"Triptih": Grupna izložba fotografija polaznika MPA u Slovenskom domu Zagreb

Grupna izložba fotografija pod nazivom "Triptih" okupit će polaznike MPA Akademije - Škole glazbene produkcije i multimedije (https://mpa.com.hr/), preciznije polaznike programa Primijenjene Fotografije i njihove fantastične radove u formatu modernog triptiha.

Pod organizacijskom palicom Leonore Bedić (Ribek Artz), izložba se održava u Slovenskom domu u Zagrebu, na adresi Masarykova 13(Prvi kat). Otvorenje izložbe počinje 5. lipnja u 19h, a radovi se mogu pogledati i preostale dane do 19. lipnja (između 10 i 13h). Ulaz za sve posjetitelje je besplatan!

Izložbu podržava kulturno-umjetnički portal Ludvig dizajn (https://www.ludvig-designe.com/) i Udruga Fijaker, dok je za grafičko oblikovanje vizuala zaslužan Divisyon - kreativna digitalna agencija iz Rijeke (https://divisyon.com/hr/naslovna/). Autorica naslovne fotografije je Monika Miloš.

AUTORICE/AUTORI I NAZIVI FOTOGRAFIJA:

Imran Eren Ottas - Tren

Tin Juraković - Life of a nihilist

Ines Cvetko - Sam na ulici

Luna Bogdanović - Film

Helena Ernoić - Naslijeđe

Mario Režić - Oni su među nama

Danijela Sabo - After all, it's all just a memory

Monika Miloš - Dodiri od stakla

OSVRT GRUPNE IZLOŽBE FOTOGRAFIJA - “ TRIPTIH ”

Što je to fotografija i mijenja li ista svoju stilsku izražajnost u figuri u duhu vremena naših života? Fotografija je prvenstveno zanimljivo i moćno sredstvo izražavanja. U pisanim tekstovima o fotografiji uvijek se navodi kako istu čini točnost, istinitost i brzina; međutim danas se ta granica lagano briše i ona postaje sveprožimajuća u svim točkama djelovanja, odnosno interesa. Uveliko to prikazuju sve navedene fotografije polaznica/ka programa Primijenjene Fotografije u sklopu MPA Akademije. Svaki od autora vidljivo prikazuje svoje kretnje koje uveliko utječu na  njihove vlastite rukopise u fotografiji. Naime, fotografije nam govore velikim rasponom vještina, znanja i ono što je najbitnije od svega – talentom.

Odnos autorica/a i fotografije naglašavaju samu bit fotografije. Tematika kao i emocije koje se prenose s njih na nas; svojevrsna je komunikacija oslobođena od svih prepreka i dodatnih interpretacija. A triptih kao tema bila je sasvim logična. Sam po sebi triptih je umjetničko djelo podijeljeno u tri dijela, dok u konceptu fotografije ona nosi ulogu foto priče ili jednostavno - serijsko snimanje.

Ono što prožimaju sve fotografije je izvrsnost na djelu. Zatim aktualne, dinamične i nepresušne ideje kojima smo svakodnevno  okruženi, a na prvu ih uopće ne primjećujemo. Mnoge fotografije ističu nesimetriju kao temelj promjena. U tom opusu, u nesimetričnim oblicima spoznajemo živost, ugodu, poticaj na razmišljanje, razmišljamo o pokretima, simbolima, energiji. Svaki zaseban dio triptiha je pokret u fotografiji koja nam pruža osjećaj tempa vođenog kretanjima fotografkinje/a. Sve je u prvom planu te istovremeno sve je sekundarno. Taj dojam koje fotografije ostavljaju na nama kao promatračima, snažniji je od bilo kojeg vanjskog utjecaja. U nama se pokreće misao i emocije, pošto osjećamo snagu pokreta; u ovom kontekstu trag dima jedne cigare, osjećamo težinu i lakoću ljudskih koraka u pothodniku ili na željezničkoj postaji, možebitni nečiji obris u leći kamere koji budi neka tamo davna sjećanja ili pak stari išarani vlak, pogled na Dolac – to je ono što vidimo u njihovim fotografijama; njihovu potpunu autentičnost. Izložbene fotografije nisu samo činjenice, nego se u njima otkriva njezina konceptualna bliskost s poimanjem još jedne grane koja se naziva filozofija. Tako fotografije postaju upečatljivije bez obzira na moje ili tuđe svjetonazore. Susreti realističnog i nestvarnog u najboljem svjetlu. U fotografiji je uistinu sve moguće i ništa nije nemoguće; sve dok hrabro istražuješ svoj odnos s fotografijom kao umjetnost koja te oslobađa od svih nedoumica i strahova, čežnji i sjete, anksioznosti i predrasuda.

Osvrt by: Magdalena Rikanović

Antun Bukovec "RUKE UMJETNIKA II" - izložba fotografija

Narodno sveučilište Dubrava
Fotogalerija Dubrava,- Zagreb, Dubrava 51 a
(16. 9. – 3. 10. 2019.)

(Iz životopisa)

Antun Bukovec rođen je1956. godine u Zagrebu Fotografijom se bavi od najranije mladosti. Uz fotografiju bavi se i video snimanjem i multimedijalnom postprodukcijom. Surađuje s brojnim kulturnim i sportskim institucijama i udrugama.
Koautor je fotografija za nekoliko knjiga i brošura.
Poseban dio opusa čine mnogobrojne fotografije i videozapisi s njegovih putovanja biciklom po Europi.
Ovo mu je osma samostalna izložaba.
Živi i radi u Zagrebu.
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Fotografije kojima se Antun Bukovec predstavlja u Fotogaleriji Dubrava snimane su posljednjih nekoliko godina, prilikom snimanja brojnih i raznovrsnih kulturnih događanja. Predstavlja se s ukupno 45 fotografija.
Autor posvećuje pozornost rukama umjetnika (književnika, likovnih umjetnika, glazbenika, glumaca…). kojima izvode svoja djela. Ruke – kao metafora stvaranja, čovjekov alat kojim stvara nove svjetove… Bukovec svojim fotografskim okom i umijećem bilježi čovjekovo najvrjednije sredstvo kojim ostavlja trag na svijetu…

BRIGITTE LACOMBE: CINEMA/PORTRAITS

Zagreb će u rujnu ugostiti jednu od najuglednijih svjetskih fotografkinja Brigitte Lacombe. Izložba pod nazivom Cinema/Portraits bit će predstavljena u Francuskom paviljonu u periodu od 13. do 28. rujna.

Umjetnica će izložiti 40 fotografija velikog formata, rijetkih i intimnih trenutaka iz njezine dugogodišnje suradnje s utjecajnim filmskim autorima, otkrivajući pogled iznutra na kinematografiju.

Izložba fotografija, snimljenih u periodu od 1975. do 2017. godine, prezentira dio umjetničkog rada fotografkinje Brigitte Lacombe i nudi rijedak osobni pogled na suvremenu kinematografiju koju upravo mogu pogledati i svi posjetitelji 25. Sarajevo Film Festivala.

Brigitte Lacombe je počela raditi na filmovima 1975. godine kada je pozvana na set filma “Svi predsjednikovi ljudi” Alana J. Pakule, a ubrzo nakon toga i na filmski set “Bliski susreti treće vrste” Stevena Spielberga. Cijenjena je zbog svoje bliske suradnje s redateljima (Martin Scorsese, Alejandro González Inárritu, Mike Nichols, Anthony Minghella, Quentin Tarantino, Bernardo Bertolucci, Lynne Ramsey, Wes Anderson, Spike Jonze i mnogi drugi), te zbog portretiranja glumaca tokom snimanja u njihovim ulogama i izvan njih (Meryl Streep, Leonardo DiCaprio, Robert De Niro, Tilda Swinton, Cate Blanchett, Isabelle Huppert, Joaquin Phoenix i drugi). Posljednjih 25 godina surađuje s Martinom Scorseseom u svim njegovim produkcijama, najrecentnije na filmu “The Irishman” (Irac), čija će premijera biti održana na jesen 2019. godine.

Njezini radovi izloženi su u PHILLIPS Galeriji u New Yorku, Parizu i Londonu, šangajskom centru fotografije u Kini, u Sotheby’s Galeriji u Londonu i Qatar muzeju u Dohi.

Fotografije Brigitte Lacombe objavljuju i međunarodni mediji: Vanity Fair, Elle, GQ, New Yorker, Harper’s Bazaar, Conde Nast Traveler, The Wall Street Journal, New York Times, Financial Times, “M” Le Mondeu, Zeit i mnogi drugi, a fotografirala je i mnoge reklamne kampanje za Dior, Pradu, Rolex, Armani, Hermes i Lancome.

Izvor: http://www.journal.hr

Darko Bavoljak - Fokusirani izvan fokusa

vrijeme: 03.09.2018 u 20 sati

mjesto: Greta Ilica 92, Zagreb,

Serija Darka Bavoljaka Fokusirani izvan fokusa nastala je 2018. godine na formalnom skupu na kojemu je bio okupljen velik broj visokopozicioniranih državnih i vojnih dužnosnika. Međutim, o važnosti skupa možemo tek nagađati – umjesto dokumentarnih fotografija kakve bi bile očekivane, Bavoljak nam otkriva tek niz obrisa i silueta, mutne ovale lica i grupe likova koji se na njegovim fotografijama pretvaraju u plohe i mrlje. Možda razaznajemo što je fotografirano: skupina ljudi stoji uspravno s desnom rukom položenom na srce, nejasna lica koja kao da pogledavaju prema kameri, dok druga pak na fotografa ne obraćaju pažnju. Na pojedinim fotografijama subjekti su jasniji i uskoro prepoznajemo predstavnike najvišega državnog vrha: premijera, Predsjednicu, predsjednika Sabora, ministre, generale. Koristeći makro teleobjektiv, Bavoljak snima fotografije koje su izvan fokusa, neoštre: „Ja ih tako doživljavam, neuhvatljive. Vidiš ih pred sobom, no kada želiš uspostaviti komunikaciju, oni nestaju.”

Fokusiranje je postupak izoštravanja projekcije motiva koji je na nekoj udaljenosti od objektiva kamere. Ovisno o izboru i podešavanju leća objektiva, snimljena slika bit će oštra ili zamućena, pravilna ili iskrivljena. Kao jedan od osnovnih fotografskih postupaka, fokusiranje se u načelu upotrebljava kako bi se na fotografiji naglasili pojedini dijelovi, istaknuli detalji, da bi se postigao određeni dojam. U slučaju portreta uobičajeno je osobu snimiti tako da je fotografija oštra, a prikazan lik prepoznatljiv. Ponajprije stoga što je, jednostavno rečeno, portretna fotografija formalna reprezentacija lica i tijela snimljenog subjekta. Međutim, što ako se cijeli prikaz svjesno učini neoštrim, a snimljeni subjekti teško prepoznatljivima, pretvorenima gotovo u mrlju? Bavoljak primjećuje da, budući da smo naučeni gledati isključivo oštre slike, „nemamo preveliko iskustvo gledanja neoštrih pa podsvjesno očekujemo da će se one početi same izoštravati. Kako se to ne događa, a fotografije su i dalje neoštre, počinjemo biti svjesni da prizore nikada nećemo moći iščitati.”

Fotografije državnih dužnosnika dio su našeg svakodnevnog vizualnog okoliša. Na njih nailazimo unovinskim i internetskim člancima, emitiraju ih na televiziji, izvješene su u prostorima državnihinstitucija i uredima, objavljene na službenim i privatnim profilima društvenih mreža. Upravo se reprezentativnost, uz otvorenost i transparentnost, navodi kao jedno od najvažnijih obilježja suvremenih demokratskih društava. Portreti političkih dužnosnika, oni službeni ili pak neformalni, stoga su posebno važni. Oni su naime istovremeno portreti pojedinaca, ali i osoba koje reprezentiraju društvo koje ih je odabralo da ga predstavlja. Možemo li se složiti s mišljenjem da je kolektivno prikazano kroz individualno? Da u svakom od snimljenih pojedinaca nailazimo na tragove vlastitih odluka? Da se u njima na neki metaforički način – ogledamo; mi i naše odluke?

Građanima mora biti omogućeno vidjeti tko ih predstavlja, jednako kao što moraju znati što ti predstavnici rade kako bi demokratski procesi mogli funkcionirati i kako bi se zadovoljio princip dgovornosti političara odgovornih za svoje postupke.

Profesionalni fotografi postali su tako neizostavni pratitelji političara na službenim skupovima i komemoracijama, sastancima i putovanjima, na sportskim događanjima i proslavama (pri čemu je, spomenimo, danas prikaz često važniji od sadržaja). Brzinom klika snimljeni vizualni materijal potom preplavljuje medijski prostor. Emitira se željena ili barem očekivana slika.

Ako je sposobnost fotografije da bude trag onoga što prikazuje, na koji način možemo čitati Bavoljakove snimke, posebno u kontekstu političkog portreta i reportažno-dokumentarne fotografije snimljene u povodu nekog javnog skupa? Njihovo značenje zasigurno ne počiva u okviru uvriježenih uzusa i konvencija vizualnog prikazivanja. Fotografirani prikaz nikada nije istovjetan onome što je fotografirano. Višeznačnost fotografije prepoznaje se u tome što je moramo čitati u odnosu na kontekst. A kontekst u kojemu su ove fotografije snimljene društveno-politička situacija obilježena visokim stupnjem nepovjerenja u institucije i demokratske predstavnike. Transparentnost koju zahtijeva demokracija i poštivanje procedura, vjera u političke predstavnike i dostupnost demokratskih alata za sankcioniranje neodgovornoga političkog djelovanja danas se, nažalost, čine kao teško ostvarivi ciljevi. Stoga, u društvu u kojem se visoki dužnosnici nerijetko povezuju s korupcijom i gospodarskim kriminalom, fotografiranje njihovih klasičnih – izoštrenih – portreta udaljenije je od istine od niza zamućenih obrisa.

Lana Lovrenčić

Izvor: Facebook

DOMINIK PAPIĆ: Vrijeme je za moju prvu samostalnu izložbu

Mladi zagrebački fotograf kojeg ste upoznali na našem portalu Ludvig dizajn kroz njegove putopisne članke odlučio je napraviti veliki korak naprijed i predstaviti se javnosti sa svojom prvom samostalnom izložbom. U razgovoru pročitajte kako je došlo do ideje, zašto je tek sada odlučio napraviti samostalnu izložbu te kakve planove još ima u ovoj godini.

Pozdrav Dominik! Za početak, hvala na izdvojenome vremenu. Znamo da si u pripremama i žurbi oko prve samostalne izložbe. Kako je došlo do te ideje?

Moram reći da je ideja došla spontano. Nisam uopće planirao nikakvu izložbu u skorije vrijeme, a pogotov ne samostalnu. S obzirom da se dosta promoviram putem društvenih mreža u današnje vrijeme izložbe su više ''preselile'' na internet i svi se na taj način promoviraju. U razgovoru sa svojim prijateljem Nenadom natuknuo mi je prije otprilike godinu dana da ima jednu ideju koja bi mi se svidjela. Kada mi je rekao da bi volio da organiziramo moju izložbu nekako me ta ideja iskreno preplašila. Nisam znao kako reagirati u tom trenutku pa sam se samo nasmijao i na tome je ostalo. Od tada je prošlo dosta vremena kada mi je tu istu ideju ponovio,ali sada malo ozbiljnijim tonom. To je bilo krajem 2017. godine. Rekao sam mu da moram razmisliti i da ću mu svoju konačnu odluku reći nakon Nove godine. Ali kako sam ja čovjek koji voli brzati, a pritom ne razmišlja o detaljima tako sam mu već iduće jutro rekao neka počne pripremati projekt jer bi volio da se izložba realizira u 2018. Tako smo od obične ''ćakule'' došli do ove sasvim ozbiljne izložbe.

No, izložba nije klasična. Potrudili ste se u ovo nadolazeće vrijeme blagdana i Uskrsa nekome uljepšati dane. O čemu je riječ?

Tako je. Prije nego sam pristao na izložbu, rekao sam Nenadu da mora pristati na 2 uvjeta inače može otpisati izložbu. Prvi je uvjet bio da na izložbi ne moram puno govoriti, bilo bi idealno gotovo ništa (mo'š mislit') a drugi je da bude humanitarnoga karaktera. Prvi uvjet je već u prvom razgovoru propao jer sam shvatio da ne mogu otvoriti izložbu, a makar ne pozdraviti goste i uzvanike. Htio sam da moja prva samostalna izložba bude drugačija, po nečemu posebnija. Znam da to jako malo ljudi u Hrvatskoj radi i da nije običaj, ali smatram da živimo u teškim vremenima i da jedni drugima, ako možemo moramo biti od koristi. Ja sam vrlo nepoznat javnosti u toliko što nisam javna osoba i nemam veliki utjecaj na ljude i medije da bi mogao pozvati 100 ili 200 ljudi na izložbu pa da zajedno skupimo novac. Ali odluka je da se uz izložbu napravi i prodaja fotografija te prigodnih darova, a novac od akcije bi išao u dobrotvorne svrhe. O detaljima kojoj udruzi ćemo donirati novac biti će govora na samoj izložbi.

Rekao si da nisi jako popularan i poznat široj masi ljudi. Smatraš li da to može biti dobro ili loše u ovakvim akcijama? Hoće li se ljudi više odazvati ljudima koje poznaju putem medija ili anonimnim građanima?

Ne postoji formula niti recept. Svi znamo koliko se Hrvati rado odazovu bilo kojoj humanitarnoj pomoći, bez obzira jesu li u nju uključene osobe iz javnog života, pjevači, političari ili obični građani. Nedavno sam bio na jednom predavanju gdje se sakupljao novac za lječenje od malignih bolesti. Predavanje je bilo informativnog karaktera, a na kraju su svi mogli u kutiju ubaciti dobrovoljni prilog za žene oboljele od raka vrata maternice i dojke. Nisam gledao koju ću novčanicu izvući jer znam da mi kasnije neće biti žao. Mislim da je svatko kao ja razmišljao jer bi ga razgovor, debata i fotografije koje su se vrtile na ekranu tokom predavanja nagnale da isto učini. Prema tome, mislim da nije važno jesam li ja kao autor poznata ličnost, bitno je da se ljudima sviđa moj rad i da ih to potakne na donaciju. A sve ostalo je manje bitno,usudio bih se reći potpuno nebitno!

S obzirom da je prošlo službeno 10 godina od tvog upisa u srednju školu, a 7 otkako nosiš titulu fotografa, misliš li da si i prije već trebao imati neku svoju vlastititu izložbu ili je upravo sada pravi trenutak?

Reći ću vam iskreno, sada je pravi trenutak. Nije da nisam razmišljao već o tome, čak i prije 2 godine sam bio na korak da dogovorim nešto,ali sam se u posljednji trenutak ipak predomislio jer nisam imao hrabrosti i sigurnosti, a sada kada gledam iz današnje perspektive dobro sam odlučio. Fotografije koje su nastale u posljednjih 10 godina uvelike se razlikuju iz godine u godinu. Na svakoj godini se vidi mali napredak, bolja kvaliteta, bolje kadriranje, korištenje nekih osnovnih fotografskih pravila poput zlatnog reza tj. pravila trećine koje do nedavno uopće nisam imao imao u glavi prilikom snimanja iako sam to već u teoriji savladao. Možda nisam znao bolje, možda nisam imao mogućnosti od koga naučiti, ali moram iskreno reći da sam do svakog novog segmenta i novih informacija - došao sam! Nisam imao nikoga tko će samnom raditi nakon srednje škole, nikakve mentore ili učitelje,nisam plaćao tečaj fotografije niti sam gledao video tutorijale. Išao sam logikom da učim na greškama i vodio se time da ću kroz vrijeme vidjeti promjene. I upravo to me dovelo do dobrih rezultata koje danas ponosno nosim. Da se razumijemo, ni danas nisam vrhunski u svome poslu i dalje učim i savladavam nove prepreke i učim tehnike, ali sam u razdoblju od svog upisa u fotogrfsku školu do danas mnogo napredovao.

Što češ sve ponuditi zagrebačkom publici i koje nas fotografije čekaju na izložbi?

Očekuje vas putovanje kroz vrijeme, doslovno. Svi ćete se pomladiti za 10 godina, haha. Šalim se :) Izložbu sam zamislio kao presjek nekih radova unatrag nekoliko godina do danas i svih onih radova koji su bili prepoznati ne samo od ljudi koji prate moj rad putem društvenih mreža već i svih onih koji su me kao autora nagradili tako što je moja fotografija bila na čak 4 izložbe u roku 3 godine. Za mene kao mladog autora sa samo 24 godine to je vrlo dobar uspjeh, a ponavljam nisam niti jednom bio u medijima, novinama niti na televiziji. Moj rad isključivo je koncipiran putem interneta jer to je danas najjači medij 21. stoljeća. Zato će fotografije možda većini već biti dosta poznate,ali ipak bi volio da nešto ostavimo i za iznenađenje.

Sudjelovao si 2015. ,2016. te 2017. godine na izložbi 'Čuvajmo pčele' kao autor, Prošle godine si također bio autor s dvije fotografije na izložbama 'Zakaj volim Zagreb' s fotografijom Tunel Grič i na izložbi Jedra kvarnera s fotografijom 'Jedrilice'. Izdao si 3 autorska foto kalendara od kojih je posljednji prodan u više od 30 primjeraka. Putovao si u nekoliko država, gradova i mjesta. Pišeš putopisne članke za naš portal. Što nam sljedeće spremaš?

Uf, kada ovako sve nabrojite, zvuči puno, ali mene do veseli. I još bi volio da je bilo više izložbi,ali nažalost nisam se stigao posvetiti fotografiji koliko bi htio jer sam paralelno radio u firmi Pets Only kao šetač pasa i to mi je oduzimalo previše vremena. Sada kada sam odlučio otići i uzeti pauzu od posla htio sam svo slobodno vrijeme maksimalno uložiti u fotografiju jer znam da će sljedeći posao, koji god da on bude, također zahtjevati svo vrijeme moje posvećenosti. Zato sam sada u ovoj fazi pokrenuo priču zvanu autorski foto kalendar koji je rezultirao odličnim uspjehom, nevjerojatno koliko mi se ljudi očelo javljati od početka studenog kada je krenula promocija foto kalendara. Imao sam pozive od mlađih i starijih ljudi, ljudi iz Hrvatske, pa čak i jedan iz inozemstva tj. Njemačke što me posebno iznenadilo i bio sam presretan jer su moji radovi prepoznati i u drugim državama izvan Lijepe naše. Putovanja su moj hobi i koristio sam ih upravo zato da bi mogao krajem prošle godine ispuniti obećanje ljudima i dati im foto kalendar koji su toliko priželjkivali. Svi koji me prate znaju da volim putovanja i bilo je puno toga, od Austrije,Italije, Slovenije preko BIH do Hrvatske. Stvarno se toga skupilo, ali sada sam malo uzeo pauzu da bi se ponovo posvetio izložbi koja zahtjeva veliku koncentraciju, dobru organiziranost, uigranost mog tima i mene i na kraju puno vremena. Ali siguran sam da ću si ovoga ljeta priušitit bar jedan izlet ili putovanje.

Dominik, od srca ti želimo da ti izložba prođe u najboljem ozračju i da bude sve kako si isplanirao te željno iščekujemo izvještaj s izložbe kao i tvoje nove 'Putopise s potpisom'. Sretno!

Hvala Vama puno na podršci. Nadam se da će biti sve kako sam planirao, ali u mom slučaju uvijek neka sitnica promakne. Nadam se da neće baš i ovaj put biti tako. Neka me loše stvari ovoga puta poštede. Nove putopise očekujte vrlo brzo. Pozdrav svim čitateljima portala Ludvig Dizajn!

FOTOFESTIVAL U JUŽNOJ KOREJI IZLOŽBE HRVATSKIH FOTOGRAFA U GRADOVIMA SEOUL I JEONJU

Izložbe su otvorene u sklopu Fotofestivala kojeg je Fotoklub Zagreb, uz suradnju AZIT fotografske grupe iz Koreje, organizirao tijekom mjeseca svibnja i lipnja 2019. zajedno s predavanjima i prezentacijama na temu Hrvatske fotografije.

Prva izložba pod nazivom 'Zagreb black and white' otvorena je 22. svibnja u Seoulu, u reprezentativnom prostoru u najstrožem centru grada. Izloženo je ukupno 60 fotografija od 53 autora, članova Fotokluba Zagreb.

Druga izložba istog naziva otvorena je 1. lipnja u Nacionalnom kulturnom centru u gradu Jeonju. Posebnost ove izložbe je da su fotografije printane na tradicionalnom Korejskom Hanji papiru, koji fotografijama daje posebnu draž. Izložba ostaje otvorena do 19. lipnja.

Obje izložbe su privukle veliki broj posjetitelja, a na otvorenju su bili utjecajni ljudi iz Korejskog kulturnog i političkog života, te veleposlanik RH u Koreji dr.sc Damir Kušen. Fotoklub Zagreb predstavljali su: Hrvoje Mahović, predsjednik kluba te članovi Biljana Knebl i Božidar Kasal.

Važno je napomenuti da je, prema navodima organizatora, ovo prva skupna izložba Hrvatskih fotografa u Republici Koreji.

Inače, ovo je već treći u nizu Fotofestivala koje je Fotoklub Zagreb organizirao izvan granica Hrvatske. Prvi je organiziran 2017. godine u Australiji (gradovi: Sydney, Melbourne i Canberra), a drugi 2018. godine u Kini (gradovi Shanghai i Hangzhou).

Ukratko o Klubu

Fotoklub Zagreb osnovan je 1892. godine i spada među najstarije fotoklubove u svijetu. Klub danas broji preko 300 aktivnih članova koji se okupljaju utorcima na klupskim druženjima. Godišnje klub organizira 20-ak izložbi, 30-ak predavanja na razne fotografske teme, te 10-ak tečajeva fotografija, a posebno treba spomenuti organizaciju bijenalne međunarodne izložbe Zagreb Salon. U klubu se čuva i bogata zbirka fotografija gotovo svih značajnijih hrvatskih fotografa od tridesetih godina do danas.
Klub ima i bogatu međunarodnu suradnju s fotoklubovima i kulturnim institucijama iz Austrije, Slovenije, Finske, Italije, Australije, Novog Zelanda, Kine, Brazile, Koreje s kojima organizira izložbe i fotoradionice.

PREDSJEDNIK FOTOKLUBA ZAGREB

Hrvoje Mahović, dipl.ing.geod.

Izložba - Josip Klarica - Svjetlo u srebru i zlatu - In memoriam, 14.9. - 7.11.2021.

Foto: Josip Klarica, Mrtva priroda s jastrebom, 1982.
negativ / 297 x 375 mm, kontaktna kopija
camera obscura
cjelina / total 364 x 507 mm
Vlasništvo obitelji Josipa Klarice

Kustos:
Branko Franceschi

Nacionalni muzej moderne umjetnosti

Andrije Hebranga 1, Zagreb

Nacionalni muzej moderne umjetnosti od 14. rujna do 7. studenoga 2021., predstavlja izložbu posvećenu Josipu Klarici, jednom od najznačajnijih suvremenih hrvatskih fotografa, koji je iznenada preminuo u ožujku 2020. Prezentacija umjetnikova stvaralaštva u šest dvorana prvog kata Vranyczanyjeve palače, u autorskoj koncepciji povjesničara umjetnosti Branka Franceschija, obuhvatit će vremenski raspon od 70 – ih godina prošloga stoljeća do ostvarenja nastalih neposredno prije umjetnikove smrti. Riječ je o stotinjak fotografija najvećim dijelom iz obiteljske ostavštine uz tek manji broj iz privatnih kolekcija.... Više o izložbi možete saznati na: https://www.moderna-galerija.hr/

*Sukladnom epidemiološkoj situaciji službeno otvorenje neće se održati.

Otvoreno:
utorak - petak 11 - 19 sati
subota i nedjelja 11 -14 sati
Ponedjeljkom i državnim praznikom zatvoreno

ŽIVOTOPIS

Josip Klarica rođen je 1946., u Beogradu. Diplomirao je na Karlovom univerzitetu u Pragu (FAMU). Izučavao je povijest fotografskih tehnologija i fotokemijskih procesa. Uspješno je rekonstruirao nekoliko starih fotografskih postupaka koje je prezentirao na autorskim izložbama. Karakteristika Klaričinog rada je da koristi fotoaparate 19. stoljeća, među kojima i kameru obscuru te repliku panoramskog fotoaparata koju je 1845., u Parizu konstruirao Friedrich von Martens , a kojeg je Klarica izradio kao idealnu repliku. Dobitnik je nagrade međunarodnog festivala „Rovinj Photodays“ za životno djelo 2013. i Nagrade „Tošo Dabac“, 2016.

Pri posjetu Muzeju obavezno je pridržavanje epidemioloških mjera koje je propisao HZJZ i odluka koje je donio Stožer civilne zaštite RH

Izložba 20 godina časopisa Oris: Spomen-park Dotrščina

U subotu, 2. ožujka u 12 sati, u Oris Kući arhitekture, Kralja Držislava 3 u Zagrebu, otvara se izložba ''20 godina časopisa Oris: Spomen-park Dotrščina'' kojom se obilježava 20. godišnjica objavljivanja časopisa Oris.

Prvi broj časopisa Oris za arhitekturu i kulturu življenja, izašao je prije 20 godina, 2. 3. 1999. Ova važna obljetnica obilježit će se izložbom u Oris Kući arhitekture o Spomen-parku Dotrščina koji u povijesno-umjetničkom smislu predstavlja iznimnu simbiozu spomeničke baštine i krajobrazne arhitekture.

Na izložbi će biti prezentirane autorske fotografije jednog od majstora suvremene hrvatske fotografije, Josipa Klarice, snimljene posebno za Oris. Osim Klaričinih fotografija obilježenih umjetničkim senzibilitetom, na izložbi će biti prezentirani i arhivski materijali, nacrti i skice o Dotrščini iz fundusa Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU te Muzeja suvremene umjetnosti, koji su ujedno i partneri izložbenog programa. Slavljenički 115. broj časopisa Oris donijet će prikaz Spomen-parka Dotrščina u tri priloga: umjetničke fotografije uvaženog fotografa Josipa Klarice praćene tekstom Tomislava Pavelića, vrijedan dokumentarni prikaz područja znanstvenice Sanje Horvatinčić te prilog Nenada Fabijanića o neizvedenom projektu Memorijalnog muzeja Dotrščina. Sve tri teme bit će zastupljene i na izložbi ovog projekta u kojem se ogledaju sve kvalitete koje Oris njeguje u svom djelovanju: trajnost, kvaliteta, vrednovanje baštine, promišljenost, interdisciplinarnost.

Dotrščina je spomen-projekt ovih prostora s odmakom poslijeratnih godina, konstituiran čistom arhitekturom, smišljen uvjerljivo projektiranom predstavom i jasnim sredstvima. Predstavlja se ovdje kao tipičan rezultat i proklamacija onodobnih arhitektonskih natječaja: prije svega tražila se misao i ideja, dovoljno potvrđena dokazima inteligencije i likovne kulture autora. Kontinuirano otporan na mijene i trendove svoga vremena, uvjerljivi modernist, ali danas i aktualno utjecajan emisijom svojih crtanih misli, Šegvić nas i dalje podsjeća, upozorava: misao NE VENE.

- Iz teksta Nenada Fabijanića, Gesta, potez, a ne mrlja, Oris 115

Izvor: www.oris.hr

Izložba Čedomila Grosa ”Život Dinarida” u Fotogaleriji Dubrava

U ponedjeljak, 22. ožujka 2021. u 19 sati u Fotogaleriji Dubrava (Kulturni centar, Dubrava 51a, Zagreb), otvara se izložba Čedomila Grosa pod nazivom ”Život Dinarida”. Izložba je otvorena do 15. travnja 2021. godine, radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan. O izložbi piše Vinko Šebrek na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici – na poveznici.

Biografija: Čedomil Gros rođen je 1946. godine. Školovao se, radio te i danas živi u Zagrebu. Susret s fotografijom ostvario je u roditeljskom domu, dok samostalno snima posjećujući planine. Život ga je usmjerio ka sportu, s kojim je 30-ak godina bio organizacijski povezan. Odlaskom u mirovinu učlanjuje se u Fotoklub Zagi-foto 2000., a potom 2002. godine u Fotoklub Zagreb. Uključuje se u organizirani rad u fotoklubu te vodi klupske natjecateljske izložbe.

Postavlja, likovno i tehnički, više od 150 izložbi u zemlji i inozemstvu, u galerijama, muzejima, knjižnicama i drugim izložbenim prostorima, te izložbu Zagreb salon 2008. Vodio je Fotogaleriju ”Kuća piva” te deset godina natječajnu izložbu ”Međunarodnog uličnog festivala – Cest is ’d Best”. Dvije godine vodio je izložbu Trnje. Sudjeluje pri formiranju ”Fotogalerije Dubrava” u Narodnom sveučilištu Dubrava te je član Savjeta iste. Bio je član žirija FIAP izložbi, nacionalne izložbe Čakovec 2011., te više Web izložbi. Sa svojim radovima sudjeluje na nacionalnim i međunarodnim izložbama, gdje se susreće s izložbama pod pokroviteljstvom FIAP-a. Godine 2007. dodijeljeno mu je zvanje AFIAP, a 2013. EFIAP. Dobitnik je nagrade Tošo Dabac za 2018. godinu.

Izložba Danijele Ratkajec i Geerta Wachtelaera "Unutarnji krajolik"

vrijeme: 03.09.2018. - 27.09.2018.
mjesto: Fotogalerija Dubrava, Dubrava 51 a

Daniela Ratkajec

Rad Daniele Ratkajec uglavnom je usmjeren na istraživanje različitih odnosa, slojevitih stanja i napetosti između subjekata i nepoznatog. Ona najčešće uprizoruje vizualni identitet – uglavnom inspiriran s metafizičke točke gledišta, promatrajući tranzicije različitih stanja i oblika, manifestacija neobičnih “krajolika” svjetlosti i formi, istražujući i proučavajući odnose materije i duha. Kako se njezin rad sastoji od slojevitih struktura, uglavnom radi intervencije u području više medija, često korištenjem fotografije kao bitnog elementa, tako se posebno ističu fotografije snimljene na prostorima venecijanske lagune koje u fokus stavljaju odnos zatečenih situacija i stvaranje “unutarnjeg osobnog krajolika”. (Geert Wachtelaer)

Geert Wachtelaer

Geert Wachtelaer prvenstveno stvara u području eksperimentalnog filma i videa, te fotografije i instalacije gdje posebnu pozornost pridaje odnosu vizualnog i slojevitosti zvuka. Njegovi radovi najčešće prikazuju formiranje i istraživanje slojevitih unutarnjih stanja, snage koje mogu stvoriti različite napetosti među subjektima ili u odnosu subjekta i različitih ambijenata i krajolika. Promatrajući razne prijelaze stanja i oblika, istražujući odnose materije i unutarnjeg sadržaja u svom radu, Geert Wachtelaer često se usmjerava na ljudsku svijest i njene nepredvidive puteve, pokazujući “život” izvan konteksta koji su nam poznati, vizualno učestalo naglašavajući otuđenje i tamno, pa čak i uznemirujuće, iz psihološki otežane točke gledišta. Mentalno vrijeme je ključ njegovog rada. Bergsonovsko “duboko ja”, gdje različite konfiguracije pojedinih uspomena i iskustva potiču da svaki gledatelj čini različite izbore u doživljavanju, dok konkretna percepcija rezultira kinematografskim iluzijama o objektima i o subjektu. (Daniela Ratkajec, mag. art)

Izvor: www.ns-dubrava.hr

Izložba digitalne fotografije Katarine Stević Titović "Fotografija u nadrealizmu"

vrijeme: 10. 06. 2022g u 19 sati
mjesto: Mjesni odbor Maksimir, Barutanski breg 5, Zagreb

https://www.ludvig-designe.com/katarina-stevic-titovic

Promatrajući umjetnost, znamo kako je cijenjena zbog svoje estetske vrijednosti ili emocionalnog utjecaja na promatrača.
Dok je fotografija definirana načinom na koji se svjetlost hvata na ravnoj ravnini i bilježi kroz trenutak u vremenu, digitalna fotografija umjetniku daje nebrojene mogućnosti umjetničkog izričaja.

Fotografija traži od umjetnika da bude na lokaciji stvaranja, mora biti određeni prikaz stvarnosti.
Kreativna strana digitalne fotografije utjecaj je osobnog doživljaja fotografa te njegovog trenutačnog raspoloženja i umješnost rada u određenim programima obrade fotografije koji, uglavnom, nastaju kao jedinstveni i neponovljivi produkt trenutka umjetničkog nadahnuća.

U radu Katarine Stević Titović zamjenjiva je scena i umjetnička vizija koja se mijenjala se od jednog do drugog rada na fotografiji čak i kada su predstavljeni na istom mjestu istog dana. Fotografija kao baza obrade, pri nastajanju art digitalne fotografije, može biti u svakom novom uratku nešto novo, neka "faza". Konačne slike su cijenjene zbog njihove kvalitete, a umjetnici zbog svoje konceptualizacije, izražavanje detalja, i kvalitete sposobnosti. Autorica ima izražajnu i bogatu maštu koja je uz umješnost korištenja programa digitalne fotografije donosi art ugodu očima svakog promatrača. Vještina koju posjeduje iza kamere, u naknadnoj obradi samo pomažu stvaranju njene umjetnosti.

Osvrt napisao: Stjepan Wershansky

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA "MAČKA I PAS"

vrijeme: 18.09.2024. - 09.10.2024.
Otvorenje izložbe u 19 sati

mjesto: Klub galleria ZRIN - Berislavićeva 3, Zagreb

MIRJANA SPAJIĆ BUTURAC
Rođena je u Vinkovcima 1978. godine. Diplomirala je u Osijeku 2002. godine i stekla zvanje profesorice matematike i informatike. 2014. godine podiže svoje znanje o fotografiji na profesionalnu razinu, kada pod mentorstvom profesora Vladimira Šimunića stječe zvanje fotograf. Prvi put javno izlaže na Izložbi Koncertne rock fotografije 2013., u organizaciji Močvarnog laboratorija. Kao članica Fotokluba Zagreb sudjeluje na brojnim izložbama u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Tijekom 2020. godine eksperimentira ultraljubičastim svjetlima i motivima ulja u vodi. Fotografije opusa često podsjećaju na magična svemirska prostranstva novo otkrivajući makrosvjetove. Jedna od njih, fotografija Saturn, izabrana je među deset koje predstavljaju Hrvatsku na bijenalu FIAP 2021.
Učesnica je mnogih internacionalnih natjecanja, a neka od istaknutijih su ND Awards (Honorab lemention), Close-up Photographer of the year (Shortlisted), Summer Sea Sun 2021 (Club Silver Medal), IPA (Ocial Selection) a u 7th 35 Awards ulazi u Top 150 fotografa u kategoriji Macro.

Muzej Pinacothèque dodjeljuje joj je Certicate of Artistic Achievement na fotografskom natjecanju Luxembourg Art Prize 2001.

Do sada je imala šest samostalnih izložbi.

ŽELJKO PLAŠČ

Rođen u Zagrebu. Elektroprivrednu srednju školu završava u Zagrebu gdje stalno i živi. Već u višim razredima osnovne škole pokazuje interes za fotografiju, pa upisom u školske foto-sekcije osnovne i srednje škole uči
teoriju i praksu crno-bijele fotografije: snimanje,razvijanje fotografskih filmova i crno-bijelih fotografija u tamnoj komori. Nakon prelaska s analogne na digitalnu fotografiju, intenzivira aktivnost fotografiranja. Odlaskom u
mirovinu učlanjuje se u Fotoklub Zagreb i Fotoklub Rijeka. U tom razdoblju u Zagrebu održava četiri samostalne izložbe, sudjeluje na više skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu gdje osvaja nekoliko nagrada.
Interes pokazuje prema crno-bijeloj fotografiji urbanih motiva gdje je čovjek u vremenu i prostoru točka interesa.
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Izložba fotografija "Prvih 70 godina KK Končar"

vrijeme: 21.05. u 19 sati - 11.06.2021
mjesto: MO Maksimir. Barutanski breg 5, Zagreb

Izložba fotografija "Zagreb i Zagrepčani 2018."

vrijeme: 29.svibnja 2018 u 19:30
mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III

U žiriju su bili: Vinko Šebrek, AFIAP, ESFIAP, MFFKZ, predsjednik
Božo Marijančić, EFIAP/b, član i Zvonimir Rendeli, član
Na natječaj je do traženog roka na elektronsku adresu Fotokluba Zagreb je priospjelo 226 fotografija od 59 autora. Na izložbi ima 63 prihvaćene fotografije.

Nagrade za najbolje fotografije:
Prva nagrada: Vlasta Štalekar za fotografiju »AGM«
Druga nagrada: Sandra Truntić za fotografiju »Korak nade«
Treća nagrada Zvonko Radičanin za fotografiju »Živi punim plućima«

Pohvale
Fran Horvat za fotografiju »Hvala«,
Željko Jovanović za fotografiju »Munja«
Biljana Knebl za fotografiju »White Winter Day«
Mirjana Porupski za fotografiju »Gornji grad«
Neda Rački za fotografiju Lullaby i
Zvonimir Veber za fotografiju »Svitanje na Jarunu«

ZAGREBU NA DAR

U povodu Dana grada Zagreba Fotoklub Zagreb već tradicionalno priređuje izložbu fotografija posvećenu Zagrebu i zagrepčanima, kao jedan od značajnijih događaja u životu, djelovanju i tradiciji kluba. Uvijek donosi nešto novo, prije svega nove autorice i autore, nove poglede i pristupe, nova iskustva i nade za dobrobit budućnosti kluba i fotografije.
Pokrenuta davne 1965. godine, kao nacionalna fotografska manifestacija, da bi se uz kraće prekide i mijene u formalnom i sadržajnom smislu preoblikovala u klupsku likovnu manifestaciju sastavljenu iz dva dijela - natječaja za najbolju fotografiju i izložbu najboljih radova. Tako su se i ove godine na natječaj kluba primale pojedinačne autorske crnobijele fotografije i fotografije u boji svih vrsta, stilova, postupaka i procesa snimanja i obrade sa motivima, prizorima i događanjima koji su vezani za grad Zagreb. Na natječaj, do traženog roka na elektronsku adresu Fotokluba Zagreb je prispjelo 226 fotografija od 59 autora. Tročlano ocjenjevačko povjerenstvo je kroz dva anonimna izborna kruga pregledalo i ocijenilo sve prispjele fotografije i odabralo za izložbu 63 najbolje fotografije od 35 autora.

Od rečenih fotografija ocjenjivačko povjerenstvo nominiralo je 15 najuspješnijih fotografija za odabir za nagrade i pohvale. U postupcima ocjenjenjivanja i odabira fotografija za izložbu, a posebno za nagrade i pohvale ocjenjivačko povjerenstvo je posebno vrednovalo: originalnost, aktualnost, koezistetnost, životost trenutka i poruku fotografije, te inovativnost, bogatsvo likovnog jezika, istraživački duh, znatiželju i maštovitost autorica i autora.

Iz kruga nominirah 15 najuspješnijih, ocjenjivačko povjerenstvo je odabralo i dodjelilo tri nagrade (jedna prva, jedna druga i jedna treća) i 6 jednako vrijednih pohvala. Riječ je o fotografijama u kojima prepoznamo istančane likovne rukopise sa jasno postavljenim ciljevima, namjerama i porukama. Njihove fotografije predstavljaju divne primjere objektivnog fotografskog bilježenja stvarnosti i duboko subjektivno doživljavanje i svjedočenje o bitnim događanjima, prizorima i motivima, vrijednih fotografiranja. Otuda ocjenjivačko povjerenstvo zaključuje da su mnogi autorice i autori, posebno nagrađeni i pohvaljeni - pravi majstori fotografije i umjetnici istovremeno, koji ne samo ovim izloženim fotografijama, već sveukupnim svojim stvaralaštvom, promiču, potiču i utiču na razvitak fotografije kako u klubu tako u nacionalnim i internacionalnim rasponima. Autorice i autori izloženih fotografija daju vam ih da dar, da ih pogledate, osjetite i doživite na način, kao što su ih oni vidjeli i osjećali prije »odlučujućeg trenutka« pritiska na okidač fotoaparata.

Vinko Šebrek, AFIAP, ESFIAP

Izložba fotografija "ZEMLJANA BARANJA"

MIHAELA VOJTEK / NENAD MILIC
FRANJO MALTAR / MARKO BABIC

vrijeme: 05.04. - 29.04.2023.
mjesto: Knjižnica Savica - Ljerke Šram 4, Zagreb
Otvorenje izložbe u 18 sati

Izložba fotografija "ŽENE SNIMAJU 2024."

vrijeme: utorak 12.03.2024. u 19,30h
mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III

Ovo je jedinstvena žirirana izložba:
U žiriju su: Hrvoje Mahović, Božidar Kasal i Tomislav Krstičević.

Izlažu 33 autorice sa 64 fotografije iz objektiva žena.
Što su žene snimile, kako su fotografirale, što nam žele reći možete pogledati na ovoj zanimljivoj izložbi.

Izložba fotografija Borisa Topličaneca " Dah istkan sjetom"

vrijeme: 16.12.2017

mjesto: Etnografski muzej Zagreb, Trg braće Mažuranić 14

Izložba fotografija članova Fotokluba Zagreb

vrijeme: 2. - 12. lipnja 2020.
mjesto: Galerija Zvonimir "MORH", Baureova 33, Zagreb

"Moji kvadrati, moj svijet u četiri puta četiri", samostalna izložba fotografija Davorke Trbojević

vrijeme: 02. 07. 2019. u 19:30
mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III

„Krug je okrugao kvadrat“, piše u poznatoj knjizi dječjih izreka „Olovka piše srcem“.
Dječja je spontanost otkrila u opisu kvadrata suštinu oblika koji ima središte i otvara se na četiri strane svijeta, ne sluteći da tako upućuje na prepoznato značenje u svim kulturama. Doista, četvrtastom obliku pridodaju se mogobrojna značenja: četiri godišnja doba, četiri elementa i četiri razdoblja života, a povezuje se i s onim što se odnosi na „materijalizaciju života“ (ono što naše oči vide!?).

Nismo li u tom nabrajanju izgubili neposrednost dječjeg opažaja? Onu neposrednost koja će povezati suštinu stvari zajedno. Suprotno tome, mi učimo analizirati.
Zato pitanje:
Što je s krugom? U odnosu na krug koji nosi simboliku „svetog, božanskog, bezgraničnog“ ili predstavlja „geometrijski arhetip duše“ dobivamo „neraskidivu vezu između duhovnog i materijalnog, odnosno duše i tijela (Carl Jung). Beskrajna kombinacija tih dvaju oblika gradi se u istočnjačkoj mandali, otvarajući značenje k univeralnom i univerzumu.

Kako je tu duboku simboliku proživjela i prepoznala Davorka Trbojević u ovom ciklusu fotografija?
Sa vrlo malo detalja ili motiva u kvadratnom formatu imamo dojam cjelovitosti. Naime, svaki dio fotografije jednako je važan i zapažen, te se u fotografi ranim motivima u naznakama suprotstavljaju smjerovi, teksture, prostorni planovi, pravilno i nepravilno, svjetlo i tamno, statično i dinamično, veliko i malo, jasno i nejasno.

Estetika crno bijele fotografije (od)miče suvišne detalje te sugerira i drugu „stvarnost“ pored ove zapažene. Koju? Tražimo upravo onu koju je izreklo dijete iz prve rečenice. Suštinsku.

Dualnost oblika zabilježenih fotografijom (krošnja – oblak, stablo – ograda, grane – voda, toranj - oblak...) dotiče pitanje o suživotu različitih karakteristika. Čini se kao da autorica propituje značenja pojmova kojima često određujemo svijet oko sebe. No, već sljedeći niz fotografi ja odvest će nas korak ka jedinstvu. Naime, u nekim se fotografi jama nazire središnja ili kružna kompozicija, sugerirajući upravo odnos kruga u kvadratu, a dominacija jednog likovnog elementa drži nas na tom tragu.
Gledateljima autorica predstavlja vizualne poruke koje preko vidljivog i poznatog sugeriraju nevidljivo i nepoznato. Niti u primisli joj ne mogu biti zakoni širenja svjetlosti u fizici te „dualna priroda svjetlosti i materije“.
Kako je njen unutarnji habitus intuitivan, prikazani fotografski svjetovi ne ostavljaju nas samo s jednim značenjem ili asocijacijom.

Igrajući se s veličinama u makro fotografiji (maslačak, trava, ruža...) maleni oblici dobivaju monumentalnost i značaj, dok će velike arhitektonske konstrukcije postati plošni uzorak linijskog prepleta.

„Ništa nije kao što se čini“, stara je uzrečica i Davorka nas poziva na zaokret u promatranju svijeta. Koliko smo spremni odreći se ustaljenih načina gledanja i mišljenja?
Na blagi način (a kako drugačije?) Davorka nas poučava zaokretu i promjeni. Sve to tako (i naopako) ne bi bilo moguće bez gledanja srcem (jer “samo se srcem dobro vidi“).
Upravo zato što na fotografijama nema ljudske fi gure, prisutnost svjedoka postaje unutarnja.
Tišina fotografija gotovo je čujna. Što nam govori?

Nevenka Miklenić, prof.

Izložba fotografija Davorke Trbojević "Dva lica-skriveno otkriveno"

vrijeme: 24.02.2020.
mjesto: Knjižnica Savica, Ljerke Šram 4, Zagreb.

Pozivam vas sve da posjetitite i moju izložbu Dva lica-skriveno otkriveno , da vidite dva lica fotografska i sakriveno otkrijte svoje lice - stavite svoje maske i 24.02.2020. se maskirani podružimo na svečenom otvorenju izložbe u Knjižnici Savica, Ljerke Šram 4, Zagreb.

Dobro nam došla, veljača!
Veljača, posljednji je pravi zimski mjesec i jedini mjesec ženskog roda, a postoji i zanimljiv izraz "veljača prevrtača" zbog vremena koje u tom mjesecu često mijenja svoju ćud.
Veljača je i mjesec maškaranja i ludovanja, mjesec u kome ljubuju mačke, a zaljubljeni slave svoj dan.
Iskoristite stoga i ovogodišnju veljaču za poneku ludost koju si ne možete priuštiti u ostatku godine!