LIST, jedan od mojih radova je uvršten u godišnji kalendar za 2012. godinu.

    U siječnju 2012 novinska agencija REUTERS objavila je moju fotografiju na svom web portalu.

    U studenom 2012.g. u galeriji Bošnjačke Nacionalne zajednice za grad Zagreb,otvorena je moja peta samostalna izložba pod nazivom IMAGINACIJA ŽIVOTA.

    Hrvatski magazin NATIONAL GEOGRAPHIC, na natječaju FOTOTALENT 2012, jedan moj rad izabrao je za svoj kalendar za 2013. godinu.

    U lipnju 2015.godine imao sam samostalnu izložbu u Zagrebu na temu ulične fotografije Zagreba.

    • zemlja cuda
    • zagrebacka zima
    • zelja
    • vrt tisine
    • vodena zemlja
    • u setnji
    • stakleni svijet
    • ritam
    • snaga bubnjeva
    • savski  nokturno
    • predah
    • pozdrav suncu
    • ljubav stvara cuda
    • niz stube
    • pod oblacima
    • kuca za ptice
    • koncert za malene
    • izgubljeno_djetinjstvo
    • glasnik
    • djevojka_i_crni_konj
    • iza_zidova
    • incognito
    • djecak_sa_pjegicama
    • crno_bijeli_svijet
    • buntovnica
    • bijeli_ljudi
  • Poslovni put mladog fotografa

    Poslovni put mladog fotografa: Od šegrta u foto studiju do najveće mreže foto studija u Njemačkoj

    Poslovni put mladog fotografa

    Dominik Papić našim je čitateljima već itekako dobro poznato ime, a oni novi tek će ga kroz ovu našu priču upoznati. Riječ je o talentiranom mladiću koji je svoje snove odlučio ostvariti u Hrvatskoj, ali se spletom okolnosti našao i u Njemačkoj. Svoje je snove pretvorio u posao, svoje radove prije 2 godine predstavio publici u Zagreba na prvoj samostalnoj izložbi Retrospektiva, a između grupnih izložbi , izrade autorskog foto kalendara i autorske foto knjige bio je i kolumnist za naš portal te volonter u Noinoj Arci. Između svega stigao je i pokrenuti vlastiti brend Zeno Europe, a njegov poslovni put donosimo u nastavku ovog članka!

     

    -Vjerojatno nitko to nije mogao sanjati, a ponajmanje ja –govori nam Dominik koji je svoje poslovne uspjehe započeo sada već davne 2008. godine upisom u srednju fotografsku školu odnosno Obrtničku školu za osobne usluge u Zagrebu. Njegov životni, a ponajmanje poslovni plan nije nimalo sličio ovome što danas živi, ali kaže nije mu žao. Do ljetnih upisa nije imao plan što i kako, no znao je da posao mora biti kreativan jer je i on sam takav. Njegova vizija u fotografiji bila je ponajbliže svemu o čemu je sanjao: kreativnost, opuštena radna atmosfera i radost na licima ljudi. Možda i ponajviše zbog ovog posljednjeg jer nažalost ljudi se sve manje smiju, a jedini koji te može ''natjerati'' da se smiješ jest fotograf. I zato je tog kišnog 5. rujna, samo dan nakon njegovog 15. rođendana ušao u školu koja će mu promijeniti sve.

     

    Njegova vizija je počela dobivati smisao ulaskom u školu i upoznavanjem ljudi koji dijele koliko-toliko istu strast i viziju prema ne samo fotografiji već općenito umjetnnosti.

     

    • Nikada se nisam previše isticao, ali realnost je da su se moja djela i fotografije puno više isticale od mene samog. Tako sam i krenuo na nagovor profesora iz fotografije na školsko fotografsko natjecanje Zlatni objektiv 2010. godine, moje prvo natjecanje ikada u fotografiji. Nisam dobio nagradu niti pohvalnicu, ali mene to nije toliko niti mučilo već jednostavno ta čar traženja fotografija za natječaj već je bila dovoljni stres za mene. Djevica sam po horoskopu i teško se odlučim samo za jednu ili dvije fotografije, pa sam godinu poslije već shvatio da to nije za mene i odustao. Te godine natjecao sam se recimo u školskom Maratonu. Fotografije su na mom Instagramu pa koga zanima – trk tamo!

    Poslovni put mladog fotografa

    Kako su godine prolazile, tako se i rodila nova ljubav prema nečemu sasvim neobičnom za njega, ali izvuklo je ono najbolje – putovanja!

    • Da, sjećam se kada sam 2013. godine razmišljao kako bi proslavio svoj 20. rođendan i te godine htio sam napraviti nešto sasvim drugačije i neočekivano, pa sam svog prijatelja i sebe odlučio počastiti putovanjem. Ok, doduše, nije to baš bilo veliko putovanje, išli smo u Fužine, ali smo se nezaboravno zabavili u busu, s ekipom koja je 3 puta starija od nas i koja pjeva puno bolje od nas, ali nakon vožnje brodom po jezeru Bajer i par likera koje su nam domaćin i po dolasku pripremili bili su sasvim dovoljan okidač da zavolim nešto novo u svome životu što mi se do tada činilo nezamislivim. I tako sam počeo prakticirati putovanja gotovo svake godine po nekoliko njih kroz Hrvatsku, a potom i u Europu.

    Poslovni put mladog fotografa

    No, jedna anegdota s tih putovanja posebno ga je vezala za sjećanje. A do je kada je 2014. godine išao u Pulu i u Nacionalni park Brijuni, te je greškom umjesto sa svojom grupom na Brijune otišao sa drugom. No, srećom, došao je na isto mjesto sretno i neozlijeđen.

    Te komične i pomalo duhovite situacije ponovljale su se i na fotografskim snimanjima s prijateljicama Ivanom, ali i Stephanie, s kojom je volontirao u Noinoj Arci 2015. godine. Te godine bio je i službeni fotograf Noine Arke, a sve fotografije su svoje mjesto našle na stranicama azila te njihovim društvenim mrežama. Zapravo je spojio ugodno s korisnim, pa je Dominik uz volontiranje koristio svoje fotografske vještine i preslatke njuškice koje traže topli dom odlučio fotografirati u različitim nezamislivim pozama i kutevima.

    Poslovni put mladog fotografa

    Ispred objektiva prošla mu je nekoliko tisuća ljudi, jer 2015. godine fotografirao je i Modni ormar, modnu reviju gdje je također bio gost fotograf te je i sam osjetio čari mode i sjvetla reflektora koje do tada nije u tom smislu imao prilike vidjeti i doživjeti. No, njegov put nije stao samo na tome. Te godine, u prosincu dobio je psoao u najvećoj kulturnoj ustanovi u Republici Hrvatskoj – Hrvstskoj akademiji znanosti i umjetonsti (HAZU).

    Njegov  poslovni plan kroz stručno osposobljavanje pod mentorom fotografa Gorana Kosa dobiva puno veće značenje, te kroz 365 dana usavršava vlastite tehnike istiječe nove kontakte i poznanstva koj s umu do tada bili gotovo nezamislivi. Fotografirao je i bivšu predsjednicu Kolindu Grabar. Kitarović te akademika Željka Rainera te mnoge druge ugledne političke osobe i osobe iz javnoga života.

    Poslovni put mladog fotografa

     Od 2016. godine Dominik aktivno radi i na vlastitim projektima poput foto kalendara koje je izdao nekoliko godina zaredom (2015.,2016. i 2018.) te posljednji koji je aktualan onaj za 2020. godinu. Na njima se nalaze fotografije i ljepote Hrvatske, flora i fauna, te fotografije umjetničkog karaktera. Svaka priča neku svoju priču i svaka je njegova ''mala beba''. Time dokazuje i koliko mu je stalo predstaviti se kao samostalni umjetnik i u nekim drugim vodama. Tako je 2018. godine napravio autorsku samostalnu izložbu Retrospektiva u galeriji Laval Nugent, a isto planira napraviti i ove godine ukoliko epidemiološki uvjeti dopuste.

    Njegove fotografije nerijetko su bile i u medijima poput HRT Vrijeme ili RTL Vremenska prognoza, također je Cro portal pisao o njegovoj izložbi Retrospektiva, a zgodno je i spomenuti da su njegove fotografije bile na aukciji za pomoć azilu Noina Arka u prosincu 2019. godine.

    No, najveća prekretnica u životu bila mu je nenadano preseljenje u Njemačku u siječnju 2019. godine, na nagovor roditelja. Odlučili su se trajno odseliti u drugu zemlju i napustiti Hrvatsku, ali...

    • Očito je Bog imao druge planove i jako mi je drago da sam imao prilike po drugi put iskusiti njemački život, s obzirom da sam u Njemačkoj išao u vrtić i odlično govorim jezik, ali nakon godinu i pol odlučio sam se vratiti i svoje stečeno znanje prenijeti u svoju zemlju. Naime, radio sam 6 mjeseci u svojoj struci kao fotograf u najvećoj mreži fotografskih studija u Njemačkoj – Studioline Photography. Uz to imao sam i 14 dnevnu edukaciju u gradu Kiel na sjeveru Njemačke gdje smo 14 dana u tjednu imali plaćeni smještaj, hotelsku sobu, doručak i ručak, a od 9 do 17 sati bismo bili na predavanjima, radili u foto studiju i pripremali se za rad sa kupcima po povratku u naše matične foto studije, eto meni je to bio Augsburg. Predivno iskustvo, volio bi svakome prpeoručiti da makar na godinu dana odu i osjete čari jedne ekonomski jake zemlje, stabilne u svakom smislu,ali i vrlo zahtjevne prije svega psihički, no i fizički ponekad. S obzirom da je foto studio bio u sklopu Shopping centra City Galerie bilo je izuzetno naporno i srećom imali smo sat vremena pauze koje sam onda provodio u parku u blizini centra, slušajući zvuk patkica, kornjača i ptičica.

    Poslovni put mladog fotografa

    No, planovi su se početkom godine promijenili i Dominik zajedno s roditeljima pakira kofere i vraća se u Republiku Hrvatsku. Sada mu je u planu zasigurno pronaći posao, a na jesen ga čeka i napredni tečaj njemačkoj jezika koji želi usavršiti kako bi u proljeće 2021. bio spreman za turističku sezonu koju planira provesti kao turistički djelatnik na recepciji. No, uz sve to, ima i veliku želju pokrenuti svoj vlasitit posao, a to dokazuje i samostalni projekt Zeno europe koji je već gotovo oformljeni projekt. Naime, početkom 2020. godine odlučio sam otvoriti svoj web shop i iskoristiti svoje druge zanimanje medijskog fotografa. Naime, dizajniram proizvode. Tj. Radim grafički dizajn za proizvode poput majica ili šalica, ali printevi mogu biti otisnuti i na recikliranim vrećicama, primjerice.Cijene su popularne, a ono što ljude posebno zanima jest je li u realizaciji i trgovina s tim proizvodima, a Dominik nam je samo šapnuo da se nešto po tom pitanju kuha te bi se, ukoliko se epidemiološka slika ovako dobro nastavi,čak i mogla realizirati ideja o otvaranju poklon suvenirnice i poklon porizvoda u Zagrebu. To mu je velika želja i vjerojatno će se realizirati do kraja godine.

    Poslovni put mladog fotografa

    U planu je i izrada magnetića s njegovim fotografijama gradova Lijepe naše koje je obišao na svojim putovanjima u posljednjih nekoliko godina, a koje su stekle izrazito velike simpatije ljudi i prijatelja. Ako se sve posloži, kraj godine bit će u znaku ovog mladog fotograf,a možda i poduzetnika.

    Mi mu svakako želimo puno sreće i uspjeha u ovoj poslovnoj 2020. godini.

    Sretno!

  • Renesansni festival-galerija

    Renesansni festival-galerija




    • stjepan i ja
    • marija turk
    • ceseri
    • ko li
    • suncokret
    • kis
    • koraljka na suncu
    • koraljka i ja
    • koraljka i boba
    • unikat virovitica
    • likovno udruzenje cakovec
    • jasminka
    • povorka
    • zastave
    • dive
    • vrata dvorca
    • osiguranje ulaza
    • compagnia del lupo passante
    • armada
    • mostarina
    • arena
    • mimohod
    • pozdrav kralju
    • mimohod drugi
    • dolazak pred kralja
    • svita
    • red
    • darivanje kralja
    • na suncu
    • stari zanati
    • u povorci
    • alkemicar
    • pred kraljem
    • oklopnici
    • ulazak
    • plavi vitez
    • u redu
    • dolazak
    • upute
    • pokret
    • guzva
    • zastava
    • ratnici
    • smotra
    • ispred kralja
    • ulazak u arenu
    • maskirani
    • stalno stizu
    • pred arenom
    • kapetan
    • barjaci
    • zastave pred kraljem
    • dvorska svita
    • bubnjari
    • parma
    • poklon pred svitom
    • fornovo taro
    • bubnjevi
    • ratnik
    • strijelac
    • vitezica
    • odore
    • zadnje pripreme
    • dolazak glazbenika
    • kacige
    • igrokaz
    • najava
    • vrsta
    • luda
    • drum
    • vinonose
    • gozba
    • kuhari
    • kraljica
    • pozdrav
    • rucak za svitu
    • kraljeva straza
    • sve za kuhinju
    • ljepotan
    • konjanici
    • pred svitom
    • konjohod
    • vitez na konju
    • kas
    • zastava konjanika
    • kula
    • zelengradski vitezovi
    • defile
    • zena vatra
    • glazbenici
    • sakupljanje dukata
    • renesansni punk
    • do zore ako treba
    • glazbena atrakcija
    • neumorni
    • akrobacija
    • bez odmora
    • ravnoteza
    • timarenje ponija
    • cuvarica ponija
    • kraljeva kuhinja
    • hrana za pucanstvo
    • kraljev buduci muzicar
    • tabor
    • zidine
    • strazarnica
    • izlagaci pod kulom
    • mapa
    • kraljica i luda
    • kraljev dorucak
    • gubavci
    • mozda dobije
    • plata
    • rasvjeta
    • kula osvjetljena
    • ducan srednjovjekovni
    • poljaci
    • glavni
    • pobjednik
    • glava necija
    • garderoba
  • Skupna izložba fotografija "NA BREGU"

    Skupna izložba fotografija "NA BREGU"

     

    vrijeme: 15.02 sa početkom u 19 sati
    mjesto: Mjesni odbor Maksimir, Barutanski breg 5, Zagreb



    Skupna izložba fotografija

    Pozivamo Vas na otvorenje skupne izložbe fotografija na kojoj će se predstaviti 20 fotografa sa temom iz svojeg područja.
    Kako je tema slobodna, odnosno, fotografije će biti ogledalo autora, njegovog rada i stvaralaštva, moći ćete uživati u radovima uhvaćenim i zarobljenim u fotografiju u trenutku snimanja...u prirodi, aktova, gradskih ulica....
    Izložba se otvara 15.02 i traje do 01.03.2019.
    Svi su dobrodošli.

    Sudionici:
    Tomislav Hajek, Rocco Zorić, Magdalena Rikanović, Željko Jovanović, Josip Biondić, Željko Plašč, Tomislav Tompa Zebić, Davorka Trbojević, Karmen Stošić, Gordan Kos, Đurđica Kocijančić , Zoran Kolarić, Željko Novaković,  Dražen Tirić, Božo Marijančić, Katica Pecigoš-Kljuković, Josip Grgurić, Snježana Požar, Sena Žutić, Ankica Rajačić, Stjepan Wershansky

    Galerija fotografija sa otvorenja izložbe

    • za naslovnu
    • IMG_20190215_183022
    • naslovna1
    • 52859379_368735930377366_2515710375610023936_n
    • 52846268_1972363396206020_1922418827589582848_n
    • 52713840_2087962087964475_3516697089998323712_n
    • 52650493_314129502576398_440753104443408384_n
    • 52654500_307713020093455_7087733835642699776_n
    • 52649410_10216178352946188_3756879293347528704_o
    • 52642977_2303115799942146_8716475980786434048_n
    • 52649449_2243265822556275_2551990595719528448_n
    • 52634659_2303069543280105_2436143434981965824_o
    • 52595374_10216178355866261_2705653586288705536_o
    • 52592470_302544433767838_1949930871964303360_n
    • 52591494_10216178355666256_5981002273352843264_o
    • 52578916_10216178351746158_7678394071949246464_o
    • 52508128_10156958056754659_5084507607855529984_o
    • 52567657_2303073223279737_590876887341858816_n
    • 52561486_10216178357626305_2437496920910856192_o
    • 52562660_2320586374640327_4382450093282820096_n
    • 52504059_10216178356506277_1086979931113521152_o
    • 52462724_2303132523273807_3513459659614715904_n
    • 52460274_2303115736608819_9014636557549699072_n
    • 52428013_2320586114640353_4742890749559832576_n (1)
    • 52457271_434392063767394_4088865860008017920_n
    • 52428013_2320586114640353_4742890749559832576_n
    • 52446340_2243316159217908_1391108944755163136_n
    • 52417044_2243265489222975_7114132027493842944_n
    • 52368346_2151971071780817_6938872957812867072_n
    • 52397719_2243265452556312_575163916993167360_n
    • 52344300_10216178354026215_3627590959442690048_o
    • 52323713_10216178354586229_3472005451317510144_o
    • 52340183_2320587604640204_4530312515770384384_n
    • 52326990_2243265152556342_1778377113519259648_n
    • 52290106_2243316185884572_9108221932129484800_n
    • 52287122_2203927739669318_2800406363044315136_n
    • 52313353_10215308276154557_962992003463774208_n
    • 52283872_2243316122551245_5555424246143909888_n
    • 52165057_10215308276274560_8607574465066303488_o
    • 52258698_10215308275274535_8058315969736474624_o
    • 52181486_973610006157945_6525513897812688896_n
    • 52156677_10216178357986314_4304624809137930240_o
    • 52115573_10216178356266271_2538627792820502528_o
    • 52120243_2303115826608810_4647400711603093504_n
    • 52130002_341332940056593_4336109234404982784_n
    • 52097249_2243265359222988_751684830885838848_n
    • 52089368_2303073123279747_3601346308377411584_n
    • 52115541_1884223481707458_6687525789409214464_n
    • 52100055_741152632929866_2839314708001980416_n
    • 52063710_10216178357226295_6592045037171769344_o
    • 52057136_2243265732556284_4359232410613710848_n
    • 52082267_2303073083279751_6155963877893865472_n
    • 52051068_2303115866608806_3345075071638044672_n
    • 52047736_793215781077054_1104777386529914880_n
    • 52053790_2303439643243095_8576211733402615808_o
    • 52038516_2058012684287398_2050801632064569344_o
    • 52043271_2303115769942149_7251344816577970176_n
    • 52025780_10216178353426200_9001770751086297088_o
    • 51996491_10215308276434564_5311743852061655040_n
    • 52005790_2303073039946422_8938882474138664960_n
    • 52008516_10216178355026240_3405024731961753600_o
    • 52016695_2303115663275493_1776242123931123712_n
    • 51977506_2320588614640103_2779567843149086720_n
    • 51973022_2202532243126543_3109651374225227776_n
    • 51985863_841025746244283_7290853950150934528_n
    • 51975519_609926709459964_925161781196750848_n
    • 51966165_408697136547926_8940542496178438144_n
    • 51968832_2243265269222997_5806769889834172416_n
    • 51933372_2243265202556337_558954353935777792_n
    • 51929188_2303073253279734_5364532693801369600_n
    • 51952985_2303073153279744_9127064713866248192_n
    • 51964355_2243265645889626_6909473992571092992_n
    • 51960918_632074187221218_6368590365640884224_n
    • 51927912_10216178353706207_4926794372931911680_o
    • 51927996_10216178356986289_7488793483696668672_o
    • 51915513_2303073289946397_3093340759177297920_n
    • 51916264_2032246633497000_6179166936199331840_n
    • 51917041_2320587171306914_626589664962150400_n
    • 51914287_10216178353146193_1723956424725233664_o
    • 51907606_2243265302556327_929481143906992128_n
    • 51907631_10210811594166484_8105001624293867520_o
    • 51895268_841878969487789_703680166102040576_n
    • 51899593_400221527393335_2086776553013772288_n
    • 51899554_420196682075183_7022196938262970368_n
    • 51890376_264416514479536_83793424670523392_n
    • 51868895_2320588391306792_906588165060427776_n
    • 51880982_2320586611306970_916644272638263296_n
    • 51868973_2303073023279757_7537345451868028928_n
    • 51855841_2243265779222946_493499430301859840_n
    • 51861056_2320586847973613_8444119997034266624_n
    • 51854051_2320587977973500_5492695767749492736_n
    • 51847140_297329727640128_342186383844048896_n
    • 51797892_2303073189946407_3697732435425886208_n
    • 51797952_2243265395889651_7672529689243549696_n
    • 51795576_311346136392475_1664359686159204352_n
    • 51765228_2303115689942157_4830164600978669568_n
  • Slavka Pavić

    Slavka Pavić

    Slavka Pavić

    ...rođena je 20. listopada 1927. u Jajcu. Djetinjstvo i mladost je provela u Daruvaru. Godine 1946. upisala se na studij ekonomije u Zagrebu, gradu u kojem se trajno nastanjuje. Članicom fotokluba Zagreb postaje 1951. kada ujedno počinje javno izlagati. Od godine 1961. nositelj je počasnog umjetničkog zvanja Fotoamater I. klase koje joj je dodjelio Fotosavez Hrvatske, a od 2005. Istaknuti izlagač Fotokluba Zagreb, koji dodijelio Upravni odbor Fotokluba Zagreb.Tijekom godina članica je Upravnih odbora Fotokluba Zagreb. U posljednih je deset godina bila je predsjednica, a sada je članica Suda časti Fotokluba Zagreb. Jedna je od osnivačica Ženske sekcije Fotokluba Zagreb (1973.) Održala je 20 samostalnih i sudjelovala na više od 300 skupnih izložbi. Radovi joj se nalaze u Zbirci hrvatske fotografije Fotokluba Zagreb, Muzeju za umjetnost i obrt, Muzeju grada Zagreba, Muzeju suvremene umjetnosti, Etnografskom muzeju u Zagrebu, Zbirci Galerije Badrov, te u različitim privatnim zbirkama. Njezine fotografije su objavljene u časopisima i revijama, posebno Telegramu i Oku, turističkim edicijama i izdanjima Školske knjige Zagreb. Fotografije joj se nalaze kao ilustracije u monografijama: Tisućljetni Zagreb; Hrvatsko Zagorje i Međumurje; Plavi Jadran i otoci; Prirodna baština Hrvatske; Naša domovima i dr. Zasupljena je u povijesnim pregledima kao što su: Hrvatska fotografija od 1950 godine do danas – MSU Zagreb (1993.); Almanah zagrebačke fotografije – Fotoklub Zagreb (1978.), Fotografkinje, Prilozi povijesti hrvatske fotografije 1870.2000., DPUH i Design Art d.o.o. (2005.), Majstori Hrvatske fotografije-Fotoklub.

    Slavka Pavić vještinu crno-bijele fotografije svladala je uz poduku profesionalnog fotografa i supruga Milana Pavića. Najveći autoritet Fotokluba Zagreb Tošo Dabac prepoznao je kvalitetu fotografije Slavke Pavić na samom startu, uvrstivši je odmah 1951. na IX. međunarodnu izložbu umjetničke fotografije. Sklonost subjektivnoj fotografiji, kako ju je postavila njemačka skupina Fotoform na čelu s Ottom Steinertom 1949., ogleda se u činjenici da autorica nije radila neku određenu razliku između poetskog motiva snimljenog u prirodi i industrijskog grafizma koji pronalazi na električnim žicama, u saobraćajnim znacima, smeću ili oblacima. Svaki oblik koji je formom zadovoljio autoričin smisao za red i kompoziciju sazdanu od svjetla i sjena, arhitekture, cjeline ili detalja, kao i ljudi u prostoru, tretiran je ravnopravno kao odabrana i interpretirana fotogeničnost.

    Sedamdesetih godina poput drugih autora kratko se bavi eksperimentom u potrazi za proizvodnjom značenja. Godine 2006. napušta analognu fotografiju i posvećuje se digitalnoj. U razdoblju od šezdesetpet godina bavljenja fotografijom Slavka Pavić stvorila je niz antologijskih fotografija nezaobilaznih u povijesti hrvatske fotografije 20. stoljeća. Aktivna u Fotoklubu Zagreb u koji se učlanila 1951. bila je i jedna od osnivačica ženske sekcije kluba 1973. Uz niz visokih nagrada koje je dobila tijekom godina, 2013. postala je počasni član ULUPUH-a.

    Izvor: https://impulsportal.net

    • pavic_slavka_-_suncanje_em_cross
    • pavic_slavka_-_ucenik_em_cross
    • pavic_slavka_-_portret_mladica_em_cross
    • pavic_slavka_-_portret_s_turbanom_i_em_cross
    • pavic_slavka_-_na-pasnjaku_em_cross
    • pavic_slavka_-_od_sume_stablo_iv_em_cross
    • pavic_slavka_-_kuca_em_cross
    • pavic_slavka_-_pacijent_em_cross
    • pavic_slavka_-_otvoreni_prozor_em_cross
    • pavic_slavka_-_konjanici_i_em_cross
    • pavic_slavka_-_jasenka_ii_em_cross
    • pavic_slavka_-_dvorisni_prozor_em_cross
    • pavic_slavka_-_konoplja_iii_em_cross
    • pavic_slavka_-_jelacic_platz_em_cross
    • pavic_slavka_-_dolazi_novi_grad_em_cross
    • pavic_slavka_-_hipodrom_em_cross
    • pavic_slavka_-_baka_ana_em_cross

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.

NAVIGACIJA