Fotoklub Zagreb

  • Julija Domac

    Julija Domac

    Po zanimanju profesor geografije. Rođena je i živi u Zagrebu. Fotografijom se aktivno bavi od 2008.godine, a fotografiju je već zavoljela u ranoj mladosti, posebno u studentskim danima na terenskoj nastavi za vrijeme studija geografije.

    Sudjeluje na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu te klubskim izložbama. Do sada je imala dvije samostalne izložbe, a u 2018. planira treću.

    Dobitnica je nekoliko nagrada; Cesti s d best 2014., drugo mjesto, Noć knjige 2015., treće mjesto, Noć knjige 2017., drugo mjesto, Zagreb i Zagrepčani 2014., treće mjesto

    Autorici je fotografija najdraži dio njezina života. Ljubiteljica je kako landscape fotografije, tako, urbane fotografije, portretne fotografije, ulične fotografije.

    Članica je Fotokluba Zagreb.

    • julija domac
    • u_zanosu
    • u_svojim_mislima
    • u svom svijetu
    • transparency
    • u moru
    • sjena
    • sam
    • reflexion
    • ruke
    • prema_nebu
    • predah
    • potop
    • poslije_kise
    • pile gates
    • pastir
    • peron
    • ogledalo
    • odmor
    • jutarnja_toaleta
    • ne_brinite
    • jos_samo_casak
    • iza_oluje
    • iscekivanje
    • ghosts
    • dobrociniteljica
    • covjek_pauk
    • brzina
    • brajica
    • bas_zanimljivo
    • bicikl
  • FOTOFESTIVAL U JUŽNOJ KOREJI IZLOŽBE HRVATSKIH FOTOGRAFA U GRADOVIMA SEOUL I JEONJU

    FOTOFESTIVAL U JUŽNOJ KOREJI IZLOŽBE HRVATSKIH FOTOGRAFA U GRADOVIMA SEOUL I JEONJU




    FOTOFESTIVAL U JUŽNOJ KOREJI

    Izložbe su otvorene u sklopu Fotofestivala kojeg je Fotoklub Zagreb, uz suradnju AZIT fotografske grupe iz Koreje, organizirao tijekom mjeseca svibnja i lipnja 2019. zajedno s predavanjima i prezentacijama na temu Hrvatske fotografije.

    Prva izložba pod nazivom 'Zagreb black and white' otvorena je 22. svibnja u Seoulu, u reprezentativnom prostoru u najstrožem centru grada. Izloženo je ukupno 60 fotografija od 53 autora, članova Fotokluba Zagreb.

    Druga izložba istog naziva otvorena je 1. lipnja u Nacionalnom kulturnom centru u gradu Jeonju. Posebnost ove izložbe je da su fotografije printane na tradicionalnom Korejskom Hanji papiru, koji fotografijama daje posebnu draž. Izložba ostaje otvorena do 19. lipnja.

    Obje izložbe su privukle veliki broj posjetitelja, a na otvorenju su bili utjecajni ljudi iz Korejskog kulturnog i političkog života, te veleposlanik RH u Koreji dr.sc Damir Kušen. Fotoklub Zagreb predstavljali su: Hrvoje Mahović, predsjednik kluba te članovi Biljana Knebl i Božidar Kasal.

    Važno je napomenuti da je, prema navodima organizatora, ovo prva skupna izložba Hrvatskih fotografa u Republici Koreji.

    Inače, ovo je već treći u nizu Fotofestivala koje je Fotoklub Zagreb organizirao izvan granica Hrvatske. Prvi je organiziran 2017. godine u Australiji (gradovi: Sydney, Melbourne i Canberra), a drugi 2018. godine u Kini (gradovi Shanghai i Hangzhou).

     

    Ukratko o Klubu

    Fotoklub Zagreb osnovan je 1892. godine i spada među najstarije fotoklubove u svijetu. Klub danas broji preko 300 aktivnih članova koji se okupljaju utorcima na klupskim druženjima. Godišnje klub organizira 20-ak izložbi, 30-ak predavanja na razne fotografske teme, te 10-ak tečajeva fotografija, a posebno treba spomenuti organizaciju bijenalne međunarodne izložbe Zagreb Salon. U klubu se čuva i bogata zbirka fotografija gotovo svih značajnijih hrvatskih fotografa od tridesetih godina do danas.
    Klub ima i bogatu međunarodnu suradnju s fotoklubovima i kulturnim institucijama iz Austrije, Slovenije, Finske, Italije, Australije, Novog Zelanda, Kine, Brazile, Koreje s kojima organizira izložbe i fotoradionice.

    PREDSJEDNIK FOTOKLUBA ZAGREB

    Hrvoje Mahović, dipl.ing.geod.

    • zgrada izložbe u gradu jeonju
    • izložba u Seoulu
    • izlozba u gradu jeonju2
    • zajednička fotografija-seoul
    • Mary Crnkovic Pilas_Rainy days and Mondays
    • Jeonju- govor predsjendika Kluba
    • Image44
    • Hrvoje Mahovic spooky_
    • Dren Butkovic_The cathedral in the spring PLAKAT
    • izlozba u gradu jeonju
  • Izložba fotografija članova Fotokluba Zagreb

    Izložba fotografija članova Fotokluba Zagreb

    vrijeme: 2. - 12. lipnja 2020.
    mjesto: Galerija Zvonimir "MORH", Baureova 33, Zagreb

    Izložba fotografija članova Fotokluba Zagreb

    Izložba fotografija članova Fotokluba Zagreb

  • Izložba fotografija Davorke Trbojević

    "Moji kvadrati, moj svijet u četiri puta četiri", samostalna izložba fotografija Davorke Trbojević


    vrijeme: 02. 07. 2019. u 19:30
    mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III

    Izložba fotografija Davorke Trbojević

    „Krug je okrugao kvadrat“, piše u poznatoj knjizi dječjih izreka „Olovka piše srcem“.
    Dječja je spontanost otkrila u opisu kvadrata suštinu oblika koji ima središte i otvara se na četiri strane svijeta, ne sluteći da tako upućuje na prepoznato značenje u svim kulturama. Doista, četvrtastom obliku pridodaju se mogobrojna značenja: četiri godišnja doba, četiri elementa i četiri razdoblja života, a povezuje se i s onim što se odnosi na „materijalizaciju života“ (ono što naše oči vide!?).

    Nismo li u tom nabrajanju izgubili neposrednost dječjeg opažaja? Onu neposrednost koja će povezati suštinu stvari zajedno. Suprotno tome, mi učimo analizirati.
    Zato pitanje:
    Što je s krugom? U odnosu na krug koji nosi simboliku „svetog, božanskog, bezgraničnog“ ili predstavlja „geometrijski arhetip duše“ dobivamo „neraskidivu vezu između duhovnog i materijalnog, odnosno duše i tijela (Carl Jung). Beskrajna kombinacija tih dvaju oblika gradi se u istočnjačkoj mandali, otvarajući značenje k univeralnom i univerzumu.

    Kako je tu duboku simboliku proživjela i prepoznala Davorka Trbojević u ovom ciklusu fotografija?
    Sa vrlo malo detalja ili motiva u kvadratnom formatu imamo dojam cjelovitosti. Naime, svaki dio fotografije jednako je važan i zapažen, te se u fotografi ranim motivima u naznakama suprotstavljaju smjerovi, teksture, prostorni planovi, pravilno i nepravilno, svjetlo i tamno, statično i dinamično, veliko i malo, jasno i nejasno.

    Estetika crno bijele fotografije (od)miče suvišne detalje te sugerira i drugu „stvarnost“ pored ove zapažene. Koju? Tražimo upravo onu koju je izreklo dijete iz prve rečenice. Suštinsku.

    Dualnost oblika zabilježenih fotografijom (krošnja – oblak, stablo – ograda, grane – voda, toranj - oblak...) dotiče pitanje o suživotu različitih karakteristika. Čini se kao da autorica propituje značenja pojmova kojima često određujemo svijet oko sebe. No, već sljedeći niz fotografi ja odvest će nas korak ka jedinstvu. Naime, u nekim se fotografi jama nazire središnja ili kružna kompozicija, sugerirajući upravo odnos kruga u kvadratu, a dominacija jednog likovnog elementa drži nas na tom tragu.
    Gledateljima autorica predstavlja vizualne poruke koje preko vidljivog i poznatog sugeriraju nevidljivo i nepoznato. Niti u primisli joj ne mogu biti zakoni širenja svjetlosti u fizici te „dualna priroda svjetlosti i materije“.
    Kako je njen unutarnji habitus intuitivan, prikazani fotografski svjetovi ne ostavljaju nas samo s jednim značenjem ili asocijacijom.

    Igrajući se s veličinama u makro fotografiji (maslačak, trava, ruža...) maleni oblici dobivaju monumentalnost i značaj, dok će velike arhitektonske konstrukcije postati plošni uzorak linijskog prepleta.

    „Ništa nije kao što se čini“, stara je uzrečica i Davorka nas poziva na zaokret u promatranju svijeta. Koliko smo spremni odreći se ustaljenih načina gledanja i mišljenja?
    Na blagi način (a kako drugačije?) Davorka nas poučava zaokretu i promjeni. Sve to tako (i naopako) ne bi bilo moguće bez gledanja srcem (jer “samo se srcem dobro vidi“).
    Upravo zato što na fotografijama nema ljudske fi gure, prisutnost svjedoka postaje unutarnja.
    Tišina fotografija gotovo je čujna. Što nam govori?

    Nevenka Miklenić, prof.

  • Izložba fotografija Željka Plašča "Govor mora"

    Izložba fotografija Željka Plašča "Govor mora"


    vrijeme: 11. listopada 2019. u 19 sati
    mjesto: Galerija SOL, Trnsko 34a, Zagreb

    Izložba fotografija Željka Plašča

    GOVOR MORA

    Govor mora nekada je tihi šapat, a nekada prodoran tresak….Otprilike tako možemo svrstati fotografije kojima se predstavlja Željko Plašč. Govor mora je komunikacija duše sa beskonačnošću mora gdje se jedno sa drugim nepogrešivo nalazi i jezikom bez riječi govori. Dio Željkovih fotografija naglašava mirnoću i kontemplativnost mora, a dio prikazuje njegovu strast i nepredvidivost.

    Kolekcija se sastoji od dvadesetak crno bijelih fotografija pomno odabranih motiva i istančane tehničke dorađenosti. Tematski, autor se priključuje mnogima koji su odabrali more kao svoj motiv i nadahnuće. Mnogi su ga pjesnici opjevali, slikari naslikali, a fotografi ispričali priču koja vrijedi više od tisuću riječi. Svaki autor ima pravo na svoj izričaj, a svaki gledatelj na osobno iščitavanje i doživljaj.

    Strast plavetnila mora i neba izrečena je crno bijelom fotografijom oštrih kontrasta dvaju osnovnih boja. Izborom crno bijelog izričaja autor stišava emocije koje boja katkada nameće, no nasuprot tome upravo takav izbor može pojačati dojam i čar fotografije. Kao primjer tomu mogu se navesti fotografije solju i ledom okovane senjske rive. Možda to nije neponovljiv motiv, no ipak je jedinstven, pa je za svaku pohvalu činjenica da je autor ovjekovječio ovaj čudesni trenutak. Valja naglasiti mirnoću bonace na jednoj fotografiji, a već na drugoj tu su veliki valovi... dan velikih valova...Takvo je i more u svojoj nepredvidivosti, čas mirno, a začas može iznenaditi svojom uzburkanošću, pa i postati opasno.

    Pratimo autora na njegovim putovanjima poznatim biserima naše obale. Tu je Zadar, Nin, Senj...Crkva sv. Nikole u Prahuljama kod Nina privlačan je motiv, a autor čeka pogodan trenutak kako bi ostvario, vjerojatno prije zamišljen motiv simetrične pojavnosti likova sa obje strane crkvice. Čar fotografiji može uvijek dodati magla kao bajkoviti dodatak. Ninski most, blago obgrljen maglovitom prozračnošću, vodi nas u predjele snova i mašte gdje se sve čini mogućim. Takva je često ta čar mora, teško opisiva, ali mila srcu. Mladenačka poletnost, romantični susreti, poljubac, čekanje, prazne klupe...Oboje čekaju...Na jednoj fotografiji...on...na drugoj ona…

    Vrijedno je pohvaliti autorovu iskrenost i istinitost koju je izrazio ovim ciklusom fotografija, te se nadati da će nas i ubuduće razveseliti svojim lirskim pričama.

    Vesna Špoljar, prof.

    Željko Plašč
    Rođen 1949. u Zagrebu gdje momentalno i živi. Srednju školu završava također u Zagrebu.
    U višim razredima osnovne škole pokazuje interes za fotografiju pa upisom u školske foto-sekcije Osnovne i srednje škole uči teoriju i praksu crno-bijele fotografije ( snimanje, razvijanje fotografskih filmova i fotofrafija u tamnoj komori)
    Nakon prelaska s analogne na digitalnu fotografiju intenzivira aktivnost fotografiranja . Odlaskom u mirovinu učlanjuje se u FK KLIK iz Sv. Nedelje a od 2018. član je i FK Zagreb.
    U tom razdoblju sudjeluje na više skupnih izložaba gdje na tri izložbe osvaja nagrade.
    Interes pokazuje za crno-bijelu fotografiju urbanih motiva gdje je čovjek u vremenu i prostoru točka ineresa

  • Slavka Pavić

    Slavka Pavić

    Slavka Pavić

    ...rođena je 20. listopada 1927. u Jajcu. Djetinjstvo i mladost je provela u Daruvaru. Godine 1946. upisala se na studij ekonomije u Zagrebu, gradu u kojem se trajno nastanjuje. Članicom fotokluba Zagreb postaje 1951. kada ujedno počinje javno izlagati. Od godine 1961. nositelj je počasnog umjetničkog zvanja Fotoamater I. klase koje joj je dodjelio Fotosavez Hrvatske, a od 2005. Istaknuti izlagač Fotokluba Zagreb, koji dodijelio Upravni odbor Fotokluba Zagreb.Tijekom godina članica je Upravnih odbora Fotokluba Zagreb. U posljednih je deset godina bila je predsjednica, a sada je članica Suda časti Fotokluba Zagreb. Jedna je od osnivačica Ženske sekcije Fotokluba Zagreb (1973.) Održala je 20 samostalnih i sudjelovala na više od 300 skupnih izložbi. Radovi joj se nalaze u Zbirci hrvatske fotografije Fotokluba Zagreb, Muzeju za umjetnost i obrt, Muzeju grada Zagreba, Muzeju suvremene umjetnosti, Etnografskom muzeju u Zagrebu, Zbirci Galerije Badrov, te u različitim privatnim zbirkama. Njezine fotografije su objavljene u časopisima i revijama, posebno Telegramu i Oku, turističkim edicijama i izdanjima Školske knjige Zagreb. Fotografije joj se nalaze kao ilustracije u monografijama: Tisućljetni Zagreb; Hrvatsko Zagorje i Međumurje; Plavi Jadran i otoci; Prirodna baština Hrvatske; Naša domovima i dr. Zasupljena je u povijesnim pregledima kao što su: Hrvatska fotografija od 1950 godine do danas – MSU Zagreb (1993.); Almanah zagrebačke fotografije – Fotoklub Zagreb (1978.), Fotografkinje, Prilozi povijesti hrvatske fotografije 1870.2000., DPUH i Design Art d.o.o. (2005.), Majstori Hrvatske fotografije-Fotoklub.

    Slavka Pavić vještinu crno-bijele fotografije svladala je uz poduku profesionalnog fotografa i supruga Milana Pavića. Najveći autoritet Fotokluba Zagreb Tošo Dabac prepoznao je kvalitetu fotografije Slavke Pavić na samom startu, uvrstivši je odmah 1951. na IX. međunarodnu izložbu umjetničke fotografije. Sklonost subjektivnoj fotografiji, kako ju je postavila njemačka skupina Fotoform na čelu s Ottom Steinertom 1949., ogleda se u činjenici da autorica nije radila neku određenu razliku između poetskog motiva snimljenog u prirodi i industrijskog grafizma koji pronalazi na električnim žicama, u saobraćajnim znacima, smeću ili oblacima. Svaki oblik koji je formom zadovoljio autoričin smisao za red i kompoziciju sazdanu od svjetla i sjena, arhitekture, cjeline ili detalja, kao i ljudi u prostoru, tretiran je ravnopravno kao odabrana i interpretirana fotogeničnost.

    Sedamdesetih godina poput drugih autora kratko se bavi eksperimentom u potrazi za proizvodnjom značenja. Godine 2006. napušta analognu fotografiju i posvećuje se digitalnoj. U razdoblju od šezdesetpet godina bavljenja fotografijom Slavka Pavić stvorila je niz antologijskih fotografija nezaobilaznih u povijesti hrvatske fotografije 20. stoljeća. Aktivna u Fotoklubu Zagreb u koji se učlanila 1951. bila je i jedna od osnivačica ženske sekcije kluba 1973. Uz niz visokih nagrada koje je dobila tijekom godina, 2013. postala je počasni član ULUPUH-a.

    Izvor: https://impulsportal.net

    • pavic_slavka_-_suncanje_em_cross
    • pavic_slavka_-_ucenik_em_cross
    • pavic_slavka_-_portret_mladica_em_cross
    • pavic_slavka_-_portret_s_turbanom_i_em_cross
    • pavic_slavka_-_na-pasnjaku_em_cross
    • pavic_slavka_-_od_sume_stablo_iv_em_cross
    • pavic_slavka_-_kuca_em_cross
    • pavic_slavka_-_pacijent_em_cross
    • pavic_slavka_-_otvoreni_prozor_em_cross
    • pavic_slavka_-_konjanici_i_em_cross
    • pavic_slavka_-_jasenka_ii_em_cross
    • pavic_slavka_-_dvorisni_prozor_em_cross
    • pavic_slavka_-_konoplja_iii_em_cross
    • pavic_slavka_-_jelacic_platz_em_cross
    • pavic_slavka_-_dolazi_novi_grad_em_cross
    • pavic_slavka_-_hipodrom_em_cross
    • pavic_slavka_-_baka_ana_em_cross

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.

NAVIGACIJA