Galerija Klovićevi dvori

  • Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900

    vrijeme: 9. veljače do 7. svibnja 2017.

    mjesto: Galerija Klovićevi dvori

    Gustav Klimt, Koloman Moser, Josef Hoffmann, Vlaho Bukovac, Ivan Meštrović i umjetnici hrvatske moderne

    Pokazati će stotinjak ključnih djela austrijskih i hrvatskih umjetnika koji su na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće formirali novi umjetnički izričaj u slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi u okviru europskog fin de siècla. Na izložbi će se predstaviti najznačajniji protagonisti bečke secesije, Gustav Klimt, Koloman Moser, Carl Moll, Josef Hoffmann i dr. koji su svojim djelima utjecali na tada mladu generaciju hrvatskih umjetnika i arhitekata. Oni su secesijski stil prenijeli iz njegove središnjice Beča u Zagreb, koji u to vrijeme doživljava svoj veliki kulturni i umjetnički razvoj. Secesijski umjetnički pokret sa svim nedoumicama duha vremena snažno je obilježio hrvatske umjetnike koji su zahvaljujući svojim europskim referencijama bili pokretači novih smjernica u umjetnosti na prijelazu stoljeća.

    Izazov moderne: Zagreb – Beč

    Djela na izložbi biti će posuđena iz najznačajnijih bečkih muzejsko-galerijskih institucija (Belvedere, MAK, Museum Wien), kao i najznačajnijih zagrebačkih muzeja i zbirki. Izložbu će pratiti i katalog sa predgovorima akademika dr. sc. Viktora Žmagača i dr. Alfreda Weidingera, te tekstovima dr. sc. Irene Kraševac, Petre Vugrinec, Darije Alujević i dr. sc. Marine Bagarić

    Izložbom u Zagrebu po prvi će se put zajedno predstaviti i komparativno procijeniti bečki i domaći umjetnici razdoblja moderne obuhvaćeni periodom od posljednjeg desetljeća 19. stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata. Nadamo se, a što je i krajnji cilj izložbenog projekta, da će vrhunski prilozi domaće umjetnosti europskoj likovnoj moderni oko 1900. godine napokon biti međunarodno prepoznati i uvršteni u tijekove i preglede iz kojih su do sad redovito bili nepravedno izostavljeni.

    Autorice izložbe su dr. sc. Irena Kraševac, Petra Vugrinec, Darija Alujević i dr. sc. Marina Bagarić. Kustosice projekta su Petra Vugrinec i Iva Sudec Andreis

    Izvor: Galerija Klovićevi dvori

  • Izložba odabranih radova iz zbirke Dagmar Meneghello "Strasna ljepota"

    vrijeme: 25.05.2017. u 19 sati

    mjesto: Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4, Zagreb

    Otok s blagom / zbirka sa stavom

    izložba odabranih radova iz zbirke Dagmar Meneghello povodom 50. obljetnice uspješnog pretvaranja izolirane, nenastanjene enklave u "otok umjetnosti" svjetski poznati hrvatski brend kulturnog turizma pod pokroviteljstvom Turističke zajednice grada Zagreba.

    Dagmar Meneghello

    Izložbu će otvoriti izbornik, kurator i autor teksta, akademih dr. sc. Tonko Maroević u četvrtak 25 svibnja 2017 u 19 sati

  • Refleksije Bauhausa: Akademija primijenjenih umjetnosti u Zagrebu 1949. – 1955.

    Galerija Klovićevi dvori
    22. listopada – 12. siječnja 2020.

    Autori izložbe: Jasna Galjer, Tonko Maroević, Ana Medić

    Refleksije Bauhausa


    Daleke je 1954. godine u Narodnim novinama od 22. listopada objavljena Uredba o ukidanju zagrebačke Akademije primijenjenih umjetnosti (1949. – 1955.). Prema šturoj administrativnoj formulaciji, studenti su morali završiti studij na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, ali prema nastavnom planu i programu ukinute Akademije primijenjenih umjetnosti, u zadanom roku do kraja 1955. godine.
    Tako je, u nerazjašnjenim okolnostima, formalno s radom završila zagrebačka Akademija primijenjenih umjetnosti. Međutim, u razdoblju koje je slijedilo, utjecaj njezina djelovanja intenzivirao se ulaskom Akademijinih diplomanata u široko područje profesionalizacije dizajna i pomicanja dotadašnjih konvencija vizualne kulture. Riječ je o jednoj od epizoda, u novijoj hrvatskoj kulturnoj povijesti, prema kojoj još uvijek vladaju podijeljena mišljenja; od aure mita o (ne)ostvarenu projektu, vizionarske ideje koja je za vlastitu sredinu bila odviše radikalna, do potpune marginalizacije. Stoga je rasvijetliti stvarne dosege ustanove, koju se percipira kao medijatora bauhausovske tradicije, pravi izazov. Upravo je taj izazov doveo do ideje za realizaciju izložbe Refleksije Bauhausa: Akademija primijenjenih umjetnosti u Zagrebu 1949. – 1955., koja će se u Galeriji Klovićevi dvori održavati od 22. listopada 2018. do 12. siječnja 2020. godine.
    Ovim se projektom Galerija Klovićevi dvori pridružuje globalnom obilježavanju 100. obljetnice osnivanja škole za arhitekturu i primijenjenu umjetnost Bauhaus (1919. – 1933.), a informacija da je Akademija primijenjenih umjetnosti djelovala upravo u današnjim galerijskim prostorima na Jezuitskom trgu 4, svakako doprinosi zanimljivosti ove teme.
    Generacija umjetnika i dizajnera koja je završila školovanje na zagrebačkoj Akademiji, modelom edukacije i pedagoškim programom, čije zasade prepoznajemo u dalekosežnim odjecima Bauhausa, obilježila je sliku kulturno umjetničke zbilje u poraću, u kojem je jedna od mogućih varijanti modernosti vezana uz ideje društvenog i tehnološkog napretka. Nakon raskida FNRJ-a i SSSR-a 1948. godine, i rezolucije Informbiroa, u narednom desetljeću destaljinizacije i liberalizacije kulturne proizvodnje, u složenim ekonomsko-političkim okolnostima sloma socrealizma, čija će se paradigma postepeno dekonstruirati tijekom prve polovine pedesetih godina 20. stoljeća, formirale su se okolnosti u kojima se odvijala kratka povijest djelovanja zagrebačke Akademije primijenjenih umjetnosti. Utopijske postavke programa te uzlet i dosezi kreativnih energija njezinih polaznika, u njihovim ostvarenjima tijekom druge polovine 20. stoljeća, ključna su tema ove izložbe.
    Protagonisti, tadašnji studenti koji su se profilirali kao najprepoznatljivija imena te škole, između ostalog su: Vasko Lipovac, Ordan Petlevski, Jagoda Buić, Zvonimir Lončarić, Ante Jakić, Mladen Pejaković, Zlatko Bourek i Pavao Štalter. Također, među zapažene Akademijine polaznike valja istaknuti i generaciju dizajnera: Brunu Planinšeka, Maria Antoninija, Aleša Debenjaka, Borisa Babića, Milana Dobrića, Jožu Rebernaka, Mariju Kalentić, Milicu Rosenberg te Martu Šribar. Navedena će imena, po završetku Akademije u desetljećima koja slijede, svojim djelovanjem obilježiti prošireno polje vizualne kulture, dizajna i umjetnosti u Hrvatskoj.
    Odjeci povijesnih avangardi, prije svega Bauhausa, njegovog edukativnog i eksperimentalnog aspekta, ali i domaće okolnosti vezane za kontinuitet međuratne avangarde i utjecaj prijeratne moderne i njezine tradicije, omogućit će široku platformu djelovanja na kojoj će se pojaviti pojam sinteze, umjetnosti i obrta, odnosno umjetnosti i industrije, kao odjek bauhausovskih utopijskih ideja. Stoga izložbu čini širok dijapazon radova: slike, skulpture, crteži, grafike, scenografske i kostimografske ilustracije, plakati, fotografije, animirani filmovi, predmeti primijenjene umjetnosti i dizajna i dr.

    Iako je kao obrazovna ustanova djelovala vrlo kratko, tj. šest godina, kroz svega dvije generacije polaznika, nasljeđe Akademijina utjecaja u kulturi, kao generatoru modernizacije društva, prisutno je sve do danas. Cjelovit prikaz pojave Akademije primijenjenih umjetnosti u povijesnom okviru te preispitivanje njezine dosadašnje recepcije kroz optiku ključnih pitanja: tko su inicijatori i autori eksperimentalnog modela nastavnog programa, kako i zašto je osnovana, odnosno koji su stvarni razlozi njezina ukidanja i kakvi su u navedenim kostelacijama udjeli pojedinih autorskih osobnosti, kako profesora tako i studenata, samo su neka od pitanja kojima se izložba bavi.

    Izvor: https://www.facebook.com/events/535885357241050/

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.