izložba fotografija

  • 8. salon fotografije minijature 2018.

    8. salon fotografije minijature 2018.

    FIJAKER – udruga za promicanje likovnog, dramskog i glazbenog amaterizma, Zagreb

    r a s p i s u j e

    N AT J E Č A J

    za sudjelovanje na VIII Salonu fotografije udruge FIJAKER, Zagreb,

    MINIJATURE 2018.

    UVJETI I PRAVILA

    1. Radovi:
    Prihvaćaju se crno-bijele i fotografije u boji svih stilova i procesa snimanja i obrade. Svaki autor može poslati do četiri fotografije od kojih žiri odabire jednu fotografiju koja ulazi u konkurenciju za nagrade, a sve pristigle fotografije sudjeluju u humanitarnoj i prodajnoj izložbi.
    2. Tema:
    Slobodna

    3. Sudionici:
    Na natječaju mogu sudjelovati amateri i profesionalci.

    4. Veličina fotografija
    Maksimalna dopuštena veličina fotografije je 10x10, 10x7, 7x10 cm. Veličina crnog kartonskog paspartua 15x20 cm. Fotografije na vašim paspartuima točno centrirati.

    5. Podaci o autoru:
    Na poleđini svake fotografije tiskanim slovima napisati podatke:
    - ime i prezime autora,
    - telefonski broj,
    - e-mail adresa

    6. Način slanja fotografija:
    Autori mogu poslati fotografije na adresu: FIJAKER, POLJIČKA 19, 10 000 Zagreb,
    osobno ubaciti u poštanski kaslić „SLOVENSKI DOM“, MASARYKOVA 13, 1. KAT.

    7. Izlaganje:
    Po završetku žiriranja sve će fotografije biti izložene i na završnoj humanitarnoj izložbi prodane po cijeni od 20,00 kuna. Prikupljeni novac biti će uplaćen na račun Udruge sa socijalno-humanitarnim ciljevima „OZANA“, Ulica grada Vukovara 239, Zagreb.
    Predajom fotografije na natječaj autor pristaje da ista bude prodana po navedenoj cijeni, a novac doniran u dobrotvorne svrhe.

    NAGRADE I PRIZNANJA

    Tročlano povjerenstvo dodijelit će slijedeće nagrade:
    - jednu (1) prvu nagradu,
    - dvije (2) druge nagrade,
    - tri (3) treće nagrade
    - i do šest (6) pohvala.

    KALENDAR NATJEČAJA

    Otvorenje natječaja...................... 01.11.2018.
    Zatvaranje natječaja................... 01.12.2018.
    Žiriranje do.................................. 04.12.2018.
    Objava rezultata do......................05.12.2018.
    /Facebook stranica Fijakerart i Ludvig-dizajn/
    Vrijeme otvorenja izložbe i humanitarne prodaje 07.12.2018.(petak) u 19 sati, „Slovenski dom“, Masarykova 13, Zagreb

  • Darko Bavoljak - Fokusirani izvan fokusa

    vrijeme: 03.09.2018 u 20 sati

    mjesto: Greta Ilica 92, Zagreb,

    Darko Bavoljak - Fokusirani izvan fokusa

    Serija Darka Bavoljaka Fokusirani izvan fokusa nastala je 2018. godine na formalnom skupu na kojemu je bio okupljen velik broj visokopozicioniranih državnih i vojnih dužnosnika. Međutim, o važnosti skupa možemo tek nagađati – umjesto dokumentarnih fotografija kakve bi bile očekivane, Bavoljak nam otkriva tek niz obrisa i silueta, mutne ovale lica i grupe likova koji se na njegovim fotografijama pretvaraju u plohe i mrlje. Možda razaznajemo što je fotografirano: skupina ljudi stoji uspravno s desnom rukom položenom na srce, nejasna lica koja kao da pogledavaju prema kameri, dok druga pak na fotografa ne obraćaju pažnju. Na pojedinim fotografijama subjekti su jasniji i uskoro prepoznajemo predstavnike najvišega državnog vrha: premijera, Predsjednicu, predsjednika Sabora, ministre, generale. Koristeći makro teleobjektiv, Bavoljak snima fotografije koje su izvan fokusa, neoštre: „Ja ih tako doživljavam, neuhvatljive. Vidiš ih pred sobom, no kada želiš uspostaviti komunikaciju, oni nestaju.”

    Fokusiranje je postupak izoštravanja projekcije motiva koji je na nekoj udaljenosti od objektiva kamere. Ovisno o izboru i podešavanju leća objektiva, snimljena slika bit će oštra ili zamućena, pravilna ili iskrivljena. Kao jedan od osnovnih fotografskih postupaka, fokusiranje se u načelu upotrebljava kako bi se na fotografiji naglasili pojedini dijelovi, istaknuli detalji, da bi se postigao određeni dojam. U slučaju portreta uobičajeno je osobu snimiti tako da je fotografija oštra, a prikazan lik prepoznatljiv. Ponajprije stoga što je, jednostavno rečeno, portretna fotografija formalna reprezentacija lica i tijela snimljenog subjekta. Međutim, što ako se cijeli prikaz svjesno učini neoštrim, a snimljeni subjekti teško prepoznatljivima, pretvorenima gotovo u mrlju? Bavoljak primjećuje da, budući da smo naučeni gledati isključivo oštre slike, „nemamo preveliko iskustvo gledanja neoštrih pa podsvjesno očekujemo da će se one početi same izoštravati. Kako se to ne događa, a fotografije su i dalje neoštre, počinjemo biti svjesni da prizore nikada nećemo moći iščitati.”

    Fotografije državnih dužnosnika dio su našeg svakodnevnog vizualnog okoliša. Na njih nailazimo unovinskim i internetskim člancima, emitiraju ih na televiziji, izvješene su u prostorima državnihinstitucija i uredima, objavljene na službenim i privatnim profilima društvenih mreža. Upravo se reprezentativnost, uz otvorenost i transparentnost, navodi kao jedno od najvažnijih obilježja suvremenih demokratskih društava. Portreti političkih dužnosnika, oni službeni ili pak neformalni, stoga su posebno važni. Oni su naime istovremeno portreti pojedinaca, ali i osoba koje reprezentiraju društvo koje ih je odabralo da ga predstavlja. Možemo li se složiti s mišljenjem da je kolektivno prikazano kroz individualno? Da u svakom od snimljenih pojedinaca nailazimo na tragove vlastitih odluka? Da se u njima na neki metaforički način – ogledamo; mi i naše odluke?

    Građanima mora biti omogućeno vidjeti tko ih predstavlja, jednako kao što moraju znati što ti predstavnici rade kako bi demokratski procesi mogli funkcionirati i kako bi se zadovoljio princip dgovornosti političara odgovornih za svoje postupke.

    Profesionalni fotografi postali su tako neizostavni pratitelji političara na službenim skupovima i komemoracijama, sastancima i putovanjima, na sportskim događanjima i proslavama (pri čemu je, spomenimo, danas prikaz često važniji od sadržaja). Brzinom klika snimljeni vizualni materijal potom preplavljuje medijski prostor. Emitira se željena ili barem očekivana slika.

    Ako je sposobnost fotografije da bude trag onoga što prikazuje, na koji način možemo čitati Bavoljakove snimke, posebno u kontekstu političkog portreta i reportažno-dokumentarne fotografije snimljene u povodu nekog javnog skupa? Njihovo značenje zasigurno ne počiva u okviru uvriježenih uzusa i konvencija vizualnog prikazivanja. Fotografirani prikaz nikada nije istovjetan onome što je fotografirano. Višeznačnost fotografije prepoznaje se u tome što je moramo čitati u odnosu na kontekst. A kontekst u kojemu su ove fotografije snimljene društveno-politička situacija obilježena visokim stupnjem nepovjerenja u institucije i demokratske predstavnike. Transparentnost koju zahtijeva demokracija i poštivanje procedura, vjera u političke predstavnike i dostupnost demokratskih alata za sankcioniranje neodgovornoga političkog djelovanja danas se, nažalost, čine kao teško ostvarivi ciljevi. Stoga, u društvu u kojem se visoki dužnosnici nerijetko povezuju s korupcijom i gospodarskim kriminalom, fotografiranje njihovih klasičnih – izoštrenih – portreta udaljenije je od istine od niza zamućenih obrisa.

    Lana Lovrenčić

    Izvor: Facebook

  • DOMINIK PAPIĆ: Vrijeme je za moju prvu samostalnu izložbu

    dominik papic

    Mladi zagrebački fotograf kojeg ste upoznali na našem portalu Ludvig dizajn kroz njegove putopisne članke odlučio je napraviti veliki korak naprijed i predstaviti se javnosti sa svojom prvom samostalnom izložbom. U razgovoru pročitajte kako je došlo do ideje, zašto je tek sada odlučio napraviti samostalnu izložbu te kakve planove još ima u ovoj godini.

    Pozdrav Dominik! Za početak, hvala na izdvojenome vremenu. Znamo da si u pripremama i žurbi oko prve samostalne izložbe. Kako je došlo do te ideje?

    Moram reći da je ideja došla spontano. Nisam uopće planirao nikakvu izložbu u skorije vrijeme, a pogotov ne samostalnu. S obzirom da se dosta promoviram putem društvenih mreža u današnje vrijeme izložbe su više ''preselile'' na internet i svi se na taj način promoviraju. U razgovoru sa svojim prijateljem Nenadom natuknuo mi je prije otprilike godinu dana da ima jednu ideju koja bi mi se svidjela. Kada mi je rekao da bi volio da organiziramo moju izložbu nekako me ta ideja iskreno preplašila. Nisam znao kako reagirati u tom trenutku pa sam se samo nasmijao i na tome je ostalo. Od tada je prošlo dosta vremena kada mi je tu istu ideju ponovio,ali sada malo ozbiljnijim tonom. To je bilo krajem 2017. godine. Rekao sam mu da moram razmisliti i da ću mu svoju konačnu odluku reći nakon Nove godine. Ali kako sam ja čovjek koji voli brzati, a pritom ne razmišlja o detaljima tako sam mu već iduće jutro rekao neka počne pripremati projekt jer bi volio da se izložba realizira u 2018. Tako smo od obične ''ćakule'' došli do ove sasvim ozbiljne izložbe.

    No, izložba nije klasična. Potrudili ste se u ovo nadolazeće vrijeme blagdana i Uskrsa nekome uljepšati dane. O čemu je riječ?

    Tako je. Prije nego sam pristao na izložbu, rekao sam Nenadu da mora pristati na 2 uvjeta inače može otpisati izložbu. Prvi je uvjet bio da na izložbi ne moram puno govoriti, bilo bi idealno gotovo ništa (mo'š mislit') a drugi je da bude humanitarnoga karaktera. Prvi uvjet je već u prvom razgovoru propao jer sam shvatio da ne mogu otvoriti izložbu, a makar ne pozdraviti goste i uzvanike. Htio sam da moja prva samostalna izložba bude drugačija, po nečemu posebnija. Znam da to jako malo ljudi u Hrvatskoj radi i da nije običaj, ali smatram da živimo u teškim vremenima i da jedni drugima, ako možemo moramo biti od koristi. Ja sam vrlo nepoznat javnosti u toliko što nisam javna osoba i nemam veliki utjecaj na ljude i medije da bi mogao pozvati 100 ili 200 ljudi na izložbu pa da zajedno skupimo novac. Ali odluka je da se uz izložbu napravi i prodaja fotografija te prigodnih darova, a novac od akcije bi išao u dobrotvorne svrhe. O detaljima kojoj udruzi ćemo donirati novac biti će govora na samoj izložbi.

    Dominik Papić

    Rekao si da nisi jako popularan i poznat široj masi ljudi. Smatraš li da to može biti dobro ili loše u ovakvim akcijama? Hoće li se ljudi više odazvati ljudima koje poznaju putem medija ili anonimnim građanima?

    Ne postoji formula niti recept. Svi znamo koliko se Hrvati rado odazovu bilo kojoj humanitarnoj pomoći, bez obzira jesu li u nju uključene osobe iz javnog života, pjevači, političari ili obični građani. Nedavno sam bio na jednom predavanju gdje se sakupljao novac za lječenje od malignih bolesti. Predavanje je bilo informativnog karaktera, a na kraju su svi mogli u kutiju ubaciti dobrovoljni prilog za žene oboljele od raka vrata maternice i dojke. Nisam gledao koju ću novčanicu izvući jer znam da mi kasnije neće biti žao. Mislim da je svatko kao ja razmišljao jer bi ga razgovor, debata i fotografije koje su se vrtile na ekranu tokom predavanja nagnale da isto učini. Prema tome, mislim da nije važno jesam li ja kao autor poznata ličnost, bitno je da se ljudima sviđa moj rad i da ih to potakne na donaciju. A sve ostalo je manje bitno,usudio bih se reći potpuno nebitno!

    S obzirom da je prošlo službeno 10 godina od tvog upisa u srednju školu, a 7 otkako nosiš titulu fotografa, misliš li da si i prije već trebao imati neku svoju vlastititu izložbu ili je upravo sada pravi trenutak?

    Reći ću vam iskreno, sada je pravi trenutak. Nije da nisam razmišljao već o tome, čak i prije 2 godine sam bio na korak da dogovorim nešto,ali sam se u posljednji trenutak ipak predomislio jer nisam imao hrabrosti i sigurnosti, a sada kada gledam iz današnje perspektive dobro sam odlučio. Fotografije koje su nastale u posljednjih 10 godina uvelike se razlikuju iz godine u godinu. Na svakoj godini se vidi mali napredak, bolja kvaliteta, bolje kadriranje, korištenje nekih osnovnih fotografskih pravila poput zlatnog reza tj. pravila trećine koje do nedavno uopće nisam imao imao u glavi prilikom snimanja iako sam to već u teoriji savladao. Možda nisam znao bolje, možda nisam imao mogućnosti od koga naučiti, ali moram iskreno reći da sam do svakog novog segmenta i novih informacija - došao sam! Nisam imao nikoga tko će samnom raditi nakon srednje škole, nikakve mentore ili učitelje,nisam plaćao tečaj fotografije niti sam gledao video tutorijale. Išao sam logikom da učim na greškama i vodio se time da ću kroz vrijeme vidjeti promjene. I upravo to me dovelo do dobrih rezultata koje danas ponosno nosim. Da se razumijemo, ni danas nisam vrhunski u svome poslu i dalje učim i savladavam nove prepreke i učim tehnike, ali sam u razdoblju od svog upisa u fotogrfsku školu do danas mnogo napredovao.

    Što češ sve ponuditi zagrebačkom publici i koje nas fotografije čekaju na izložbi?

    Očekuje vas putovanje kroz vrijeme, doslovno. Svi ćete se pomladiti za 10 godina, haha. Šalim se :) Izložbu sam zamislio kao presjek nekih radova unatrag nekoliko godina do danas i svih onih radova koji su bili prepoznati ne samo od ljudi koji prate moj rad putem društvenih mreža već i svih onih koji su me kao autora nagradili tako što je moja fotografija bila na čak 4 izložbe u roku 3 godine. Za mene kao mladog autora sa samo 24 godine to je vrlo dobar uspjeh, a ponavljam nisam niti jednom bio u medijima, novinama niti na televiziji. Moj rad isključivo je koncipiran putem interneta jer to je danas najjači medij 21. stoljeća. Zato će fotografije možda većini već biti dosta poznate,ali ipak bi volio da nešto ostavimo i za iznenađenje.

    Dominik Papić

    Sudjelovao si 2015. ,2016. te 2017. godine na izložbi 'Čuvajmo pčele' kao autor, Prošle godine si također bio autor s dvije fotografije na izložbama 'Zakaj volim Zagreb' s fotografijom Tunel Grič i na izložbi Jedra kvarnera s fotografijom 'Jedrilice'. Izdao si 3 autorska foto kalendara od kojih je posljednji prodan u više od 30 primjeraka. Putovao si u nekoliko država, gradova i mjesta. Pišeš putopisne članke za naš portal. Što nam sljedeće spremaš?

    Uf, kada ovako sve nabrojite, zvuči puno, ali mene do veseli. I još bi volio da je bilo više izložbi,ali nažalost nisam se stigao posvetiti fotografiji koliko bi htio jer sam paralelno radio u firmi Pets Only kao šetač pasa i to mi je oduzimalo previše vremena. Sada kada sam odlučio otići i uzeti pauzu od posla htio sam svo slobodno vrijeme maksimalno uložiti u fotografiju jer znam da će sljedeći posao, koji god da on bude, također zahtjevati svo vrijeme moje posvećenosti. Zato sam sada u ovoj fazi pokrenuo priču zvanu autorski foto kalendar koji je rezultirao odličnim uspjehom, nevjerojatno koliko mi se ljudi očelo javljati od početka studenog kada je krenula promocija foto kalendara. Imao sam pozive od mlađih i starijih ljudi, ljudi iz Hrvatske, pa čak i jedan iz inozemstva tj. Njemačke što me posebno iznenadilo i bio sam presretan jer su moji radovi prepoznati i u drugim državama izvan Lijepe naše. Putovanja su moj hobi i koristio sam ih upravo zato da bi mogao krajem prošle godine ispuniti obećanje ljudima i dati im foto kalendar koji su toliko priželjkivali. Svi koji me prate znaju da volim putovanja i bilo je puno toga, od Austrije,Italije, Slovenije preko BIH do Hrvatske. Stvarno se toga skupilo, ali sada sam malo uzeo pauzu da bi se ponovo posvetio izložbi koja zahtjeva veliku koncentraciju, dobru organiziranost, uigranost mog tima i mene i na kraju puno vremena. Ali siguran sam da ću si ovoga ljeta priušitit bar jedan izlet ili putovanje.

    Dominik, od srca ti želimo da ti izložba prođe u najboljem ozračju i da bude sve kako si isplanirao te željno iščekujemo izvještaj s izložbe kao i tvoje nove 'Putopise s potpisom'. Sretno!

    Hvala Vama puno na podršci. Nadam se da će biti sve kako sam planirao, ali u mom slučaju uvijek neka sitnica promakne. Nadam se da neće baš i ovaj put biti tako. Neka me loše stvari ovoga puta poštede. Nove putopise očekujte vrlo brzo. Pozdrav svim čitateljima portala Ludvig Dizajn!

  • FOTOFESTIVAL U JUŽNOJ KOREJI IZLOŽBE HRVATSKIH FOTOGRAFA U GRADOVIMA SEOUL I JEONJU




    FOTOFESTIVAL U JUŽNOJ KOREJI

    Izložbe su otvorene u sklopu Fotofestivala kojeg je Fotoklub Zagreb, uz suradnju AZIT fotografske grupe iz Koreje, organizirao tijekom mjeseca svibnja i lipnja 2019. zajedno s predavanjima i prezentacijama na temu Hrvatske fotografije.

    Prva izložba pod nazivom 'Zagreb black and white' otvorena je 22. svibnja u Seoulu, u reprezentativnom prostoru u najstrožem centru grada. Izloženo je ukupno 60 fotografija od 53 autora, članova Fotokluba Zagreb.

    Druga izložba istog naziva otvorena je 1. lipnja u Nacionalnom kulturnom centru u gradu Jeonju. Posebnost ove izložbe je da su fotografije printane na tradicionalnom Korejskom Hanji papiru, koji fotografijama daje posebnu draž. Izložba ostaje otvorena do 19. lipnja.

    Obje izložbe su privukle veliki broj posjetitelja, a na otvorenju su bili utjecajni ljudi iz Korejskog kulturnog i političkog života, te veleposlanik RH u Koreji dr.sc Damir Kušen. Fotoklub Zagreb predstavljali su: Hrvoje Mahović, predsjednik kluba te članovi Biljana Knebl i Božidar Kasal.

    Važno je napomenuti da je, prema navodima organizatora, ovo prva skupna izložba Hrvatskih fotografa u Republici Koreji.

    Inače, ovo je već treći u nizu Fotofestivala koje je Fotoklub Zagreb organizirao izvan granica Hrvatske. Prvi je organiziran 2017. godine u Australiji (gradovi: Sydney, Melbourne i Canberra), a drugi 2018. godine u Kini (gradovi Shanghai i Hangzhou).

     

    Ukratko o Klubu

    Fotoklub Zagreb osnovan je 1892. godine i spada među najstarije fotoklubove u svijetu. Klub danas broji preko 300 aktivnih članova koji se okupljaju utorcima na klupskim druženjima. Godišnje klub organizira 20-ak izložbi, 30-ak predavanja na razne fotografske teme, te 10-ak tečajeva fotografija, a posebno treba spomenuti organizaciju bijenalne međunarodne izložbe Zagreb Salon. U klubu se čuva i bogata zbirka fotografija gotovo svih značajnijih hrvatskih fotografa od tridesetih godina do danas.
    Klub ima i bogatu međunarodnu suradnju s fotoklubovima i kulturnim institucijama iz Austrije, Slovenije, Finske, Italije, Australije, Novog Zelanda, Kine, Brazile, Koreje s kojima organizira izložbe i fotoradionice.

    PREDSJEDNIK FOTOKLUBA ZAGREB

    Hrvoje Mahović, dipl.ing.geod.

    • zgrada izložbe u gradu jeonju
    • izložba u Seoulu
    • izlozba u gradu jeonju2
    • zajednička fotografija-seoul
    • Mary Crnkovic Pilas_Rainy days and Mondays
    • Jeonju- govor predsjendika Kluba
    • Image44
    • Hrvoje Mahovic spooky_
    • Dren Butkovic_The cathedral in the spring PLAKAT
    • izlozba u gradu jeonju
  • Izložba "Žene snimaju"

    vrijeme: 07.03.2017. u 19.30

    mjesto: Fotoklub Zagreb, Ilica 29/3, 10000, Zagreb

    Prva nagrada Zrinka Lovrić

    Zrinka Lovrić

    Druga nagrada Valerija Dujmović

    Druga nagrada Ivana Planinić

    Ivana Planinić

    Treća nagrada Tamara Gkikas

    Tamara Gkikas

    Treća nagrada Ivana Planinić

    Ivana Planinić

    Treća nagrada Neda Rački

    Neda Rački

    Pohvale

    Ankica Rajačić

    Ankica Rajačić

    Ljubica Babac

    Ljubica Babac

    Maja Golac

    Maja Golac

    Neda Rački

    Neda Rački

    Vesna Špoljar

    Vesna Špoljar

    Vesna Špoljar

    Vesna Špoljar

    O izložbi Žene snimaju

    Postoji li bolji homage za žene na Dan žena od javnog i iskrenog vrednovanja i priznanja njihovog rada, svakodnevnog i onog umjetničkog. A to je upravo ono što Fotoklub Zagreb sada čini otvorenjem ove izložbe – pokazuje svijetu visoku razinu umjetničke kvalitete radova svojih članica, u sprezi sa tehničkom perfekcijom, ali i dodatnim, sveprisutnim, suptilnim ženskim izborom motive, kompozicijom i pogledom na svijet oko nas.

    Od osnutka Ženske sekcije Kluba 1973. godine, prema inicijativi i zamisli tadašnjeg predsjednika Đure Griesbacha te pod kasnijim vizionarskim vodstvom izuzetne i požrtvovne gđe Slavke Pavić, ta se aktivnost kontinuirano usavršava sve do današnjih dana. Postojanje takve sekcije, te pridavanje važnosti specifičnostima ženskog fotografskog izričaja, uz kontinuiranu široku promociju i izlagačku djelatnost, definiraju Fotoklub Zagreb kao sredinu u kojoj se uvažava ravnopravnost spolova i njeguju vrhunske europske kulturne stečevine.

    Žiri, sastavljen od isključivo muških članova Kluba, nije imao lak zadatak pri izboru. Svoje radove, na slobodnu temu, prijavile su 42 autorice izuzetno širokih fotografskih interesa i originalnih ideja, sa ukupno 163 rada, da bi na kraju bilo prihvaćeno 66 fotografija od 33 autorice. Bilo je tu predivnih portreta ispunjenih ljudskom toplinom, impresivnih crno-bijelih, gotovo grafičkih radova, prikaza svakodnevnog živahnog i zanimljivog uličnog života, makro fotografija i slika životinja, atmosferom ispunjenih fotografija pejzaža i veduta, dokumentarno zaustavljenih trenutaka, kolorističkih stilizacija i još mnogo toga.

    Širina pristupa, raznolikost interesa, stilova i tehnika vidljivi su i među nagrađenim radovima. Divne oči male Julije, Zrinke Lovrić, izviruju iz debelog krzna u reduciranom okolišu i privlače svu našu pažnju. Bravo, Prva nagrada! Valerija Dujmović predstavila se impresivnim crno bijelim fotografijama dinamičkih plesnih figura, teških za snimanje, uz vrhunsku kompoziciju, rasvjetu i kontrast. Fantastično zaustavljeni pokret i vrijeme – Druga nagrada. Fotografija “Eye”, Ivane Planinić, s ljudima na klupi u okruženju stakla, po ne znam koji put potvrđuje da ova autorica ima stvarno čudesno “oko” za izbor motiva i perspektiva – Druga nagrada. Staračke ruke na crnoj podlozi (“Only Time”, Tamare Gkikas) kod gledatelja izazivaju toplo suosjećanje i razumijevanje za jedan život koji je prošao – osvojena Treća nagrada. Neda Rački nas ponovno oduševljava motivom, kakve samo ona nalazi, igrom svjetla i sjene, snagom kontrasta kojim ona život u boji pretvara u crno bijelu “treću dimenziju” – Treća nagrada. Naša članica Vesna Špoljar, s izvanrednim smislom za opservaciju i naglašenom geometrijom, pokazuje nam krasan “sklad elemenata” na svojoj fotografiji istog naziva (Pohvala). Fotografija “Sjeta” u sepia tonu, iste autorice, zrači toplinom i šarmom i predstavlja svojevrsnu odu ženskoj ljepoti, onako kako ju žena vidi (Pohvala). I, dalje …, ne možemo sve nabrojiti.

    Nakon razgleda ove čisto ženske izložbe, zaključak je, bez imalo dvojbe: Žene članice su ponos i, brojeći one mlade, budućnost našeg kluba. Poželimo im puno uspjeha u budućem radu i dobro svjetlo.

    Božidar Kasal, AFIAP

  • Izložba 20 godina časopisa Oris: Spomen-park Dotrščina



    U subotu, 2. ožujka u 12 sati, u Oris Kući arhitekture, Kralja Držislava 3 u Zagrebu, otvara se izložba ''20 godina časopisa Oris: Spomen-park Dotrščina'' kojom se obilježava 20. godišnjica objavljivanja časopisa Oris.

    Izložba 20 godina časopisa Oris: Spomen-park Dotrščina

    Prvi broj časopisa Oris za arhitekturu i kulturu življenja, izašao je prije 20 godina, 2. 3. 1999. Ova važna obljetnica obilježit će se izložbom u Oris Kući arhitekture o Spomen-parku Dotrščina koji u povijesno-umjetničkom smislu predstavlja iznimnu simbiozu spomeničke baštine i krajobrazne arhitekture.

    Na izložbi će biti prezentirane autorske fotografije jednog od majstora suvremene hrvatske fotografije, Josipa Klarice, snimljene posebno za Oris. Osim Klaričinih fotografija obilježenih umjetničkim senzibilitetom, na izložbi će biti prezentirani i arhivski materijali, nacrti i skice o Dotrščini iz fundusa Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU te Muzeja suvremene umjetnosti, koji su ujedno i partneri izložbenog programa. Slavljenički 115. broj časopisa Oris donijet će prikaz Spomen-parka Dotrščina u tri priloga: umjetničke fotografije uvaženog fotografa Josipa Klarice praćene tekstom Tomislava Pavelića, vrijedan dokumentarni prikaz područja znanstvenice Sanje Horvatinčić te prilog Nenada Fabijanića o neizvedenom projektu Memorijalnog muzeja Dotrščina. Sve tri teme bit će zastupljene i na izložbi ovog projekta u kojem se ogledaju sve kvalitete koje Oris njeguje u svom djelovanju: trajnost, kvaliteta, vrednovanje baštine, promišljenost, interdisciplinarnost.

    Dotrščina je spomen-projekt ovih prostora s odmakom poslijeratnih godina, konstituiran čistom arhitekturom, smišljen uvjerljivo projektiranom predstavom i jasnim sredstvima. Predstavlja se ovdje kao tipičan rezultat i proklamacija onodobnih arhitektonskih natječaja: prije svega tražila se misao i ideja, dovoljno potvrđena dokazima inteligencije i likovne kulture autora. Kontinuirano otporan na mijene i trendove svoga vremena, uvjerljivi modernist, ali danas i aktualno utjecajan emisijom svojih crtanih misli, Šegvić nas i dalje podsjeća, upozorava: misao NE VENE.

    - Iz teksta Nenada Fabijanića, Gesta, potez, a ne mrlja, Oris 115

    Izvor: www.oris.hr

  • IZLOŽBA ČUVAJMO PČELE U NOVIGRADU

    ČUVAJMO PČELE

    Svjesni ugroženosti pčelinje vrste, naročito zbog prekomjernog i nekontroliranog korištenja pesticida, članovi Udruge pčelara Bujštine pokrenuli su niz aktivnosti kojima su željeli ukazati na velika uginuća pčela. U cilju borbe protiv trovača prirode, Udruga je pokrenula projekt "Čuvajmo pčele", a jedna od sastavnica projekta bio je i natječaj za amatersku fotografiju na temu pčela i pčelarstva. Idejna začetnica projekta je Dragana Pević, urednica portala Pčelari Bujštine, a u realizaciji joj je pomagao Marinko Blažević.

    Projekt je u početku financiran samo iz sredstava Udruge te je bio baziran isključivo na volonterskom radu aktivista, a nagrade najuspješnijim autorima fotografija su donacije članova Udruge, pčelara Bujštine. U vrijeme prezentacije radova s prvog natječaja, Grad Umag je u suradnji s pčelarskom udrugom, u travnju prošle godine, postavio dva velika panoa s porukama pčelara Bujštine na hrvatskom i talijanskom jeziku "Čuvajmo pčele - Salviamo le api!" i "Ne prskajte za vrijeme cvatnje, jer pčele povećavaju prinose! Evitate i pesticidi!" Ljetos raspisan i drugi natječaj za fotografiju na koji se javilo 30 fotografa amatera sa 73 fotografije, među kojima je stručna komisija odabrala i pčelinjim proizvodima nagradila najbolje.

    Prvu nagradu dobio je Hrvoje Sašek iz Zagreba za fotografiju snimljenu u Nacionalnom parku Paklenica, drugu nagradu zaslužio je Nino Salkić iz Senja, dok treću nagradu dijele Lili Lea Rušnjak iz Buzeta i Mario Radaković iz Zagreba. Prva izložba fotografija s natječaja postavljena je na međunarodnom sajmu pčelarstva u Zagrebu, a prvo predstavljanje u Istri upriličeno je u Novigradu. Izložba je otvorena za građanstvo do 22. veljače u radno vrijeme novigradske knjižnice, nakon čega izložba seli u Pazin na Dane meda, a u ožujku će biti postavljena u Umagu.

    IZLOŽBA ČUVAJMO PČELE U NOVIGRADU

    Otvaranje izložbe fotografija u novigradskoj knjižnici bilo je prigoda da se s posjetiteljima, uz prigodan kratki edukativni film, porazgovara o pčelinjim zajednicama te o korisnosti pčela za čovjeka i prirodu, o čemu je govorio predsjednik Udruge pčelara Bujštine Arduino Bubola.

    Bubola je napomenuo je da pčela jedina u životinjskom svijetu daje mnogo vrijednih proizvoda - med, matičnu mliječ, pelud ili cvjetni prah, propolis i pčelinji otrov, sve jedan korisniji od drugog. To je samo jedan od važnih razloga zašto sve više treba misliti na život pčela i njene velike važnosti za čovjeka i prirodu.

  • Izložba Danijele Ratkajec i Geerta Wachtelaera "Unutarnji krajolik"

    vrijeme: 03.09.2018. - 27.09.2018.
    mjesto: Fotogalerija Dubrava, Dubrava 51 a

    Izložba Danijele Ratkajec i Geerta Wachtelaera

    Daniela Ratkajec

    Izložba Danijele Ratkajec

    Rad Daniele Ratkajec uglavnom je usmjeren na istraživanje različitih odnosa, slojevitih stanja i napetosti između subjekata i nepoznatog. Ona najčešće uprizoruje vizualni identitet – uglavnom inspiriran s metafizičke točke gledišta, promatrajući tranzicije različitih stanja i oblika, manifestacija neobičnih “krajolika” svjetlosti i formi, istražujući i proučavajući odnose materije i duha. Kako se njezin rad sastoji od slojevitih struktura, uglavnom radi intervencije u području više medija, često korištenjem fotografije kao bitnog elementa, tako se posebno ističu fotografije snimljene na prostorima venecijanske lagune koje u fokus stavljaju odnos zatečenih situacija i stvaranje “unutarnjeg osobnog krajolika”. (Geert Wachtelaer)

    Geert Wachtelaer

    Izložba Danijele Ratkajec i Geerta Wachtelaera

    Geert Wachtelaer prvenstveno stvara u području eksperimentalnog filma i videa, te fotografije i instalacije gdje posebnu pozornost pridaje odnosu vizualnog i slojevitosti zvuka. Njegovi radovi najčešće prikazuju formiranje i istraživanje slojevitih unutarnjih stanja, snage koje mogu stvoriti različite napetosti među subjektima ili u odnosu subjekta i različitih ambijenata i krajolika. Promatrajući razne prijelaze stanja i oblika, istražujući odnose materije i unutarnjeg sadržaja u svom radu, Geert Wachtelaer često se usmjerava na ljudsku svijest i njene nepredvidive puteve, pokazujući “život” izvan konteksta koji su nam poznati, vizualno učestalo naglašavajući otuđenje i tamno, pa čak i uznemirujuće, iz psihološki otežane točke gledišta. Mentalno vrijeme je ključ njegovog rada. Bergsonovsko “duboko ja”, gdje različite konfiguracije pojedinih uspomena i iskustva potiču da svaki gledatelj čini različite izbore u doživljavanju, dok konkretna percepcija rezultira kinematografskim iluzijama o objektima i o subjektu. (Daniela Ratkajec, mag. art)

    Izvor: www.ns-dubrava.hr

  • Izložba fotografija "Zagreb i Zagrepčani 2018."

    vrijeme: 29.svibnja 2018 u 19:30
    mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III

    Izložba fotografija

    U žiriju su bili: Vinko Šebrek, AFIAP, ESFIAP, MFFKZ, predsjednik
    Božo Marijančić, EFIAP/b, član i Zvonimir Rendeli, član
    Na natječaj je do traženog roka na elektronsku adresu Fotokluba Zagreb je priospjelo 226 fotografija od 59 autora. Na izložbi ima 63 prihvaćene fotografije.

    Nagrade za najbolje fotografije:
    Prva nagrada: Vlasta Štalekar za fotografiju »AGM«
    Druga nagrada: Sandra Truntić za fotografiju »Korak nade«
    Treća nagrada Zvonko Radičanin za fotografiju »Živi punim plućima«

    Pohvale
    Fran Horvat za fotografiju »Hvala«,
    Željko Jovanović za fotografiju »Munja«
    Biljana Knebl za fotografiju »White Winter Day«
    Mirjana Porupski za fotografiju »Gornji grad«
    Neda Rački za fotografiju Lullaby i
    Zvonimir Veber za fotografiju »Svitanje na Jarunu«



    ZAGREBU NA DAR

    U povodu Dana grada Zagreba Fotoklub Zagreb već tradicionalno priređuje izložbu fotografija posvećenu Zagrebu i zagrepčanima, kao jedan od značajnijih događaja u životu, djelovanju i tradiciji kluba. Uvijek donosi nešto novo, prije svega nove autorice i autore, nove poglede i pristupe, nova iskustva i nade za dobrobit budućnosti kluba i fotografije.
    Pokrenuta davne 1965. godine, kao nacionalna fotografska manifestacija, da bi se uz kraće prekide i mijene u formalnom i sadržajnom smislu preoblikovala u klupsku likovnu manifestaciju sastavljenu iz dva dijela - natječaja za najbolju fotografiju i izložbu najboljih radova. Tako su se i ove godine na natječaj kluba primale pojedinačne autorske crnobijele fotografije i fotografije u boji svih vrsta, stilova, postupaka i procesa snimanja i obrade sa motivima, prizorima i događanjima koji su vezani za grad Zagreb. Na natječaj, do traženog roka na elektronsku adresu Fotokluba Zagreb je prispjelo 226 fotografija od 59 autora. Tročlano ocjenjevačko povjerenstvo je kroz dva anonimna izborna kruga pregledalo i ocijenilo sve prispjele fotografije i odabralo za izložbu 63 najbolje fotografije od 35 autora.

    Od rečenih fotografija ocjenjivačko povjerenstvo nominiralo je 15 najuspješnijih fotografija za odabir za nagrade i pohvale. U postupcima ocjenjenjivanja i odabira fotografija za izložbu, a posebno za nagrade i pohvale ocjenjivačko povjerenstvo je posebno vrednovalo: originalnost, aktualnost, koezistetnost, životost trenutka i poruku fotografije, te inovativnost, bogatsvo likovnog jezika, istraživački duh, znatiželju i maštovitost autorica i autora.

    Iz kruga nominirah 15 najuspješnijih, ocjenjivačko povjerenstvo je odabralo i dodjelilo tri nagrade (jedna prva, jedna druga i jedna treća) i 6 jednako vrijednih pohvala. Riječ je o fotografijama u kojima prepoznamo istančane likovne rukopise sa jasno postavljenim ciljevima, namjerama i porukama. Njihove fotografije predstavljaju divne primjere objektivnog fotografskog bilježenja stvarnosti i duboko subjektivno doživljavanje i svjedočenje o bitnim događanjima, prizorima i motivima, vrijednih fotografiranja. Otuda ocjenjivačko povjerenstvo zaključuje da su mnogi autorice i autori, posebno nagrađeni i pohvaljeni - pravi majstori fotografije i umjetnici istovremeno, koji ne samo ovim izloženim fotografijama, već sveukupnim svojim stvaralaštvom, promiču, potiču i utiču na razvitak fotografije kako u klubu tako u nacionalnim i internacionalnim rasponima. Autorice i autori izloženih fotografija daju vam ih da dar, da ih pogledate, osjetite i doživite na način, kao što su ih oni vidjeli i osjećali prije »odlučujućeg trenutka« pritiska na okidač fotoaparata.

    Vinko Šebrek, AFIAP, ESFIAP

  • Izložba fotografija Borisa Topličaneca " Dah istkan sjetom"

    vrijeme: 16.12.2017

    mjesto: Etnografski muzej Zagreb, Trg braće Mažuranić 14

    Dah istkan sjetom

  • "Moji kvadrati, moj svijet u četiri puta četiri", samostalna izložba fotografija Davorke Trbojević


    vrijeme: 02. 07. 2019. u 19:30
    mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III

    Izložba fotografija Davorke Trbojević

    „Krug je okrugao kvadrat“, piše u poznatoj knjizi dječjih izreka „Olovka piše srcem“.
    Dječja je spontanost otkrila u opisu kvadrata suštinu oblika koji ima središte i otvara se na četiri strane svijeta, ne sluteći da tako upućuje na prepoznato značenje u svim kulturama. Doista, četvrtastom obliku pridodaju se mogobrojna značenja: četiri godišnja doba, četiri elementa i četiri razdoblja života, a povezuje se i s onim što se odnosi na „materijalizaciju života“ (ono što naše oči vide!?).

    Nismo li u tom nabrajanju izgubili neposrednost dječjeg opažaja? Onu neposrednost koja će povezati suštinu stvari zajedno. Suprotno tome, mi učimo analizirati.
    Zato pitanje:
    Što je s krugom? U odnosu na krug koji nosi simboliku „svetog, božanskog, bezgraničnog“ ili predstavlja „geometrijski arhetip duše“ dobivamo „neraskidivu vezu između duhovnog i materijalnog, odnosno duše i tijela (Carl Jung). Beskrajna kombinacija tih dvaju oblika gradi se u istočnjačkoj mandali, otvarajući značenje k univeralnom i univerzumu.

    Kako je tu duboku simboliku proživjela i prepoznala Davorka Trbojević u ovom ciklusu fotografija?
    Sa vrlo malo detalja ili motiva u kvadratnom formatu imamo dojam cjelovitosti. Naime, svaki dio fotografije jednako je važan i zapažen, te se u fotografi ranim motivima u naznakama suprotstavljaju smjerovi, teksture, prostorni planovi, pravilno i nepravilno, svjetlo i tamno, statično i dinamično, veliko i malo, jasno i nejasno.

    Estetika crno bijele fotografije (od)miče suvišne detalje te sugerira i drugu „stvarnost“ pored ove zapažene. Koju? Tražimo upravo onu koju je izreklo dijete iz prve rečenice. Suštinsku.

    Dualnost oblika zabilježenih fotografijom (krošnja – oblak, stablo – ograda, grane – voda, toranj - oblak...) dotiče pitanje o suživotu različitih karakteristika. Čini se kao da autorica propituje značenja pojmova kojima često određujemo svijet oko sebe. No, već sljedeći niz fotografi ja odvest će nas korak ka jedinstvu. Naime, u nekim se fotografi jama nazire središnja ili kružna kompozicija, sugerirajući upravo odnos kruga u kvadratu, a dominacija jednog likovnog elementa drži nas na tom tragu.
    Gledateljima autorica predstavlja vizualne poruke koje preko vidljivog i poznatog sugeriraju nevidljivo i nepoznato. Niti u primisli joj ne mogu biti zakoni širenja svjetlosti u fizici te „dualna priroda svjetlosti i materije“.
    Kako je njen unutarnji habitus intuitivan, prikazani fotografski svjetovi ne ostavljaju nas samo s jednim značenjem ili asocijacijom.

    Igrajući se s veličinama u makro fotografiji (maslačak, trava, ruža...) maleni oblici dobivaju monumentalnost i značaj, dok će velike arhitektonske konstrukcije postati plošni uzorak linijskog prepleta.

    „Ništa nije kao što se čini“, stara je uzrečica i Davorka nas poziva na zaokret u promatranju svijeta. Koliko smo spremni odreći se ustaljenih načina gledanja i mišljenja?
    Na blagi način (a kako drugačije?) Davorka nas poučava zaokretu i promjeni. Sve to tako (i naopako) ne bi bilo moguće bez gledanja srcem (jer “samo se srcem dobro vidi“).
    Upravo zato što na fotografijama nema ljudske fi gure, prisutnost svjedoka postaje unutarnja.
    Tišina fotografija gotovo je čujna. Što nam govori?

    Nevenka Miklenić, prof.

  • Izložba fotografija Davorke Trbojević "Što intrigira... otkriva ili skriva ?

     

    vrijeme: 13. listopada u 18 sati - 26. listopada 2018
    mjesto: Galerija "SOL" Trnsko 34a, Zagreb

    Izložba fotografija Davorke Trbojević

    Što intrigira... otkriva ili skriva ?

    Priče o zagrebačkim i ponekim prozorima . . .


    Dugi niz godina Davorka Trbojević kolekcionarskom strašću "skuplja" fotografske kadrove zagrebačkih prozora. A svaki prozor bio četvrtast, okrugao, sa štukaturom ili je potpuno oronuo, stvara u promatrača vizualni doživljaj. Davorkini prozori bude emocije i potiču maštu. Svaki prozor je jedinstvena priča, pa je kolaž njenih fotografija istodobno kolaž priča o prozorima.

    Prozori su poput svjedoka u vremenu. U njih su utkane priče o arhitekturi, o dizajnu, o urbanom ritmu grada. Oni su i svjedoci prolaznosti vremena. Nažalost nekih prozora više nema... Davorkine fotografije su stoga vrijedan dokument o njihovom postojanju. Priča o prozorima je ujedno i priča o stanovicima i njihovoj brizi, ili ne brizi za životni prostor. A prozori? Svaki na svoj način ispunjava zadaću postojanja. Uloga im je dvojaka. S jedne strane oni mame poglede vanjskog svijeta, a s druge čuvaju intimu vlasnika od tih istih pogleda.

    Vesna Tomljanović, prof.

    Izložba fotografija Davorke Trbojević



  • Izložba fotografija dobitnika nagrade "Tošo Dabac"


    vrijeme: 7.svibnja 2019 u 19:30 sati
    mjesto: Fotoklub Zagreb, Ilica 29/III

    Izložba fotografija dobitnika nagrade

  • Izložba fotografija dobitnika nagrade za 2016. godinu "Toša Dabac"

    vrijeme: 16.05.2017.

    mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III

    Izložba dobitnika nagrade "Tošo Dabac" Josipa Klarice i Božidara Kasala

    Izložba fotografija dobitnika nagrade za 2016. godinu

    FOTOGRAFIJA - IDEALNI MEDIJ ZA KOMUNICIRANJE I IZRAŽAVANJE

    Naš svakodnevni život je vezan uz fotografiju. Ona je medij bez čije primjene je nezamisliv suvremeni život i prezentacija svijeta oko nas. Ona nas, između ostalog, uvodi u nove svjetove, koje nismo vidjeli, koje nismo poznavali, nekad čak niti znali da postoje. Ona nam pokazuje i podsjeća nas na vrijeme koje je prošlo, na događanja i promjene koje su se dogodile. Ona je informacija i sredstvo komuniciranja koje može prenijeti stvarnost, prikazati istinu i predočiti nam neponovljivost nekog trenutka. Fotografija je medij izražavanja umjetnika koji, uz pomoć fotoaparata, stvara svoja fotografska djela i izražava sebe, svoja doživljavanja stvarnosti, svoje osjećaje, svoja htijenja i utiske, svoje stavove....

    Sve ovo navedeno ne treba shvatiti kao neku vrste rasprave o karakteru i značaju medija fotografije, već kao riječi neophodnog uvoda u izložbu fotografija Božidara Kasala pod nazivom “Mojih pola svijeta” i značajni događaj - svečanost uručenja nagrade ”Tošo Dabac” ovom iznimnom autoru. Nagradu mu je dodijelio njegov Fotoklub Zagreb kao posebno priznanje za izuzetna stvaralačka ostvarenja i osobit doprinos promociji i afirmaciji umjetničke fotografije i fotografske umjetnosti. Zapravo, riječ je o nagradi za životno djelo, jer Kasal je svojim dugogodišnjim bavljenjem fotografijom, posebno dokumentarnom i umjetničkom i kontinuiranom aktivnošću na predstavljanju i promicanju autorske fotografije, umjetničkim djelovanjem i sudjelovanjem na domaćim i međunarodnim natječajnim izložbama fotografije, posebno onima pod pokroviteljstvom FIAP-a (Međunarodne federacije fotografskih umjetnosti), dao značajan doprinos razvoju, afirmaciji i kvaliteti fotografije i fotografskog stvaralaštva Fotokluba Zagreb i fotografije uopće.

    Izložba fotografija dobitnika nagrade za 2016. godinu

     

    Tematsku izložbu ”Mojih pola svijeta”, Kasal je oblikovao izborom putopisnih fotografija iz svog širokog i raznolikog fotografskog opusa, nastalih tijekom njegovih putovanja svijetom u posljednih četrdesetak godina. One objedinjuju dvije njegove velike ljubavi i strasti, a to su – putovanja i fotografija. Putovanja, da bi vidio i doživio svijet i fotografija, da bi taj svijet zabilježio svojim fotoaparatom. Izložba nam, ujedno, pruža uvid u karakter i prirodu njegovog stvaralaštva, od fotoreportaže do umjetničke fotografije.

    Izložba fotografija dobitnika nagrade za 2016. godinu

     

    Putopisna fotografija obuhvaća središnji i najveći dio njegova stvaralaštva. Na svojim putovanjima kroz više od šezdeset zemalja svijeta snimio je na desetke tisuća fotografija na filmu ili u vidu digitalnog zapisa. Zbog ograničene veličine izložbenog prostora, morao je pronaći kompromis između kvalitete i zanimljivosti fotografija, s jedne strane, i broja zemalja gdje su snimljene, s druge strane. Tako je i nastao upečatljiv naslov izložbe. Kasal je za izložbu odabrao 40 fotografija koje je snimio u 30 zemalja svijeta, od kojih izdvajam samo neke: Kuba, Amerika, Meksiko, Kanada, Brazil, Argentina, Indija, Kenija, Gvatemala, Kina, Japan, Rusija, Engleska, Finska, Turska, Italija i druge.

    Izložba fotografija dobitnika nagrade za 2016. godinu

     

    Osim vlastitih utisaka, fotografije prikazuju duh i ozračje i, na neki način, čak i demokratski status i kvalitetu življenja ljudi tih zemalja. Izbor fotografija uključuje ambijentalne i nacionalne specifičnosti, prirodu, portrete, prikaze običaja, folklora i načina života, daje uvid u spoj kulturne i arhitektonske baštine i sadašnjeg trenutka razvoja pojedinih društava. Boja i pažljivo odabrano svjetlo daju dodanu vrijednost kod predstavljanja ovako različitih motiva, različitih rasa i boja kože, povijesnog razvoja narodnih nošnji u različitim dijelovima svijeta, i sl. Bojom naglašava i ambijent pa i prikaz načina i uvjeta života u tim zemljama.

    Unatoč raznolikosti izbora motiva, fotografskih postupaka i izričaja, kroz sve se slike isčitava konzistentnost Kasalova fotografskog umjetničkog rada i poetike te umjetnički rukopis autora. Njegove fotografije su doista posebne, one povezuju sve ono što umjetnost čini umjetnošću: emocije, uočavanje detalja i smisla za vrijeme, sadržaj, informativnost i preciznost u izrazu.

    Izložene fotografije otkrivaju Kasala ne samo kao autora, već i kao čovjeka, kao ljubopitljivu osobu širokih svjetonazora i interesa, čovjeka sposobnog da komunicira čak i s ljudima čiji jezik uopće ne razumije. Njegove fotografije govore univerzalnim jezikom, koji svi razumiju. Fotografija je za njega idealni medij za komuniciranje i izražavanje. Reći će: ”Fotografija je čudo, čovjek koji nikad nije vidio sebe na slici, pogledom na ekran fotoaparata, može postati drag prijatelj. Fotografija te približava ljudima, ona te potiče da svijet gledaš drukčije, dublje, šire, jasnije, više analitički i dokumentarno, likovno i izražajno”. Ja bih na kraju još dodao, fotografija nas informira, uči, obrazuje i utiče na naše mišljenje, stavove i emocije. Fotografija ne mijenja svijet, ali snaga njene naracije i poetike utječe na osjećanja ljudi, njihovo raspoloženje i njihovo djelovanje.

    Vinko Šebrek AFIAP, ESFIAP

    Što je Gregor Samsa vidio kroz prozor?

    Čini mi se da Klaričinu izložbu prvenstveno treba sagledavati kao djelatnost na fotografiji u smislu jednog osebujnog koncepta, i da je taj njen dio viđenja značajniji od samih ostvarenja, što uopće ne znači da su one manje zanimljiva ili unutar njegovog opusa manje značajna. Upravo suprotno, no prvi je sagled po funkciji obuhvatniji, širi, i, rekao bih, po posljedicama van Klaričina djela i njegove fotografske osobe po interventnosti u mišljenju o forografiji nezaobilaznije.

    Izložba fotografija dobitnika nagrade za 2016. godinu

     

    O čemu se naime radi? Na prvi pogled imamo pred sobom izričito osobenjački pristup fotografiji (ne žanru, ne trendu) koji svojim ostvarenjima polemizira o mogućnosti fotografije kao jezika u njenom jednom uskom i strogom vidu, vidu zanemarenom ili omalovažavanom, a taj je konstruirana, režirana fotografija, fotografija „slikarskih mrtvih priroda“. Klaričin naizgled konzervativni (skoro arheološki) pristup površnijem „čitaču“ ne otkriva s prve svoj bitni polemički argument: stečeno i promišljeno iskustvo fotografskog moderniteta artikulirano u naizgled preživjeli postupak koji nas prisiljava da u i usprkos moderniteta otkrivamo otkriveno i prepoznajemo znano.

    Izložba fotografija dobitnika nagrade za 2016. godinu

     

    Primijeniti klasifikacijski (a time i kvalifikacijski) naziv postmodernizam jednostrano je i osiromašujuće: Klaričina fotografska djelatnost intervenira u poimanje moderniteta više no što bi mu nametala svoja rješenja i postupak.

    Izložba fotografija dobitnika nagrade za 2016. godinu

     

    Izričito aestetski (ali ne i asketski) njegovi asamblaži bizarni po sukobljenim trivijalnostima i apsurdnim nostalgijama govore o otvorenom polju izbora komentirajući ironično suženost „trendova“ fotografije danas i u nas, „nečitkost“ komentira tehničku savršenost ispraznog obrasca, a ispisani naslovi fotografija igraju s gore navedenim igru dvostrukog dna: Gregor Samsa na prozoru dakako nije samo asocijativni homage Kafki niti mogući amblematičan naslov izložbe kao inventure njegovih imaginarnih prizora, već fotografskim sredstvima postavljen nezaobilazan polemički zahtjev da mišljenje o fotografiji otvori i taj prozor.

    Albert Goldštajn 1984

  • Izložba fotografija Glorije Lizde u Galeriji PM

    vrijeme: 04.09.2018. - 09.09.2018.
    mjesto: Zagreb, Galerija PM, HDLU

    Izložba fotografija Glorije Lizde u Galeriji PM

    Glorija Lizde će se u Galeriji PM predstaviti serijom fotografija F20.5, kojom je diplomirala na studiju Fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

    Serija fotografija je potaknuta te uprizoruje sjećanja na razdoblje u kojem je umjetničin otac bolovao od shizofrenije. Rekreirajući njegove vizualne halucinacije Glorija stvara novo okružje u koje postavlja svoje dvije sestre i sebe kako bih prikazala utjecaj shizofrenije na pojedinca, ali i na odnose unutar njezine obitelji. Fotoaparat koristi kao terapeutsko sredstvo pomoću kojeg reinterpretira prošlost te preispitujem vlastiti identitet.

    U procesu demistificiranja onoga što ju okupira, pokušava naći nešto između materije i duhovnosti, pogoditi trenutak između života i smrti. U svom se radu koncentrira na čovjeka jer smatra kako ništa ne govori više o vremenu i trenutku od izraza lica i pokreta tijela.

    Biografija:
    Glorija Lizde rođena je 1991. u Splitu. Završila je preddiplomski studij Filma i videa pri Umjetničkoj akademiji u Splitu te diplomski studij Fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. U svom fotografskom radu bavi se temama obiteljskih odnosa, sjećanja i identiteta.
    Ostvarila je dvije samostalne izložbe te sudjelovala na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu od kojih izdvaja Being/Seeing (QUAD Gallery, UK), Parallel Intersection Lisboa, Država u krevetu (Galerija umjetnina Split), Nova imena (ULUPUH), ISPIT 2015 (Galerija SC) te Rovinj Photodays 2016 (Muzej za umjetnost i obrt Zagreb).
    Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika te dobitnica Dekaničine nagrade za rad na seriji fotografija F20.5.

    Izvor: www.hdlu.hr

  • Izložba fotografija Ivana Posavca "Popuštanje trenutku"

    vrijeme: 11. svibnja 2018. u 19 sati
    mjesto: GALERIJA KAJ – Zagreb, Ilica 34 (na kraju dvorišta)

    Izložba fotografija Ivana Posavca

    Ivan Posavec rođen je 1951. godine u Dužici kraj Siska. Na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju diplomirao je filmsko snimanje godine 1980. u klasi profesora Nikole Tanhofera. Magistrirao je fotografiju 1984. kod Dragoljuba Kažića na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Dobitnik je Nagrade Tošo Dabac, 1992. i Nagrade Grada Zagreba, 2003. S Mijom Vesovićem godine 1979. osniva grupu MO (Meko okidanje).

  • Izložba fotografija Julije Domac "Zagrebačke priče"

    vrijeme: 07.05 u 19.30 - 21.05. 2018.
    mjesto: Knjžnica i čitaonica Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb

    Izložba fotografija Julije Domac

    U fotografskom objektivu Julije Domac

    Koliko je potrebno za sreću, dobrotu, ljepotu i radost života pokazuje nam fotografkinja Julija Domac, članica Fotokluba Zagreb, svojim fotografijama na svojoj trećoj samostalnoj izložbi pod nazivom Zagrebačke priče.
    Za kolekciju od 17 fotografija, koliko ih je izložila, kao lajtmotiv je uzela izreku svjetski poznatog književnika i nobelovca Ive Andrića:“Čudno je to kako je malo potrebno da budemo sretni, i još je čudnije kako nam baš to malo nedostaje.“
    Stručnjaci kažu da sreća ne ovisi samo o okolnostima u kojima živimo i radimo, već i od nas samih, kakvi smo kao ljudi, pa tako bez obzira na životne okolnosti, bit ćemo onoliko sretni i zadovoljni kakvi smo kao ljudi. Fotografija i fotografsko stvaralaštvo dobra je poveznica između sretnih i nesretnih okolnosti, pa ih Julija u svom stvaralaštvu inovativno koristi.
    Svaka njena fotografija ima svoju priču ili komentar različitih životnih situacija ili problema, pobuđuje razmišljanja, postavlja zagonetke.
    Julija Domac svojim fotoaparatom bilježi zagrebačku svakodnevicu, naizgled obične i jednostavne gradske prizore, događanja i motive.
    Posebno je raduju susreti i razgovor s ljudima na ulicama, trgovima, tržnici, parkovima i peronima. Fotografira ih izrazito subjektivnim pristupom u trenutku koji samo njezino oko prepoznaje.
    Njezine fotografije imaju izrazito značajnu dokumentarnu, narativnu i estetsku vrijednost, a spontanost fotografiranih osoba, posebno žena i djece, njihova jednostavnost, prirodnost, njihovi iskreni, povjerljivi pogledi istovremeno otkrivaju autoričin likovni izraz i njezin osobni, izrazito osjećajni odnos prema ljudima, ženama i djeci. Pritom ne smijemo zanemariti širi kontekst u kojem Julija Domac prikazuje Zagreb i Zagrepčane. Ona svojim fotografijama prezentira Zagreb i njegove ljude, stanovnike, goste, turiste, slučajne prolaznike. Ona prikazuje razna događanja, dinamiku grada, interakciju ljudi. Ona fotografira ono što voli i poštuje. Otuda njene fotografije uz dokumentarnost, kao autentični i realni odraz stvarnosti i svijeta oko nas nude i druga značenja – metafore svakodnevnog života koje najčešće svojim fizičkim izgledom ne daju potpune odgovore gledatelju, već postavljaju pitanja i daju mogućnost drugačijeg viđenja i drugačijeg mišljenja s obje strane stvarnosti.


     Vinko Šebrek, AFIAP, ESFIAP
     Počasni predsjednik Fotokluba Zagreb

    Izložba fotografija Julije Domac

    Izložba fotografija Julije Domac

    Izložba fotografija Julije Domac

    JULIJA DOMAC
    Rođena je,živi i radi u Zagrebu. Danas radi kao učiteljica i nastavnica geografije u COO“Goljak“ i COO
    „Vinko Bek“. Intenzivnije se počinje baviti fotografijom u studentskim danima.
    2008. postaje članica Fotokluba Zagreb, od kada se bavi izlagačkom djelatnošću.

    Kao članica Fotokluba Zagreb izlagala je na stotinjak domaćih i međunarodnih žiriranih izložbi, na
    kojima je osvojila brojne nagrade i pohvale.

    Samostalne izložbe:

    Izložba fotografija povodom Svjetskog dana voda u Knjžnici i čitaonici
    Bogdana Ogrizovića „Oda vodi“ 22.03.2013.

    „Portretiranje života“, Caffe bar LP, u organizaciji udruge Fijaker, 29.11.2013.

    Ovo joj je treća samostalna izložba.

    Koncept izložbe: Julija Domac
    Predgovor: Vinko Šebrek, AFIAP,ESFIAP
    Lektura: Đurđa Zrinščak
    Likovni postav: Davor Curić, Julija Domac, Mladen Fliss, Ivana Planinić
    Dizajn kataloga: Davor Curić


    Organizacija: KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA
    KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA
    PRERADOVIĆEVA 5, 10 000 ZAGREB

    Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

     

    JULIJA DOMAC
    Rođena je,živi i radi u Zagrebu. Danas radi kao učiteljica i nastavnica geografije u COO“Goljak“ i COO
    „Vinko Bek“. Intenzivnije se počinje baviti fotografijom u studentskim danima.
    2008. postaje članica Fotokluba Zagreb, od kada se bavi izlagačkom djelatnošću.

    Kao članica Fotokluba Zagreb izlagala je na stotinjak domaćih i međunarodnih žiriranih izložbi, na
    kojima je osvojila brojne nagrade i pohvale.

    Samostalne izložbe:

    Izložba fotografija povodom Svjetskog dana voda u Knjžnici i čitaonici
    Bogdana Ogrizovića „Oda vodi“ 22.03.2013.

    „Portretiranje života“, Caffe bar LP, u organizaciji udruge Fijaker, 29.11.2013.

    Ovo joj je treća samostalna izložba.

    Koncept izložbe: Julija Domac
    Predgovor: Vinko Šebrek, AFIAP,ESFIAP
    Lektura: Đurđa Zrinščak
    Likovni postav: Davor Curić, Julija Domac, Mladen Fliss, Ivana Planinić
    Dizajn kataloga: Davor Curić


    Organizacija: KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA
    KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA
    PRERADOVIĆEVA 5, 10 000 ZAGREB

    Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

     

    Izložba fotografija Julije Domac

  • Izložba fotografija Snježane Požar "IZRAEL, ŽEDAN I VODE I LJUBAV"

    86. SAMOSTALNA IZLOŽBA UMJETNIČKE FOTOGRAFIJE

    Uz Međunarodni skup: “ MEDIJI I ISTINA“

    Hotel ARKADA Stari Grad, otok HVAR, od 3. do 5. svibnja 2018

    Izložba fotografija Snježane Požar

    Čitava je životna priča SNJEŽANE POŽAR vezana uz montažu, film i fotografiju.
    Iza sebe je ostavila trag u brojnim izložbama i filmovima, objavljenim radovima, nagradama i pohvalama. Više od pet desetljeća je članica Foto-kluba Zagreb, pa je kroz to vrijeme zaustavila tisuće neponovljivih trenutaka u vremenu i prostoru.
    Ono što ostvarenje Snježane Požar razlikuje od radova mnogih drugih fotografa, su njezini trenuci jedinstvenosti i izvornosti. A takvih bljesaka u njenom fotografskom životu nastalo je doista mnogo. Njen stvaralački opus ne možemo smatrati dovršenim što nam potvrđuju posljednjih godina brojne izložbe po cijeloj Hrvatskoj, preko Pariza, Lisabona, Oradeje, Gradza i Ljubljane, na kojima lako otkrivamo, s koliko mašte uspijeva realizirati svoje slike. Poznavaoci njena rada složit će se kako je jedno od njenih umijeća učiniti značajnim ono što je naizgled manje značajno. Privid je to jednostavnosti iza kojeg stoji njen vlastiti fotografski svijet, sastavljan od cijelog niza sekvenci koje tek sagledane u zajedništvu u svojoj jedinstvenosti prerastaju u krajnje profinjenu kompoziciju. Nije to kompozicija jedne slike, nju tvori cijeli opus sačinjen od nadahnutih detalja ugrađenih u svaku pojedinačnu sliku. U tom je kontekstu i njen fotografski izražaj u svojoj cjelovitosti vrlo jasan i živ, ali precizan i samo od nje određen.
    Zdenko Kuzmić, profesor

    Izložba fotografija Snježane Požar

    Uz mnoštvo svojih zanimanja, Žana je prije svega okrenuta slici, montaži, filmu, fotografiji i duboko zadubljena u nju.
    Još kao filmska montažerka u Hrvatskoj televiziji godinama je potvrđivala svoje umijeće biranja i „kolažiranja“ najboljih snimateljskih radova, postižući uvjerljivu dramsku cjelinu bilo reportaže,
    vijesti ili cjelovitog dokumentarnog filma. Ne mali broj puta i sama se poduhvatila režijskog posla.
    Danas Žana voli i radi fotografiju i to upravo onu koja nas ne ostavlja ravnodušnima.
    Pred njenim slikama zastajemo i s posebnom pažnjom pokušavamo prodrijeti u ono što je htjela reći ili,
    što i zašto je baš to zabilježila okom svoje kamere.
    Uspjela je dočarati sam život i lijep i tužan i ružan, vapaj i molitvu, smirenost i čežnju.
    Snježana Požar se stalno potvrđuje novim izložbama, vrsna majstorica fotografije, izvanredno uočenih karakterističnih detalja samih mjesta, stvari i prostora. Što reći na taj neumorni, stvaralački nemir
    nego to, da nastaje iz ljubavi i znanja koje ne čuva samo za sebe već uspješno prenosi svojim učenicima, prijateljima, djeci i znancima.
    Uz sav stalni rad rodila je i odgojila tri sina, sada već odrasla, radišna i odgovorna čovjeka od kojih ima šest šestero unuka i svi žive u Zagrebu.
    Milka Ganza, novinar

    Izložba fotografija Snježane Požar



    Snježana Požar

    Rođena je 1945. godine u Borovu Naselju kod Vukovara, par
    godina živi u Splitu, kao dijete od 4 godine dolazi u Zagreb.
    Školu primijenjene umjetnosti završila je u Zagrebu, Odsjek za likovnu
    i tehničku obradu fotografije 1966. godine. Članica je „Foto kluba
    Zagreb“ od 1963. godine. Tijekom srednje škole snima za "Telegram“,
    „Studentski list" i „Školske novine“. Od 1971. kada se zapošljava na
    RTV Zagreb, kao filmski montažer gdje ostaje sve do svog odlaska u
    mirovinu 1994.godine. Kasnije surađuje s „Vijenac“, „Tehnička kultura“ i „Slobodna Dalmacija“.
    Uz rad upisuje Kazališnu akademiju, Odjel za filmsku i elektroničku montažu, koju diplomira 1981.u klasi Prof. Radojke Tanhofer, Prof. Hrvoja Turkovića i Dr. Prof. Ante Peterlića. Upisuje postdiplomski studij komunikologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu koji je završila 1987. godine.
    Kao profesor – vanjski suradnik 1984.-86. predaje filmsku i elektroničku montažu u Centru za odgoj i obrazovanje u kulturi u Zagrebu. Na Akademiji za kazalište, film i TV, predaje elektroničku montažu kod Prof Branka Ivande, 1985.-87.g. Isti predmet predaje i na Studiju novinarstva na Fakultetu političkih znanosti 1989. kod Prof. Maria Plenkovića.
    Za zalaganje i rad u Fotoklubu „Zagreb“ uručena joj je „Zlatna značka“ Kluba 1998. Dobitnica je „Priznanja“ uz 110. godišnjicu Kluba i „Zahvalnica“ uz 115. godišnjicu Kluba.
    Izlagala je na više od 300 natječajnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Za to je dobila mnoge nagrade i pohvale. Održala je 85 samostalnih izložbi fotografija u Hrvatskoj, Zagreb, Osijek, Virovitica, Rijeka, Knin, Split, Vis, Zelina, Zadar, Jelsa, Vrboska , Rudine, Stari Grad i Palmižana na Hvaru te Plitvička jezera, u Francuskoj (Pariz, Creteil i Douville), Austriji (Graz), Rumunjskoj (Oradeja), Portugalu (Lisabon), Crnoj Gori (Tivat), Slovačkoj (Banska Bistrica) i Sloveniji (Postojna i Ljubljana).
    Za izlagački rad Klub joj 2005. godine dodjeljuje počasni naziv „Istaknuti izlagač“ a godine 2008. počasno zvanje “Kandidat majstor fotografije“. Dobitnica je „Povelje“ povodom 60-te obljetnice Hrvatske zajednice tehničke kulture za 2006. godinu. Godišnju nagradu za 2006. "Dr Oton KUČERA" Zagrebačke zajednice tehničke kulture, nagradu „Tošo DABAC“ za životno djelo 2008. i „Povelju August TRAJTIĆ“ 2012. za promicanje ugleda „Fotokluba Zagreb“ u domovini i svijetu. Fotografije su joj tiskane u knjigama „Putovanje biblijskim zemljama“, „MAJSTORI HRVATSKE FOTOGRAFIJE“, „Fotografkinje“, „ SLIKE VREMENA“ i „U SUSRET VREMENU“ 2013. Režirala je, snimala kamerom i 30 fotografija za „ŽEŽIN Sv. IVANA 2010“ u trajanju 35min, za Vrbosku na Hvaru. Samostalno je postavila više od 200 izložbi. U 2015.- 2016. god. sudjeluje u EU projektu „Edukacija žena u malim sredinama“ koji je trajao 11 mjeseci. Snimila je 60 fotografija iz aviona za TZ Vrboska, koje se koriste u propagandne mape i kataloge otoka Hvara.
    Vladko Lozić, iz FKZ

  • Izložba fotografija Snježane Požar "Neobični Pariz"

     

    vrijeme: 15.06. -06.07.2018. otvorenje u 19:00
    mjesto: Galerija SOL Trnsko 34, Zagreb
    Organizator: udruga Fijaker



    Izložba fotografija Snježane Požar

    Izložba je nastala u više navrata mojim odlascima u Pariz. Volim promatrati ljude na ulicama, njihova raspoloženja, veselje ili rad. Ovom izložbom želim pokazati "običan" Pariz grad ljepota i užurbanosti, ali ne onakav kakav uvijek vidimo na razglednicama. Uvijek sam satima hodala Parizom i starim centrom ali i novim dijelom.

    Izložba fotografija Snježane Požar

    Fotografije Snježane Požar višestruko su zanimljive i intrigantne. Prvo, one su vrlo realistične. Drugo, one izazivaju pozornost zbog odabira zanimljivih motiva. Treće, one potiču na razmišljanje, jer odaju sliku određenoga trenutka, raspoloženja ili odnosa prema sredini i vizurama. Sva ta složenost kompozicije i izričaja date su na jednostavan način, koji baš zbog toga upozorava na jedinstvenost i autentičnost autorskoga pristupa, izražajnim portretima ili zanimljivim krajolicima, unose određene emocije i prisjećanja.
    Svaka fotografija Snježane Požar u tom je smislu posebna umjetnička tvorevina. Pomnijim promatranjem bilo koje njene fotografije zapaža se da u nju unosi 'dušu', da je puna suzdržane emocije, koja u detalju zadobiva onu potrebnu izražajnost kojoj autorica teži. Tu nije riječ o pukoj 'faktografiji' već o stalnoj potrazi za novim izričajem, novom igrom svjetlosti. U tom smislu svaka nova izložba ove vrsne umjetnice svoga zanata osigurava nove domete i izaziva povećanu pozornost gledateljstva.
    Ante Gavranović, novinar

    Izložba fotografija Snježane Požar

     

    Izložba fotografija Snježane Požar
    Snježana Požar

    Rođena je 1945. godine u Borovu Naselju kod Vukovara, par godina živi u Splitu, kao dijete od 4 godine dolazi u Zagreb.
    Školu primijenjene umjetnosti završila je u Zagrebu, Odsjek za likovni tehničku obradu fotografije 1966. godine. Članica je „Foto kluba
    Zagreb“ od 1963. Tijekom srednje škole snima za "Telegram“, „Studentski list" i „Školske novine“. Od 1971. kada se zapošljava na RTV Zagreb,
    kao filmski montažer gdje ostaje sve do svog odlaska u mirovinu 1994.godine. Kasnije surađuje s listovima „Vijenac“, „Tehnička kultura“ i „Slobodna Dalmacija“.
    Uz rad upisuje Akademiju za kazalište, film i TV, odjel za filmsku i elektroničku montažu, koju diplomira 1981.u klasi Prof. Radojke Tanhofer, Prof. Hrvoja Turkovića i Dr. Prof. Ante Peterlića. Upisuje postdiplomski studij komunikologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu koji je završila 1987.
    Kao profesor – vanjski suradnik 1984.-86. predaje filmsku i elektroničku montažu u Centru za odgoj i obrazovanje u kulturi u Zagrebu. Na Akademiji dramskih umjetnosti, predaje elektroničku montažu kod Prof. Branka Ivande, 1985.-87.g. Isti predmet predaje i na Studiju novinarstva na Fakultetu političkih znanosti 1989. kod Prof. Maria Plenkovića. Od početka 2006. do kraja 2010 god. predaje na srednjoj strukovnoj školi: “Slava Raškaj“ četiri stručna predmeta (crno – bijelu fotografiju i digitalno snimanje). Od početka 2012. U „Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna“ predaje fotografiju nižim razredima a digitalno snimanje i elektroničku montažu maturantima.
    Za zalaganje i rad u Foto klubu „Zagreb“ uručena joj je „Zlatna značka“ Kluba 1998.
    Dobitnica je „Priznanja“ uz 110. godišnjicu Kluba i „Zahvalnica“ uz 115. godišnjicu Kluba.
    Izlagala je na više od 300 natječajnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Za to je dobila mnoge nagrade i pohvale.
    Član je Hrvatskog novinarskog društva od 1991.god, a član Matice hrvatske od 1994. godine.
    Održala je 87 samostalnih izložbi fotografija u Hrvatskoj, Zagreb, Osijek, Virovitica, Rijeka, Knin, Split, Vis, Zadar, Zelina, Jelsa, Vrboska, Palmižana, Rudine i Stari Grad na Hvaru te Plitvička jezera, u Francuskoj (Pariz, Creteil i Dauville), Austriji (Graz), Rumunjskoj (Oradea), Portugalu (Lisabon), Crnoj Gori (Tivat), Slovačkoj (Banska Bistrica) i Sloveniji (Postojna i Ljubljana).
    Za izlagački rad Klub joj 2005. godine dodjeljuje počasni naziv „Istaknuti izlagač“ a godine 2008. počasno zvanje “Kandidat majstor fotografije“. Dobitnica je „Povelje“ povodom 60-te obljetnice Hrvatske zajednice tehničke kulture za 2006. godinu.
    Godišnju nagradu za 2006. "Dr Oton KUČERA" Zagrebačke zajednice tehničke kulture.
    Nagradu „Tošo DABAC“ za životno djelo 2008. i „Povelju August TRAJTIĆ“ 2012. za promicanje ugleda „Fotokluba Zagreb“ u domovini i svijetu. Fotografije su joj tiskane u knjigama „Putovanje biblijskim zemljama“, „MAJSTORI HRVATSKE FOTOGRAFIJE“, „Fotografkinje“, „ SLIKE VREMENA“ i „U SUSRET VREMENU 21.“ 2013. godine. Počasni je član Foto kluba Virovitica.
    Režirala je, snimala kamerom i 30 fotografija snimila za „ŽEŽIN Sv. IVANA 2010“ u trajanju 35min, za Vrbosku na Hvaru.
    Samostalno je postavila više od 200 izložbi. U 2015.- 2016. god. sudjeluje u EU projektu „Edukacija žena u malim sredinama“ koji je trajeao 11 mjeseci. Snimila je 60 fotografija iz aviona za TZ Vrboska, koje se koriste u propagandne mape i kataloge otoka Hvara.

    Galerija fotografija sa izložbe

    • img_20180615_193015
    • img_20180615_193010
    • img_20180615_191701
    • img_20180615_191645
    • img_20180615_191638
    • img_20180615_191632
    • img_20180615_191619
    • img_20180615_191612
    • img_20180615_191557
    • img_20180615_191552
    • img_20180615_191543
    • img_20180615_191540
    • img_20180615_191538
    • img_20180615_190317
    • img_20180615_190310
    • img_20180615_190308
    • img_20180615_190256
    • img_20180615_190247
    • img_20180615_190242
    • img_20180615_190232
    • img_20180615_190227

    .be

  • Izložba fotografija Tirić Dražen - "MODELS"

    vrijeme: 09. svibnja 2017 u 18:30 sati

    mjesto: Galerija Vladimira Horvata, Trg žrtava fašizma 14, Zagreb

    Tirić Dražen izlaže fotografije koje su nastale u periodu od protekle 2 godine, u suradnji s domaćim i stranim modelima.

    Izložba se može pogledati svakim radnim danom od 09.05. do 17.05.2017

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.