HDD

  • Izložba D(R)UGO SJEĆANJE

    U petak 14. travnja u 20 sati u HDD galeriji otvara se izložba D(R)UGO SJEĆANJE. Izložba predstavlja dizajnerske, ali i umjetničke radove koji tematiziraju kulturu sjećanja, odnos prema civilnim žrtvama ratova, antifašizmu i povijesti ratnog nasilja. Izložba uključuje radove autora i autorica kao što su Ivan Benussi, Damir Bralić & Aleksandar Kovač, Katarina Duda, Damir Gamulin, Igor Grubić, Mirko Ilić, Sanja Iveković, David Kabalin, Zlatko Kopljar, Dejan Kršić, Boris Ljubičić, MAZ, Tonka Maleković, Niko Mihaljević, Petra Milički, Negra Nigoević, Matija Raos, Vladimir Straža, studio Božesačuvaj, Saša Šimpraga, Nedjeljko Špoljar, Trio Sarajevo, Katarina Zlatec, Željko Zorica, te niza drugih.

     Izložba D(R)UGO SJEĆANJE

    Dizajn i umjetnost ovdje su izravno dovedeni u vezu s etičkim odnosno načelnim pitanjem kako se sjećamo i kako shvaćamo našu modernu povijest, konkretno što nam znače: holokaust, genocid, civilne žrtve rata, ideološki protivnici, Drugi svjetski rat, rat na području bivše Jugoslavije devedesetih te odnos kolektivnog i individualnog identiteta. Zajednički nazivnik radova je kritičko promišljanje ne samo o onome što se u povijesti dogodilo već i o današnjem odnosu institucija i društva prema tim događajima. Kroz grafičko oblikovanje oglašavanja komemorativnih skupova, umjetničke intervencije u javnom prostoru, virtualne arhive na internetskim platformama i druge medije publici se nudi da ponovo promisle i preispitaju stav o povijesti koju problematiziramo. Izložba D(r)ugo sjećanje uključuje plakate i druga sredstva oglašavanja različitih komemorativnih događanja, umjetničke intervencije, instalacije i javne intervencije na komemorativnim lokacijama. Autori pripadaju različitim generacijama dizajnera i umjetnika, a radovi su nastali u vremenskom rasponu od 20-ak godina.

    Iz teksta Sandre Uskoković:

    Radovi na izložbi D(r)ugo sjećanje istražuju kreativni potencijal vremena i mjesta, memorije i zaborava. Ovi oblici vizualne komunikacije propituju dominantne režime memorije kroz stvaranje prostora unutar kojeg analiziraju povijesno-društvene odnose, ali i zamišljaju nove budućnosti i zajednice. Prizivajući u fokus unutarnje i vanjsko kretanje memorije pomoću plakata, medija oglašavanja i javnih intervencija, autori nam otkrivaju nedovoljno istražen odnos između utjelovljene i zajedničke memorije u kojem “ranjena mjesta” postaju mobilna, porozna i utjelovljena u kontekstu iskustva, ali istovremeno i povezana sa sadašnjim mjestima, vremenom i ljudima. (…) Ova izložba vraća nas na “ranjena mjesta” i ljude koji su svjedočili nasilju i boli, a koja su kroz izvedbeni čin postala “druga” mjesta i ljudi o kojima brinemo. Kontekstualizirana živućom memorijom i emocionalnim sponama, ona se u konačnici transformiraju u “sigurna mjesta” osobne samorefleksije, otkrića i promjene. D(r)ugo sjećanje odmiče nas od politike zaborava i približava politici sjećanja, ukazujući na njeno nužno otvaranje kao teme u socijalnom i kulturnom prostoru. Naše ideološki podijeljeno društvo prožeto je kontradiktornim perspektivama prema zajedničkoj prošlosti, pa nam se važnost ove izložbe, osim u njenoj refleksiji društva koje je iskusilo nasilje i gubitak, otkriva i kroz prepoznavanje i priznavanje intimnog odnosa s “ranjenim mjestima” kao doprinosu radikalnijoj otvorenosti društva i “mjestima katarze”.

  • DOCK CULTURE (12. – 21.7.2017.)


    U srijedu 12.7.2017. u 20 sati u HDD galeriji otvara se izložba DOCK CULTURE, koja predstavlja istoimeni projekt i inicijativu arhitektice BOJANE VUKSANOVIĆ. Projekt je dio inicijative za očuvanje plutajućeg Doka 9 (originalno Doka F), jedinog preostalog objekta ove vrste iz Austro-Ugarskog vremena u svijetu, a trenutno lociranog u Cresu. Idejni projekt predlaže očuvanje objekta kao povijesnog industrijskog artefakta, integraciju objekta, putem niza aspekata, u kulturnu, društvenu i urbanu scenu te pretvaranje objekta u novu kulturnu platformu. Prilikom otvorenja održat će se kratak [d]razgovor s autoricom izložbe.

    Ovaj dok izgrađen je za potrebe Austro-Ugarske mornarice početkom prošlog stoljeća (1913.), a nakon 104 godine još uvijek je u funkciji. Kroz cijelo to dugo razdoblje bio je u upotrebi u vojskama Austro-Ugarske, Italije, Jugoslavije i Hrvatske od njene samostalnosti. Pritom je više puta mijenjao lokacije, od Pule gdje je izgrađen, preko Tivta, do Cresa gdje se nalazi od 1983. godine.

    dok kulture
    Cilj projekta je očuvati i reanimirati ovaj objekt kao predmet hrvatske industrijske i kulturne baštine te preduhitriti njegov odlazak u rezalište u trenutku kad prestane biti u funkciji u okviru Brodogradilišta Cres. Projekt predviđa da bi u budućnosti mogao biti u upotrebi kao ljetna pozornica za multimedijske umjetničke intervencije, izložbeni prostor za makete brodova i fotografije iz pomorske povijesti, knjižnica i arhiv, prostor za umjetničke ateljee i rezidencije, predavanja, koncerte, kazališne predstave, kino, ali i kao vez za dvjestotinjak manjih brodica te bi na taj način generirao i nove umjetničke sadržaje.



    Takav objekt, koji je i sam po sebi svojevrstan „muzej brodogradnje“, predstavljao bi novi sloj grada, artefakt koji govori autentičnu priču jedne kulturne povijesti i pritom stvara nove vrijednosti. Sve ove različite funkcije i sadržaji mogli bi u budućnosti koegzistirati uz „glavnu ulicu“ – palubu doka, do dolaska na krajnju točku, s koje se pruža pogled na more. Zidovi gornje palube doka dugački 100m s jedne i druge strane postali bi šetnice s pogledima u unutarnju “ulicu” doka i na cijeli grad.

    Dock Culture predstavljen je 2016. u Pomorskom povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci, u Galeriji Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika u Puli, u Lamparni LAE Undeground City XXI Labin i na Danima arhitekture Istre 2016. Izložba u HDD-u predstavlja arhitektonske i dizajnerske prijedloge rješenja i transformacije creskog doka.

    O autorici izložbe:
    Bojana Vuksanović diplomirala je arhitekturu u Edinburgu 2003. godine, na Edinburgh College of Art, a post-diplomski studij u Barceloni 2005. na ETSAB-u. Od 1993. do 1996. studirala je arhitekturu u Londonu. Nakon niza godina provedenih u inozemstvu, zadnjih godina živi na otoku Cresu gdje se bavi arhitekturom i dizajnom kao freelancer. Prije toga radila je za Studio Libeskind [Berlin], JM-Architects [Edinburgh], Reiach and Hall Architects [Edinburgh], kao vanjski suradnik za Cloud-9, Media-Tic Project [Barcelona], Icosis Architects [Edinburgh], Zeroarchitecture [Italija], Underground City XXI [Labin], Studio Bravo [London]. Članica je RIBA – Royal Institute of British Architects [London] od 2017. godine.


    DOCK CULTURE (12. – 22.7.2017.)
    Autorica izložbe, dizajna i izložbenog postava: 
    Bojana Vuksanović
    Maketa: Hrvoje Spudić 

    Organizacija izložbe: Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD galerija
    Voditelj galerije: Marko Golub 

    Sponzori tiska:
    Cerovski print boutique
    Ars kopija 

    Radno vrijeme galerije:
    Pon – pet 10 – 20 h
    Subotom 10 – 15 h
    www.dizajn.hr

     

     

    Program HDD galerije podržavaju Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba. Program je sufinanciran sredstvima Zaklade Kultura nova.




  • Izložba STUDIO SONDA – Dizajn sa šterne (25.4. – 14.5.2019.)




    U četvrtak 25. travnja u 19 sati otvara se izložba dizajnerskog studija Sonda pod naslovom Dizajn sa šterne Izložba će predstaviti pregled djelovanja Studija Sonda kroz izbor dizajnerskih radova nastalih u proteklih 15 godina. Osmišljavan u osami, daleko od vreve velikih centara, za klijente u rasponu od lokalnih do internacionalnih, Sondin dizajn inspiriran je sposobnošću dizajniranih predmeta da kreiraju nova značenja i nove priče, a usmjeren je na interakciju, istraživanje, otvaranje nepoznatih rakursa na poznate stvari, na stvaranje novih veza između predmeta, ideja, pojedinaca i zajednica. Kustos izložbe je Marko Golub.

    Izložba STUDIO SONDA

    Izložba putem originalnih predmeta, vizualne dokumentacije i tekstova predstavlja najvažnije Sondine projekte od 2004. do danas, počevši od pokretanja i uređivanja časopisa/informatora Sonda, preko višegodišnjih suradnji sa Sajmom rabljenih knjiga BOOKtiga, Festivalom ljubavi i erotike Casanova, Pulskim filmskim festivalom i slovenskom tvornicom sportske opreme Elan; ambalaža i vizualnih identiteta proizvoda (vina Piquentum, Studena, Radenska); oblikovanja brojnih knjiga i publikacija, pa do pokretanja Kreativnog centra u Vižinadi.

    Mnogi od Sondinih radova koje prikazujemo na izložbi nagrađeni su važnim domaćim i međunarodnim strukovnim nagradama i priznanjima, uključujući Art Directors Club, Red Dot, European Design Awards, Golden Drum, BalCannes, HOW’s International Design Award Ideja X, Dieline Awards, Plus X, Cropak, Regpak, nagrade Zgrafa i Hrvatskog dizajnerskog društva te brojne druge. Dizajn sa šterne druga je samostalna izložba Studija Sonda u HDD-u (izložba Sonda Live in Zagreb održana je 2011.), ali prva uopće koja retrospektivno sagledava cjelinu njihovog dizajnerskog djelovanja.

    Iz teksta Marka Goluba:
    “Dizajnerska produkcija Studija Sonda fascinantno je širokog raspona i uključuje sve od radova izuzetno visoke javne vidljivosti do onih čija je komunikacija usko lokalna, ali svejedno gusta i bogata značenjem; od kompleksnih multimedijskih projekata do skromno producirane, ali inventivno osmišljene efemerne tiskane građe; od brižljivo razrađenih etiketa za male vinare do svuda prisutnih potrošačkih brendova; od rješenja dominantno konceptualne prirode do onih prvenstveno estetski upečatljivih. Sondin tim u tom smislu odlikuje unutarnja fleksibilnost i prilagodljivost koja im omogućuje da jednako učinkovito odgovore na najrazličitije tipove zadataka. Odlikuje ih i visoka osjetljivost na kontekst, odnosno sposobnost da za svaki sadržaj pronađu autentično zavodljiv, komunikativan, nerijetko i dirljivo poetičan rakurs, no najvažnije – odlikuje ih neka snažna želja za kontaktom, komunikacijom, povezivanjem i umrežavanjem.

    Sonda razumije dizajn kao medij koji stimulira i stvara nove interakcije – interakcije s urbanim prostorom, interakcije unutar lokalne zajednice, među sugrađanima koji se još ne poznaju, među čitateljima knjiga ili ljubiteljima filma. Ta žudnja za kontaktom sigurno dijelom proizlazi iz Sondine vlastite, samoodabrane pozicije – u potrazi za što većim mirom, preselili su iz Poreča i danas djeluju iz male istarske općine Vižinada posred Istre koja sa svih svojih 27 naselja broji oko 1000 stanovnika – i odatle kao da pokušavaju pokazati kako ste, gdje god se nalazite, uvijek na jedan korak, jednu sliku, jednu gestu, jednu riječ daleko od bilo koga, bilo gdje u svijetu.

    Izložba STUDIO SONDA

    […] Baveći se u svojim počecima uređivanjem i izdavaštvom Sonda je naučila jednu bitnu stvar koju dizajneri vizualnih komunikacija danas često zaboravljaju – važnost konceptualnog kontinuiteta, odnosno činjenicu da se priča oko nekog proizvoda, brenda, manifestacije, institucije i slično, najbolje gradi kroz vrijeme. Najzanimljiviji ogledni radovi Studija Sonda su upravo oni koji proizlaze iz višegodišnjih suradnji – npr. Festival ljubavi i erotike Casanova, Festival rabljenih knjiga BOOKtiga, Pulski filmski festival, ambalaže za Piquentum vina, redom su projekti koji iz godine u godinu rezultiraju kvalitetnim dizajnerskim rješenjima. Pritom je svaki put riječ o novom integralnom vizualnom identitetu, ali takvom koji se gradi na iskustvima, sjećanju, odgovoru na ono što im je prethodilo, krećući se unutar istih ili sličnih ideja koje se nadograđuju ili sagledavaju iz nekog drugog rakursa.

    […] Primijetit ćete vjerojatno kako u Sondinom dizajnu nema autorskog „potpisa“, nema traga rukopisu koji bi ih odao, ili kojim bi se sami namjerno odali ne bi li ostavili svoj pečat na svemu što rade. Nema ga jer je Sondin dizajn sav u konceptima, u dobrim idejama koje su jasno i razumljivo artikulirane i kao takve uvijek vrlo lako pronalaze svoju vizualnu formu, sebi prikladan medij, materijal, sredstvo komunikacije. Zato se i jednako dobro snalaze u vrlo različitim kontekstima, kao što i lako nalaze načina da budu drugačiji i onda kada više puta iznova rade za posve isti kontekst. I sve to radi relativno mali tim ljudi, daleko od velikih centara, danas smješten u unutrašnjosti Istre. Osmišljavan u osami, daleko od vreve velikih centara, za klijente u rasponu od lokalnih do internacionalnih, Sondin dizajn inspiriran je sposobnošću dizajniranih predmeta da kreiraju nova značenja i nove priče, a usmjeren je na interakciju, istraživanje, otvaranje nepoznatih rakursa na poznate stvari, na stvaranje novih veza između predmeta, ideja, pojedinaca i zajednica.”

    Studio Sonda je nezavisni kreativni studio za dizajn i komunikacije koji je s djelovanjem počeo 2004. godine i dobitnik je vrijednih domaćih i međunarodnih nagrada. Njihovo djelovanje obilježava rad na lokalnim i internacionalnim projektima primarno u sferi vizualnih komunikacija te su dobitnici preko 70 nagrada među kojima su i najznačajnije svjetske nagrade iz područja dizajna i komunikacija.
    Više: https://sonda.hr

  • Kreativni kolektiv KOMBINAT: Kratka povijest stranputica (2.3. – 13.3.2018.)




    Kreativni kolektiv KOMBINAT: Kratka povijest stranputica

    U petak 2. ožujka 2018. u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba Kreativnog kolektiva KOMBINAT pod nazivom „Kratka povijest stranputica“. Izložba predstavlja četverogodišnji rad kolektiva kroz deset različitih projekata u rasponu od dizajna vizualnih identiteta, preko gerilskih kampanja do multimedijskih događanja, ali kroz prizmu pogrešaka i prepreka promatranih i interpretiranih kao neodvojivi dio priče o tim projektima i neizbježan dio kreativnog procesa. Izložba je dio programske linije HDD galerije “Diskurzivni objekti”.

    Kreativni kolektiv Kombinat je skupina mladih nezavisnih profesionalaca koji osmišljavaju i provode projekte na području kreativnih industrija. Djeluju na komunikacijskom (vizualna i tekstualna rješenja te odnosi s javnošću), umjetničkom i organizacijskom polju. Peer-to-peer razmjenom znanja i vještina Kombinat ujedno služi kao platforma mladim budućim profesionalcima. Na taj način, osim produkcije kreativnih rješenja, podržavaju i razvoj lokalne zajednice.

    Izložba se osvrće na 10 projekata realiziranih ili započetih u razdoblju od 2013. do danas, a uključuju gerilsku marketinšku kampanju izložbe Divovi Patagonije (2016.), vizualni identitet udruge Smart (nerealizirano, 2015.), knjižicu Saveza udruga Molekula Memento II (2015.), akciju kulinarenja u javnom prostoru Fina akcija (2015.), urbanu igru (Po)kušajmo priču (2014.), intervenciju u javnom prostoru Čekaonica za razvedravanje (2014.), seriju događanja Nulti dani Galerije SKC (2013.), interpretacijsku šetnicu Halubajski zvončari (2015. – 2017.) te samu izložbu u HDD-u Kratka povijest stranputica.

    Koncepcija izložbe bazirana je na ideji predstavljanja navedenih projekata kroz prizmu pogrešaka i prepreka na koje je Kombinatov kolektiv nailazio u njihovoj realizaciji. Opredmetljene metafore pogrešaka predstavljene su i raspoređene po prostoru gotovo obdukcijski, pri čemu iz svake šapatom dopire misao o konkretnoj pogrešci. Šapatom upravo zato kako bi se ismijala generalna potreba za prikrivanjem (vlastitih) pogrešaka. Lišavajući ih estetike i reducirajući ih na funkciju gotovo trivijalne metafore, Kombinat pogreške tretira kao nespektakularan svakodnevni dio života i rada, posebice onoga rada u nejasnim uvjetima kreativnih industrija.

    Izložba tako postaje mjesto na kojemu su pogreške “na izvol’te”, prikazane bez filtera dodatne estetizacije, nedohvatljive mudrosti ili lažne zrelosti; mjesto gdje su pogreške dio jednog (ili svakoga) prosječnog dana svih nas.

    KRATKA POVIJEST STRANPUTICA
    2.3. – 15.3.2018.

    Autori izložbe: Članovi Kombinata
    Organizacija izložbe: Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD galerija
    Voditelj galerije: Marko Golub / asistentica voditelja: Monika Džakić

    Sponzori tiska: Cerovski print boutique, Adriaprint, Ars kopija, Igepa Plana papiri d.o.o.

    Radno vrijeme galerije:
    pon – pet 10 – 20 h
    sub 10 – 15 h
    www.dizajn.hr

  • Život umjetnosti – 50 godina: Kada, kako, s kim i za koga živi umjetnost?

    vrijeme: 22.09.2016. - 04.10.2016.20,00

    mjesto: Zagreb; HDD galerija, Boškovićeva 18

    ŽIVOT UMJETNOSTI – 50 godina: Kada, kako, s kim i za koga živi umjetnost?

    U četvrtak 22. rujna 2016. u 20 sati u HDD galeriji otvara se izložba „ŽIVOT UMJETNOSTI – 50 godina: Kada, kako, s kim i za koga živi umjetnost?“. Izložbom, koju zajednički organiziraju Hrvatsko dizajnersko društvo i Institut za povijest umjetnosti, obilježava se 50 godina izlaženja časopisa Život umjetnosti te se tom prilikom osvrćemo s jedne strane na njegovu evoluciju s aspekta grafičkog oblikovanja, a s druge na uređivačke osobitosti i mijene u njegovoj ulozi u kontekstu znanosti o povijesti umjetnosti, arhitekture i urbanizma, dizajna, fotografije, teorije, likovne kritike i same moderne i suvremene umjetničke produkcije. Izložba je dio programske linije HDD galerije pod nazivom Studije slučajeva.*

    U tom smislu, izložba na jednom mjestu predstavlja nekoliko međusobno prepletenih narativa. Kronološki prikaz u prostoru donosi najvažnije podatke o strukturi uredništava i promjenama u uređivačkoj koncepciji časopisa od 1966. do danas, čineći svojevrsnu skicu portreta časopisa kroz vrijeme. Posebno su naznačeni i dizajneri i umjetnici koji su Život umjetnosti oblikovali tijekom pedeset godina, uključujući Mihajla Arsovskog, Antu Kuduza, Eugena Fellera, Juraja Dobrovića, Marcela Bačića, Roberta Rebernaka, Sanju Štok, Inju Kavurić, Igora Kuduza, Marija Aničića, Jele Dominis i Studio Bilić_Müller.

    Putem audio-intervjua i isječaka iz razgovora s nekadašnjim urednicima i članovima uredništava Života umjetnosti predstavljene su današnje refleksije o časopisu te njegovoj ulozi i važnosti iz rakursa ljudi koji su ga stvarali, pa tako o časopisu govore Zvonko Maković, Žarko Domljan, Tonko Maroević, Darja Radović Mahečić i Željka Čorak uz osvrte na rad sadašnje urednice Sandre Križić Roban i prvog urednika Života umjetnosti Božidara Gagre.

    Na izložbi su također naznačene i neke od najvažnijih tema koje je časopis otvarao kroz desetljeća, uključujući i sve dosadašnje temate i tematske brojeve, kao i isječke iz bitnih tekstova najrazličitijih značajnih autora koji su pisali za Život umjetnosti. Poseban „sloj“ izložbe koji također pruža priliku za interpretaciju čini faktografija (histogrami i liste) prikupljena cjelovitom računalnom obradom jezičnog korpusa časopisa, koja rasvjetljava prisutnost i fluktuaciju određenih pojmova i referentnih imena (umjetnika ili autora) tijekom pedeset godina postojanja časopisa. Razmjerno mali izložbeni prostor HDD galerije ujedno je ovom prilikom transformiran i u čitaonicu Života umjetnosti, u kojoj će publika osim izloženih i istaknutih važnijih izdanja imati dostupnu cjelovitu biblioteku Života umjetnosti, koja je nakon provedenog projekta digitalizacije odnedavno dostupna i kao digitalno izdanje na online stranicama časopisa zivotumjetnosti.ipu.hr. Tijekom izložbe bit će omogućena i kupnja starih brojeva časopisa po promotivnoj cijeni.

    Kustosi izložbe su Marko Golub, Irena Šimić, Marija Borovičkić, Sanja Horvatinčić i Sandra Križić Roban. Izložbu prati i opsežan tekst o dizajnu Života umjetnosti koji je za ovu priliku napisao kritičar dizajna i arhitekture Maroje Mrduljaš, a donosi ne samo osvrt na dizajnerske transformacije časopisa, nego i njihov komentar u kontekstu nekih ključnih trenutaka u razvoju časopisne forme u Hrvatskoj i internacionalno od 60-ih do danas.

    Izvor: http://dizajn.hr/

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.