Fotokluba Zagreb

  • Božo Marijančić "Fotoslike"

    vrijeme: 10.10.2017. u 19,30 sati

    mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb Ilica 29/III

    Božo Marijančić

    Povodom otvaranja izložbe čast mi je predstaviti umjetničke fotografije kolege Bože Marijančića. Moje dugogodišnje iskustvo bavljenja i procjenjivanja umjetnosti, pod tim mislim na književnost, kazalište, film, slikarstvo i kiparstvo- naime, moja cjeloživotna profesija je režija, kazališni sam i filmski redatelj, pa i pisac, dramatičar, što me prirodno vezuje uz sliku, vizualno, fotografiju- daje mogućnost da progovorim i o fotografskoj umjetnosti. Iako sam godinama drugovao s njegovim bratom, Božu Marijančića sam bolje upoznao i prijateljevao s njim za vrijeme mog veleposlaničkog mandata u Švicarskoj kad su mi on, kao vođa, i skupina likovnih umjetnika, iseljenih Hrvata, pod nazivom „Gruppe Kravata“ bili od velike pomoći. Kao veleposlanik Republike Hrvatske pokušao sam i uspjevao, uz veliki entuzijazam i malo sredstava, približiti i predstaviti švicarskoj javnosti, diplomatima i Hrvatima u iseljeništvu hrvatsku kulturu i umjetnost. U prostorijama hrvatskog veleposlanstva u Bernu, koje je u to vrijeme postalo žarište umjetnosti i kulture, iz Hrvatske su dolazili pisci, slikari, glazbenici, filmski umjetnici- uz pomoć skupine Kravata priredili smo dva puta izložbe njihovih slika. Već tada mi je zapela za oko sklonost kolege Marijančića nadrealnom, tada u slikarstvu, danas na njegovim fotografijama- slikama što je vidljivo i na ovoj izložbi.

    • yellow-clouds-come_zuti-oblaci-dolaze
    • whisper_saputanje
    • the-green-is-here_zeleni-je-tu
    • scarf_sal
    • sculptures-on-the-coast_skulpture-na-obali
    • when-the-cat-grins_kad-se-macka-smije
    • observers_promatraci
    • bozidar
    • dandelion-flower_vvjetovi-maslacka
    • madam-with-broken-wings_gospoda-sa-slomljenim-krilima
    • ilica-street-at-night_ilica-nocu
    • girl-with-a-bird_djevojka-sa-pticom
    • margrg
    • acrobat_akrobat
    • black-cloud_crni-oblak

    Kratak životopis

    Rođen je na Božić 1944. godine u Zagrebu. Nakon ispisa iz gimnazije završio je u Zagrebu Grafičku školu, zvanje bakroretušer. Tijekom školovanja crtao je karikature koje je objavljivao u “Poletu” i kraće vrijeme u “Večernjem listu”. Na poziv Nine Vranića i Mitje Komana 1965. godine učlanio se u “Fotoklub Zagreb”, te je do preseljenja u Švicarsku aktivno sudjelovao u radu kluba i izlagao u zemlji i inozemstvu.

    Nakon dolaska u Švicarsku 1970. godine fotografiju je zapostavio i posvetio se prvenstveno slikarstvu. Tijekom sljedećih godina svoje slike je izlagao u petnaestak samostalnih i više od stotinu grupnih izložbi, najviše u Švicarskoj i Njemačkoj.

    U Švicarskoj je u početku radio kao retušer, reprofotograf, polygraf, te uz posao studirao grafički dizajn u “Neue Kunstschule Zürich”. Kao grafički dizajner radio je u “Rats Theatru” u Zürichu, a nakon toga je u Zürichu u “Klubschule Migros” studirao te diplomirao u zvanje Webpublisher.

    U vrijeme dugogodišnjeg boravka u Švicarskoj u dva mandata je bio predsjednik likovnog udruženja EHO, koje je slijedom političkih događaja raspustio 1991. godine.

    U proljeće 1992. godine u Zürichu je inicirao osnivanje udruženja u Švicarskoj nastanjenih hrvatskih likovnih umjetnika, nazvano Gruppe KRAVATA, koja je u početku brojila osam članova. Sljedećih devet godina, sve do svog povratka u Zagreb, vodio je KRAVATU da bi je potom preuzeo slikar Sandi Paučić.

    Kao član Kinokluba Zürich uz slikarstvo se nekoliko godina bavio i kratkometražnim filmom, a dva njegova crtana filma nagrađena su na švicarskim nacionalnim natječajima, “Die grössten zwei” 1974. godine u Neuchatelu brončanom medaljom, te potom “Die Nachbarn von Nr. 12a” 1980. godine u Zugu srebrnom medaljom.

    Poslije 31 godišnjeg boravka u Švicarskoj 2002. godine vratio se u Zagreb.

    Nakon povratka nastavio je slikati u novom atelijeu u Samoboru, a od 2012. ponovno je aktivirao članstvo u “Fotoklubu Zagreb”, te se vratio izlagačkoj umjetničkoj fotografiji. Svoje fotografije izlagao je širom svijeta u više od trideset zemalja, prvenstveno na salonima pod pokroviteljstvom “Fédération Internationale de l'Art Photographique (FIAP)”. 2014. stekao je FIAP-ovo počasno zvanje AFIAP, zatim 2015. EFIAP, te 2017. EFIAP/b.

    Oduvijek mi je u umjetnosti bio blizak nadrealizam, surealizam, nadstvarnost - u književnosti Breton, Tzara, Aragon, Rimbaud, u slikarstvu Chagall, Dali, Miro, Arp, Magritte, kod nas slikari Stančić, Jordan, Šercar, u kazalištu Maeterlinck, Ghelderode, Jarry i Antonine Artaud, kod nas Radovan Ivšić i njegov „Gordogan“, u filmu Bunuel i njegov najpoznatiji nadrealistički film „Andaluzijski pas“ . Najvažnije karakteristike nadstvarnosti su sloboda izražavanja, automatizam, fantastičnost krajolika, ljudskoživotinjske spodobe, apsurd, neobični odnosi predmeta u prostoru, vremenski diskontinuitet ili slobodno baratanje vremenom, omaške, snovi, nesputana mašta- postupci koji otvaraju promatraču, čitatelju, sudioniku, sustvaraocu umjetnosti neočekivan i nov pogled prema dubokom smislu našeg postojanja, ljudskoj egzistenciji, našoj ljudskoj biti, poeziji, ljepoti. Mnoge od tih osobina posjeduje „slikarstvo u fotografiji“, „slikarska intervencija u fotografiji“, fotografskoslikarske intervencije likovnog i fotografskog umjetnika Bože Marijančića. On me podučio da je stručni termin za ovu fotografsko- slikarsku tehniku –Creativ ili Alternativ Reality. Božo vjeruje „da se tim putem možda fotografi pomire sa slikarstvom“. U mnogim slikama koje ćete vidjeti na ovoj izložbi potvrđuje se ta njegova teza, ali potvrđuje vještina i dar koje posjeduje da nas povede u svoj svijet naizgled nespojivih stvari-ljudi i životinje oslobođeni sile teže na krovovima kuća, antropomorfnih stabala, stopala koje izrasta iz naplavine na plaži, voća i povrća koja poprimaju ljudske oblike, „Chagallovskih“ autoportreta i ženskih portreti sa životinjama, začudnih bića koja izlaze iz čvorova drveta, socijalne empatije u slikama derutnih zgrada u koje su umetnuti ljudski likovi i na kojima su oslikani neobični murali, Dalijevskih morskih pejsaža, usporedne drvene kućice i kućice puža, „Tolkinovskih“ autoportreta koji izrastaju iz „Stare vrbe“ uz sjekiru zabijenu u panj, zgužvanog sata koji pokazuje zaustavljeno vrijeme i svijet lišen osnovnih zakona gravitacije, druge vremenske dimenzije, nesputanog ludizma. Tu su i divovski zeleni skakavac spreman zaskočiti žrtvu, autoportret s mačkom i zastrašujućim leptirom, djevojka s licem psa koja fotografira mačku, autoportret u kruški, crveni autoportreta, lica u medaljonima, djevojka s obojanim naočalama izrasla iz kamena. Od slike do slike uranjamo u svijet ludizma, snova, začudnosti, ponekog simbola i znaka, ali nesumnjive likovne privlačnosti i drukčijosti. U nekima autor stvara kratku priču, donosi značenje, pokušava doseći smisao. Vidljiva je vještina vladanja novim tehnikama- računalnim programom, fotošopom, nova tehnologija nam olakšava tu pretvorbu fotografije u sliku, upućuje nas na putovanje u nadstvarno iz kojeg se stvarno, reality, bolje vidi i razumije, osjeća i prihvaća. Dar Bože Marijančića nam omogućuje da novu tehnologiju u fotografiji podvrgnemo sebi, svom ljudskom obliku i svrsi, da se otmemo njenom, tehnologijskom preuzimanju svijeta i nas u njemu. To vidim u ovoj izložbi kao poruku, kao nadu da ćemo kroz umjetnost, ovaj puta slikarsko-fotografsku ostati ljudi, sačuvati svoj svijet poezije, mašte i slobode nasuprot zastrašujućim mogućnostima novog svijeta fotomontaža, robotike, infromatike, mobitela, vječne mladosti, produženja života. Kao da drvena kućica i puževa kućica prenose taj smisao, to značenje, povratak jednostavnosti života i očuvanju svoje ljudskosti, sebe samoga, zaigranog i slobodnog u putovanju kroz ljudsku maštu, najbogatije i najneistraženije područje u kojem se krije ljudska sreća i duboki smisao. Valja do njih doći. Razni su putevi kojima se služe u mjetnici. Neki poput nadrealista i kroz začudno, snovito, zbunjujuće. Izbor i zaklonište Bože Marijančića pred dolaskom neizvjesne i zastrašujuće budućnosti je mašta, poezija, sloboda i igra. Što nas više od toga određuje kao ljudska bića?

    Srdačne čestitke umjetniku Boži Marijančiću povodom dodjele odličja EFIAB/B od Federation internationale del'Art (FIAP) i ove izložbe koja potvrđuje dobiveno priznanje.

    Dr.sc. Miroslav Međimorec

  • Izložba fotografija - Zagreb i Zagrepčani 2016

    Dvorišta, veže, stubišta, ulazi

    vrijeme: 31.05.2016 u 19.30h

    izložba je otvorena do 20.06.2016

    mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb Ilica 29/3, Zagreb

    U šetnji najužim centrom grada dovoljno se malo osvrnuti i pogledati što se skriva unutar zgrada i dvorišta kuća koje rese šareni izlozi puni, većinom, uvozne robe. Oronule fasade, zapuštena dvorišta i veže, odloženo smeće, kutije, građevinski materijal…Rublje se suši pored oronulih garaža sklepanih, očito, bez vještih ruku majstora. Poneki nepropisno parkirani automobil...Ne može se proći… Svakodnevica metropole!

    Dvorište

    Prije nekoliko godina vodile su se žučne polemike oko uređenja dvorišta u centru grada i tu su se izdvojile dvije grupe sugrađana suprotnih ideja, no važno je reći da nije mnogo učinjeno u pogledu uljepšavanja izgleda našega grada. To su pokazali i naši vrijedni fotografi. koji većinom svojim foto aparatima ovjekovječuju opisane motive. Međutim, neki radovi prikazuju ljepotu i raskoš stubišta nekadašnjih gradskih ljepotica. Među odabranim radovima, upravo su stubišta prikazala lijepu stranu teme natječaja. Također, naši muzeji odišu ljepotom i to ne samo sa svojim izlošcima, nego i okolnim prostorom. Poneka stara kuća u tzv. elitnim dijelovima grada njeguje još uvijek lijepe vrtove koje djelomično od pogleda sakrivaju stare željezne ograde obrasle bršljanom.

    Na natječaj je stiglo 157 fotografija 44 autora. Povjerenstvo u sastavu: Dr. Ivo Pedišić, Dren Butković i Vesna Špoljar odlučilo je nagraditi i pohvaliti 12 fotografija. Za izlaganje je odabrano ukupno 40 fotografija 24 autora.

    Nagrađeni:

    1. nagrada – Vlasta Štalekar,
    2. nagrada – Slavko Drobnić, Vlasta Štalekar,
    3. nagrada – Tamara Gkikas, Nenad Martić, Ksenija Španec, Pohvale – Slavko Drobnić, Tamara Gkikas, Višnja Makek, Nenad Martić, Neda Rački, Darija Šesto

    Srdačne čestitke autorima nagrađenih i prihvaćenih fotografija!

    Vesna Špoljar, prof.

  • Izložba fotografija "Zagreb i Zagrepčani 2018."

    vrijeme: 29.svibnja 2018 u 19:30
    mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III

    Izložba fotografija

    U žiriju su bili: Vinko Šebrek, AFIAP, ESFIAP, MFFKZ, predsjednik
    Božo Marijančić, EFIAP/b, član i Zvonimir Rendeli, član
    Na natječaj je do traženog roka na elektronsku adresu Fotokluba Zagreb je priospjelo 226 fotografija od 59 autora. Na izložbi ima 63 prihvaćene fotografije.

    Nagrade za najbolje fotografije:
    Prva nagrada: Vlasta Štalekar za fotografiju »AGM«
    Druga nagrada: Sandra Truntić za fotografiju »Korak nade«
    Treća nagrada Zvonko Radičanin za fotografiju »Živi punim plućima«

    Pohvale
    Fran Horvat za fotografiju »Hvala«,
    Željko Jovanović za fotografiju »Munja«
    Biljana Knebl za fotografiju »White Winter Day«
    Mirjana Porupski za fotografiju »Gornji grad«
    Neda Rački za fotografiju Lullaby i
    Zvonimir Veber za fotografiju »Svitanje na Jarunu«



    ZAGREBU NA DAR

    U povodu Dana grada Zagreba Fotoklub Zagreb već tradicionalno priređuje izložbu fotografija posvećenu Zagrebu i zagrepčanima, kao jedan od značajnijih događaja u životu, djelovanju i tradiciji kluba. Uvijek donosi nešto novo, prije svega nove autorice i autore, nove poglede i pristupe, nova iskustva i nade za dobrobit budućnosti kluba i fotografije.
    Pokrenuta davne 1965. godine, kao nacionalna fotografska manifestacija, da bi se uz kraće prekide i mijene u formalnom i sadržajnom smislu preoblikovala u klupsku likovnu manifestaciju sastavljenu iz dva dijela - natječaja za najbolju fotografiju i izložbu najboljih radova. Tako su se i ove godine na natječaj kluba primale pojedinačne autorske crnobijele fotografije i fotografije u boji svih vrsta, stilova, postupaka i procesa snimanja i obrade sa motivima, prizorima i događanjima koji su vezani za grad Zagreb. Na natječaj, do traženog roka na elektronsku adresu Fotokluba Zagreb je prispjelo 226 fotografija od 59 autora. Tročlano ocjenjevačko povjerenstvo je kroz dva anonimna izborna kruga pregledalo i ocijenilo sve prispjele fotografije i odabralo za izložbu 63 najbolje fotografije od 35 autora.

    Od rečenih fotografija ocjenjivačko povjerenstvo nominiralo je 15 najuspješnijih fotografija za odabir za nagrade i pohvale. U postupcima ocjenjenjivanja i odabira fotografija za izložbu, a posebno za nagrade i pohvale ocjenjivačko povjerenstvo je posebno vrednovalo: originalnost, aktualnost, koezistetnost, životost trenutka i poruku fotografije, te inovativnost, bogatsvo likovnog jezika, istraživački duh, znatiželju i maštovitost autorica i autora.

    Iz kruga nominirah 15 najuspješnijih, ocjenjivačko povjerenstvo je odabralo i dodjelilo tri nagrade (jedna prva, jedna druga i jedna treća) i 6 jednako vrijednih pohvala. Riječ je o fotografijama u kojima prepoznamo istančane likovne rukopise sa jasno postavljenim ciljevima, namjerama i porukama. Njihove fotografije predstavljaju divne primjere objektivnog fotografskog bilježenja stvarnosti i duboko subjektivno doživljavanje i svjedočenje o bitnim događanjima, prizorima i motivima, vrijednih fotografiranja. Otuda ocjenjivačko povjerenstvo zaključuje da su mnogi autorice i autori, posebno nagrađeni i pohvaljeni - pravi majstori fotografije i umjetnici istovremeno, koji ne samo ovim izloženim fotografijama, već sveukupnim svojim stvaralaštvom, promiču, potiču i utiču na razvitak fotografije kako u klubu tako u nacionalnim i internacionalnim rasponima. Autorice i autori izloženih fotografija daju vam ih da dar, da ih pogledate, osjetite i doživite na način, kao što su ih oni vidjeli i osjećali prije »odlučujućeg trenutka« pritiska na okidač fotoaparata.

    Vinko Šebrek, AFIAP, ESFIAP

  • Izložba fotografija dobitnika nagrade "Tošo Dabac"


    vrijeme: 7.svibnja 2019 u 19:30 sati
    mjesto: Fotoklub Zagreb, Ilica 29/III

    Izložba fotografija dobitnika nagrade

  • Izložba Mladen Juričić "Taj divni svijet"

    vrijeme: 24.10.2017. - 03.11.2017.

    mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III

    otvorenje 24.10.2017. u 19.30 sati

    Izložba Mladen Juričić

    Svjedok vremena, umjetnik i fotograf trenutka

    Fotografirati znači sagledati život u svim njegovim suprotnostima;
    Srce nas tjera da nešto fotografiramo;
    Ono viče, da, da.
    Henri Cartier-Bresson, francuski fotograf (1908. - 2004.)

    Svoju retrospektivnu autorsku izložbu fotografija Mladen Juričić priređuje povodom obilježavanja 80 godina života i 60 godina fotografskog djelovanja, stvaralaštva i izlagačke djelatnosti. Poznata kineska poslovica „Slika govori više od tisuću riječi“ na ovoj izložbi ima puni smisao i opravdanje, jer svaka Juričićeva izložena fotografija kao svjedok vremena i aktualnog trenutka govori o tom vremenu, ali i o samoj sebi. Njegova fotografija je dokument i umjetnost istovremeno. Ona prikazuje aktualni život, svakidašnje autentične prizore, događanja i raznovrsne motive, te uz konkretnu priču i stav autora, posjeduje visoke umjetničke kvalitete. Juričić rado prihvaća izazove vremena i aktualnih kretanja u umjetnosti i fotografiji i stvara inovativna djela od figurativnog do apstraknog izraza. Tako u Juričićevom širokom opusu otkrivamo fotografije interijera i urbanog i prirodnog pejzaža, portreta, arhitekture i raznih prizora i motiva iz svakodnevnog života, takozvane „life fotografije“, koje i čine sadržaj ove izložbe. U njegovim radovima se otkrivaju one trajne vrijednosti koje izdvajaju umjetnički rad od običnih fotografija. Tako ovaj izbor njegovih najboljih fotografija na izložbi, odabranih iz njegovog bogatog i raznovrsnog stvaralačkog opusa, daje potpun uvid u prirodu i postignuća njegovog stvaralaštva od početka bavljenja autorskom, odnosno izlagačkom fotografijom pa do danas.

    Izložba Mladen Juričić

    Kad govorimo o prirodi njegovih fotografija, prepoznajemo ih dvojako kao dokument, zabilježeni trenutak, motiv, prizor ili događaj otet od zaborava i kao umjetnost istovremeno, koje su nastale u različitim kontekstima - društvenim, ideološkim, kulturnim, povijesnim i drugim, u različitim uvjetima i pod raznim utjecajima. Cjelokupni njegov opus nastao je u dva vremenska razdoblja, i u kontekstu i pod utjecajem, dva različita umjetnička sustava i prakse - jugoslavenskog i hrvatskog, pa tako i pod utjecajem dvaju različitih umjetničkih, odnosno stvaralačkih sredina. Nastao je i u okrilju različitih fotografskih i umjetničkih udruga i organizacija u kojima je autor djelovao, te pod utjecajem njegovih uzora i umjetnika fotografa i likovnih umjetnika s kojima se družio i zajednički stvarao i djelovao.

    Kad govorimo o njegovim vremenskim stvaralačkim razdobljima, onda mislim na dva odvojena razdoblja - prvo: pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, nakon kojih dolazi do dužeg prekida u njegovom izlagačkom djelovanju kao i djelovanju u fotografskim udrugama, i drugo: njegovo stvaralačko razdoblje koje počinje početkom ovog stoljeća i kontuirano traje do danas. Juričićeve fotografije su i svjedoci vremena. Juričić počinje fotografirati polovicom prošlog stoljeća kada se fotografija još borila za priznavanje zasluženog mjesta i statusa u društvu likovnih umjetnosti, pa otuda i potiče njegovo podjednako poštovanje i odnos prema izražajnoj, umjetničkoj i prema reporterskoj, dokumentarnoj fotografiji. Juričić je zapravo fotograf trenutka, onog „odlučujućeg trenutka“ u Cartier Bressonovom smislu tog pojma, ali i umjetnik istovremeno, koji u svom fotografskom pristupu i postupku promatra, gleda, istražuje i svojom kamerom zaustavlja i bilježi, odnosno interpretira stvarnost. Biografije umjetnika najčešće vjerno razotkrivaju isprepletenost njihovog svakodnevnog života i stvaralaštva. Iako mu umjetnost nije profesija on joj prilazi, kao i svojoj profesiji, odgovorno i predano, pa onda kad joj se zbog profesionalnih obaveza nije mogao posvetiti, prekida sa stvaranjem i umjetničkom djelatnošću i ponovno joj se vraća po odlasku u mirovinu. Juričićevo fotografsko stvaralaštvo se odvijalo i razvijalo pod okriljem i u konteksu s praksama i stvaralaštvom drugih umjetničkih sredina, organizacija i umjetnika, kao njihovih suradnika i uzora. Juričić je učio, djelovao i stvarao pod okriljem svojih matičnih udruga: Fotokluba Varaždin, Fotokluba Zagreb, Fotokluba zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i fotografskih sekcija na omladinskim radnim akcijama. Istovremeno se razvijao kao autor pod snažnim utjecajem već afirmiranih klupskih kolega fotografa kao i pod utjecajem kretanja u svjetskoj i domaćoj fotografiji, koju su označila slavna fotografska imena, kao što su: Edward Steichen, Henri Cartier-Bresson, Robert Capa, Garry Winogrand, Vivian Maier, Dorothea Lange, Alfred Eisenstaedt, Tošo Dabac i drugi. Tijekom svog ranog stvaralaštva Juričić se intenzivno družio i surađivao s akademskim slikarima u majstorskoj radionici profesora Krste Hegedušića, što se odrazilo na njegovo autorsko sazrijevanje i formiranje njegovog likovnog izraza u kom je klasična likovna kompozicija postala sastavni dio njegovih fotografija.

    Izložba Mladen Juričić

    Izložba Mladen Juričić

    U tom kontekstu valja naglasiti veliku Juričićevu izlagačku aktivnost i uspjehe na izložbama svih razina od klupskih, međuklupskih, republičkih, saveznih i međunarodnih izložbi fotografija. Mnoge fotografije iz tog vremena možemo vidjeti i na ovoj izložbi. Njegove fotografije su fotografije života i iz života bogatog sadržaja i invencija, čija se vrijednost ogleda u simbiozi njegove likovne kulture, stvaralačkog osjećaja, ljubavi prema svijetu, umjetnosti i fotografiji. Zbog svega toga izložba Mladena Juričića zaslužuje puno priznanje, jer 60 godina od njegove prve i posljednje fotografije na ovoj izložbi nisu samo njegove godine stvaralaštva, jer u prirodi njegovih fotografija prepoznajemo i godine razvoja fotografije u našem Klubu i društvu uopće, određenog konteksta i određenog trenutka, pa mu uz čestitke za visoke životne i stvaralačke jubileje želimo još puno dobrog zdravlja, lijepih životnih trenutaka i radosti i još mnogo godina punih stvaralačke energije, dobrih fotografija i novih izložbi. Sretno!

    Vinko Šebrek, AFIAP, ESFIAP počasni predsjednik Fotokluba Zagreb

    Izložba Mladen Juričić

  • Izložba Vesne Špoljar "Mozaik"

    vrijeme: 10. listopada 2017. u 19 sati

    mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III

    Izložba Vesne Špoljar

    Raznovrsnost sadržaja, žanrova i pristupa

    Pred nama je retrospektivna izložba fotografija priznate i nagrađivane fotografkinje Vesne Špoljar, ovogodišnje dobitnice počasnog zvanja AFIAP (Artiste FIAP), Međunarodne federacije fotografskih umjetnosti (Federation Internationale de l'Art Photographique - FIAP). Riječ je o sadržajno zanimljivim, maštovitim, likovno i kompozicijski iznimnim fotografijama koje su prošle valorizaciju međunarodnih stručnih žirija na brojnim međunarodnim i domaćim fotografskim natječajima, odnosno fotografijama koje su bile izložene ili projicirane na mnogim međunarodnim izložbama pod pokroviteljstvom FIAP-a. Ovome valja dodati i to da se autorica nije potvrđivala samo na FIAP-ovim natječajima i izložbama, već i na drugim natječajnim izložbama, od klupskih, preko nacionalnih, do međunarodnih, tako da se neke fotografije sa tih izložbi nalaze i na ovoj.

    Veliki je raspon njenog kreativnog izražavanja kamerom, koji nam autorica zorno pokazuje i na ovoj izložbi, počev od realističnih, autentičnih fotografija uhvaćenih u „odlučujućem trenutku“, pa do nadrealnih fotografskih slika, pa i čistih apstrakcija izmaštanih i stvorenih raznim izražajnim sredstvima i postupcima kamerom i računalnim programima. Otuda njene fotografije života imaju iznimnu snagu istine, a fotografije sa umjetničkim predznakom fasciniraju nas, razveseljavaju i nadahnjuju. Njen stil je prepoznatljiv, a to je raznovrsnost u kojem prepoznajemo čitav spektar ili, kako je to autorica naslovom izložbe posebno naglasila – mozaik - raznovrsnih sadržaja, motiva, tema, pristupa i tehnika.

    Valja reći i to da je i koncepcija izložbe važan autoričin autorski umjetnički rad, koji daje svojevrstan pregled njenih sklonosti i htijenja; rezultat je traženja i pristupa, te kruna, a ujedno potvrda i dokaz njene umjetničke zrelosti. U recentnom izboru fotografija za izložbu iz svog širokog opusa, autorica pokazuje, kroz osnovnu zamisao, organizaciju i postav izložbe svoju stvaralačku vjerodostojnost i koncepcijsku utemeljenost. Prateći tako izložene fotografije logičnom vremenskom crtom, pratimo i njen stvaralački put, mijene i stvaranje, sada već prepoznatljivog i punog likovnog izražaja.

    Fotografsku strukturu njenih izloženih fotografija iščitavamo u raznovrsnim motivima, temama i žanrovima prepoznatljivih ishodišta, bilo u neiscrpnoj prirodi ili u životu, gdje fotografije nose neku konkretnu istinu, poruku ili značenje i koje su bliske onome što prikazuju, a ljudske i emotivne po onome što izražavaju, tako i u motivima stvorenim u njenoj mašti, kao nadgradnji njenog stvaralačkog duha, promišljanja i znatiželje. Spomenut ću samo neke, kao što su fotografije prirode i pejzaža (Suze, Bridge); urbana i ulična fotografija (Šetnja), koja se posebno izdvaja i koja je poslužila za logo svjetskoga foto festivala u Uppsali u Švedskoj 2012. godine. Posebno impresivne su i fotografije iz njenog ciklusa Zagreb na fotopotenciju, koje prikazuju interakciju slučajnih prolaznika s gradskim grafitima, muralima (Par), staklenim fasadama i izlozima, o čemu je u «Večernjem listu» (20. 09. 2011.) pokojna novinarka i velika prijateljica Fotokluba Zagreb Ana Lendvaj zapisala: „Vesna Špoljar je digla uličnu umjetnost na fotopotenciju, pa je spajajući ono što se događa ispred zida sa zidnim grafitom načinila novu atrakciju – sjajne primjere fotografskog artizma“.

    Svojom posebnošću ističu se i fotografije koje odražavaju neskrivenu autoričinu tendenciju ka domeni apstraktnoga izražavanja. One djeluju neuobičajeno jedinstveno, te nose posebnu kvalitetu koja se ogleda u istraživačkom duhu autorice i u analitičkom traganju za fotografskim izričajem. Riječ je o fotografijama kojih su motivi emocije, raspoloženja, vjerovanja, psihološka i socijalna stanja sa tematski zanimljivim sadržajima i koje su oblikovane u nježnim tonskim valerima, stvorene pokretima kamere i zamućenjima (Želje, Misty Morning, Dream of a Rose, Vjera, Rain, Modern Architecture, Tango, Lost, Alone). U tim fotografijama Vesna Špoljar nastoji zabilježiti i postići pseudorealnu fotografsku sliku, odnosno pokazati neku svoju osobnu istinu iz mašte, pa tako simbolima nastoji izraziti realnost. Isto je tako autorica u nekim fotografijama istakla boju ili grafizam (u crno bijeloj fotografiji) kao fotografski simbol. Kod ovih uradaka autorica nastoji dobiti fotografsku sliku, a ne samo dokumentarnu obojenu fotografiju sa pojačanim bojama ili pak jednostavno prevođenje digitalnog snimka u boji u crno bijelu fotografiju, kako to nažalost neki fotografi čine. Kod tako uređenih fotografija boja ili grafizam nemaju nikakvo značenje, odnosno funkciju. Držeći se načela „Manje je više“ autorica u većini svojih fotografija isključuje ili briše sve ono što je nebitno ili suvišno (Friends, Happiness, Lantern, Between the Lines), čime dobiva bolje i sugestivnije uradke.

    Vrijedno je na kraju još zabilježiti da su neke od ovih fotografija bile izložene na mnogim skupnim izložbama ili na Vesninim samostalnim autorskim izložbama, priređenim u klupskoj galeriji ili u izložbenim salonima u zemlji i inozemstvu. Uz sve čestitke Vesni Špoljar na njenom stvaralaštvu, vrijednim postignućima i na primanju visokog priznanja Međunarodne fotografske federacije u vidu počasnog zvanja AFIAP, čestitamo, uz zahvalnost vodstvu Fotokluba Zagreb na organizaciji izložbe i nastavljanju dugogodišnje tradicije – odavanje priznanja dobitnicima FIAP-ovih počasnih zvanja kroz organizaciju i postavljanje autorskih izložbi u galeriji Kluba.

    Vinko Šebrek, AFIAP, ESFIAP
    Počasni predsjednik Fotokluba Zagreb

    • 5 vesna špoljar-šetnja, logo svjetskog foto festivala u upsali, švedska, 2012.
    • 6 lost - pohvala, graz, minijatura, nije fiap
    • 4 suze, fiap honourable mention, bijenale prirode, 2016., srbija, dio kolekcije hrvatskog fotosaveza
    • 3 door - 4th april salon foto miniature, novi beograd, 2012., honourable mention
    • 2 želje, wishes - fiap honourable mention mask 2014., cerkno
    • 14 lantern - 1st sap salon india, 2016.
    • 12 dream of a rose- 37 zagreb salon
    • 11 misty morning - artfoto, bosnia and h., 2015.
    • 10 bridge - 7th bienal ex. miniature, kranj, 2014., 4th april miniature serbia, 2014., 4th čakovec salon, 2014., 36 zagreb salon, 2014
    • 1 rain - fiap gold medal,7th exhibition miniature janez puhar, kranj, 2014.

    Vesna Špoljar
    - profesor engleskog i hrvatskog jezika i književnost
    - fotografijom se aktivno bavi od 2006. godine
    - članica Fotokluba Zagreb
    - od 2017. ima međunarodno fotografsko zvanje AFIAP /Artiste FIAP/
    - sudjelovala je na oko 300 izložbi fotografija u Hrvatskoj i u svijetu
    - dobitnica 54 nagrade i priznanja
    - do sada je imala osam samostalnih izložbi

    Samostalne izložbe:
    2016. - Tajne, Narodna čitaonica i knjižnica Novi Vinodolski
    2015. - Tajne, Galerija Badrov, Zagreb
    2013. - Ruke, Likum, Ulična galerija Galerije Ulrich, Zagreb
    2012. - Zagreb na fotopotenciju, Izložbeni prostor LP, Udruga Fijaker, Zagreb
    2012. - Zagreb na fotopotenciju, prošireni postav, Narodna čitaonica i knjižnica Novi Vinodolski
    2012. - Zagreb na fotopotenciju, izložbeni prostor Croatia Lloyda, Zagreb
    2012. - La Vue /Pogled/, Foto klub Lauris, Provansa, Francuska
    2011. - Moj izbor, Izložbeni prostor LP, Udruga Fijaker, Zagreb

  • Žene snimaju 2016.

    Na natječaj je pristiglo 117 fotografija 31 autorice, a za izlaganje su odabrane 54 fotografije 27 autorica.

    Nagrađene su:

    1. nagrada: Maja Golac

    2. nagrada: Đurđica Kocijančić Šnidarić, Karmen Stošić

    3. nagrada: Valentina Bunić, Vera Jurić, Darija Šesto

    Pohvale: Vlatka Antončić, Ljubica Babac, Valentina Bunić, Marija Hohoš Novaković, Biljana Knebl, Vesna Špoljar
    žene snimaju

    Žene snimaju 2016.

    Žene snimaju jedna je od četiri godišnje klupske izložbe Fotokluba Zagreb, no njena je posebnost u tome što mogu sudjelovati samo članice Kluba. Od 196 članova kluba gotovo polovinu čine žene, njih 90.

    Fotoklub Zagreb osnovan je 1892. godine, no aktivnost žena u njemu bila je dugi niz godina vrlo slaba. 50-ih i 60-ih godina javljaju se neka imena, ali pomalo sramežljivo kroče put ka priznavanju i prihvaćanju žena-fotografa. Znajući da ima mnogo vrijednih fotografkinja, a nezadovoljan njihovim drugorazrednim mjestom u Klubu, tadašnji predsjednik Đuro Griesbach početkom 70-tih predlaže osnivanje Ženske sekcije Kluba, što se 1973. godine i ostvaruje, te devet hrabrih fotografkinja izlažu svoje fotografije u Lapidariju na prvoj izložbi Žene snimaju.

    Izložba se poslije održavala u Muzeju grada Zagreba, a nakon toga sve do danas u prostoru Fotokluba Zagreb. Bilo je tu uspona i padova, te perioda kada se izložba nije održavala, naročito za vrijeme domovinskoga rata.

    No, 1996. Ženska sekcija Kluba izranja novom, sedamnaestom izložbom po redu i posvećuje ju svom pokretaču i njemu u čast naziva ju Gospodinu Đuri Griesbachu na dar. Sudjeluje 12 fotografkinja.

    U povijesti Ženske sekcije nemoguće je zaobići doajenku naše fotografije gđu. Slavku Pavić. Od samoga osnutka Ženske sekcije djeluje kao mentorica mnogim fotografkinjama, potiče ih i ohrabruje, podučava i savjetuje, a svojom nadasve blagom i nenametljivom osobnošću uljepšava svaki događaj i druženje u našem Klubu.

    Klub je i inače mjesto pozitivna ozračja, otvoren učenju, eksperimentiranju i promicanju fotografije kao umjetnosti.

    Članice kluba mogu se pohvaliti sudjelovanjem na izložbama i Salonima fotografije diljem svijeta. Dobitnice su mnogih nagrada i priznanja, što je vidljivo i na klupskoj izložbi Nagrađene fotografije 2015. gdje gotovo polovinu nagrađenih autora čine žene.

    Sa ponosom ističemo i tri naše članice, nositeljice počasnih titula svjetske organizacije FIAP. To su Biljana Knebl, Neda Rački i Darija Šesto. Spomenute autorice primjer su ostalima u njihovim umjetničkim stremljenjima.

    U novije vrijeme izložba Žene snimaju bilježi iz godine u godinu sve veći interes i odaziv fotografkinja. Fotografije se pomno biraju u želji da što bolje predstavimo svaka sebe ponaosob, a u konačnici da naš izbor i umjetnički izričaj bude na čast i ponos našem Klubu.

    Vesna Špoljar, prof.

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.