Izložba fotografija Davorke Trbojević i Karmen Stošić "Paralelni svjetovi"

vrijeme: 27.12.2019 u 19 sati
mjesto: Galerija Kraluš, Vatrogasna ulica 3, Sv. Ivan Zelina

Izborom radova iz svojih opsežnih fotografskih anala Karmen Stošić i Davorka Trbojević predstavljaju vlastitu umjetničku praksu koja ima za cilj proširiti mehanikom svjetla dokumentarnost i autentičnost fotografije u širi likovni kontekst. U tom smislu radi se o nastojanju da se fotografija izrazi kao (s)likovna tema koja bilježi ono što je prije bilo nedostupno, možda i nepoznato ili tek naslućeno, da se vizualno ali i asocijativno približi autorsko viđenje (svakog) snimljena prizora, naravno, uz sugestiju da u njemu postoji još uvijek i nešto što se do tada nije vidjelo i upravo zato proširi mogućnosti percepcije. To nastojanje vidljivo je u gotovo svakom pojedinačno izloženom djelu svjedočeći kako eksperiment postaje trajnom praksom fotografskog izražavanja bez obzira radi li se o igranju duplom ekspozicijom, preklapanju ili čistoći svjetla i sjena, ili pak kadriranju koje mijenja kompoziciju postojećeg prizora čineći ga drugačijim od onog zatečenoga. I jednoj i drugoj autorici svojstvena je sloboda u pristupu iako su drugačije umjetničke naracije, ali ih povezuje upravo ta imanentna sklonost ili nastojanje da se ne drže uvriježenih fotografskih kanona kako bi ostvarile upravo ono što žele prikazati, odnosno, da ono što snime bude ujedno i izraz njihova umjetničkog habitusa, dakle, i osjećajnosti i znanja.

Karmen Stošić izložene je radove podijelila na svjetlosne, nebeske, zvučne, kamene i vodene, dakle elementarno, u suglasju s drevnim i metafizičkim odrednicama (vatra, voda, zemlja, zrak, apeiron/zvuk) koji su zabilježeni kao osnova svega kako kod pred sokratovaca tako i kasnijih mistika. Filozofičnost vizualnoga nema, međutim, tu tek namjeru posvjedočenja drugačijeg shvaćanja vidljivog (svijeta), već i osjećajnosti koja upravo u onom što vidi i konstruira prihvaća i traži oslonac putem kojeg bi bi i takav, izmješteni svijet, bio umjetnički moguć i zabilježen. Dakle, svjetlo, nebo, zvuk, kamen, voda temelj su izlaska iz mraka, njegovog ostavljanja iza sebe i rekonstrukcije (fotografske i likovne) onih primarnih stvari, orijentira umjetničke i moguće životne perspektive.

Davorka Trbojević svoje slikovno fotografsko istraživanje predočuje panorama krajolika i portretiranjem cvijeća, trava i drveća. S posebnim i finim lirskim osjećajem priroda i njene mijene ukazuju se ne samo kao prikaz vanjskog nego i kao dio unutarnjeg svijeta. Fotografski perfekcionizam doprinosi ugođaju melankolije i krhkosti koju posjeduju svi trenuci za koje znamo daće već idućeg trena nestati. Neke od fotografija ispituju same rubove autentičnosti vizualnoga na način da upućuju i na ono tog trena otkrivena, možda nejasnog, ali svakako proširena u odnosu na percepciju koju ima golo oko. Lirski subjektivizam u ovim je fotografijama gotovo intuitivan, i zato su one toliko delikatne i dekorativne. U nekim nas primjerima približava mogućem nesvjesnom prauzoru, grafikama izvedenih tušem. nježnih linija i fine kompozicije, gdje se bilježe igre magle i oblaka, a kakve nalazimo u srednjovjekovnom kineskom i japanskom slikarstvu (Doba pet dinastija).

Piše: Marijan Grakalić
Izvor: https://radiogornjigrad.wordpress.com

Izložba Petra Vidaka i Udruge Srce u Galeriji Kraluš – POU Zelina

U u četvrtak, 19. 4. 2018. u 19.00 sati u Galeriji Kraluš (POU Zelina, Vatrogasna 3, Sv. Ivan Zelina) otvara se zajedničke izložbe slika članova udruge Srce i Petra Pere Vidaka, pod nazivom ''Pero u Srcu''.

Izložba ''Pero u Srcu'' skup je bogatih i bojama razigranih slika članova Udruge Srce, nastalih na tradicionalnoj Maloj likovnoj koloniji & samostalnih radova slikara Petra Pere Vidaka. Petar Vidak slikarstvom se aktivno bavi preko 20 godina, te je imao 10 samostalnih izložbi i sudjelovao je na 30-ak skupnih, žiriranih izložbi.

PROGRAM IZLOŽBE
19.00 - Otvorenje
19:45 - Predstava Kazališta slijepih i slabovidnih Novi život, ''Jučer sam se sjetio plave''
21.00 - Druženje uz zakusku Izložba će biti uveličana glazbenim zvucima istaknute harfistice Marije Mlinar, a biti će otvorena za sve posjetitelje do 10. 5. 2018. godine.
Dobro došli!

Marsela Hajdinjak: ilustracije

vrijeme: 09.03.2023. u 17:00 sati
mjesto: Galerija Kraluš, POU sv. Ivan Zelina, Vatrogasna ulica 3, Sv. Ivan Zelina

Slikovnost onih najranijih pogleda na svijet i život, ranih doživljaja koji nas odvode u čarobne svjetove bajki i priča, djeca susreću u slikovnicama, dakle, u za to predviđenim i tiskanim ilustriranim knjigama.

U suvremenoj hrvatskoj slikovnosti takve svrhe posebno se ističe Marsela Hajdinjak. Koja marljivo i vrijedno od 1996. godine do danas ilustrira brojne slikovnice i dječje knjige. Majstorsko vladanje crtežom, ali isto tako i drugim likovnim tehnikama, te izuzetna kreativnost u likovnom izrazu ,učinile su je danas jednom od najznačajnijih protagonista ove specifične i važne estetike. O tome ne govore samo brojne nagrade koje je dobila za svoje radove, već i radovi sami za sebe.

Njezine ilustracije koje naravno po svojoj prate tekst, uvijek su jasne i zanimljive predodžbe, one fasciniraju svojom naravi i senzibiliziraju životne zamisli i fantazije otvarajući put mašti i njezinoj vizualnoj atrakciji. Univerzalno razumljiva estetika ikoja pogađa osnovni jezik osjećajnosti, kako u likovima na Marselinim crtežima, tako i u atmosferi koju stvaraju, bitna je odlika njezinih radova. Narativna slikovnost tu pazi na mnoge detalje.

Na glavne likove priče, njihov oblik tijela, siluete, izraze lica, očiju, pa čak i na grimase. Opet, cijela slika izbirljiva je glede onog što osim likova ulazi u kadar koji sugerira ne samo atmosferu, raspoloženje ili opis okoline, već doprinosi najtočnijem čitanju teksta i cilja prema kojem se ide, odnosno spoznajnom karakteru slikovnosti važnom za djecu.

U ovom veoma zahtjevnom likovnom poslu Marsela Hajdinjak, što potvrđuje njezina dugogodišnja umjetnička praksa, pravi je majstor. slobodno se može ustvrditi kako se danas tu radi o klasiku dječje ilustracije.

Petar Hranuelli izlaže u Galeriji Kraluš – POU Zelina

U četvrtak, 15. ožujka 2018. u 19.00 sati u Galeriji Kraluš (POU Zelina, Vatrogasna 3, Sv. Ivan Zelina) otvara se samostalna izložba skulptura i crteža kipara Petra Hranuellija. Izložbu će otvoriti voditelj galerije Kraluš, prof. Danko Merin, a izložba se može pogledati do 13. 4. 2018. godine.

Petar Hranuelli, rođen u Supetru (27.12.1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 46 samostalnih i 91 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Nikola Albaneže, Nikolina Mahović, Stanko Špoljarić, Rašeljka Bilić, Romina Peritz, Davorin Vujičić, Draženka Jalšić Ernečić, Snježana Kauzlarić, Romana Tekić, Olivera Vukotić, Vesna Bunčić,... Djela mu se nalaze u javnim i privatnim zbirkama (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Španjolska, Kalifornija, Čile,...).

Hranuellijev opus materijalom i vitalnošću vezan je uz ishodište, otok Brač. Kamene skulpture formi apstrahiranih iz figurativnog prikazuju najčešće žene (Venere) i ljudsku figure općenito, redovito u dijalogu s tradicijom od prahistorije preko klasične antike do suvremenog doba. Vitalnost i bujnost isklesana u kamenu, nekadi i u drugim materijalima poput stakla, bilo da se radi o skulpturama manjeg formata ili javnoga karaktera odlike su Hranuellijeva stvaralaštva. Član je HDLU-a Zagreb od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu i Rasoji.

Fotogalerija

Samostalna izložba Alfreda Freddya Krupe u Galeriji Kraluš

vrijeme: 28. svibnja 2020. u 19 sati.
mjesto: Galerija Kraluš, Vatrogasna 3, Sv. Ivan Zelina
Izvor: https://hdlu-zagreb.hr

Galerija Kraluš i POU Sv. Ivan Zelina (Vatrogasna 3, Sv. Ivan Zelina), pozivaju na otvorenje samostalne izložbe crteža i slika akademskog slikara Alfreda Freddya Krupe, kao i predstavljanje slikareve nove stručne knjige udžbeničkog tipa “Mislite! Think!”, u četvrtak, 28. svibnja 2020. u 19 sati. Izložba ostaje otvorena i može se pogledati do 28. 6. 2020.

Na ovoj samostalnoj izložbi, nakon nepredviđene odgode otvorenja radi izbijanja pandemije COVID-19 u ožujku ove godine, posjetitelji će moći razgledati 23 nova slikareva rada nastala u razdoblju 2019. – 2020., većinom kombinirane tehnike – eksperimenti miješanja drugih slikarskih, crtačkih i grafičkih tehnika s temeljnom tehnikom tuša. Radi se o još jednoj realizaciji vlastitog programa napisanog 1996. godine, a koji se danas smatra manifestom međunarodnog slikarskog pokreta New Ink Art, tj. jednim od njegovih temeljnih dokumenata.

U predgovoru izložbe, povjesničar umjetnosti, arheolog i likovni kritičar Ante Vranković piše: Nakon dvije godine, u Galeriji ”Kraluš” opet imamo priliku vidjeti radove slikara Alfreda F. Krupe. U njegovu se stvaralaštvu, međutim, u međuvremenu mnogo toga dogodilo. Skupno je izlagao u zemlji i inozemstvu, i za svoja je umjetnička ostvarenja u Izraelu, Pakistanu i dva puta Sjedinjenim Američkim Državama primio zapažene nagrade.

O velikoj samostalnoj izložbi koju je tijekom studenog 2019. priredio u Galeriji Karas u Karlovcu, izvijestili su neki od vodećih svjetskih medija s područja likovne umjetnosti: Aestethica Magazine i WideWalls iz Velike Britanije, Hypebeast iz Hong Konga i ArtDaily iz Meksika. U veljači 2019. najmeritorniji svjetski portal, ArtFacts iz Berlina, svrstao ga je među 10 najvažnijih suvremenih slikara tušem, a sličnu je laskavu ocjenu u prosincu ponovila i najvažnija leksikografska institucija na području likovne umjetnosti, Allgemeines Künstlerlexikon.

Osim toga, u ljeto 2018. u Sjedinjenim Američkim Državama je objavio knjigu o vodenim slikarskim tehnikama, koju su na police svojih knjižnica odmah uvrstile neke od najuglednijih svjetskih institucija: Metropolitan Museum of Art (New York), British Library (London), Sackler Library (Oxford), Umjetnička biblioteka Državnih muzeja (Berlin) – da spomenem samo najvažnije – a prvo hrvatsko izdanje te knjige, znatno prošireno i grafički obogaćeno, izdalo je u siječnju ove godine Pučko otvoreno učilište Sveti Ivan Zelina.

Izloženi radovi u tušu, akrilu i kombiniranim tehnikama koji su pred nama, većinom su nastali nakon izložbe u Galeriji Karas, te do sada nisu bili izlagani. I za njih također vrijedi konstatacija koju je slikar iznio u intervjuu povodom te izložbe: ”Po motivima, to su krajolici, vedute, aktovi, radovi inspirirani japanskim drvorezima, trenutnom osobnom i društvenom situacijom…” Te riječi odaju da iza Krupinih prikaza pejzaža, gradskih vizura i ženskih aktova koji su pred nama, valja naslutiti dublje slojeve značenja, i da su ti, klasični slikarski motivi, zapravo tek ”izlike”, kroz koje umjetnik progovara o svojim životnim promišljanjima, te o svekolikoj (ne osobito vedroj) situaciji naše današnjice. U takvom, poetskome načinu slikovnoga izražavanja, ne bi nas zato dakle trebala iznenaditi okolnost da je slika ”Gajeva 20 na kraju svojega puta”, naslikana na listu dnevnih novina(!). Srodan motiv ”pretapanja” životnoga prostora i proživljene svakodnevice još neposrednije donosi monokromna veduta ”Karlovačka siva”, koja ipak radije predstavlja portret našeg ”olovnoga” vremena, nego li vjeran prikaz kutka slikareva grada.

U sličnom, metaforičkome ključu, umjetnik osjeća i samu Prirodu (slika ”Maskirana djevojka u providnom sivom kostimu” na naslovnici izložbenog kataloga). I ona se, kao i društvo u kojem živimo, nalazi u palom stanju, stegnuta – poput na slici prikazanih stabala i šipražja uz zaleđenu rijeku – magluštinom, injem i ledom, smetena pogleda, sklonjenog u stranu, u kojem se više ne osjeća nikakva nada. Ova neobična, spontana sinteza Krupina gotovo simbolističkog likovnog jezika (personifikacija Prirode) i ekspresivnog rukopisa kojim su u pravilu izvedena njegova recentna djela, ima svoje ikonografske korijene duboko u likovnoj povijesti.

Dovoljno je, primjerice, podsjetiti na srednjevjekovni fresko ciklus Dobre i Loše vladavine Ambrogia Lorenzettija u Gradskoj vijećnici u Sieni. Tu, među pratilicama Dobre vladavine vidimo Slogu, Pravdu i Mir: vrline koje donose životni boljitak na svim područjima, a koji se, kako u uređenom gradu koji raste, manifestira i u okolnom bonificiranom krajoliku (obrađena polja, uređeni maslinici). Lošu pak vladavinu predočuju scene nasilja, te personifikacije Podijeljenosti, Bijesa i Tiranije, zala koja društvo vode najprije u rasulo, a onda i u posvemašnju zapuštenost, koju uokolo prikazanoga grada predočuju pustopoljine, koje gotički slikar kao da je navirujući se kroz ”prozor vremena”, naslikao promatrajući zapuštena polja po Slavoniji i čitavoj Hrvatskoj, prekrivena trnjem, korovom, šikarom i dračem, što iz godine u godinu, pred našim nemoćnim očima, osvajaju nova i nova područja.

Stoga premda obilato natopljeni umjetnikovim osobnim viđenjima, recentni radovi Alfreda F. Krupe ipak manje predstavljaju ”intimnu ispovijed autora”, a više ”ispitivanje što je ljudski život u klopci u koju se pretvorio svijet” (Kundera).

POST SCRIPTUM: ”Pjesnici su čuđenje u svijetu” – napisao je još A. B. Šimić, a isto, mogli bismo reći, vrijedi i za slikare. Naime, nakon što su za ovu izložbu odabrani radovi, te dopremljeni u galeriju, i nakon što je ovaj predgovor već napisan (12. 3. 2020.), izbila je svjetska pandemija tzv. corona virusa 19, uzrokujući zatvaranje Hrvatske i cijelog svijeta u gotovo potpunu karantenu (21. 3. 2020.). Time je umjetnikovo viđenje svijeta u kome živimo kao klopke, koje sam spomenuo na kraju predgovora, u stvarnosti dobilo potvrdu koja doista zapanjuje!

Ante Vranković