galerija

  • Davorka Trbojević

    dipl. politolog, rođena je 24.02.1959. i živi u Zagrebu. Amaterskom fotografijom bavi se još od prvih studentskih dana te otada objektivom hvata motive koji su je u nekom trenutku "dotakli" pokušavajući na svoj način fotografski interpretirati životne scene zaustavljene u vremenu.

    Od 2008. godine prisutna je na internetskim portalima specijaliziranima za fotografiju, gdje pod nickom "proba2004" i avatarom tratinčice objavljuje fotografije različitih motiva. Stalno tražeći nove sadržaje kroz fotografiju interpretira svijet onako kako ga vidi i doživljava pa su njene fotografije i svojevrsno razotkrivanje emocija i intime.

    Tijekom proteklih godina izlagala je na dvadesetak grupnih izložaba u Zagrebu, Rijeci, Rovinju, Zelini, Bužimu, Vrbovskom, Karlovcu, Samoboru i dr. te bila nagrađivana.

    Njena samostalna izložba Kad priroda slika predstavila ju je s njenim impresionističkim pristupom fotografiji.

    Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    • 02-tzz
    • 01-zagrerbacki_prozori
    • 03-mamutica
    • 04-prozori
    • 05-sjene_i_odrazi
    • 06-u_ilici
    • 09-tri_okna
    • 08-nature_style.
    • 07-maca_iz_trnja
    • 10-sa_prososcu
    • 14-prijateljice
    • 11-zadnja_svjetlost
    • 13-sreca
    • 12-likovi_i_sjene
    • 15-ponos_bez_predrasuda
    • 16-trenutak_sjecanja
    • 17-vucedolska_golubica
    • 21-utopljeno_nebo
    • 19-jeka_tisine
    • 20-haiku_na_vodi
    • 18-zadnji_pogled
    • 23-lopoci
    • 22-yin_yan
    • 24-razigrana_jesen
    • 25-bundekovski_zalazak
    • 26-drhtaj_sume
    • 27-povezani
    • 28-njih_dvoje
    • 30-cutjetisebe
    • 29-cuteći_tebe
  • Fotografije Harija Maslića – Priča o univerzalnoj ljepoti



    Rodjen u Bosni i Hercegovini, sa prebivalistem u Njemackoj. S umjetnoscu je vezan od ranog djetinjstva, a te snove realizuje danas kao menadzer umjetnickog brenda MerisCon Art and Design (www.meriscon.com). Njegovo umjetnicko stvaralastvo je protkano kroz slikarstvo i kroz fotografiju.

    O Hariju Maslicu kao fotografu, posebno u smjeru people fotografije, najbolje govori sljedeci kriticki osvrt slobodnog umjetnika i putopisca Josipa Svobode:

    Fotografija predstavlja kako aktivnu tako i pasivnu umjetničku formu. Stupanj u kojem fotograf učestvuje u svojoj umjetničkoj kreativnosti varira od fotografa do fotografa; fotograf može da ispriča jednu priču unutar fotografije ili da samo registruje životni trenutak onakvim kakav jeste. U ovom pogledu postoji jedna generalna istina kod fotografisanja: bez fotografa nema fotografije. Čak i na najjednostavnijem snimku vidljiv je uticaj fotografa.

    Hari Maslić pripada onoj grupi kreativnih fotografa-umjetnika koji su skloni da orkestriraju i koreografiraju strukturu fotografije kako bi realizirali jednu kreativnu ideju ili poruku; u slučaju ovog umjetnika to je sam život, ili još bolje rečeno to je najljepši dio života – to je mladost. U beskrajnom proticanju momenata, Hari Maslić je za koreografiju svojih slika odabrao momente mladosti ljudskog života; u režiranim fotografijama vidi se ljubav i posvećenost autora za njegovu ideju kao i njegova očaranost mladalačkom radošću, bezbrižnošću i osmijehom. Postavši emocionalno povezan sa subjektom, Hariju Masliću je uspjelo da stvori ideje koje mu pomažu da uhvati pravu bit svog subjekta. Mladost – grupe vedrih i nasmijanih djevojaka i mladića u koreografisanim fotografijama – ne samo da prenosi snažne emocije na posmatrača nego svojom izvorskom svježinom, razigranošću i čistoćom provocira u njemu poistovjećivanje i sjećanje na vlastitu mladost; u bilo koje okruženje da autor ove krasne Izložbe stavi svoj idejni subjekt –priroda ili sterilni objekti istorijske prošlosti ili sadašnjosti – on okruženju u koji je stavljen daje novo značenje, novi sadržaj, novu priču.

    Osim klasicnih fotografskih pravaca intenzivno radi i realizuje sotinge sa modelima, koji su cesto bili na coverima poznatih magazina.

    Harijeva djela i aktivnosti mozete pratiti na:

    portalu MerisCon

    MerisCon

    MerisCon instagram

    Photography Hari M. facebook

    MerisCon Art facebook

    • 14753920_10207800333348024_7427505079501798194_o
    • 14753479_10207800341508228_2639861317780188239_o
    • 14753227_10207800334148044_3241430575519191155_o
    • 14732188_10207800352308498_7605681443041558513_n
    • 14713047_10207800341588230_5715506389135365333_o
    • 14717224_10207800333628031_8518692118408338034_n
    • 14713774_10207800330707958_5705954037121244688_n
    • 14713630_10207800331347974_4152908504933954045_n
    • 14711558_10207800331267972_3814257072175522244_o
    • 14706838_10207800333708033_4371483309724989272_o
    • 14707810_10207800330787960_3974827945045733152_o
    • 14702332_10207800332187995_2789408499898884110_n
    • 14700898_10207800334668057_3541791524061946923_o
    • 14700848_10207800331067967_5877234420432837774_o
    • 14700765_10207800352348499_8792305720977050788_o
    • 14695409_10207800333588030_7453772773450232440_n
    • 14695415_10207800330947964_2459294666018020941_n
    • 14691153_10207800335228071_4656558621676428554_o
    • 14680724_10207800332788010_3741466654485362532_n
    • 14657241_10207800336988115_88721083751689908_n
    • 14666076_10207800333108018_1199858728347308756_n
    • 14671177_10207800330827961_3787141216453005594_n
    • 14642077_10207800333468027_2009595936263481333_n
    • 14650353_10207800335548079_8169851050438474311_n
    • 14633696_10207800341628231_598592122636468084_o
    • 14633586_10207800337188120_254637286527267521_o
    • 14633515_10207800336948114_7221385168124067590_o
    • 14615824_10207800332147994_1561893560754143478_o
    • 14615784_10207800332347999_4158317504402441711_o
    • 14615718_10207800342908263_8275938173906357711_o
    • 14542427_10207800336028091_3670089252147318678_o
    • 11229318_10207800331947989_4690150694416793201_o
  • Ivan Grozdanovski

    Autodidakt, rođen 08.12.1978 god. u Vršcu.

    Prvu samostalnu izložbu sam imao 1997 god.u Šidu, a zatim sam redovan učesnik na raznim lokalnim izložbama u Srbiji i inostranstvu, kako domaćeg tako i međunarodnog karaktera na kojima sam više puta nagrađivan,zadnja pohvala je od galerije Lazar Vozarević iz Sr.Mitrovice a zadnje izlaganje u (Palati Galia, Gravedona (Komo jezero))
    U Italiji Samostalno izlagao u galeriji Bogić- Beograd i u Mariboru, u prostorijama vinoteke "Vinag 1847" -Slovenija.
    American Art Awards (2014), 2. mesto u kategoriji akta
    4. Međunarodno bijenale akvarela u Srbiji / Beograd / 2016.

    Član sam likovnog udruženja „Sava Šumanović“ u Šidu,"Široka Staza" u Beogradu, Udruženje ljubitelja umetnosti Brčko Distrikt (BiH) Udruženje ULDU Talia (Brčko BiH) LIKUM (Brčko Distrikt BiH). Moja dela se nalaze u mnogim privatnim kolekcijama širom sveta (Srbija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Rumunija, Holandija, Švajcarska, Italija, Mađarska, Belgija, Francuska, Japan, Grčka, Nemačka, Engleska, Rusija, Kanada, SAD, Australija.

    Od motiva su najviše zastupljeni : pejsaži, mrtva priroda, naučna fantastika,prolaznici (šetači),aktovi itd.

    Koristim razne slikarske tehnike a najviše su zastupljeni: Akvareli, Pasteli, Akrilik i Ulje.

    Živim i stvaram u Šidu.
    Adresa: Naselje Istok B-2/12 ¬p.b. 22240 Šid , Srbija.
    Tel:022-711388 mob:064-538-99-56
    e-mail : Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    • studio photo frame mockup - black_1024x681
    • preview1 (2)_1024x768
    • preview1_1024x768
    • placeyourdesign štafelaj_512x768
    • planine izmedju nas_1024x730
    • original2_1024x682
    • original1_545x768
    • original_767x768
    • original _1011x768
    • original svetla grada_1024x361
    • original (3)_1024x725
    • original (2)_770x768
    • original 1_433x768
    • original (9)_769x768
    • original (7)_1024x729
    • original (8)_1024x733
    • original (6)_773x768
    • original (5)_757x768
    • original (4)_764x768
    • original (32)_545x768
    • original (31)_551x768
    • original (30)_1024x730
    • original (3)_766x768
    • original (29)_1024x729
    • original (28)_1024x446
    • original (27)_893x768
    • original (26)_300x768
    • original (25)_551x768
    • original (24)_974x768
    • original (23)_1024x591
    • original (22)_1024x719
    • original (21)_769x768
    • original (20)_958x768
    • original (2)_507x768
    • original (19)_1024x729
    • original (17)_512x768
    • original (18)_546x768
    • original (16)_543x768
    • original (15)_1024x506
    • original (14)_1024x727
    • original (12)_1024x732
    • original (13)_768x768
    • original (10)_1024x736
    • original (11)_764x768
    • original - copy_771x768
    • original - copy (2)_547x768
    • origigi_768x768
    • ok1_1024x768
    • origigi (2)_753x768
    • ok_1024x498
    • od tame do svetlosti_550x768
    • morning has broken_966x768
    • mockup-01-nd_1024x683
    • mockup_poster_vertical_4_922x768
    • mockup_poster_vertical_3 (7)_922x768
    • mockup_poster_vertical_3_922x768
    • mockup_poster_vertical_3 (6)_922x768
    • mockup_poster_vertical_3 (5)_922x768
    • mockup_poster_vertical_3 (4)_922x768
    • mockup_poster_vertical_3 (3)_922x768
    • mockup_poster_vertical_11_640x768
    • mockup_poster_vertical_3 (2)_922x768
    • mockup_poster_vertical_1_640x768
    • mockup (2)_1024x768
    • living-room-wall-art-mockup_1024x731
    • in the storm of passion_549x768
    • harbor of destroyed dreams -  spirits of the past2_1024x338
    • free prime photo frame mockup psd_620x768
    • free prime photo frame mockup psd (7)_620x768
    • free prime photo frame mockup psd (6)_620x768
    • free prime photo frame mockup psd (3)_620x768
    • free prime photo frame mockup psd (5)_620x768
    • free prime photo frame mockup psd (4)_620x768
    • free prime photo frame mockup psd (2)_620x768
    • free executive poster mockup_818x768
    • free executive poster mockup (5)_818x768
    • free poster mock up1_576x768
    • free executive poster mockup (2)_818x768
    • free executive poster mockup (3)_818x768
    • free executive poster mockup (4)_818x768
    • free delicate photo frame mockup (2)_1024x676
    • free delicate photo frame mockup_1024x676
    • dscf7620_684x768
    • dscf7600_738x768
    • dscf7606_863x768
    • dscf7566_547x768
    • dscf5357_965x768
    • dscf4569_760x768
    • dive deep into your soul_538x768
    • bedroom-wall-frame_960x768
    • akt-fragmenti svetlosti i senki 3c_640x768
    • 20180730_122412_1024x631
    • 20180321_203322_1024x728
    • ivan_grozdanovski
    • ivan_grozdanovski10
    • ivan_grozdanovski1
    • ivan_grozdanovski11
    • ivan_grozdanovski12
    • ivan_grozdanovski13
    • ivan_grozdanovski15
    • ivan_grozdanovski14
    • ivan_grozdanovski16
    • ivan_grozdanovski17
    • ivan_grozdanovski18
    • ivan_grozdanovski19
    • ivan_grozdanovski20
    • ivan_grozdanovski2
    • ivan_grozdanovski22
    • ivan_grozdanovski21
    • ivan_grozdanovski23
    • ivan_grozdanovski24
    • ivan_grozdanovski27
    • ivan_grozdanovski26
    • ivan_grozdanovski25
    • ivan_grozdanovski28
    • ivan_grozdanovski29
    • ivan_grozdanovski3
    • ivan_grozdanovski30
    • ivan_grozdanovski31
    • ivan_grozdanovski32
    • ivan_grozdanovski4
    • ivan_grozdanovski6
    • ivan_grozdanovski5
    • ivan_grozdanovski7
    • ivan_grozdanovski8
    • ivan_grozdanovski9


  • Izložba Andréa Butzera, Stefana Thatera i Thomasa Winklera

    vrijeme: 15. lipnja u 19 sati

    Izložba ostaje otvorena do 1. rujna 2016., a može se pogledati od utorka do petka od 13-18h i subotom od 11-13h.

    mjesto:Galerija Contra, Frankopanska 22, Zagreb

    Riječ je o svjetski poznatim autorima čiji se izričaji međusobno iznimno razlikuju. Butzerovi su radovi dinamični, snažni, odišu anarhijom i dječjom zaigranošću, Thater u svojim djelima istražuje i kombinira tehnike i materijale kao što su akril na dasci, tinta i uljane pastele na kartonu, beton, plastika i metal koji često završe u formi neobičnih instalacija, dok Winkler često koristi ulje i akril na platnu, a prepoznatljive su i njegove fotografije uz koje prilaže tekstualne odlomke koje gledatelja vode kroz umjetnikove misli.

    Izložbom trojice suvremenih umjetnika čija djela predstavlja zagrebačka galerija Contra hrvatska će publika imati priliku vidjeti najnovije radove umjetnika svjetskog glasa čija su djela već dobro poznata u metropolama poput Berlina, Parisa, Londona i New Yorka.

    Thomas-Winkler""

    Andre-Butzer

    Stefan-Thater

  • Izložba fotografija - Zagreb i Zagrepčani 2016

    Dvorišta, veže, stubišta, ulazi

    vrijeme: 31.05.2016 u 19.30h

    izložba je otvorena do 20.06.2016

    mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb Ilica 29/3, Zagreb

    U šetnji najužim centrom grada dovoljno se malo osvrnuti i pogledati što se skriva unutar zgrada i dvorišta kuća koje rese šareni izlozi puni, većinom, uvozne robe. Oronule fasade, zapuštena dvorišta i veže, odloženo smeće, kutije, građevinski materijal…Rublje se suši pored oronulih garaža sklepanih, očito, bez vještih ruku majstora. Poneki nepropisno parkirani automobil...Ne može se proći… Svakodnevica metropole!

    Dvorište

    Prije nekoliko godina vodile su se žučne polemike oko uređenja dvorišta u centru grada i tu su se izdvojile dvije grupe sugrađana suprotnih ideja, no važno je reći da nije mnogo učinjeno u pogledu uljepšavanja izgleda našega grada. To su pokazali i naši vrijedni fotografi. koji većinom svojim foto aparatima ovjekovječuju opisane motive. Međutim, neki radovi prikazuju ljepotu i raskoš stubišta nekadašnjih gradskih ljepotica. Među odabranim radovima, upravo su stubišta prikazala lijepu stranu teme natječaja. Također, naši muzeji odišu ljepotom i to ne samo sa svojim izlošcima, nego i okolnim prostorom. Poneka stara kuća u tzv. elitnim dijelovima grada njeguje još uvijek lijepe vrtove koje djelomično od pogleda sakrivaju stare željezne ograde obrasle bršljanom.

    Na natječaj je stiglo 157 fotografija 44 autora. Povjerenstvo u sastavu: Dr. Ivo Pedišić, Dren Butković i Vesna Špoljar odlučilo je nagraditi i pohvaliti 12 fotografija. Za izlaganje je odabrano ukupno 40 fotografija 24 autora.

    Nagrađeni:

    1. nagrada – Vlasta Štalekar,
    2. nagrada – Slavko Drobnić, Vlasta Štalekar,
    3. nagrada – Tamara Gkikas, Nenad Martić, Ksenija Španec, Pohvale – Slavko Drobnić, Tamara Gkikas, Višnja Makek, Nenad Martić, Neda Rački, Darija Šesto

    Srdačne čestitke autorima nagrađenih i prihvaćenih fotografija!

    Vesna Špoljar, prof.

  • Leonardo Dokša u galeriji Remek-djela s djelom "Klanjanje"

    vrijeme: 05.svibnja 2016. u 19,00 sati

    mjesto: Zagreb; Galerija Remek-djela, Stenjevečka ulica 1

    Leonardo

    Leonardo Dokša rođen je 13.11.1979 u Zagrebu. Od 1985. do 1993. pohađa osnovnu školu u Kašini a od 1993. do 1997. Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu smjer kiparstvo. Od 2003. do 2007. Radi kao restauratorski tehničar a potom upisuje kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomirao je 2012. u klasi profesora Slavomira Drinkovića. Dobitnik je Posebne rektorove nagrade za akademsku godinu 2009./2010., kao sudionik Kiparske radionice „ Neobični svjetovi“, Svijetle pruge 2010. U razdoblju od 1999. do 2014. Sudjeluje u šest grupnih izložbi sesvetskog likovnog kruga gdje ujesen 2010. i samostalno izlaže. 2010. Sudjeluje u izložbi Mala bronca iz ljevaonice Ujević u Salonu Galerije Antuna Augustinčića gdje i 2011. Samostalno izlaže povodom međunarodnog dana mira .

    Naziv rada : KLANJANJE

    Situacija u kojoj živimo osvijestila je i položaj umjetnika danas. Oni više ne mogu biti romantični boemi zaključani u svoj svijet bez dodira sa stvarnošću. Danas kada se uspjeh mjeri isključivo stanjem na bankovnom računu , od umjetnika se više nego ikada traži da bude agresivan, marketinški i financijski obrazovan, profitabilan, dakle uspješan. Jedino tako on opravdava svoju svrhu i potvrđuje samome sebi odabir svog životnog poziva. U maniri burzovnog mešetara s Wall Streeta mora osvajati tržište i privlačiti publiku.

    Potaknut takvim ozračjem, napravio sam ovaj rad. Otkrivši veliku pozornost okoline usmjerenu na preparirana tijela, iskoristio sam svoju priliku.

    Iz jedne perspektive želim ukazati na apsurd podložnosti mase mitovima, a promjenom konteksta i na banalnost istoga. Iz duge perspektive predstavljam prepariranu lisicu kao mučenika kojeg su lovci ubili iz čiste zabave i zadovoljavanja najprimitivnijih nagona. Pretvorio sam njeno tijelo koje je služilo kao trofej i podsjetnik na pobjedu sitog i dobro naoružanog lovca nad bijesnom i podivljalom prirodom koja se ukazala u obliku ove male životinjice u likovni rad koji nosi drugačiju poruku.

    U moru važnijih problema, 200 000 ljudi zaokupljeno je klanjanjem prepariranom lešu, dok na stvarne životne teškoće ostajemo ravnodušni. Bio sam prisiljen reagirati i ovim radom pokušati potaknuti drugačija razmišljanja i istražiti toleranciju našeg društva na preparirano izloženo životinjsko tijelo , spram prepariranog ljudskog tijela zaštićenog religijskim mitom.

    Leonardo Dokša

    Izvor:url: http://www.remek-djela.com

  • Petar Hranuelli


    Revni klesar i nevjerne Venere

    Kako prići figurinama Petra Hranuellija, kako što potpunije doživjeti te ženske aktove, konvencionalno nazvane Venerama?

    Osim na uobičajeno kretanje oko objekta,kretanje koje stvara oblike u vizuelnom iskustvu,pozvani smo također da ih okrećemo na dlanu. Da pored promatrača budemo i mjeritelji obujma i njegovatelji površina. Osijetljivim jagodicama prstiju i toplim dlanom obgrljujemo tijela koja uzvraćaju svojom prilagodljivošću i podatnošću. Uzajamno se epiderme tkiva i kamena uvjetuju svojstvenom im taktilnošću. Tako su ti stari oblici-stari po iskonskom prisustvu u čovjekovu stvaralaštvu-uvijek novi ako ih neprestano obogaćuju novi pogledi i dodiri.

    Doista,koliko aktova toliko raznovrsnih položaja. Bez ikakve shematičnosti i bez krute egzaktnosti, a samo s osjetilnom gipkošću skromnih plastika u kojima je pomirena suprotstavljenost elementarnog materijala i osmišljenost oblikovanja,Petar stvara tijela osobitih mjera i proporcija. Simetrija je tu izlišna, ali unatoč slobodnom rasporedu masa ili ponekoj snažnijoj torziji, ova torza ipak ne prkose prirodi. Njihova lakoća volumena rezultat je naročita spoja organskih i ujedno apstraktnih formi. U formalnom pogledu te ženske korpuse možemo shvatiti kao sjecišta tokova, kao njihovo nabreklo čvorište, odnosno kao ishodišnu točku daljnjeg razvijanja tih silnica.

    Hranuellijeve Venere, te skulpture dlana( poneka i momačke podlaktice ili djevojačkog krila ) , vesele i pune snage, vedre poput jutarnjeg svjetla, životne su i bremenite-pružaju nam se privlačeći namjernika, otvaruju svoju intimu u snažnom plodonosnom ritmu. Ne preostaje nam nego popratiti, likovno pročitati,tu potpunu integraciju njihovih tijela u prostoru osvojenom rastom,stasom i dinamičkim okretom.

    Oblik je svakako podčinjen materijalu ( tek ponegdje uočavamo suzdržano naneseni pigment ) do stupnja da govorimo o prirodnosti oblika-oblutka; kao da ih je oformila abrazivnost prirodnih sila. Nešto izražajnija prisutnost djelovanja ruke nalazi se na jednoliko i oporo ornamentiranim površinama.

    Stilizacijom statue poprimaju karakter simbola,kao da zadobivaju ponešto od božanskih prerogativa. Njihove tipske značajke neizbježno ih povezuju s prethistorijskim Venerama, s magijskim figurama plodnosti “ Sva je u jednoj loptastoj okruglini “- reći će pisac za Willendorfsku Veneru koja je svojom veličinom ( 11cm) i kompaktnošću drevna sestra malih Hranuellijevih Venera; tek su ove potonje usvojile i nesputani plesni pokret juvenilne napetosti.

    Nikola Albaneže

    Galerija Arho, Zagreb, 1.12.2005.

     

    Petar

    Skulpture raširenog dlana

    Anđeli, meleki, leptirice, namiguše, krilate majke, žene, ljepotice, ljubavnice i nevjernice, putene magijske figurice plodnosti i obilja iz pradavne prošlosti, oblikovane u kamenu plemenite strukture, kipara Petra Hranuellija zaokupljaju na više razina i načina. Hranuelli, prije svega, kao kipar zaokupljen je ljepotom oblika, putenošću i podatnošću materijala i materije. S druge strane uživa u negiranju tvrdoće kamena, spoznaji i duhovnosti nevelikih ženskih figurica koje ispunjavaju rašireni dlan i pozivaju nas na dijalog s kamenom, kao što nas i sam Hranuelli poziva da zajedno s njim putujemo njegovim kiparskim iskustvom. Poziva nas da osjetimo težinu i dodir obrađenog hladnog kamena, držimo ga u raširenim dlanovima, dodirujemo sjajne i napete zatvorene površine koje osjetljivim jagodicama prstiju pružaju zadovoljstvo i uživanje pri dodirima kamene površine, uranjanje u dubinu intuitivnog i emocionalnog svijeta spoznaje.

    Prije svega, studije su to nagih ženskih tijela, male kamene plastike u kojima Petar Hranuelli u kamenu oblikuje figuru, zaustavlja pokret i iskorak u prostor. Stilizirani ženski akt kao vječna kiparska tema i inspiracija Hranuelliju je istovremeno izazov i izgovor. Izazov oblikovanja jasnih, zatvorenih kiparskih oblika u kojima se smjenjuju fina stilizacija apstrahirajućih formi svedenih na razinu arhetipa, prastari antropomorfni simboli i suvremena duhovitost namjeno zaustavljenog netipičnog i nespretnog pokreta u trenutku u kojem igra oblicima i volumenima zaigranog umjetnika čine sretnim i zabavljaju ga. Zaobljene i senzualne, pune i debele, oble i putene, bujnih bokova i velikih grudi, prignute i propete, zaustavljene u koraku, pokretu ili plesu, sa krilima umjesto glave i lica, vesele i vedre, pune snage i života, Hranuellijeve su namiguše njegovi mali anđeli s dlana koji poput riječnih oblutaka nose svoje zapise pisane u kamenu, ispunjene poštovanjem umjetnika prema materijalu. Proces klesanja, brušenja i poliranja svojih malih bokatih golih teta Petar Hranuelli pretvorio je u igru umjetnika koja je istovremeno i ritual, pradavni sveti čin u kojem iz kamena oslobađa mistična mala bića koja su u njemu bila zarobljena sve do susreta s rukom kipara. U tom trenutku Hranuelli se igra stvoritelja, no istovremeno ostaje bogobojazno biće puno strahopoštovanja prema energiji zemlje zatočenoj u srcu kamena.

    Istovremeno, Hranuellijeve male kiparske forme izgovor su za krajnje osobne, intimne razgovore između umjetnika i materijala, jer kamen Petru Hranuelliju nije samo slučajno odabrana materija u kojoj ostvaruje vlastitu ideju. Hranuelli oblikuje u bračkom kamenu, najfinijem crnom granitu i bijelom bračkom mramoru, u plemenitom mramoru iz Carrare traži nježno sive niti vodilje i žile u kojima pronalazi otkucaje bila, kojeg isto tako pronalazi u slučajno nađenom kamenju sa velebitskih gora i ličkih gudura, gustom velebitskom vapnencu smeđesive boje prošaranom bjeličastim i crvenkastim žilicama ili ličkom kamenu sivcu, ali i u litotamnijskom vapnencu litavcu iz kamenoloma Bizek sa obližnje Medvednice. Kiparski majstor Petar Hranuelli u kamenu traži dušu, osluškuje duh i dušu kamena te vodi nijeme i duge razgovore u kojima kamen progovara praiskonskim jezikom Majke Zemlje, najstarijim jezikom stvaranja i oblikovanja, jezikom kojim su u pradavna vremena govorili stari bogovi i demijurzi. Hranuelli je nadasve uspješno oslobodio oblik zarobljen i utopljen u kamen, pri čemu parafraziranje Aristotela nije bogohulno pretjerivanje, zato što je Hranuelli doista, uzastopnim udarcima u površinu kamena, čas snažnim i jakim, a potom opreznim, mekim i laganim, oslobodio svoje male krilate bucke odstranivši suvišnu vanjsku kamenu oblogu. Klesanjem kamena, odlamanjem i oduzimanjem ostvario je volumen i prostor koji su u svom prožimanju i sažimanju na površinu izvukli davno zarobljene oblike, što samom procesu stvaranja daje vid obrednog plesa s kamenom, igru oslobađanja oblika, pokreta i priča zatočenih u samo srce kamena. Figurice Petra Hranuellija mogu se osjetiti, odvagati, odmjeriti i pročitati dodirom ruke, a svakim pomakom motrišta mijenjaju nebrojeno mnogo kompozicija i pokreta. Ovisno o kutu gledanja figurice osvajaju nevelik prostor oko sebe i igraju vilinsku igru zavođenja.

    Kiparska duša Petra Hranuellija je stara. Drevna i puna mudrosti i poštovanja prema materijalu i materiji. Umijeću i znanju. Obliku i ideji preuzetoj iz nasljeđa predaka što su na samom početku stvaranja antropomorfnih oblika zaustavljali vrijeme i pokret. Strpljivošću prvih srednjeeuropskih hominida i paleolitskih umjetnika Hranuelli u šamanskom ritualu lomljenja, brušenja i poliranja kamene površine oslobađa figurice svjetlosti pune snage i života što prkose novim tehnologijama i brzim rješenjima. U nesvjesnom mehanizmu preživljavanja Hranuelli poseže za kamenom, živom materijom koja progovara, sluša i poput Duha svetog govori svim jezicima svijeta, najstarijim jezikom Majke Zemlje, titrajima i zračenjima atoma i subatoma što umjetnika čine prvim do demijurga, izvlače na površinu i spašavaju ga od utapanja u osrednjosti, dosjetkama, umjetnosti trenutka i destrukcije, čineći ga tako umjetnikom svijetle strane stvaranja dobre (i vječne) umjetnosti.

    Petar Hranuelli još uvijek traga za kamenom mudrosti, oslobađa tragove života zarobljene u kamenu, njegov duh i dušu, individualnost i besmrtnost, naglašava važnost misterija stvaranja, oblikovanja i nastajanja, vezu između zemlje i neba, materije i duha, što u sinergiji stvaranja kamenu udišu misterij života.

    Draženka Jalšić Ernečić, Koprivnica, 03.05.2014.


    Venere!

    Da li nam sam naziv skulpture govori o prirodi radova koje ćemo vidjeti?
    Da li nam time umjetnik određuje viđeno ili nam samo daje određene asocijacije? Zašto Venera, zašto ne ljubavnica ili naprosto žena?

    Sama skulpturanastaje oblikovanjem volumena. Volumen skulpture doživljavamo ne samo vizualno već i taktilno. Njegovim oblikovanjem umjetnik oblikuje i prostor. Glavni i jedini materijal sa kojim Petar Hranuelli stvara svoje skulpture je kamen, materijal koji ga neraskidivo veže sa porijeklom. Kao kipar i umjetnik formirao se na otoku Braču, mjestu bogate kamenoklesarske tradicije i time za njega odnos prema kamenu ima posebno značenje i čini osobnu prapovijest kao smisao postojanja.

    Tematski se okreće vječnom motivu žene/Venere. Podrijetlo je teme u tradiciji, ali način njegove realizacije čini izraz suvremenog. Njegove na prvi pogled statične kompozicije pažljivim promatranjem i uživljavanjem otkrivaju struju života i energiju koje traju i ponavljaju se. Same figure svojim izrazom tijela pokazuju svoja raspoloženja, jer govor tijela je ovdje primaran. Glave kao neodvojivi vid jedne ljudske, iako u ovom slučaju stilizirane forme, ovdje ne postoje, umjetniku nisu primarne. Skulpture su u potpunosti apersonalne, no samim time nisu nam daleke. Svojom mekoćom boje kao da nas „zovu“ da im se približimo, dotaknemo i saznamo što nam nude.

    Zaokuplja nas i sama površina kamena sa kojom se umjetnik poigrava i istovremeno iskorištava njegova strukturalna svojstva kako bi negirao tvrdoću. Ne postoje pravila, samo umjetnik i djetlo. Odnos kipara prema kamenu zapravo je posebno poglavlje, on mu nije samo odabrani materijal nego ponajprije sinonim za spoznaju kiparstva. Njegove skulpture su istkane kako od tvarnih tako i od materijalno neopipljivih elemenata praznina i sjena, koje im daju naročitu izražajnost, dinamiku i metaforičnost. Umjetnik nije išao u megalomaniju, on ostaje u svom mjerilu, u kojem se u krajnjoj liniji i osjeća najugodnije. Ono što je svojstveno Hranuellijevim radovima je čistoća i jasnost. On ne teži filozofijama i metafizičkom doživljaju svojih skulptura. On traži i teži onom primarnom i možda najprihvatljivijem doživljaju jednostavnosti. Ponekad je upravo to najteže postići. U tome se nalazi puna ljepota njegovih radova. Petar Hranuelli kao mladi umjetnik svoja nam razmišljanja uspijeva prenijeti na topao i profinjen način čime dokazuje da je uspio dočarati samu svoju prirodu.

    Nikolina Mahović
    GALERIJA PRICA, Samobor, 2008.


    Kameni anđeli Petra Hranuellija

    U vremenima kada anđele šaljemo nevidljivim strunama globalne mreže u nadi da će ih naši prijatelji i poznanici proslijediti drugima, ne zato što vjerujemo u anđele, nego zato što je lijepo misliti na anđele u ovom našem ludom svijetu, mali kameni anđeli Petra Hranuellija podsjećaju nas na neraskidivu povezanost i postojanost vjerovanja i umjetnosti. Anđeologija je posebna tema o kojoj se pripovijeda, piše i raspravlja. Neki je drže znanstvenom disciplinom filozofije i teologije koja pripada domeni duhovnog svijeta i izučava postojanje anđela u različitim religijama i vjerovanjima. Ona nagovještava i zadire u onostranost duhovnog svijeta u kojem tek rijetki pojedinci između mitova i stvarnosti nastoje i uspijevaju spoznati mogućnost njihovog postojanja. U postojanje anđela vjerujemo ili ne vjerujemo. Anđele molimo za prisutnost i pomoć, upućujemo im molitve i zazive, smatramo ih nevidljivim pomagačima i zaštitnicima, vjesnicima i poslanicima, duhovnim bićima bez tijela čija je snaga satkana od slobodne volje. Anđeli, arhanđeli, serafini i kerubini, anđeli čuvari, pali anđeli ili izgubljeni anđeli ne pripadaju prostoru i vremenu u kojem živimo. Anđeli ili meleki po nekima su nebeski glasnici i poslanici stvoreni od svjetla ili puka spoznaja čiste duhovnosti. Svi vidimo anđele samo na sebi svojstven način. Oni su odraz našeg unutrašnjeg bića i unutrašnjih stanja, našeg duha i naših snova. Neki ljudi vjeruju kako anđeli čuvaju anđele, upravo onoliko koliko oni u njih vjeruju. Petar Hranuelli svoje anđele oblikuje u kamenu, kleše ih i polira, oslobađa ih i pušta na slobodu iz tvrde jezgre kamena. On svoje izgubljene anđele pronalazi zatočene u kamenu.

    Hranuellijevi anđelisu puteni i zaobljeni, naglašenih ženskih oblina, u svojoj nespretnosti hvataju ravnotežu, traže i vrlo često pronalaze tajnu zlatnog reza, savršeni matematički omjer broja Pi koji je upisan u svakome od nas. Zaustavljeni između dva pokreta odražavaju zdvojnost, nemir i energiju koju u sebi posjeduje i sam kipar. Takvi su zato jer ih on tako osjeća, vidi i priziva u svojim mislima, emocijama i djelima. Oslobađajući ih iz kamena ne pokušava shvatiti razloge i načine, uzroke i posljedice, naprosto to čini svojim kiparskim alatom otvarajući im svojim umijećem i znanjem novu dimenziju fizičkog postojanja. Petar Hranuelli u kamenu traži zatočene anđeoske duše, vraća im život i intuicijom umjetnika slijedi ideju stvaranja iz vremena u kojem se u ništavilu oblikovala praznina i stvarao kamen. Svjesno ili nesvjesno Hranuelli oslobađa prvobitni duh i oblikuje život, ocrtava, kleše i polira čudesne oblike i plohe koje u svojoj napetoj, zakrivljenoj, mekoj i zaobljenoj jednostavnosti postaju mali kameni anđeli prizvani u svijet u kojem živimo. Jedinstvo stvaranja leži upravo u jednostavnosti misli i djela koju je Hranuelli našao u kamenu, u oslobađanju stvarnosti bez smislenih i glasno izgovorenih pitanja i odgovora. Petar Hranuelli pogledom na kamen može vidjeti anđela zarobljenog u tvrdoj jezgri stijene. Dodirom neobrađene površine Hranuelli uspješno očitava poruke davno zapisane u strukturi kamene materije.

    Ako pažljivo promatramo male kamena anđele Petra Hranuellija otvaraju nam se različita polja gledanja, a ako nam kipar na trenutak dopusti, možemo gledati njegovim očima. Samo jedan jedini pogled na male krilate figurice zaustavljene u kretanju, propete, nagnute i razapete između dvije čiste misli, može otvoriti i ispuniti naše vidno polje i naše srce. I tek u tom trenutku možemo osjetiti bliskost sa okamenjenim malim bićima koja svoj život žive u nekim drugim svjetovima kojih uglavnom nismo svjesni. Promatrajući zaigrane kamene anđele, dodirujući prstima i dlanom hladnu i uglačanu površinu, postajemo svjesni njihove razine svijesti, uspijevamo razgovarati, usvajati i razumijevati njihovu okamenjenu realnost. Hranuellijeve anđeoske figuricesu bijele, crvene, sive i crne, baš poput kamenih ulomaka što ih nalazi u prirodi i otima iz zaborava Lemurije s onu stranu linearnog vremena. Pritom je njegova interakcija s anđelima svaki put drugačija, uzbudljiva i nova. Mijenja se od trenutka do trenutka, od ulomka do ulomka kamena u kojima Hranuelli nalazi svoje anđele. U bijelom mramoru ili bračkom kamenu zemaljske bjeline što ga brački kamenoklesari beru poput dragocjenih plodova Zemlje Petar Hranuelli nalazi male bijele anđele, crvene nalazi u tamno crvenom karničkom boksitu Velebita, dok su tamni anđeli oslobođeni iz kamenih ulomaka crnog mramora ili tamnosive ličke breče.

    Petar Hranuelli u zaobljenim organskim površinama i strukturama svojih kamenih anđela traga za savršenstvom, pronalazi i oslobađa savršeni matematički omjer Pi. Pitanje proporcija, tek povremenih namjernih ili nenamjernih odstupanja u dužini i širini anđeoskih krila, zaobljenim bokovima, mekim pregibima i iznenadnim krivuljama, u svakom pojedinom anđeoskom pokretu nesvjesno teži savršenom omjeru i ravnoteži. Pritom, baš kao što savršeni matematički omjer Pi postoji u ljudskom tijelu, svakom živom biću i svim znanim organskim strukturama iz prirode, Hranuellijevi anđeli svojom jasnoćom klesanog kamena prizivaju u naše sjećanje davno usvojene oblike što su lomljenjem, klesanjem, brušenjem i poliranjem oslobođeni iz žive stijene. Petar Hranuelli oslobađa svoje male kamene anđele tragajući za savršenom anđeoskom dušom zatočenom u kamenu i pritom oslobađa sliku prvog pokreta. Tako pronalazi način u kojem je prepuštanje temeljna bit složenog čina stvaranja, što je u Hranuellijevom slučaju iskreno i skladno kiparstvo u kamenu.

    Draženka Jalšić Ernečić,

    Koprivnica, 07.02.2015.

    PETAR HRANUELLI

    petar hranuelli




    rođen u Supetru (27.12.1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 41 samostalnih i 82 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Nikola Albaneže, Nikolina Mahović, Stanko Špoljarić, Rašeljka Bilić, Romina Peritz, Davorin Vujičić, Draženka Jalšić Ernečić , Snježana Kauzlarić, Romana Tekić, Kristina Tamara Franić,... Djela mu se nalaze u javnim i privatnim zbirkama ( Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Španjolska, Kalifornija, Čile,... ) Član je HDLU-a Zagreb od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu i Rasoji.












    SAMOSTALNO IZLAGAO U :

    Dubrovnik, Karlovac, Lopud, Lovinac, Oroslavje, Palmižana, Postira, Pula, Rijeka, Split, Supetar, Samobor, Skradin, Zagreb, Zaprešić .

    SKUPNO IZLAGAO U :

    Antalya ( Turska ), Bale, Banjole, Brežice (Slovenija), Dubrovnik, Gospić, Kaštel Lukšić, Karlovac, Hvar, Osijek, Omišalj, Postira, Požega, Rijeka, Rovinj, Slavonski Brod, Split, Sv.Martin pod Okićem, Sarajevo, Sisak, Samobor, Szmbathely ( Mađarska), Ston, Trogir, Vinkovci, Velika Gorica, Zadar, Zagreb, Zaprešić.

    JAVNI RADOVI :

    Gospić - Park ( Venera, 2008.), Lovinac – Sekulići ( spomen obilježje 2009 )., Sirnitz- Schloß Albeck, Austrija (Park skulptura, Venera 2015.)

    LIKOVNE KOLONIJE :

    Antalya ( Turska ), Alilovci, Karlovac, Knin, Gospić, Lovinac, Novska, Omišalj, Rab, Split, Ston, Sv.Martin pod Okićem, Sirnitz- Schloß Albeck (Austrija), Zaprešić, Zagreb.

    NAGRADE - POHVALE :

    Mali Lošinj (1992), Pučišća (1994), Zagreb (2007), Antalya ( Turska 2010.)

    • petar-hranuelli-venera-ljubavi-2016
    • petar-hranuelli-venera-2016-mramor-12x23x9cm-2
    • petar-hranuelli-sv
    • petar-hranuelli-venera-2016-mramor-30x11x10cm-6
    • petar-hranuelli-sa-plaze-2016-kamen-86x21x19cm
    • petar-hranuelli-ponos
    • petar-hranuelli-komadic-like
    • petar-hranuelli-pijanac-2014-licki-kamen-v
    • petar-hranuelli-licanin-2016-mramor-31x13x10cm
    • petar-hranuelli-bik-2013-licki-kamen-22x38x18cm
    • petar-hranuelli-bik2016-licki-kamen-10x17x7cm
    • petar-hranuelli-dugonoga
    • petar-hranuelli-bik-2016-boksit-9x14x6cm
    • petar-hranuelli-austrija
    • petar-hranuelli-andjeo2016-bizek-36x19x18cm
    • petar-hranuelli-240
    • petar-hranuelli-241
    • petar-hranuelli-243
    • petar-hranuelli-239
    • petar-hranuelli-230
    • petar-hranuelli-236
    • petar-hranuelli-227
    • petar-hranuelli-225
    • petar-hranuelli-228
    • petar-hranuelli-210
    • petar-hranuelli-207
    • petar-hranuelli-199
    • petar-hranuelli-223
    • pear-hranuelli-likota
    • petar-hranuelli-166
    • pear-hranuelli-umorna
    • hranuelli-petar-45
  • Renata Mijić


    Dugi niz godina bavila sam se komercijalnim i marketinškim poslovima za renomirani trgovački lanac.
    Veliki sam ljubitelj književnosti i smatrala sam da mi je riječ bliža dok nisam shvatila da je tišina boje dragocjenija. Zadivljuje me duhovnost i duhovitost u svim sferama života .

    Kontakt:
    Facebook
    Instagram
    Mail :Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
    Viber: 0038267080601












    • 60968279_452096275357458_5939482635523850240_n
    • 60734631_287458628648723_6471983504199516160_n
    • 60622932_842770639414171_6802914943424266240_n
    • 60699804_2348570635207630_8728248219856797696_n
    • 60529880_2323942977929307_17591958411149312_n
    • 60601891_617247982018252_5896939773276192768_n
    • 60722776_335961790438291_3477291452252291072_n
    • 60475853_2341261395932386_9203339712385777664_n
    • 60503292_430754197708919_2029249116806053888_n
    • 60485807_407119743348156_34788908680085504_n
    • 60510940_2634457633447786_8225367915260542976_n
    • 60484085_667711690335712_4982021703828766720_n
    • 60406628_261561714654458_7798560861685022720_n
    • 60407457_859865147693043_4457422084624089088_n
    • 60455103_565248684000383_273712072431239168_n
    • 60391399_2274746946080655_4389804202575003648_n
    • 60421296_835343563507816_5326034827458117632_n
    • 60353790_582608795576605_7633665827262169088_n
    • 60354636_2628140723927466_4081980146964234240_n
    • 60352324_665752517201063_69200770771189760_n
    • 60390337_1807692505996863_3435994323794001920_n
    • 60344187_632445873888160_8866083147838652416_n
    • 60340382_387962638476459_3212728373126103040_n
    • 60345536_568901700299834_342507144886616064_n
    • 60343276_1273711736114753_2233580321897447424_n
    • 60347027_377859103072446_7650424660802142208_n
    • 60324113_881239082274541_7955362820512546816_n
    • 60339373_612409145895402_5278547852262375424_n
    • 60286141_2359440604327803_6516882478131576832_n
    • 60268074_427109867866191_6878519755246927872_n
    • 60333838_2203157533132171_3352003674225246208_n
  • Renesansni festival-galerija




    • stjepan i ja
    • marija turk
    • ceseri
    • ko li
    • suncokret
    • kis
    • koraljka na suncu
    • koraljka i ja
    • koraljka i boba
    • unikat virovitica
    • likovno udruzenje cakovec
    • jasminka
    • povorka
    • zastave
    • dive
    • vrata dvorca
    • osiguranje ulaza
    • compagnia del lupo passante
    • armada
    • mostarina
    • arena
    • mimohod
    • pozdrav kralju
    • mimohod drugi
    • dolazak pred kralja
    • svita
    • red
    • darivanje kralja
    • na suncu
    • stari zanati
    • u povorci
    • alkemicar
    • pred kraljem
    • oklopnici
    • ulazak
    • plavi vitez
    • u redu
    • dolazak
    • upute
    • pokret
    • guzva
    • zastava
    • ratnici
    • smotra
    • ispred kralja
    • ulazak u arenu
    • maskirani
    • stalno stizu
    • pred arenom
    • kapetan
    • barjaci
    • zastave pred kraljem
    • dvorska svita
    • bubnjari
    • parma
    • poklon pred svitom
    • fornovo taro
    • bubnjevi
    • ratnik
    • strijelac
    • vitezica
    • odore
    • zadnje pripreme
    • dolazak glazbenika
    • kacige
    • igrokaz
    • najava
    • vrsta
    • luda
    • drum
    • vinonose
    • gozba
    • kuhari
    • kraljica
    • pozdrav
    • rucak za svitu
    • kraljeva straza
    • sve za kuhinju
    • ljepotan
    • konjanici
    • pred svitom
    • konjohod
    • vitez na konju
    • kas
    • zastava konjanika
    • kula
    • zelengradski vitezovi
    • defile
    • zena vatra
    • glazbenici
    • sakupljanje dukata
    • renesansni punk
    • do zore ako treba
    • glazbena atrakcija
    • neumorni
    • akrobacija
    • bez odmora
    • ravnoteza
    • timarenje ponija
    • cuvarica ponija
    • kraljeva kuhinja
    • hrana za pucanstvo
    • kraljev buduci muzicar
    • tabor
    • zidine
    • strazarnica
    • izlagaci pod kulom
    • mapa
    • kraljica i luda
    • kraljev dorucak
    • gubavci
    • mozda dobije
    • plata
    • rasvjeta
    • kula osvjetljena
    • ducan srednjovjekovni
    • poljaci
    • glavni
    • pobjednik
    • glava necija
    • garderoba
  • Sanja Jureško - Tišina

    vrijeme: 23. svibnja u 20:00 do 27. svibnja u 20:00

    mjesto: Greta Ilica 92, 10000 Zagreb, Croatia

    Tisina

    "Vid, sluh, njuh, okus i dodir naša su primarna osjetilna područja i ishodište spoznaja o svijetu koji nas okružuje. No, što se dogodi kada ih prigušimo ili u potpunosti anuliramo?

    Živimo u svijetu prezasićenom bukom informacija. Svaki dan smo bombardirani podražajima najrazličitijih vrsta. Takvo okruženje dovelo je do paradoksa da se u suvremenom svijetu bavimo apsolutno svime, samo ne sami sobom. Tko smo, što smo, što nas čini jedinstvenim individuama…?

    Tim pitanjima bavi se akademska slikarica Sanja Jureško u svom ciklusu radova pod nazivom "Tišina".

    Povratak primarnim vrijednostima tj. povratak samome sebi autorica interpretira kroz bliski motiv mora odnosno kroz prirodno okruženje u kojem je odrastala.

    Upravo je materija mora poslužila kao medij za formalizaciju tišine. Sam čin zarona u morsko plavetnilo metafora je zarona u dubinu sebe samog, u svoju vlastitost i svoj identitet..."

    Iz predgovora Sonje Švec Španjol

  • Izložba u tijeku

    vrijeme: 14.01. – 14.02.2017. u 19 sati

    Mjesto: MSU galerija, Zagreb

    Odvažna i ni po čemu tipična Izložba u tijeku, prva izložba koju je osmislio i organizirao Klub mladih MSU-a (KMMSU), jedinstvena je prilika da saznate kako izgleda izložba suvremene umjetnosti kad muzealci prepuste konce u ruke mladima.

    Izložba u tijeku

    Izložba je organizirana u sklopu projekta Translocal: Museum as Toolbox koji okuplja pet europskih muzeja moderne i suvremene umjetnosti s ciljem razvijanja novih alata i strategija komunikacije institucija sa širom publikom, a posebice mladima u dobi od 15 do 25 godina. U projektu sudjeluju MSU Zagreb, Universalmuseum Joanneum/Kunsthaus Graz, KUMU Tallinn, Museion Bozen/Bolzano i Muzeum Sztuki Łódź. Suradnja započeta u listopadu 2015. manifestirala se održavanjem međunarodnog skupa, umjetničkih i kustoskih rezidencija, planiranjem i organizacijom putujuće izložbe te radom na publikacijama i internetskoj stranici s dokumentacijom i rezultatima istraživanja provedenih tijekom trajanja projekta.

    Izložba u tijeku prikazivat će rezultate umjetničkih rezidencija održanih tijekom 2016. godine te selekciju radova iz fundusa MSU-a odabranih na principu komplementarnosti koncepta, teme ili umjetničkih pristupa predstavljenih tijekom rezidencija. Osim selekcije radova i osmišljavanja njihovog postava unutar MSU galerije, KMMSU također planira bogat popratni program izložbe, koji će između ostalog uključivati okrugli stol pod nazivom Tko o čemu? Mladi o umjetnosti!, koji će se održati 09.02.2017. u dvorani Gorgona MSU-a, razgovore s umjetnicima, specijalizirana vodstva, i party iznenađenja u prizemlju Muzeja. Više informacija o popratnom programu stiže uskoro…

    Izvor: MSU

  • Život umjetnosti – 50 godina: Kada, kako, s kim i za koga živi umjetnost?

    vrijeme: 22.09.2016. - 04.10.2016.20,00

    mjesto: Zagreb; HDD galerija, Boškovićeva 18

    ŽIVOT UMJETNOSTI – 50 godina: Kada, kako, s kim i za koga živi umjetnost?

    U četvrtak 22. rujna 2016. u 20 sati u HDD galeriji otvara se izložba „ŽIVOT UMJETNOSTI – 50 godina: Kada, kako, s kim i za koga živi umjetnost?“. Izložbom, koju zajednički organiziraju Hrvatsko dizajnersko društvo i Institut za povijest umjetnosti, obilježava se 50 godina izlaženja časopisa Život umjetnosti te se tom prilikom osvrćemo s jedne strane na njegovu evoluciju s aspekta grafičkog oblikovanja, a s druge na uređivačke osobitosti i mijene u njegovoj ulozi u kontekstu znanosti o povijesti umjetnosti, arhitekture i urbanizma, dizajna, fotografije, teorije, likovne kritike i same moderne i suvremene umjetničke produkcije. Izložba je dio programske linije HDD galerije pod nazivom Studije slučajeva.*

    U tom smislu, izložba na jednom mjestu predstavlja nekoliko međusobno prepletenih narativa. Kronološki prikaz u prostoru donosi najvažnije podatke o strukturi uredništava i promjenama u uređivačkoj koncepciji časopisa od 1966. do danas, čineći svojevrsnu skicu portreta časopisa kroz vrijeme. Posebno su naznačeni i dizajneri i umjetnici koji su Život umjetnosti oblikovali tijekom pedeset godina, uključujući Mihajla Arsovskog, Antu Kuduza, Eugena Fellera, Juraja Dobrovića, Marcela Bačića, Roberta Rebernaka, Sanju Štok, Inju Kavurić, Igora Kuduza, Marija Aničića, Jele Dominis i Studio Bilić_Müller.

    Putem audio-intervjua i isječaka iz razgovora s nekadašnjim urednicima i članovima uredništava Života umjetnosti predstavljene su današnje refleksije o časopisu te njegovoj ulozi i važnosti iz rakursa ljudi koji su ga stvarali, pa tako o časopisu govore Zvonko Maković, Žarko Domljan, Tonko Maroević, Darja Radović Mahečić i Željka Čorak uz osvrte na rad sadašnje urednice Sandre Križić Roban i prvog urednika Života umjetnosti Božidara Gagre.

    Na izložbi su također naznačene i neke od najvažnijih tema koje je časopis otvarao kroz desetljeća, uključujući i sve dosadašnje temate i tematske brojeve, kao i isječke iz bitnih tekstova najrazličitijih značajnih autora koji su pisali za Život umjetnosti. Poseban „sloj“ izložbe koji također pruža priliku za interpretaciju čini faktografija (histogrami i liste) prikupljena cjelovitom računalnom obradom jezičnog korpusa časopisa, koja rasvjetljava prisutnost i fluktuaciju određenih pojmova i referentnih imena (umjetnika ili autora) tijekom pedeset godina postojanja časopisa. Razmjerno mali izložbeni prostor HDD galerije ujedno je ovom prilikom transformiran i u čitaonicu Života umjetnosti, u kojoj će publika osim izloženih i istaknutih važnijih izdanja imati dostupnu cjelovitu biblioteku Života umjetnosti, koja je nakon provedenog projekta digitalizacije odnedavno dostupna i kao digitalno izdanje na online stranicama časopisa zivotumjetnosti.ipu.hr. Tijekom izložbe bit će omogućena i kupnja starih brojeva časopisa po promotivnoj cijeni.

    Kustosi izložbe su Marko Golub, Irena Šimić, Marija Borovičkić, Sanja Horvatinčić i Sandra Križić Roban. Izložbu prati i opsežan tekst o dizajnu Života umjetnosti koji je za ovu priliku napisao kritičar dizajna i arhitekture Maroje Mrduljaš, a donosi ne samo osvrt na dizajnerske transformacije časopisa, nego i njihov komentar u kontekstu nekih ključnih trenutaka u razvoju časopisne forme u Hrvatskoj i internacionalno od 60-ih do danas.

    Izvor: http://dizajn.hr/

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.