izložba

  • Izložba fotografija - Zagreb i Zagrepčani 2016

    Dvorišta, veže, stubišta, ulazi

    vrijeme: 31.05.2016 u 19.30h

    izložba je otvorena do 20.06.2016

    mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb Ilica 29/3, Zagreb

    U šetnji najužim centrom grada dovoljno se malo osvrnuti i pogledati što se skriva unutar zgrada i dvorišta kuća koje rese šareni izlozi puni, većinom, uvozne robe. Oronule fasade, zapuštena dvorišta i veže, odloženo smeće, kutije, građevinski materijal…Rublje se suši pored oronulih garaža sklepanih, očito, bez vještih ruku majstora. Poneki nepropisno parkirani automobil...Ne može se proći… Svakodnevica metropole!

    Dvorište

    Prije nekoliko godina vodile su se žučne polemike oko uređenja dvorišta u centru grada i tu su se izdvojile dvije grupe sugrađana suprotnih ideja, no važno je reći da nije mnogo učinjeno u pogledu uljepšavanja izgleda našega grada. To su pokazali i naši vrijedni fotografi. koji većinom svojim foto aparatima ovjekovječuju opisane motive. Međutim, neki radovi prikazuju ljepotu i raskoš stubišta nekadašnjih gradskih ljepotica. Među odabranim radovima, upravo su stubišta prikazala lijepu stranu teme natječaja. Također, naši muzeji odišu ljepotom i to ne samo sa svojim izlošcima, nego i okolnim prostorom. Poneka stara kuća u tzv. elitnim dijelovima grada njeguje još uvijek lijepe vrtove koje djelomično od pogleda sakrivaju stare željezne ograde obrasle bršljanom.

    Na natječaj je stiglo 157 fotografija 44 autora. Povjerenstvo u sastavu: Dr. Ivo Pedišić, Dren Butković i Vesna Špoljar odlučilo je nagraditi i pohvaliti 12 fotografija. Za izlaganje je odabrano ukupno 40 fotografija 24 autora.

    Nagrađeni:

    1. nagrada – Vlasta Štalekar,
    2. nagrada – Slavko Drobnić, Vlasta Štalekar,
    3. nagrada – Tamara Gkikas, Nenad Martić, Ksenija Španec, Pohvale – Slavko Drobnić, Tamara Gkikas, Višnja Makek, Nenad Martić, Neda Rački, Darija Šesto

    Srdačne čestitke autorima nagrađenih i prihvaćenih fotografija!

    Vesna Špoljar, prof.

  • Izložba fotografija Davorke Trbojević "Kad priroda slika..."

    vrijeme: 13.01.- 03.02.2017g.

    mjesto: Caffe bar LP, Račkoga 11, Zagreb

    Davorka Trbojević, dipl. politolog, rođena je 24.02.1959. i živi u Zagrebu. Amaterskom fotografijom bavi se još od prvih studentskih dana te otada objektivom hvata motive koji su je u nekom trenutku "dotakli" pokušavajući na svoj način fotografski interpretirati životne scene zaustavljene u vremenu.

    Izložba fotografija Davorke Trbojević

    Od 2008. godine prisutna je na internetskim portalima specijaliziranima za fotografiju, gdje pod nickom "proba2004" i avatarom tratinčice objavljuje fotografije različitih motiva. Stalno tražeći nove sadržaje kroz fotografiju interpretira svijet onako kako ga vidi i doživljava pa su njene fotografije i svojevrsno razotkrivanje emocija i intime.

    Tijekom proteklih godina izlagala je na dvadesetak grupnih izložaba u Zagrebu, Rijeci, Rovinju, Zelini, Bužimu, Karlovcu i dr. te bila nagrađivana.

    • davorka_trbojevic1
    • davorka_trbojevic
    • davorka_trbojevic2
    • davorka_trbojevic5
    • davorka_trbojevic4
    • davorka_trbojevic3
  • Izložba fotografija Josipa Biondića Iz moje perspektive

    vrijeme: 28. listopada u 19:00 do 22:00

    mjesto: Caffe Bar LP Račkoga 11, Zagreb,

    Izložba fotografija Josipa Biondića Iz moje perspektive

    Često se pretpostavlja da za fotografski prikaz vrijede ista pravila kao i za način na koji funkcionira naše oko dok promatramo svijet , ali to ne mora biti uvijek tako. Koliko se realan događaj i onaj koji prenosi fotoaparat mogu razlikovati, pokazuje ova izložba fotografija Josipa Biondića. Njegov fotoaparat bilježi „iskrivljeno“ vrijeme i prostor tako da se svakodnevne urbane scene grada čine kao dio neke drugačije realnosti.

    Autor u urbanom okruženju zapisuje slijed diskretnih trenutaka dok se kamera istovremeno kreće kroz prostor. Tako stvara zapis realnosti koji izlazi iz područja prirodne percepcije, pri čemu se ljudi i prostor dezintegriraju. Osnovna kompozicija je predefinirana pažljivim odabirom scene prije pritiska okidača, ali sam pokret, uključen u proces stvaranja fotografije, stvara neponovljiv efekt raščlambe figura i objekata. Pri tome se boja oslobađa, a oblici koje poznajemo se rastvaraju do granice nepredmetnog.

    Autor se svojim procesom stvaranja referira na impresionistički način stvaranja u slikarstvu koji je započeo eru subjektivističkog pristupa pri čemu nije više bilo primarno prikazati nešto iluzionistički, već sam postupak: nije toliko bitno što, već kako.

    mpresionisti su bili svjesni promjena s obzirom na kut promatranja i doba dana: tako je Claude Monet smionim potezima kista, direktno u prirodi, bilježio igru svjetla i boja, u trenutku dok se odbija od predmeta.

    Dezintegracija prostora slike, na fotografijama Josipa Biondića, ide u smjeru promišljanja na sličan način, ali u drugom mediju i drugačijim tehničkim postupkom. Na površini slike zbog pokreta nastaju žustri i šaroliki potezi – slični kistu – koji sceni daju svjetlucavost i stavljaju energiju boja u prvi plan.

    To naglašava slojevitost kratkog vremenskog trenutka koji je zabilježen, ali nas i podsjeća na promjenjivost i nestalnost modernog života.
    (tekst iz kataloga izložbe: Darija Tripalo)

    Josip Biondić bavi se fotografijom od 2009. godine. Educirao se u području fotografije u okviru edukativnih programa zagrebačke Škole fotografije Fotonaut te je sudjelovao u nekoliko grupnih izložbi (Fotonaut 2015., Fotonaut 2016., 6. Salon Minijature 2016.). Trenutan rad u fotografiji podcrtava njegov primaran interes za eksperimentalan pristup u mediju fotografije.

    Izložba se održava u galeriji LP Caffe bar, Račkoga 11 u Zagrebu. Otvorenje će se održati u petak, 28. listopada 2016. u 19 sati. Fotografije se mogu pogledati do 17. studenog 2016. godine. Organizator izložbe je Udruga Fijaker.

  • Izložba fotografija Karmen Stošić IMAGINARIJ

    vrijeme: 2.rujna u 19 sati

    mjesto: caffe bar LP Račkoga 11 Zagreb

    izložbi otvara marijan Grakalić

    gosti: Dražen Karija, gitara Hajro Pašalić, saksafon

    U svijetu privida, vođeni istim principima, možemo se doticati na mnogo načina. Uobličujemo osobno, dijelimo izluzije čvstih obrisa kao portale bliskosti, kroz koje zajedno prplazimo vraćajući se dublje sebi.

    Galerija fotografija sa otvaranja izložbe

    • img_20160902_193606
    • img_20160902_193436
    • img_20160902_193440
    • img_20160902_193649
    • img_20160902_193156
    • img_20160902_193330
    • img_20160902_193149
    • img_20160902_193318
    • img_20160902_193214
    • img_20160902_193252
    • img_20160902_193339
    • img_20160902_193349
    • img_20160902_193253
    • img_20160902_193036
    • img_20160902_192942
    • img_20160902_193130
    • img_20160902_193032
    • img_20160902_193111
    • img_20160902_192938
    • img_20160902_193122
    • img_20160902_192935
    • img_20160902_193053
    • img_20160902_192855
    • img_20160902_192931
    • img_20160902_192838
    • img_20160902_192746
    • img_20160902_192553
    • img_20160902_192857
    • img_20160902_192712
    • img_20160902_192354
    • img_20160902_192531
    • img_20160902_192406
    • img_20160902_192542
    • img_20160902_192040
  • Izložba fotografija Slavke Pavić

    vrijeme: 24.01. - 10.02.2017.

    mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III

    Portreti Slavke Pavić

    Portretirati znači zabilježiti neko lice, taj prozor u svijet i pogled iz svijeta u ličnost. Portretirati, za Slavku Pavić, znači u mnoštvu ljudi ugledati markantno lice i fotografirati ga u času opuštenosti, iskrenosti, znatiželje, vedrog i spontanog poziranja. Ti portreti nisu nastali u studiju, niti su dio planiranih posjeta značajnim ličnostima, kojih na ovoj izložbi ima izmiješanih s onim manje poznatim, ali jednako zanimljivim licima koji se pojavljuju na otvorenjima izložbi, promocijama knjiga, koncertima, na kulturnim zbivanjima. Portreti ovdje izloženi nastali su u posljednje tri godine, premda većina u 2016.

    Izložba fotografija Slavke Pavić

    Poznavatelji Slavke Pavić viđaju je na svim važnijim događanjima iz umjetnosti i kulture s malim digitalnim fotoaparatom kako uz osmjeh i kratku zamolbu pridobiva ljude na fotografiranje, te ih tek malo odmiče, razmješta ili odvodi pred prazan zid, ili pak pred karakterističan ambijentalni detalj. U tom, dakle, kratkom trenutku, uz minimalnu intervenciju Slavka Pavić djeluje brzo, te bez posebnih uvjeta rasvjete ili komponiranja, ona kadrira svoje modele svakog na drugačiji način istaknuvši im karakteristiku ili posebnost zbog koje ih je odabrala za portretiranje. Sva lica zrače onom pozitivnom energijom koja je potrebna da se uopće može nekoga kvalitetno fotografirati, a kamoli portretirati.

    Slavka Pavić

    Uz sve reportažne odlike, portreti Slavke Pavić posjeduju i onu formalističku mjeru vještine koja je potrebna da se slučaj i brzina pretvore u znalački odabir i serioznu kompoziciju, sa svim onim estetskim elementima koji se traže od dobre fotografije i kvalitetnog portreta: neutralna rasvjeta, profinjene boje, asimetrična kompozicija, izrez koji ambijent zahvaća onoliko koliko je potrebno da bi se fotografirana ličnost dopunila značenjima. Ta se raznovrsnost pristupa iščitava od portreta do portreta i prepoznaje kao suvisla razložnost povezana uz karakter, dob, i značaj portretiranog.

    Gdjekad se naglašava bijela put i crna kosa; gdjekad pijegavo lice, frizura, osmjeh i bijeli zubi; gdjekad oči, zavodljive, duboke, znatiželjne; gdjekad su važni rekviziti poput neobičnog šeširića, lepeze ili majice; gdjekad se razotkriva duhovnost na licima ostarijelih dama ili duhovitost i druželjublje na portretima kolega-fotografa. Sve su te fotografske finese dio osobitosti i vrijednosti novog ciklusa fotoportreta Slavke Pavić.

    Portretni ciklus je novost u odnosu na poznati i visoko valorizirani opus crno-bijelih fotografija koje su proslavile Slavku Pavić i doveli je u rang nezaobilaznih fotografkinja 20. stoljeća. Dok se ranije maksimalno usredotočila na formalne elemente, sada joj je čovjek u prvom planu; štoviše lice kao istureni znak osobnosti. Portreti sugrađana već svojim sadržajem ulaze u područje dokumenta vremena. Snimljeni u javnom prostoru na kulturno-umjetničkim događanjima imaju i reportažni karakter. Istodobno ciklus fotoportreta Slavke Pavić prilog je uočavanja i poštivanja ljepote ljudske raznovrsnosti i humanosti u najširem smislu riječi.

    Branka Hlevnjak

    Slavka Pavić rođena je 1927. godine u Jajcu. Školuje se u Daruvaru. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuje 1946. godine.

    • 16128667_1339988779385951_2098045987_n
    • 16129315_1339988729385956_459537162_o
    • 16129325_1339988526052643_1237115684_o
    • 16129415_1339988922719270_1180573842_o
    • 16129391_1339988456052650_1871897763_o
    • 16176372_1339988839385945_1384898838_n
    • 16196934_1339988596052636_1199839932_o
    • 16196360_1339988429385986_211580762_o
    • 16196219_1339988386052657_1496579108_o

    Članica je Fotokluba Zagreb od 1951. godine. Surađuje sa suprugom, majstorom fotografije Milanom Pavićem. Suosnivačica je Ženske sekcije Fotokluba Zagreb 1973. godine.

    Za izlagačku djelatnost i stvaralaštvo na području fotografije i tehničke kulture dodijeljena joj je, uz ostale nagrade i priznanja, Zlatna značka Fotokluba Zagreb 1963. godine; Plaketa Tošo Dabac 1990. godine i Godišnja nagrada Zagrebačke zajednice tehničke kulture “Dr. Oton Kučera” za 2006. godinu. Počasnim članom Hrvatskog foto saveza - Hon. HFS postaje 2009. godine, počasnim članom Fotokluba Rijeka i počasnim članom ULUPUH-a postaje 2013. godine. Održala je 15 samostalnih i sudjelovala na 370 skupnih izložbi fotografija u zemlji i inozemstvu.

  • Izložba fotografija Snježane Žane Požar "U SUSTRET PROLJEĆU"

    U četvrtak, 12. IV. 2018. otvara se izložba fotografija Snježane Žane Požar, u Udruzi umirovljenika HRT-a, Biankinijeva 11 u 18 sati. Izložba pod nazivom: "U SUSTRET PROLJEĆU" malo cvijeća i nježnosti i dobre muzike i plesa.

    Veselimo se Vašem dolasku

    Izložba fotografija Snježane Žane Požar

    Izložba fotografija Snježane Žane Požar

    Izložba fotografija Snježane Žane Požar

  • Izložba fotografija Vasje Pinzovskog

    vrijeme: 11.01.2017. u 19.00 sati

    mjesto: umjetnička galerija ŠPORER, Opatija

    Vasja Pinzovski

    Štovani prijatelji ,
    ....... pozivam vas na izložbu mojih fotografija opatijskih parkova koja će se održati 11.01.2017. u 19.00 sati u umjetničkoj galeriji ŠPORER u Opatiji.

    Fotografije su nastale za potrebe prezentacije Grada Opatije i gradskih parkovnih površina na 23. Međunarodnoj smotri turizma, filma, krajobraza i 19. Međunarodnom festivalu turističkog filma, koji su održani od 10. do 12. studenoga 2016. u Solinu.

    Na tom je festivalu uz izložene fotografije Opatija dobila i nominaciju za prestižnu titulu Međunarodni zlatni cvijet - CiB 2017. Izuzetna mi je čast da sam svojim fotografijama doprinjeo ovakvoj nominaciji a sada mi je osobito zadovoljstvo da to mogu pogledati svi oni koji vole Opatiju i koji prate moj fotografski rad.

    Organizatori: Hrvatski muzej turizma i Parkovi d.o.o. Opatija Vašim dolaskom uveličat ćete izložbu i ispuniti moje srce zato vas sa radošću očekujem.

    Izložba će biti otvorena do 24.01.2017.

  • Izložba fotografija Voljena Grbca u Galeriji Sv. Ivan Zelina

     

    „Ukradene slike“

    Voljen Grbac izlaže svoje radove, fotografije slika akademske slikarice Nade Žiljak u Galeriji Sv. Ivan Zelina.

    Veliki izazov bio je „ukrasti“ slike Nade Žiljak i pretvoriti ih u fotografiju.- kaže Grbac.

    Voljen Grbac je solist opere, tenor. U svojoj tridesetogodišnjoj pjevačkoj karijeri nastupao je u glavnim tenorskim i baritonskim ulogama u više od pet stotina predstava, operama, operetama i mjuziklima te održao više od tisuću i pol koncerata u zemlji i inozemstvu.

    Fotografijom se počeo baviti 1987. godine. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Ljubljani, Budimpešti, Trstu, Sarajevu, Rijeci, Pečuhu, Grožnjanu, Splitu, Puli, Osijeku, Zadru, Karlovcu, Samoboru, Vukovaru, Opatiji, Kastvu, Poreču, Rovinju, Crikvenici, Izoli, Ajdovščini, Buzetu, Pazinu, Umagu, Motovunu a sudjelovao je i na mnogim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu.

    Pobijedio je na šest fotografskih i likovnih natječaja: prvi hrvatski fotografski Ex-tempore u Novigradu 2005 (pobjednik natjecanja); foto natječaj „Ljudi i brodovi“, u organizaciji Foto kluba Split i Jadrolinije 2007. (pobijedio je u kategoriji „kolekcija“); fotografski natječaj na temu grožđa i vina „Bakho“ u Bujama 2008 (ukupni pobjednik); 2vela umjetnička delavnica“ u Kastvu (2009. ukupni pobjednik natjecanja, 2011. pobjednik u kategoriji fotografije), te fotografskog natječaja TZ Cresa 2Uslikaj otok 2013“ (u kategoriji „Materijalna kulturna baština“)

    Izložba fotografija Voljena Grbca u Galeriji Sv. Ivan Zelina

    U izdanju izdavačke kuće Adamić iz Rijeke objavio je u travnju 2013. art-fotomonografiju „Opatija the Pearl“ (250 stranica, tiraža 1000 primjeraka) te 2014. i 2015. fotomonografije „San riječkih ljetnih noći“ i „Kotor, skriveni biser Mediterana“ (300 stranica, tiraža 10500 Objavio je nekoliko serija auorskih razglednica s motivima Istre i Dalmacije. Objavljuje fotografije, reportaže i putopise u novinama i časopisima (Livingstone, Nautica, Gloria, Yacht Croatia, Pleasure, Novi list i Glas Istre te u kazališnim katalozima. Autor je fotografija u turističkim publikacijama i prospektima. Dizajnirao je desetak plakata za glazbene i druge manifestacije. 2016. godine laureat prestižne je nagrade „Povelja“ koju dodjeljuje Europsko udruženje turističkih novinara sa sjedištem u Rimu, za izuzetan doprinos turizmu. Dobitnik je i nekoliko hrvatskih nagrada za novinarske zasluge. Na riječkoj televiziji Kanal Ri i na karlovačkoj Trend TV prikazuje se jednosatni talk-show „S Voljenom na Ti“ u kojem Grbac kao urednik i voditelj predstavlja umjetnike iz zemlje i inozemstva. Do sada je snimljeno šezdesetak emisija koje se financiraju sredstvima Ministarstva kulture RH.

    Vlasnik je izložbenog prostora „Galerija Amato“ u Grožnjanu i dugogodišnji član Udruge Fotografa Istre. Inicijator je i umjetnički direktor Festivala kancone u Voloskom.

    Voljen Grbac član je FIJET-a, Svjetskog udruženja turističkih novinara, Udruženja eurpskih novinara pri Europskoj uniji, „European Journalists Assotiation“ te Hrvatskog novinarskog društva.

    Izložba fotografija Voljena Grbca u Galeriji Sv. Ivan Zelina može se pogledati do drugog veljače 2019. Radno vrijeme Galerije je radnim danom od 17 do 20 sati a subotom i nedjeljom od 12 do 20 sati.

  • Izložba fotografija Zagrebačke zime Karmen Stošić

    vrijeme: 19. 12 2016. u 20.00

    mjesto: Galerijskoj sobi u Cinkušu na Gornjem Gradu, Mletačka 9

    Izbor iz snježnih fotografskih dnevnika Karmen Stošić upečatljiva je umjetnička konstrukcija grada i raznovrsnosti njegove nezaklonjenosti pred zimom. Umjetnik jasno bilježi oblike, pojave, ljude, spomenike, ulice, prilike, ukrase, bjeline i sjene koje postoje zato da bi nas uvjerile u postojanje trenutaka kada hladnoća uzmiče pred potrebom da se svijet drugačije prisvoji i ostane zabilježen nego što je to tek na prvi pogled.

    Izložba fotografija Zagrebačke zime Karmen Stošić

    Ciklička fotografska evidencija s jedne strane, u ovom slučaju u primjeru zagrebačke zime, na čist način umanjuje distancu između stvarnosti i slike ne uzmičući pred time da bude i dokument. S druge strane izložene slike posjeduju i snažnu poetsku markaciju što ih približava i istodobno čini fikcijom, pričom u kojoj vidimo i stvarne i simbolične registre uhvaćena kadra odnosno odabrana prostora. Posebna čar cijelog ciklusa i izloženih fotografija je krhkost konekcije koje umjetničko djelo dobiva činom izbora kadra upravo s obzirom na nestalnu i periodičnu vremensku situaciju kojom se bavi pa time prije nezabilježene vizure približava kolektivnoj memoriji.

    Zanimljiv i posljednji element ovdje važan tiče se svojstava hladnoće utkanih u mentalnu panoramu grada ali i mogućnosti koju ima svjetlost kao lebdeća kategoriju što svojim mehaničkim odlikama omogućuje kulturu minimalistička zapažanja prisutnih na nekima od izloženih fotografija. Relativiziranje datoga ili uobičajenog, odnosno odmak svjetla od izvora i/ili reduciranjem horizonta postiže se oslobađanje svjetla od njegova izvora. Tada sjene ili pak suprotna kategorija, tama, postaju formativni akter djela. Tim se postupkom neke od fotografija čine prije djelom virtualnog a ne stvarnog svijeta a Karmen Stošić, kao veoma uspješni fotografski pionir u tom primjeru, samo pokazuje što je ustvari aktualno u hrvatskoj i evropskoj fotografiji.

    Piše: Marijan Grakalić

  • Izložba Hane Marmarac

    vrijeme: 31.08.2018.
    mjesto: Galerija Alvona, G. Martinuzzi 15, Labin

    Izložba Hane Marmarac

    Vedran Šilipetar: "U moru radova više manje postimpresionističke provenijencije magnetski me privukla slika tirkizno-plavičaste game s crnim linijama u prvom planu koja u potpunosti ruši granice između figuracije i bilo kakvog realističnog poimanja stvari. "To je to", pomislio sam."Ovo obećava. Ima smisla. Ova žena osjeća. Želi više od sebe i od svojeg izraza. Bori se protiv onoga što vidi i daje prednost osjećajima. Želi korak dalje, treba joj druga(čija) realnost, želi napredak, traži pomak.“ A upravo je to ono što svaki izraz čini vrijednim, ma koliko prokušan bio ili obilježen deja vu efektom....

    „Naslovna slika kataloga, po mojem je skromnom mišljenju, ponajbolji primjer stapanja pejzažnog imaginarija i crtačkih afiniteta u skladnu cjelinu koja po svim parametrima struke može parirati ili se u najmanju ruku kretati u smjeru umjetnosti primjerice portugalske slikarice Marie Helene Vieira da Silva. Duboko vjerujem da je novi likovni put labinske autorice naznačen upravo u toj slici te da će ukoliko bude i dalje ustrajala u radu u skoroj budućnosti osvanuti još smjelija, a u stručnom kontekstu i zrelija rješenja. Izložba u prestižnoj galeriji Alvona zasigurno je tek početak jedne fantastične likovne priče i nadasve autoričinog (sa)zrije(va)nja. Iz tog razloga treba joj iskreno čestitati na ustrajnosti i entuzijazmu.“ (Vedran Šilipetar)

    Hana Marmarac, rođena je 1952. u Tuzli, a Labin postaje njezinim domom krajem 60-tih. Slikarstvo je oduvijek bilo njezina velika ljubav i strast te je kao autodidatka marljivo radila i istraživala tehnike slikanja gradeći svoj put. 2010.godine je u Beču kod akademskog slikara i grafičara Radisava Đokića polazila tečaj stručnog usavršavanja. Izlagala je na brojnim skupnim izložbama amaterskih stvaratelja, a samostalno izlaže od 2006. u Labinu, Poreču, Pazinu, Funtani, Raši, Barbanu i Svetvinčentu.

    Izvor: galerija-alvona.hr

  • Izložba HDD-a "Dizajn s feedbackom" u riječkoj Galeriji Kortil



    Izložba HDD-a

    vrijeme: 09.07.2018. - 21.07.2018.
    mjesto: Rijeka; Galerija Kortil, Strossmayerova 1
    url: https://www.facebook.com/Galerija-Kortil-429307893761408/

    Riječka Galerija Kortil ugostit će od 9. srpnja izložbu 'Dizajn s feedbackom - Ozeha: Zagreb - Rijeka ’45-’48-’90-’95', proširenu verziju izložbe održane u HDD galeriji krajem 2016., posvećene jednoj od prvih i najvećih oglašivačkih agencija u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji od sredine prošlog stoljeća do sredine devedesetih. Izložba će u Rijeci biti otvorena do 21. srpnja.
    Izložba je koncipirana kroz četiri poglavlja koja vremenski prate formativno i zrelo razdoblje djelovanja nekada najveće agencije za propagandu i marketing na našem prostoru, najavljeno je iz Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD), koje organizira izložbu u suradnji s Galerijom Kortil.

    Godine iz naslova odnose se na osnivanje Ozehe (1945.), pokretanje njene riječke filijale (1948.), gašenje riječke filijale (1990.) i prestanak njezina postojanja (1995.).
    Riječka izložba zadržava koncepciju i osnovnu strukturu zagrebačkog postava, a njeni autori, Alira Hrabar Oremović i Slavko Henigsman, još su detaljno istražili i predstavili djelovanje Ozehine prve filijale, osnovane u Rijeci još 1948. godine.
    Drugi vremenski okvir pokriva zrelo razdoblje agencijskog razvoja s fokusom na istraživačku djelatnost i kreativne procese, putem nekoliko izdvojenih primjera iz prakse – brend Dona te klijente Borovo, Istravinoexport i Rafinerije nafte Rijeka i Sisak /INA Rafinerija nafte Rijeka.

    Rad Odjela za istraživanje tržišta iz 1971., svojevrsni temelj modernog marketinga na ovim prostorima, predstavljen je putem nekoliko istraživačkih studija.
    Poglavlje "Arheologija dizajna" pruža uvid u tadašnje radno okruženje dizajnera koji su sedamdesetih bili dio Ozehinog
    Kreativnog odjela - Julije Pavelić Glogoški, Petra Šalića, Slavka Henigsmana, Mile Klarice i Vladimira Hinića i dizajnera riječke filijale – Raymonda Fabijanića i Vesne Rožman.
    Uspješne dugogodišnje suradnje agencije s tada priznatim dizajnerima prikazane su putem primjera njihovih likovnih rješenja unutar posljednjeg poglavlja "Ozehina orbita".

    Među dugogodišnjim Ozehinim suradnicima ističe se dizajner i fotograf Dušan Bekar, a uz njega veliki broj propagandnih materijala oblikovali Zvonimir Faist, Ferdo Bis i Franjo Fleck.
    "Izložba je s jedne strane dopuna već nekih poznatih paradigmi, a s druge nudi određeni set informacija koje će današnjem dizajneru omogućiti detaljniji uvid u kulturu rada njegovih prijašnjih kolega", najavljeno je iz HDD-a.
    Također, s obzirom da se prvi puta prikazuje i godinama zanemarivana građa, izložba je i apel javnosti, kulturnim i obrazovnim institucijama da se njome sustavno pozabave. (Hina)

  • vrijeme:30.09.2016. - 30.10.2016.20,00

    mjesto: Zagreb; Baza, Adžijina 11

    IZLOŽBA ILUSTRACIJA IZ HRVATSKOG IZDANJA LE MONDE DIPLOMATIQUEA

    Pojava hrvatskog izdanja Le Monde diplomatiquea prije četiri godine prodrmala je medijsku scenu suprotstavljajući se ideologiji novinarskog profesionalizma kao bezinteresnog i po definiciji apolitičnog. Inzistirajući na kritičkoj i angažiranoj perspektivi, ovaj mjesečnik s fokusom na vanjsku politiku donosi ekonomske, političke i kulturološke analize suvremenih fenomena kroz njihovu historijsku kontekstualizaciju. Uz popunjavanje postojeće praznine u analizi šire globalne političke pozornice razvija i specifičnu politiku u tretmanu vizualnih materijala koje, na liniji sa svojom političkom koncepcijom novinarstva, smješta u polje angažirane likovnosti.

    Dok su fotografije u LMD-u tretirane kao samostalna autorska cjelina, svojevrsni vizualni eseji domaćih i međunarodnih autora o zanemarenim i prešućenim društvenim fenomenima, neposredna ilustrativna funkcija tekstualnog materijala dana je crtežu. Izložba Politika crteža, crtež politike donosi selekciju LMD-ove produkcije kroz predstavljanje radova 17 autora/ica koji dolaze iz različitih područja likovnosti – slikarstva, stripa, animacije, street arta, dizajna. Radovi su okupljeni u 11 tematskih cjelina: socijalna država, fašizam, žene i društvo, profesionalni nogomet, geopolitika, naddržavne institucije i pitanje demokracije, portreti, kontrola i nadzor, rad, migracije te tokovi kapitala. Iako se radi o različitim poetikama u prevođenju kompleksinih geopolitičkih tema u likovni jezik, u fokusu radova uvijek su socijalna pitanja. Ilustrator/ica tako postaje glasnik onih koje dominantna klasa prezire te se svojim umjetničkim radom stavlja u službu emancipacije.

    IZLAŽU: Ivana Armanini (HR), Sretan Bor (HR), Petja Dimitrova (AT), Dunja Janković (HR), Dalibor Kazija (HR), KURS (RS), Mirna Kutleša (HR), Vasja Lebarić (SI), Linnch (CG), Ivo Matić (HR), Krešimir Certić Miš (HR), Lucija Mrzljak (HR), Vuk Palibrk (RS), Jan Pavlović (HR), Ivana Pipal (HR), Mirko Rastić (HR), Anja Sušanj (HR), Vedran Štimac (HR)

    KUSTOSICE: Ivana Hanaček, Ana Kutleša, Vesna Vuković

    PRODUKCIJA ILUSTRACIJA: zadruga KopMedija za Le Monde diplomatique, hrvatsko izdanje

    PRODUKCIJA IZLOŽBE: BLOK

    DIZAJN POSTAVA: Dario Dević i Hrvoje Živčić

    TEHNIČKI POSTAV: Tajana Meter i Lucija Brkan

    Izložba je realizirana vlastitim sredstvima BLOK-a i KopMedije budući da joj je na natječjima Grada Zagreba i Ministarstva kulture dodijeljeno nula kuna. Zahvaljujemo svim autorima/icama na suradnji.

  • Izložba Ivana Karage "Sunce"

    vrijeme: 06.03.2018. - 17.03.2018.
    mjesto: Zagreb, Lauba – kući za ljude i umjetnost

    Izložba Ivana Karage

    U utorak 6. 3. 2018. s početkom u 19 sati održat će se otvorenje izložbe "Sunce" Ivana Karage.

    Ivan Karaga predstavlja se serijom akrila na platnu ilustrativnog karaktera nastalih pod utjecajem digitalne ilustracije te kolorizma pop-arta i japanskih drvoreza. U njegovim radovima dominiraju primarne boje bez tonskih prijelaza. Inspiracija su mu članovi obitelji i različiti introspektivni procesi te fascinacija prirodom i makrosvijetom koji nas okružuje, prije svega Suncem – koje je i tema ovog ciklusa. Ciklus “Sunce” nastajao je spontano u razdoblju od 2013. do 2018. godine. Riječ je o jednostavnim kompozicijama reduciranih elemenata svedenih na znak. Autor vidi motiv Sunca kao simboličku poveznicu s ljudima i svijetom oko sebe. Paralelno s platnima Karaga je razvio i vlastiti stil oslikavanja betonskih površina. Radovi u Selskoj ulici uvod su u njegovu novu fazu djelovanja.

    Uz otvorenje izložbe “Sunce” Lauba će predstaviti i novi rad na unutrašnjem betonskom zidu – mural Ivana Karage “Bez naziva” koji će, uz trajno postavljene radove Ivana Kožarića, Marije Ujević Galetović i Siniša Majkusa i Mirona Milića ispred, te prostorne instalaciju Viktora Popovića i Ivane Franke u Laubi, postati novim radom u stalnom postavu Kuće za ljude i umjetnost.

    Ivan Karaga (1977.) diplomirani je inženjer grafičke tehnologije (usmjerenje dizajn). Živi i radi u Zagrebu.

  • Izložba Ivana Listeša "Sjeverojug"

    Pozivamo Vas da medijski popratite svečano otvorenje samostalne izložbe "Sjeverojug" akademskog umjetnika Ivana Listeša u ponedjeljak 30. listopada 2017. u 19h u Galeriji PIKTO (Branimir centar).

    Izložba Ivana Listeša

    O autoru:

    Ivan Listeš rođen je 18. 08. 1985 godine u Splitu. Završio je slikarski odjel Škole likovnih umjetnosti u Splitu 2001. godine. Diplomirao je slikarstvo 2008. godine na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Član je Hrvatske udruge likovnih umjetnika u Splitu. Izlagao je na 14 samostalnih izložbi i brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Sudjelovao je na više umjetničkih radionica i projekata. Živi u Kaštel Sućurcu.

    SJEVEROJUG

    "Niti jedan čovjek nije otok sam za sebe; svaki čovjek je dio kontinenta, dio oceana. Ako more odnese grudu zemlje, Europe je manje, kao i ako rta nestane, imanje tvoga prijatelja ili tvoje vlastito. Smrt svakoga čovjeka umanjuje tebe jer si obuhvaćen u čovječanstvu. I zato nikada ne pitaj kome zvono zvoni; tebi zvoni!" Ernest Hemingway

    U posljednjih nekoliko godina ispreplitanje sna i jave, realnosti i fikcije, konkretnog i apstraktnog, svjesnog i nesvjesnog, mogućeg i željenog glavno je obilježje slikarstva Ivana Listeša. No, u novom ciklusu more, leteće brodice, mornari, magarci, plodna polja i otoci-planete poprimaju drugačiji predznak.

    Snažne komplementarne kontraste zamjenjuje blaži, smireniji tonski kolorit, dok vreva zbivanja s mnoštvom likova ustupa prostor tek ponekom arhetipskom liku ili autohtonoj dalmatinskoj životinji. Površina slike više nije toliko zgusnuta i materična, detalji se gube, a u fokus je stavljena kompozicija, prostor slike i oblikovanje dominantne praznine. Prijelaz sa simboličkog tumačenja aktualnog stanja na metafizičko odvija se paralelno sa sve većom degradacijom društva i kvalitete života pojedinca u našoj zemlji. Nazivi radova ažurno prate ovu sadržajnu promjenu i bivaju sve općenitiji i kontemplativniji poput naziva Između, Izgubljen, Nastanak, U prolazu…

    Umjesto čovjeka, u fokusu je priroda kao glavni akter tumačenja problema suvremene civilizacije. Prisutna je snažna polarizacija unutar ciklusa počevši od samog naziva izložbe preko motiva i sadržaja koji direktno interpretiraju razapetost suvremenog čovjeka. Izmišljeni smjer "sjeverojug" ukazuje na nadrealnost, odnosno nerealnost očekivanja odabira krajnjosti kao funkcionalnog životnog puta.

    Nastanak je djelo koje tumači generacijski običaj slaganja suhozida koji se prenosio s djeda na unuka, dok isti motiv u radu Suhozidi govori o izgubljenosti današnjeg čovjeka formirajući oblik labirinta iz kojeg je nemoguće pobjeći. Djela Sidrište i Usidreni govore o statičnosti i fiksiranosti današnjeg društva s jedne strane, dok rad Wrrrrrrrrr… s druge strane ukazuje na veliki problem iseljavanja stanovništva u inozemstvo u potrazi za boljim sutra. Iznad Velebita i Pokraj Velebita radovi su koji tumače isti motiv s dva različita aspekta. Iznad Velebita kompozicijski i koloritski podsjeća na ranije radove, dok Pokraj Velebita predstavlja jedan od rijetkih radova s još uvijek prisutnim ljudskim likovima, a tumači simbolički spoj imaginarnog i realnog kroz isprepletanje broda s vilama i broda s mornarima.

    Izložba Ivana Listeša

    Novina ovog ciklusa su svakako uske vertikale radova Između i Sveto brdo, koje se javljaju kao opozicija specifičnim horizontalnim kompozicijama koje su obilježile prethodna dva ciklusa. Vertikalni radovi djeluju poput dijakronih ili sinkronih isječaka odnosno akcenata neke šire priče.

    Mnoštvo događanja u posljednjih godinu dana poput požara, otuđenosti, izoliranosti, izumiranja tradicije i moralnih vrijednosti, te valova iseljavanja stanovništva iz Hrvatske direktno su se odrazili na likovni izričaj umjetnika. Listešov svijet postaje sve napušteniji i osamljeniji. Djelo Sidrište likovno ponajbolje ilustrira odmak od početnog bogatstva boja i materije slike, dok je u simbolici ostalo podjednako snažno. Lišene dubokog plavetnila, jarke crvene materije svemira i zelenih polja što ih okružuju, brodice lebde u prostoru, napuštene i okružene planinama bez ljudi, dok zemljani tonovi bude reminiscenciju na stare sepija fotografije iz obiteljskih albuma koje svjedoče o iščezlom vremenu.

    Praznina, prostor i vrijeme postaju fokus najnovijeg ciklusa radova Ivana Listeša, te upućuju promatrača na naizgled sporadične trenutke u životu pojedinca koji zapravo postaju ključni i ponekad presudni trenuci u našim životima što potvrđuje i Hipokratova konstatacija kako u vremenu nailazimo na prilike, dok u prilikama ne nailazimo na vrijeme.

    Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

  • Izložba Ivana Midžića "Umjetnikovo oko"

    vrijeme: 10. studenog u 19 sati

    mjesto: Zagreb, Galerija Događanja, Ivanićgradska 41a

    Umjetnikovo oko

    Autorovo oko izložba je dorađenih, visoko ritmiziranih i stiliziranih crteža koji motivu pristupaju apstrahiranjem, natruhama, naglašavanjem likovne dimenzije djela. Na podu galerije postavljen je objekt - okrugla skulptura oka iz čije se zjenice galerijom rasprostranjuju metalne niti. Kao i radovi u čeliku, crteži pastelom su dorađeni, istraženi i promišljeni, bez viškova ili gubljenja u nejasnoćama, autor crtežima i čeličnim nitima kao da afirmira materijale i njihove likovne potencijale, a prikaz vlastitog perceptivnog aparata iz kojeg nastaje ovaj autonomni likovni svijet on formira u jasnom likovnom kontrastu - autoironijski, plastično, zaigrano, duhovito pristupajući identitetu umjetnika, ali još uvijek ne dovodeći u pitanje umjetnost samu, piše u katalogu izložbe Josipa Bubaš.

    Ivan Midžić, rođen 6. travnja 1976. u Osijeku. Diplomirao kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Šime Vulasa 2002. godine. Magistrirao na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani 2007. godine u klasi prof. Jože Baršija. Član Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

  • Izložba Ive Šebalja "Slikarstvo traži vrijeme"

    vrijeme: 8. studenoga 2017. u 18 sati

    mjesto: Muzej grada Pakraca

    U organizaciji Muzeja grada Pakraca i udruge Val kulture, u Muzeju grada Pakraca u srijedu 8. studenoga 2017. u 18 sati bit će otvorena izložba radova Ive Šebalja pod nazivom Slikarstvo traži vrijeme.

    Izložba Ive Šebalja

    Riječ je o putujućoj izložbi kojom se obilježava 105. obljetnica rođenja i 15. obljetnica smrti velikog Ive Šebalja. Organizator i nositelj projekta udruga Val kulture u suradnji s ustanovama Hrvatski muzej turizma, Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda, Muzej grada Pakraca, Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku te Centar za kulturu Čakovec. Kustosica izložbe je diplomirana povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol.

    Izložba Ive Šebalja

    Cilj je projekta aktualizirati opus Ive Šebalja i omogućiti publici iz cijele Hrvatske upoznavanje s djelima jednog od najcjenjenijih hrvatskih slikara XX. stoljeća. Izbor od oko 150 radova nastalih u rasponu od četrdesetih godina prošlog stoljeća, pa do zadnjih godina života autora izvrsno reprezentiraju poetiku i stvaralaštvo Ive Šebalja. Riječ je većinom o gvaševima, akvarelima i tuševima na papiru različitih dimenzija. Zbirka radova Ive Šebalja obogaćena je njegovom bistom, majstorskim radom Ivana Sabolića, kao i vrlo zanimljivom fotodokumentacijom – portretima umjetnika koje su snimili renomirani fotografi i fotografkinje Marija Braut, Luka Mjeda, Mio Vesović, Branimir Baković i Aleksandar Kukec. Posebnost zbirke zacijelo čine dvije velike mape s kartonima B1 formata na kojima je Ivo Šebalj uredno slagao male akvarele i močila, zapisivao poneku misao i sve to uredno vodio pod rednim brojevima.

    Obzirom da zbirka još nije našla trajni smještaj dostupan svim zainteresiranima, opus jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika XX. stoljeća široj javnosti bit će predstavljen nizom izložbi u gradovima diljem Hrvatske koji su pokazali interes za ugošćivanjem opusa velikog umjetnika. Izbor radova i postav izložbe bit će prilagođen izložbenom prostoru muzeja i galerija koje će ugostiti Šebaljev opus. Promjenjiv karakter izložbe omogućit će raznolike varijacije i akcentuacije radova od izložbe do izložbe, čime će uvelike doprinijeti sveobuhvatnosti i dinamici prezentacije lika i djela Ive Šebalja.

    Izložba Ive Šebalja

    "Ivo Šebalj specifikum je hrvatske likovne umjetnosti. Intimist, samotnjak, hipersenzibilac, introvert, melankolik, "neumoran stvaralac ljepote", "predstavnik ustrajnih, mislećih, neutjecajnih". Distanciran i ponajprije iskren, okrenut sebi unutar svog svijeta sobe-atelijera i posvećen svom slikarstvu karakterističnih motiva kojima problematizira vlastiti život u području slikarstva. "Nema tako sebičnog slikarstva kao što je Šebaljevo" poentira Ive Šimat Banov u knjizi Štafelajni neumornik. U slikarstvu i u životu zanimalo ga je samo ono bitno – slikarski izreći istinu o sebi i svijetu." (iz predgovora izložbe Sonje Švec Španjol)

    Izložba Ive Šebalja

    Izložba u Muzeju grada Pakraca u Pakracu ostaje otvorena do 22. studenoga 2017.

  • Izložba Jadranke Ratkajec Krajnović "Otisci sjećanja"

    vrijeme: 19. listopada 2018. u 19 sati.

    mjesto: Galerija Idealni grad (Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad)

    Izložba Jadranke Ratkajec Krajnović

    OTISCI SJEĆANJA

    Zraka svjetlosti se prolaskom kroz kristal lomi i razdvaja titrajući u apsolutno savršenom omjeru, te pulsiranjem i bojama duboke energetske vrijednosti ona razlaže svoju priču o istinskim vibracijama našeg planeta. Upravo je svjetlost polazište i ključna nit vodilja u ciklusu radova Jadranke Ratkajec Krajnović. Eterične kompozicije na platnima mekoćom ulja i transparentnim slojevima emaniraju svjetlost, koja se potom nastavlja i u prostoru kroz meke forme tkanih skulptura i reljefa.

    Izložba Jadranke Ratkajec Krajnović

    Slike su prethodile nastanku tkanih skulptura i kako umjetnica ističe inspiraciju je pronašla u specifičnoj koncepciji svjetlosti unutar koje dolazi do poigravanja formama nalik kristalima. Nebrojene mogućnosti jedinstvenih vizura lomova svjetlosti Jadranka Ratkajec Krajnović bilježi nizom pastelnih tonova uljane boje kojom oblikuje zrake svjetlosti, te bogate pojavne mogućnosti prilikom refleksije, refrakcije i disperzije svjetlosti. Linije preuzimaju funkciju silnica sunčeve energije i često su koncentrirane u samom središtu kompozicije istaknute ponajviše toplinom zlaćane boje. Oštrina zraka i snopova svjetlosti ublažena je materijom ulja čija je gustoća naznačena pastuoznim nanosima u samom središtu kompozicije, dok prema krajnjim rubovima slike ona postepeno omekšava i stapa se u jednu nijansu uhvaćene svjetlosti. Platna Jadranke Ratkajec Krajnović poput kaleidoskopa ispunjenog kristalima emaniraju nove mogućnosti percepcije životne energije i svijeta koji nas okružuje.

    Izložba Jadranke Ratkajec Krajnović

    Kao što boja i svjetlost daju mekoću kompozicijama na površini platna, tako svjetlost, gradivna materija i putanja prostorne linije daju mekoću reljefima i tkanoj skulpturi. Reljef pruža mogućnost različitih pogleda na jednu formu dok se kretanjem promatrača mijenja dinamika ritma izmjene konkavnih i konveksnih oblika. Izmjena praznih i punih površina između niti na međusobno povezanim kaširanim reljefima nalik je porama na ljudskoj koži koje upijaju, odražavaju i pamte iskustva i doživljaje. Isprepletenim nitima umjetnica oblikuje opnu ženskog torza dopuštajući prostoru i svjetlosti da definiraju granice njezinog postojanja dok se pogled istovremeno zaustavlja na tkanoj tjelesnosti te prodire u sjenovitu unutrašnjost skulpture. Linije s platna pretočene su u prostorne niti tkanja čija se dinamika izmjenjuje većim i manjim plohama koje se šire i skupljaju ovisno o većem ili manjem prodoru skulpture u prostor. Mekoća zaobljenih volumena potencirana je svjetlošću koja dodatno naglašava obrise bijelog tkanja skulpture. Dokidanjem masivnosti u mediju skulpture i oštrine linija u mediju slike Jadranka Ratkajec Krajnović omogućava drugačije viđenje unikatnog tkanja života.

    Izložba Jadranke Ratkajec Krajnović

    Jedinstvene kompozicije različitih odnosa boja, tonova, linija i ritma gibanja uvode nas u svijet eteričnosti, mekoće i uhvaćene svjetlosti, svijet dokidanja granica i svijet unutarnjeg svjetla i energije kojeg umjetnica bilježi u svojim djelima kao personalizirane otiske sjećanja.


    Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

    Jadranka Ratkajec Krajnovićslikarica i profesorica likovne umjetnosti i kulture, rođena je 1955. godine u Zagrebu. Školu primijenjene umjetnosti i dizajna upisuje 1970.godine, a 1979. Akademiju likovne umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
    Godine 1986. postaje članica HDLU-a. Iste godine postaje profesorica ŠPUD-a. Od 2002.-2017.godine sudjeluje u radu međužupanijskog stručnog vijeća za nastavnike likovne umjetnosti i dizajna. U tom razdoblju sudjeluje na mnogim državnim natjecanjima-izložbama i radionicama. Njeni učenici su osvojili prvo i treće mjesto i drugu i treću generacijsku nagradu. Kao likovni pedagog i autor koncepata organizira izložbe i predstavljanja Odjela za tekstilni dizajn ŠPUD-a te piše predgovore. Sudjeluje u radu ocjenjivačkih komisija za upis u 1. razred i odjele Škole.
    Napreduje u zvanje profesor-mentor 2009.godine (ŠPUD).

    2011. Izabrana je za stručnog suradnika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu gdje vodi metodičke vježbe na Metodici likovne kulture i komentor je na 4 diplomska rada.
    Napreduje u zvanje profesor-savjetnik 2014.godine (ŠPUD).
    2017. godine izabrana je u naslovno umjetničko-nastavno zvanje docentice u umjetničkom području, polje likovne umjetnosti, grana likovna pedagogija, na Učiteljskom fakultetu.

    Sudjelovala 1988. s dvije slike na XX. Salonu mladih u Umjetničkom paviljonu.
    Sudjelovala skupnim izložbama profesora ŠPUD-a od 1988. do 2016.godine.
    2006. i 2009. sudjelovala na Recentnim izložbama članova HDLU-a u Domu HDLU-a.
    2009. i 2011. sudjelovala na skupnoj izložbi Deset žena-deset maski.
    Sudjelovala na Međunarodnim izložbama likovnih umjetnika sveučilišnih nastavnika:
    2011.Galerija Karas, Zagreb, 2012. Opatija, 2015. i 2016. Umjetnički paviljon“ Juraj Šporer“.
    2012. projekt „Orašar“ ,scenski rekvizit- lutka Orašar za Plesne soliste
    2013. sudjelovala na skupnoj izložbi , Učiteljski fakultet „ Moj Hlapić“
    2015. Galerija Farof, skupna izložba, „Uskrsnuće-novi život“
    2005. samostalna izložba u Salonu „Izidor Kršnjavi“ (19 ulja na platnu 100x70)
    2010. samostalna izložba u Galeriji učiteljskog fakulteta (11 ulja na platnu 100x70)
    2013. samostalna izložba u Galeriji Karas (26 ulja na platnu 100x70 i 85 x65)
    2014. samostalna izložba u Galeriji Ravnice ( 10 ulja na platnu 100x70 i 85x65)

    Nagrade: 2013., nagrada na Učiteljskom fakultetu na izložbi „Moj Hlapić“
    2013., nagrada na izložbi profesora ŠPUD-a

  • Izložba Janice Šterc "Pod jednim kišobranom"

    vrijeme: 13.11. - 30.11.2017

    mjesto: Kulturni centar, Dubrava 51a, Zagreb

    Izložba Janice Šterc

    JANICA ŠTERC – … POD JEDNIM KIŠOBRANOM

    Plodna i produktivna slikarica Janica Šterc iz Zagreba (rođena u Sisku, odrasla u Desnoj Martinskoj Vesi), poziva nas na svoju, već 85. po redu izložbu slika. Provodni motiv izložbe je kišobran, u skladu s time prevladavajući sujet kiša, voda koja teče, voda koja nas okružuje, prožima I kupa sa svih strana… voda koja nas uvijek podsjeća da je to dominantan gradbeni element našeg tijela, element iz kojeg je potekao život, koji omogućuje život, bez kojeg nema života. Voda nije oslikana samo kroz prikaz kiše, razvodnjeni slikaričin touche, atektonske kompozicije koje teku od kraja do kraja papira, razvodnjena pozadina koja se gubi u lomu svjetlosti kapljica kiše, gradi ove slike tako da nam se pričinja da slike teku pred našim očima. Da sljedeći pogled na istu sliku neće biti isti, da će se na slici promijeniti i otvoriti nov pogled, jedinstven i kratkotrajan poput onog prethodnog. Na jezičnoj razini element vode izjednačavamo s prolaznim, efemernim, nepovratnim, pa ćemo reći da i vrijeme teče, a život u njegovoj prolaznosti usporedit ćemo sa rijekom.

    Kontrapunkt, čvrsta točka koja se suprotstavlja elementu koji teče, je kišobran. Nerijetko postavljen usred kompozicije, učvršćujući svojom simetralom titrajuću površinu slike, kišobran se suprotstavlja elementu vode, kiši koja pada, opet semantički: kišo – bran, ali i koloristički. Crveni 'šestinski' kišobran usred sivoplavih tonova sumaglica i prljave kiše grada, nov je element, stran, neuklopljen poput vanzemaljskog broda koji slijeće u stran okoliš. Ali i kad nije crven, običan, crni kišobran, svojom se čvrstom strukturom, kojom obuhvaća i figure koje se pod njime kriju, suprotstavlja razvodnjenoj strukturi kiše, strukturi koja izobličuje i razvodnjava čak i plavi zagrebački tramvaj. Kišobran šeće i povezuje poznate zagrebačke vizure i motive, Strossmayerovo šetalište, Kamenita vrata, Jelačićev trg, Uspinjaču… Ponovo je to prilika da Slikarica emanira svoju ljubav za grad koji doduše nije njen rodni, ali ga je prigrlila i višekratno oslikala s mnogo ljubavi i osjetljivosti za njegove vizure.

    Dr. sc. Zdenko Balog, Križevci

    • img_20171113_192500
    • img_20171113_192259
    • img_20171113_192449
    • img_20171113_192304
    • img_20171113_192253
    • img_20171113_192246
    • img_20171113_192315
    • img_20171113_192330
    • img_20171113_192324
    • img_20171113_192336
    • img_20171113_190653
    • img_20171113_190657
    • img_20171113_192233
    • img_20171113_190725
    • img_20171113_184100
    • img_20171113_184119
    • img_20171113_192238
    • img_20171113_184039
    • img_20171113_183954
    • img_20171113_184005
    • img_20171113_184036
    • img_20171113_184009
    • img_20171113_184056
    • img_20171113_184045
    • img_20171113_183932
    • img_20171113_183935
    • img_20171113_183937
    • 22
    • 26
    • 4
    • 3
    • 6
    • 12
    • 2
  • Izložba Jasminke Končić 'My Daily Life (as Wife and Mother)'

    rijeme: 09.02.2018.
    mjesto: Zagreb, Galeriji AŽ Atelieri Žitnjak

    Izložba Jasminke Končić

    U zagrebačkoj Galeriji AŽ Atelieri Žitnjak, u petak, 9. veljače 2018. od 19 sati otvara se izložba Jasminke Končić pod nazivom 'My Daily Life (as Wife and Mother)'. Izložba prezentira svakodnevni život autorice u ulozi žene, majke (i umjetnice) kroz tri dokumentarne cjeline koristeći medij fotografije videa i instalacije.
    Tematski koncept podjele rodnih uloga i duhovita samoironična kritika življenja ovog modela, nadograđen je u završnom dijelu introspektivnom serijom emotivnih foto zapisa, evokacijim sjećanja na vlastito djetinjstvo i ulogu majke u njemu.

    ''My Daily Life (as Wife and Mother)'' Jasminke Končić integralni je dio propitivanja njenih tema vezanih uz prirodu žene i nametnutih joj višestrukih životnih uloga unutar diskursa kontinuiranog služenja smještenog u nišu tradicionalno nedodirljivih predrasuda. Služenja ponekad plaćenog, a ponekad i ne u cjeloživotnom bizarnom performansu. Bizarnom utoliko više što su (barem do sada) gotovo svi pokušaji 'oslobađanja' žene mahom rezultirali povećanjem, a nikako smanjenjem njenih uloga i zaduženja. ''My Daily Life (as Wife and Mother)'' bavi se honoriranjem svakodnevnih često obezvrijeđenih poslova unutar domaćinstva nužnih kako bi ono funkcioniralo." - Iz teksta predgovora izložbi Tonija Horvatića

    Jasminka Končić rođena je 1973. godine u Zagrebu. Diplomirala je grafiku u klasi profesora Miroslava Šuteja na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu 1997. godine. Godine 2012. magistrirala je kiparstvo u klasi profesora Alena Ožbolta na poslijediplomskom studiju kiparstva na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani. Iste godine upisuje doktorski studj iz područja modnog dizajnana NTF u Ljubljani na temu Upotrebe odjeće i jezika mode u suvremenoj umjetnosti. Od 2001. godine radi prvo kao vanjska suradnica i asistentica, a od 2011. kao docentica u Zavodu za dizajn tekstila i odjeće na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u sklopu kojeg predaje na kolegijima iz područja modnog dizajna i dizajna modnih dodataka. Potpisuje niz autorskih koncepcija i izložbi iz područja modnog dizajna. Pokrenula je modnu manifestaciju DIPMOD koja predstavlja platformu za promociju mladih modnih dizajnera. Za vrijeme studija na ALU u Zagrebu 1996. godine jedna je od osnivačica grupe ''Daklelososi'' s kojom je izvodila modne performanse. Umjetnička je voditeljica ''Green room'' galerije u Zaboku, članica umjetničkog savjeta TTF galerije Sveučilišta u Zagrebu te članica Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU, Zagreb). Za svoj likovni i pedagoški rad više je puta nagrađivana.Izlaže samostalno i skupno u zemlji i inozemstvu od 1996. godine.

  • Izložba Jelene Blagović u Galeriji Forum

    vrijeme: 06.09.2018. - 16.09.2018.
    mjesto: Zagreb, Galerija Forum, Teslina 16

    Izložba Jelene Blagović u Galeriji Forum

    Fotografski koncept problematizira temu majčinstva, pružajući intimni pogled na različite strahove, sumnje i samopropitivanja s kojima se autorica i njezine bliske prijateljice suočavaju u razdoblju života u kojem planiraju postati majke, ili to već jesu. Ova generacija mladih žena u prosjeku rađa kasnije i manji broj djece, nego što su, ne tako davno, rađale njihove majke. Nije neuobičajeno da neke žene odluče ne postati majke. Razlozi za odgađanje ili neostvarivanje majčinstva za svaku od njih su različiti, stavovi o majčinstvu također. Zajedničko svim portretiranim ženama su različite nijanse straha, sveprožimajućeg novog osjećaja odgovornosti i zebnje od gubitka dijela sebe - gubitka mentalne i fizičke slobode.

    Fotografirane žene, mahom i međusobno prijateljice, prikazane su u trenucima između. Usprkos tradicionalnom shvaćanju majčinstva, njegovom uvriježenom kulturalnom konstruktu i određenim svjetonazorskim inzistiranjima na majčinstvu kao jedinom putu prema ženskom samoostvarenju, ono nije, niti je ikada bilo, jedina i najvažnija uloga žene. Ona je ujedno i nečija kći, sestra, partnerica, supruga, prijateljica, zaposlenica ili poslodavka, suradnica... Samoća, koju većina žena nauči cijeniti i u njoj uživati tek u odrasloj dobi, s majčinstvom se nepovratno mijenja. Upravo to stanje između uloga, osvještavanje da se rođenjem djeteta i žena iznova formira kao individua, prikazano je kroz ove inscenirane portrete, koji vizualiziraju trenutak odsutnosti i izmijenjene, nove vrste samoće, s kojom se svaka od portretiranih žena suočava. Najčešće unutar vlastitog doma i sama sa sobom.

    ŽIVOTOPIS:

    Jelena Blagović rođena je 1983. godine u Zagrebu u Republici Hrvatskoj. Završila je studij fotografije na Istituto Superiore di Fotografia e Arti Visive u Padovi u Italiji. Školovanje nastavlja na University of Westminster u Engleskoj, gdje nakon završenog preddiplomskog i diplomskog studija umjetničke fotografije i teorije stječe diplomu magistra umjetnosti. Zaposlena je kao docentica na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za fotografiju Odsjeka snimanja, te je voditeljica ADU Galerije f8.

    Izlagala je na 15 samostalnih i brojnim skupnim izložbama u zemlji i svijetu, te je dobitnica mnogih nagrada i priznanja.

    Izvor: Facebook

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.