izložba

  • Aukcija i izložba fotografija "Ljepota za znanje"

    vrijeme: 29. studenog 2016. u 19 sati

    mjesto: klub Privrednikov dom, Preradovićeva 18, Zagreb.

    Izložba fotografija "Ljepota za znanje" objedinila je čak 27 renomiranih fotografa iz Hrvatske i regije koji su velikodušno donirali svoje fotografije za potrebe prikupljanja sredstava za Fond "Ivana Vujnović" kojim se stipendiraju mnogi studenti iz cijele Hrvatske.

    U organizaciji Srpskog privrednog društva "Privrednik" iz Zagreba na aukciji će posjetitelji moći razgledati i kupiti autorske fotografije slijedećih fotografa: Marko Beslać, Martin Candir, Marko Čolić, Petar Dabac, Jovica Drobnjak, Damir Fabijanić, Mladen Gaćeša, Predrag Gostimirović, Josip Klarica, Željko Koprolčec, Željko Krčadinac, Mario Krištofić, Mario Kučera, Dragan Kurucić, Stephan Lupino, Sergije Michieli, Saša Novković, Roberto Orlić, Ivo Pervan, Darije Petković, Berislava Picek, Ivan Posavec, Slavica Subotić, Bruno Szüts, Goran Trbuljak, Predrag Uzelac, Mio Vesović.

    Aukcija-izložba fotografija "Ljepota za znanje" održat će se u utorak 29. studenog 2016. s početkom u 19h u klubu Privrednikov dom, Preradovićeva 18, Zagreb. Klub Privrednikov dom bit će otvoren od 18h, te će posjetitelji moći slobodno razgledati izložene fotografije prije same aukcije.

    Aukcija i izložba fotografija

    Aukcija i izložba fotografija

    Aukcija i izložba fotografija

    Marko Beslać
    Fotografijom se počeo baviti 2006. godine. Ohrabren dobrim komentarima, nastavio je s radom i postavio nekoliko web galerija. Radovi su mu istaknuti kao najbolji u raznim kategorijama na mnogim domaćim i stranim portalima posvećenim fotografiji i drugim vrstama umjetnosti. Dobitnik je nagrade 'Kadar' kao najbolji fotograf 'generirane fotografije' u Hrvatskoj 2008. godine. Objavljivao je u brojnim domaćim i stranim magazinima specijaliziranim za fotografiju kao što su: Livingstone, Blur Magazin, Klik, Digital Photo, Fratturascomposta, Fotoritim, Photographize, Jutarnji list. Član je strane fotoagencije specijalizirane za art fotografiju - Arcangel Images.


    Martin Candir
    Rođen 1958. godine u Novom Sadu. Završio srednju umjetničku školu "Bogdan Šuput". Fotografijom se bavi od 1974. godine. Od 1981. do 1991. godine radio je kao fotoreporter i urednik fotografije u dnevnom listu "Dnevnik". Nakon toga je samostalni urednik fotografije u časopisima "Ribo revija", "Eliksir", "Lepota i zdravlje", "Top Spid", "Vrele gume", "Svet pića", "Vino fino", "Lovačke novine", "NS Sport" itd. Objavio više od 150 raznih publikacija, monografija, knjiga, omota CD-a, pozorišnih plakata "Zvezdara teatra", Narodnog pozorišta u Beogradu, Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i drugih pozorišta. Imao je više od 50 samostalnih i više od 100 grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.


    Petar Dabac
    Rođen 1942. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Fotografijom se počinje baviti 1960. godine surađujući u atelijeru Toše Dabca, čije vodstvo preuzima nakon Tošine smrti 1970. godine. Kao samostalni umjetnik djeluje od 1966. godine, od 1970. je član ULUPUH-a. U razdoblju od 1980. do 1987. godine u galeriji osnovanoj u sklopu Atelijera Tošo Dabac organizira četrdesetak izložbi suvremene fotografije domaćih i stranih autora. Jedan je od pokretača časopisa za fotografiju SPOT iz 1972. godine.
    Šezdesetih godina radi serije crno-bijelih portreta umjetnika, znanaca, prijatelja i predstavnika umjetničke scene, čime se nastavlja baviti i u sljedećim desetljećima. Sedamdesetih je godina dio generacije koja unosi konceptualni pristup u fotografiju, izrađuje prostorne instalacije, eksperimentira s fotokopijama i fotogramima. Godine 1999. i 2000. nastaje niz računalno generiranih grafika kao nastavak ideje fotograma.
    Od 1991. do 2008. godine predaje fotografiju na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. Izlagao je na mnogobrojnim samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Godine 2011. Marina Viculin mu priređuje retrospektivnu izložbu "Nisam kriv" u Galeriji Klovićevi dvori. Dobitnik niza strukovnih nagrada i priznanja.


    Jovica Drobnjak
    Rođen 1966. godine u Gornjoj Ploči. Fotografijom se počinje baviti 1981. godine u fotogrupi zagrebačke osnovne škole "Većeslav Holjevac". Četiri godine kasnije maturira na Odjelu fotografskih tehnika Škole primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Dvanaest godina zaposlen je kao fotograf u nekoliko hrvatskih tjednika i magazina, dok posljednjih osam godina djeluje kao samostalni fotograf.


    Damir Fabijanić
    Rođen 1955. godine u Zagrebu. Godine 1987. postaje samostalni umjetnik - slobodni fotograf. Glavni fotograf i urednik fotografije u časopisima CROATIA (Croatia airlines), ORIS i IĆE&PIĆE. U srpnju 1992. godine sudjeluje kao jedini hrvatski fotograf na najznačajnijem europskom festivalu fotografije u Arlesu. Autor više od 40 izložbi u Europi i Južnoj Americi. Godine 1996. dobitnik Velike nagrade 31. zagrebačkog salona, dobitnik Vjesnikove nagrade Josip Račić za likovnu umjetnost 1999. godine, te 2006. godine dobitnik nagrade Bernardo Bernardi za oblikovanje i unutrašnje uređenje hrvatskog paviljona na EXPO-u 2005. godine u Japanu. Glavni fotograf i urednik fotografije u časopisima CROATIA (Croatia airlines), ORIS i IĆE&PIĆE.


    Mladen Gaćeša
    Rođen 1966. godine u Pakracu. Živi i radi u Zagrebu iz kojeg zadnjih tridesetak godina kreće na putovanja biciklom po svijetu. Foto kameru koristi za snimanje svega onog o čemu želi pripovijedati. Slika zamjenjuje tisuću riječi....po pedali.


    Predrag Gostimirović
    Rođen 1966. godine u Zagrebu. Fotografijom se počinje baviti 1980. godine u foto grupi OŠ V. Holjevac u Zagrebu. 1984. godine završava srednje obrazovanje smjer fotograf, dok 1998. godine stječe zvanje majstor fotograf. Od 1985. godine do danas vlasnik je foto studija Foto „Super-A“. Uža specijalizacija fotografiranje vjenčanja. Dobitnik je desetak priznanja i zahvala za svoj rad među kojima se ističe Velika zlatna plaketa udruženja obrtnika grada Zagreba 2015. godine. Tajnik sekcije obrtnika fotografa grada Zagreba.


    Josip Klarica
    Rođen 1946. godine u Beogradu. Diplomirao je na Karlovom univerzitetu u Pragu (FAMU) na katedri filmske kamere. Među predavačima su mu bili redatelj Miloš Forman i književnik Milan Kundera, a prijateljevao je i s fotografom Josefom Sudekom. Klarica je izučavao povijest fotografskih tehnologija i fotokemijskih procesa. Uspješno je rekonstruirao nekoliko starih fotografskih postupaka, koje je prezentirao na autorskim izložbama. Karakteristika njegova rada je korištenje fotoaparata 19. stoljeća, među ostalima, camere obscure i vlastite idealne replike prvog panoramskog fotoaparata, koji je konstruirao Friedrich von Martens 1845. godine u Parizu. Svoje negative Klarica isključivo kontaktno kopira. Dosad je samostalno izlagao u nekoliko uglednih muzeja i galerija u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi u Zagrebu.


    Željko Koprolčec
    Rođen je i školovan u Zagrebu. Surađivao je u izdanjima kuće "Vjesnik" kao novinar napisima o filmu i estradi, zatim kao reportažni fotograf. Vrlo brzo otkrio je područje svog stvaralačkog interesa; reklamnu fotografiju, za koju se uz adekvatno obrazovanje i specijalizirao radom u vodećim studijima u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji. Po povratku afirmira svoj foto studio u Zagrebu i postaje suradnik naših poznatih firmi i reklamnih agencija, a uspješnu suradnju ostvaruje i s agencijama i magazinima izvan naše zemlje. Radovi su mu izlagani na skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Dobio je više nacionalnih i međunarodnih priznanja i nagrada na strukovnim manifestacijama i izložbama, među ostalim 2015. godine Zlatnu plaketu časopisa Graphis za najbolji politički plakat. U njujorškoj MOMA-i nalaze se radovi Mirka Ilića s fotografijama Željka Koprolčeca. Član je ULUPUH-a i HZSU-a.
    Željko Krčadinac
    Rođen je 1935. godine u Zagrebu. Po struci profesor geografije u mirovini. Cijelog života intenzivno se bavio fotografiranjem, kako amaterski, tako i kao dopunskim zanimanjem. Rezultat toga je mnoštvo objavljenih snimaka u foto-monografijama, kalendarima i drugim tiskovinama te obilni arhiv geografsko-turističkih snimaka iz Hrvatske i svijeta. Član je Fotokluba Zagreb i istaknuti izlagač na mnogim međunarodnim salonima. Nagrađen je počasnim zvanjem EFIAP te poveljom „Tošo Dabac“ FKZ. Njegova životna konceptualna serija fotografija je Pogledi s mog prozora na Ilicu tijekom 60 godina.


    Mario Krištofić
    Rođen 1957. godine u Zagrebu. Studirao filmsko snimanje na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Od početka osamdesetih kontinuirano se bavi umjetničkom i komercijalnom fotografskom produkcijom u suradnji s grafičkom dizajnericom Sanjom Bachrach. U mediju fotografije najčešći centar interesa su ljudi i njihovi odnosi. Od početka 80-ih sa suprugom, dizajnericom Sanjom Bachrach djeluje u zajedničkom studiju Bachrach & Krištofić. Do sada su održali 35 samostalnih izložbi i sudjelovali na sedamdesetak skupnih. Od 1997. do 2001. g. predsjednik je fotografske sekcije ULUPUH-a, te osnivač multimedijske sekcije. Član je ULUPUH-a, HZSU-a i HDLU-a.


    Mario Kučera
    Rođen je 1967. godine u Slavonskom Brodu. Diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1996. radi kao fotograf za reviju Gloria. Živi i radi u Zagrebu. Član je ULUPUH-a od 2006. godine.


    Dragan Kurucić
    Rođen 1962. godine u Novom Sadu. Godine 1990. postaje profesionalni fotograf. Diplomirao je na visokoj tehničkoj školi na odsjeku za primijenjenu fotografiju. Specijalizirao u području foto ilustracije. Uz umjetničku fotografiju bavi se i foto-dizajnom (industrijska-primijenjena fotografija). Dobitnik je više nagrada iz područja foto-dizajna (kalendari, ambalaže i plakat). Objavljivao u časopisima u Rumunjskoj, Mađarskoj, Francuskoj, Italiji i Japanu. Član udruženja primijenjenih umjetnika i dizajnera Vojvodine – UPIDIV, udruženja umjetnika s Petrovaradinske tvrđave "Likovni krug" i Europskog instituta za fotografiju.


    Sergije Michieli
    Rođen je 1973. godine u Zagrebu. Nakon završetka srednje fotografske škole upisuje Akademiju dramskih umjetnosti te 2001. godine stječe diplomu akademskog snimatelja. Surađivao je kao fotograf u tiskanim medijima: Nacional, Globus, Poslovni tjednik i Jutarnji list. Živi i radi u Zagrebu.


    Roberto Orlić
    Rođen je 24.7.1967. u Puli gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1997. godine. Uz ljubav prema životinjama u sebi je nosio i ljubav prema fotografiji tako da napušta veterinarsku profesiju i posvećuje se fotografiji. Više od 17 godina radio je za hrvatske tjednike i dnevnike, te surađivao s inozemnim medijima. U Tiflološkom muzeju u Zagrebu 2014. godine postavio je izložbu Psi anđeli, a zatim i u Muzeju anđela u Varaždinu. Nakon nekoliko godina provedenih u Kanadi radi na izboru materijala za novu izložbu.

    Darije Petković
    Rođen 1974. godine u Zagrebu. Bavi se umjetničkom i novinskom fotografijom od devedesetih godina. Diplomirao je 1999. na Odsjeku filmskog i TV snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Uz samostalna i grupna izlaganja objavljuje fotografije u magazinskom tisku. Od 2005. asistent je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, na katedri fotografije.


    Ivan Posavec
    Ivan Posavec rođen je 1951. godine u Dužici pored Siska. Diplomira filmsko snimanje 1980. godine u klasi profesora Tanhofera, godinu kasnije postaje majstor fotografije. Godine 1984. postaje najmlađim dobitnikom godišnje nagrade fotografskog saveza Jugoslavije, a 1992. godine dobio je nagradu "Tošo Dabac". Objavljivao je između ostalih u slijedećim tiskovinama: Polet, Studentski list, Mladina, Danas, Start, Vjesnik, Pitanja, Komunist, Svijet, Globus, Gloria, Arena… Ukupno je dobio pedesetak nagrada, a izlagao na tristotinjak izložbi. Legendarna MO grupa, koju je osnovao 79. sa Miom Vesovićem, realizirala je preko 150 naslovnica tjednika Danas , a postavila je standarde novinske i autorske fotografije na ovim prostorima.


    Bruno Szüts
    Rođen 1959. godine u Zagrebu. Diplomirao na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Radi u Croatia osiguranju d.d. Amaterski se bavi fotografijom od sredine 1970tih. Izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi.


    Mio Vesović
    Rođen je 1953. godine u Gornjoj Dobrinji kod Užičke Požege. Studij filmskog snimanja završio je na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju u klasi Nikole Tanhofera. Od 70-ih sustavno objavljuje fotografije u Poletu, Studentskom listu, Svijetu, Pitanjima, Vjesniku i nizu drugih novina i časopisa. Godine 1979. s Ivanom Posavcem osniva Studio MO (Meko okidanje). Izlagao je na nizu samostalnih i grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a stotinjak njegovih fotografija u zbirci je Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Zadnje veliko predstavljanje imao je na retrospektivnoj izložbi 2003. u Galeriji Klovićevi dvori (kustosica Marina Viculin). Živi i radi u Zagrebu.

  • Barbara Blasin- izložba fotografija "Gradska rubrika"

    vrijeme: 26.02.2016. - 12.03.2016.19,00

    mjesto: Zagreb; Galerija AŽ, Atelieri Žitnjak, Žitnjak 53
    blasin

    U seriji fotografija, pod nazivom Gradska rubrika, koja se sastoji od izabranih fotografija iz autoričine fotografske arhive, i novijih fotografija nastalih u recentnom razdoblju, autorica bilježi gradske prizore panoramskom kamerom u maniri novinskog reportera, 'izvještavajući' nas o gotovo slučajnim, svakidašnjim prizorima sa zagrebačkih ulica. Pri tom u Gradskoj rubrici, koja je svojevrsni work in progress, obilježen procesualnošću, ''… višeslojnost događanja na fotografiji opisuje i detektira naš hod po gradu u kojem je slučajnost možda jedino pravilo u kretanju ne zbog toga da raskrijemo i pronađemo sve ono što je ostalo zbijeno i zgusnuto u uvijek odavno prošlom trenutku, već zbog toga da budemo viđeni kao akteri zbivanja…
    iz teksta: Miloš Đurđević, Gradska rubrika

    Barbara Blasin diplomirala je na Odsjeku Grafičkog dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 2002. Po vokaciji dizajnerica i fotografkinja, bavi se i interdisciplinarnim umjetničkim projektima. Dobitnica je nagrade Hrvatske sekcije AICA-e na Zagrebačkom salonu (2008., 2011.) i bila je u užem izboru za književnu nagradu Kiklop za svoju knjigu, Ženski vodič po Zagrebu (2006). Članica je ULUPUH-a, živi i radi u Zagrebu.

  • Boris Guina: Reflexion

    vrijeme: 30.03.2017. - 30.04.2017.

    mjesto: Zagreb; Muzej za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 11

    Pozicija slikara srednje generacije Borisa Guine na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni utvrđena je kroz autorski kontinuitet jasno profilirane poetike koja se od prvih izložbenih nastupa početkom devedesetih do danas nije radikalno mijenjala, iako je dosljedno nadograđivana kroz likovna istraživanja prijašnjih iskustva

    Boris Guina: Reflexion

    Njegova su estetska uporišta prepoznatljiva u nasljedovanju ekspresionističkog i enformelističkog kao i gestualnog slikarstva,što znači da je autorski pristup bazirao na izražavanju prvenstveno izravnih energetskih poticaja koji sudjeluju u izgradnji slojevitih, teksturnih titraja čisto formalnih sastavnica slike, više nego poetskim, idejnim ili svakako najdalje od njegovih pobuda, literarnim sadržajima. Poticaje prikuplja iz svijeta podsvjesnog i iracionalnog, s naglašeno lirskim senzibilitetom za oživljavanje površine slike kao realizacije nataloženih slojeva i struktura – vidljivih ili naslućenih, prepoznatljivih ili zamagljenih, svježih ili usahlih tragova geste.

    Kompoziciju učvršćuje silovitim zamasima, isprekidanim crticama, kružnim i nepravilnim linijama, točkastim udarcima kista, grebanjem i struganjem, špricanjem i prolijevanjem boje, zbog čega bogatstvom likovnih slojeva naglašava materičnost slike, ali i unosi asocijativne i simboličke spletove čija se napetost gradi oko odnosa između vitalne nepredvidivosti slobodnog kretanja razlivene boje i programirane organizacije strukturalnog uzorka, koji ima tendenciju serijskom ponavljanju. Iz bogatog likovnog naslijeđa na koje se svojim odabirom metode Guina referira spomenimo, primjerice određenu srodnost sa stvaralaštvom Rudolfa Sablića koju je moguće uočiti u smislu autorske autentičnosti uzemljene u nepromjenjivim ludičkim premisama,a opet podatnim za beskrajne mutacije.

    Ovom izložbom u Muzeju za umjetnost i obrt Guina će predstaviti odabir recentnijih radova s određenim retrospektivnim uvidom u ranije cikluse što će omogućiti publici jasniji uvid u specifičnost autorske poetike i specifičnost kontinuiteta njegove likovne ideje i kreativnih istraživanj. Kustos izložbe je Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO.

    Boris Guina (Zagreb, 1959.) diplomirao je slikarstvo na The Nordeast London Polytechnic University 1986. godine. Nakon boravka u Beču (1992./93.) nastanio se u Zagrebu gdje se bavi i uređenjem interijera. Na likovnoj sceni je prisutan od početka 1990-ih godina, a do danas je izlagao na skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu te je dobitnik međunarodne nagrade Premio Lissone (2003.)

    izvor: MUO

  • Božo Marijančić "Fotoslike"

    vrijeme: 10.10.2017. u 19,30 sati

    mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb Ilica 29/III

    Božo Marijančić

    Povodom otvaranja izložbe čast mi je predstaviti umjetničke fotografije kolege Bože Marijančića. Moje dugogodišnje iskustvo bavljenja i procjenjivanja umjetnosti, pod tim mislim na književnost, kazalište, film, slikarstvo i kiparstvo- naime, moja cjeloživotna profesija je režija, kazališni sam i filmski redatelj, pa i pisac, dramatičar, što me prirodno vezuje uz sliku, vizualno, fotografiju- daje mogućnost da progovorim i o fotografskoj umjetnosti. Iako sam godinama drugovao s njegovim bratom, Božu Marijančića sam bolje upoznao i prijateljevao s njim za vrijeme mog veleposlaničkog mandata u Švicarskoj kad su mi on, kao vođa, i skupina likovnih umjetnika, iseljenih Hrvata, pod nazivom „Gruppe Kravata“ bili od velike pomoći. Kao veleposlanik Republike Hrvatske pokušao sam i uspjevao, uz veliki entuzijazam i malo sredstava, približiti i predstaviti švicarskoj javnosti, diplomatima i Hrvatima u iseljeništvu hrvatsku kulturu i umjetnost. U prostorijama hrvatskog veleposlanstva u Bernu, koje je u to vrijeme postalo žarište umjetnosti i kulture, iz Hrvatske su dolazili pisci, slikari, glazbenici, filmski umjetnici- uz pomoć skupine Kravata priredili smo dva puta izložbe njihovih slika. Već tada mi je zapela za oko sklonost kolege Marijančića nadrealnom, tada u slikarstvu, danas na njegovim fotografijama- slikama što je vidljivo i na ovoj izložbi.

    • yellow-clouds-come_zuti-oblaci-dolaze
    • whisper_saputanje
    • the-green-is-here_zeleni-je-tu
    • scarf_sal
    • sculptures-on-the-coast_skulpture-na-obali
    • when-the-cat-grins_kad-se-macka-smije
    • observers_promatraci
    • bozidar
    • dandelion-flower_vvjetovi-maslacka
    • madam-with-broken-wings_gospoda-sa-slomljenim-krilima
    • ilica-street-at-night_ilica-nocu
    • girl-with-a-bird_djevojka-sa-pticom
    • margrg
    • acrobat_akrobat
    • black-cloud_crni-oblak

    Kratak životopis

    Rođen je na Božić 1944. godine u Zagrebu. Nakon ispisa iz gimnazije završio je u Zagrebu Grafičku školu, zvanje bakroretušer. Tijekom školovanja crtao je karikature koje je objavljivao u “Poletu” i kraće vrijeme u “Večernjem listu”. Na poziv Nine Vranića i Mitje Komana 1965. godine učlanio se u “Fotoklub Zagreb”, te je do preseljenja u Švicarsku aktivno sudjelovao u radu kluba i izlagao u zemlji i inozemstvu.

    Nakon dolaska u Švicarsku 1970. godine fotografiju je zapostavio i posvetio se prvenstveno slikarstvu. Tijekom sljedećih godina svoje slike je izlagao u petnaestak samostalnih i više od stotinu grupnih izložbi, najviše u Švicarskoj i Njemačkoj.

    U Švicarskoj je u početku radio kao retušer, reprofotograf, polygraf, te uz posao studirao grafički dizajn u “Neue Kunstschule Zürich”. Kao grafički dizajner radio je u “Rats Theatru” u Zürichu, a nakon toga je u Zürichu u “Klubschule Migros” studirao te diplomirao u zvanje Webpublisher.

    U vrijeme dugogodišnjeg boravka u Švicarskoj u dva mandata je bio predsjednik likovnog udruženja EHO, koje je slijedom političkih događaja raspustio 1991. godine.

    U proljeće 1992. godine u Zürichu je inicirao osnivanje udruženja u Švicarskoj nastanjenih hrvatskih likovnih umjetnika, nazvano Gruppe KRAVATA, koja je u početku brojila osam članova. Sljedećih devet godina, sve do svog povratka u Zagreb, vodio je KRAVATU da bi je potom preuzeo slikar Sandi Paučić.

    Kao član Kinokluba Zürich uz slikarstvo se nekoliko godina bavio i kratkometražnim filmom, a dva njegova crtana filma nagrađena su na švicarskim nacionalnim natječajima, “Die grössten zwei” 1974. godine u Neuchatelu brončanom medaljom, te potom “Die Nachbarn von Nr. 12a” 1980. godine u Zugu srebrnom medaljom.

    Poslije 31 godišnjeg boravka u Švicarskoj 2002. godine vratio se u Zagreb.

    Nakon povratka nastavio je slikati u novom atelijeu u Samoboru, a od 2012. ponovno je aktivirao članstvo u “Fotoklubu Zagreb”, te se vratio izlagačkoj umjetničkoj fotografiji. Svoje fotografije izlagao je širom svijeta u više od trideset zemalja, prvenstveno na salonima pod pokroviteljstvom “Fédération Internationale de l'Art Photographique (FIAP)”. 2014. stekao je FIAP-ovo počasno zvanje AFIAP, zatim 2015. EFIAP, te 2017. EFIAP/b.

    Oduvijek mi je u umjetnosti bio blizak nadrealizam, surealizam, nadstvarnost - u književnosti Breton, Tzara, Aragon, Rimbaud, u slikarstvu Chagall, Dali, Miro, Arp, Magritte, kod nas slikari Stančić, Jordan, Šercar, u kazalištu Maeterlinck, Ghelderode, Jarry i Antonine Artaud, kod nas Radovan Ivšić i njegov „Gordogan“, u filmu Bunuel i njegov najpoznatiji nadrealistički film „Andaluzijski pas“ . Najvažnije karakteristike nadstvarnosti su sloboda izražavanja, automatizam, fantastičnost krajolika, ljudskoživotinjske spodobe, apsurd, neobični odnosi predmeta u prostoru, vremenski diskontinuitet ili slobodno baratanje vremenom, omaške, snovi, nesputana mašta- postupci koji otvaraju promatraču, čitatelju, sudioniku, sustvaraocu umjetnosti neočekivan i nov pogled prema dubokom smislu našeg postojanja, ljudskoj egzistenciji, našoj ljudskoj biti, poeziji, ljepoti. Mnoge od tih osobina posjeduje „slikarstvo u fotografiji“, „slikarska intervencija u fotografiji“, fotografskoslikarske intervencije likovnog i fotografskog umjetnika Bože Marijančića. On me podučio da je stručni termin za ovu fotografsko- slikarsku tehniku –Creativ ili Alternativ Reality. Božo vjeruje „da se tim putem možda fotografi pomire sa slikarstvom“. U mnogim slikama koje ćete vidjeti na ovoj izložbi potvrđuje se ta njegova teza, ali potvrđuje vještina i dar koje posjeduje da nas povede u svoj svijet naizgled nespojivih stvari-ljudi i životinje oslobođeni sile teže na krovovima kuća, antropomorfnih stabala, stopala koje izrasta iz naplavine na plaži, voća i povrća koja poprimaju ljudske oblike, „Chagallovskih“ autoportreta i ženskih portreti sa životinjama, začudnih bića koja izlaze iz čvorova drveta, socijalne empatije u slikama derutnih zgrada u koje su umetnuti ljudski likovi i na kojima su oslikani neobični murali, Dalijevskih morskih pejsaža, usporedne drvene kućice i kućice puža, „Tolkinovskih“ autoportreta koji izrastaju iz „Stare vrbe“ uz sjekiru zabijenu u panj, zgužvanog sata koji pokazuje zaustavljeno vrijeme i svijet lišen osnovnih zakona gravitacije, druge vremenske dimenzije, nesputanog ludizma. Tu su i divovski zeleni skakavac spreman zaskočiti žrtvu, autoportret s mačkom i zastrašujućim leptirom, djevojka s licem psa koja fotografira mačku, autoportret u kruški, crveni autoportreta, lica u medaljonima, djevojka s obojanim naočalama izrasla iz kamena. Od slike do slike uranjamo u svijet ludizma, snova, začudnosti, ponekog simbola i znaka, ali nesumnjive likovne privlačnosti i drukčijosti. U nekima autor stvara kratku priču, donosi značenje, pokušava doseći smisao. Vidljiva je vještina vladanja novim tehnikama- računalnim programom, fotošopom, nova tehnologija nam olakšava tu pretvorbu fotografije u sliku, upućuje nas na putovanje u nadstvarno iz kojeg se stvarno, reality, bolje vidi i razumije, osjeća i prihvaća. Dar Bože Marijančića nam omogućuje da novu tehnologiju u fotografiji podvrgnemo sebi, svom ljudskom obliku i svrsi, da se otmemo njenom, tehnologijskom preuzimanju svijeta i nas u njemu. To vidim u ovoj izložbi kao poruku, kao nadu da ćemo kroz umjetnost, ovaj puta slikarsko-fotografsku ostati ljudi, sačuvati svoj svijet poezije, mašte i slobode nasuprot zastrašujućim mogućnostima novog svijeta fotomontaža, robotike, infromatike, mobitela, vječne mladosti, produženja života. Kao da drvena kućica i puževa kućica prenose taj smisao, to značenje, povratak jednostavnosti života i očuvanju svoje ljudskosti, sebe samoga, zaigranog i slobodnog u putovanju kroz ljudsku maštu, najbogatije i najneistraženije područje u kojem se krije ljudska sreća i duboki smisao. Valja do njih doći. Razni su putevi kojima se služe u mjetnici. Neki poput nadrealista i kroz začudno, snovito, zbunjujuće. Izbor i zaklonište Bože Marijančića pred dolaskom neizvjesne i zastrašujuće budućnosti je mašta, poezija, sloboda i igra. Što nas više od toga određuje kao ljudska bića?

    Srdačne čestitke umjetniku Boži Marijančiću povodom dodjele odličja EFIAB/B od Federation internationale del'Art (FIAP) i ove izložbe koja potvrđuje dobiveno priznanje.

    Dr.sc. Miroslav Međimorec

  • Dan botaničke ilustracije i umjetnosti – izložba

    Poziv na sudjelovanje

    bash ART i UPAK u suradnji s Botaničkim vrtom Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu raspisuju natječaj za sudjelovanje na likovnoj koloniji u sklopu programa Dan botaničke ilustracije i umjetnosti.

    Natječajem se pozivaju studenti likovnih akademija i umjetnici do 35 godina starosti čiji realistički pristup odgovara karakteristikama botaničke ilustracije i umjetnosti. Jednodnevna likovna kolonija će se održati u Botaničkom vrtu PMF-a 27. svibnja. Sudionici kolonije će u suradnji sa studentima Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i stručnim savjetnicima Vrta izraditi prvu hrvatsku knjigu botaničke ilustracije i umjetnosti mladih hrvatskih autora.

    Dan botaničke ilustracije i umjetnosti – izložba

    Natječaji za izlaganje traje do 20.04.:
    http://bashart.info/dan-botanicke-ilustracije-i-umjetnosti…/
    Natječaj za likovnu koloniju traje do 30.04.:
    http://bashart.info/dan-botanicke-ilustracije-izlozba/
    http://bashart.info/poziv/

  • Dario Šolman Put srca / The Way of the Heart

    vrijeme: 16.01.2018. - 11.02.2018.
    mjesto: Galerija umjetnina Split



    Dario Šolman Put srca

    Galerija umjetnina Split poziva na otvorenje izložbe medijskog umjetnika Darija Šolmana pod nazivom 'Put srca / The Way of the Heart', u utorak, 16. siječnja 2018. u 19 sati.
    Kustosi: Jasminka Babić, Branko Franceschi

    Dario Šolman je njujorški medijski umjetnik splitskih korijena. Diplomirao je na zagrebačkoj ALU 1998. godine, ali se u duhu vremena okrenuo multimedijalnom stvaralaštvu kao adekvatnom formatu u kojem je mogao spojiti formalni utjecaj neoekspresionističkog slikarstva osamdesetih u spajanju riječi i slike, ulične i visoke umjetnosti, s osobnijim utjecajem estetike stripa, te filmografije i ikonografije znanstvene fantastike, zasnovanima na bezgraničnom potencijalu konfabuliranja. Šolmanov višedimenzionalni, vizualno-literarni umjetnički projekt u nastajanju svoj optimalni prezentacijski format pronašao je u virtualnom prostoru Interneta kao okruženju pogodnom genezi, akumulaciji i povezivanju raznorodnih multimedijskih i tekstualnih sadržaja, a može se pogledati na poveznici filmlog.org.

    Izložba Put srca predstavlja izbor od pet recentnih animiranih video radova i deset storyboard-ova u kojima umjetnik problematizira pitanja umjetničkog stvaralaštva, strukturiranje njegove percepcije i interpretacije, te dubinske razine njihovog smisla i značenja po ljudsku egzistenciju, ravnotežu s prirodom i univerzumom oko nas, kao i etički univerzum u nama.

  • Davorka Trbojević "Kad priroda slika II "

    vrijeme: 20.03.2017. u 19 sati izložba je otvorena do 06.04.2017

    mjesto: Fotogalerija Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb

    Postoje li slikari koji nisu povukli potez kistom, izmiješali nijansu boje po kojima će se pamtiti ili vidjeli stvari na nov način i otvorili drugima pogled?

    Postajemo li slikarom obrazovanjem ili je to samo vanjski znak naše slikarske duše?

    (S)poznaje li slikar sebe u okrilju velikog majstora, prirode same ili u usamljenosti kreativnog procesa vođen istim motivom prirode same?

    Davorka Trbojević

    U ovim se premisama kreće fotografski opus Davorke Trbojević, slikarice koja prepoznala umjetnički govor same prirode u šetnjama uz jezero. I doista, fotografija održava impresionističko, ekspresionističko, apstraktno ili tašističko platno same prirode.

     Nevenka Miklenić 

    Davorka Trbojević

     

    Galerija fotografija sa otvorenja izložbe

    • img_20170320_184629
    • img_20170320_184642
    • img_20170320_184701
    • img_20170320_184722
    • img_20170320_184729
    • img_20170320_184734
    • img_20170320_184737
    • img_20170320_184749
    • img_20170320_184800
    • img_20170320_184807
    • img_20170320_184817
    • img_20170320_184842
    • img_20170320_184848
    • img_20170320_185609
    • img_20170320_185621
    • img_20170320_192419
    • img_20170320_192428

    .be

  • DOCK CULTURE (12. – 21.7.2017.)


    U srijedu 12.7.2017. u 20 sati u HDD galeriji otvara se izložba DOCK CULTURE, koja predstavlja istoimeni projekt i inicijativu arhitektice BOJANE VUKSANOVIĆ. Projekt je dio inicijative za očuvanje plutajućeg Doka 9 (originalno Doka F), jedinog preostalog objekta ove vrste iz Austro-Ugarskog vremena u svijetu, a trenutno lociranog u Cresu. Idejni projekt predlaže očuvanje objekta kao povijesnog industrijskog artefakta, integraciju objekta, putem niza aspekata, u kulturnu, društvenu i urbanu scenu te pretvaranje objekta u novu kulturnu platformu. Prilikom otvorenja održat će se kratak [d]razgovor s autoricom izložbe.

    Ovaj dok izgrađen je za potrebe Austro-Ugarske mornarice početkom prošlog stoljeća (1913.), a nakon 104 godine još uvijek je u funkciji. Kroz cijelo to dugo razdoblje bio je u upotrebi u vojskama Austro-Ugarske, Italije, Jugoslavije i Hrvatske od njene samostalnosti. Pritom je više puta mijenjao lokacije, od Pule gdje je izgrađen, preko Tivta, do Cresa gdje se nalazi od 1983. godine.

    dok kulture
    Cilj projekta je očuvati i reanimirati ovaj objekt kao predmet hrvatske industrijske i kulturne baštine te preduhitriti njegov odlazak u rezalište u trenutku kad prestane biti u funkciji u okviru Brodogradilišta Cres. Projekt predviđa da bi u budućnosti mogao biti u upotrebi kao ljetna pozornica za multimedijske umjetničke intervencije, izložbeni prostor za makete brodova i fotografije iz pomorske povijesti, knjižnica i arhiv, prostor za umjetničke ateljee i rezidencije, predavanja, koncerte, kazališne predstave, kino, ali i kao vez za dvjestotinjak manjih brodica te bi na taj način generirao i nove umjetničke sadržaje.



    Takav objekt, koji je i sam po sebi svojevrstan „muzej brodogradnje“, predstavljao bi novi sloj grada, artefakt koji govori autentičnu priču jedne kulturne povijesti i pritom stvara nove vrijednosti. Sve ove različite funkcije i sadržaji mogli bi u budućnosti koegzistirati uz „glavnu ulicu“ – palubu doka, do dolaska na krajnju točku, s koje se pruža pogled na more. Zidovi gornje palube doka dugački 100m s jedne i druge strane postali bi šetnice s pogledima u unutarnju “ulicu” doka i na cijeli grad.

    Dock Culture predstavljen je 2016. u Pomorskom povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci, u Galeriji Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika u Puli, u Lamparni LAE Undeground City XXI Labin i na Danima arhitekture Istre 2016. Izložba u HDD-u predstavlja arhitektonske i dizajnerske prijedloge rješenja i transformacije creskog doka.

    O autorici izložbe:
    Bojana Vuksanović diplomirala je arhitekturu u Edinburgu 2003. godine, na Edinburgh College of Art, a post-diplomski studij u Barceloni 2005. na ETSAB-u. Od 1993. do 1996. studirala je arhitekturu u Londonu. Nakon niza godina provedenih u inozemstvu, zadnjih godina živi na otoku Cresu gdje se bavi arhitekturom i dizajnom kao freelancer. Prije toga radila je za Studio Libeskind [Berlin], JM-Architects [Edinburgh], Reiach and Hall Architects [Edinburgh], kao vanjski suradnik za Cloud-9, Media-Tic Project [Barcelona], Icosis Architects [Edinburgh], Zeroarchitecture [Italija], Underground City XXI [Labin], Studio Bravo [London]. Članica je RIBA – Royal Institute of British Architects [London] od 2017. godine.


    DOCK CULTURE (12. – 22.7.2017.)
    Autorica izložbe, dizajna i izložbenog postava: 
    Bojana Vuksanović
    Maketa: Hrvoje Spudić 

    Organizacija izložbe: Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD galerija
    Voditelj galerije: Marko Golub 

    Sponzori tiska:
    Cerovski print boutique
    Ars kopija 

    Radno vrijeme galerije:
    Pon – pet 10 – 20 h
    Subotom 10 – 15 h
    www.dizajn.hr

     

     

    Program HDD galerije podržavaju Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba. Program je sufinanciran sredstvima Zaklade Kultura nova.




  • Druga izložba fotografija Fotokluba Kadar SB

    vrijeme: 15. prosinca 2016. u 19. sati

    mjesto: Galerija Ružić, Slavonski Brod

    Drugi puta Fotoklub Kadar SB u suradnji s Galerijom umjetnina grada Slavonskog Broda organizira izložbu fotografija članova naziva Slavonijo ‘ko te nije volio. Kao i prošle godine, fotografije će biti postavljene u prekrasnoj Galeriji Ružić, od 15. prosinca 2016. Izložbom ćemo ujedno obilježiti i drugu godina rada našega Fotokluba.

    izložba fotografija Fotokluba Kadar SB

    U 19h svečano ćemo otvoriti izložbu. Fotografije su rađene isključivo digitalnom tehnikom, nastale su u ovoj 2016. godini i tematski su povezane – zajednički motiv im je Slavonija – portretne fotografije, slavonski pejzaži, fotografije hrane i pića te raznih predmeta vezanih uz Slavoniju.

    Fotoklub Kadar SB osnovan je 14. studenog 2014. godine, a rješenje o upisu Udruge u Registar odobreno je 15. prosinca 2014. Do sada Fotoklub broji 32 registriranih članova amatera, profesionalaca i općenito zaljubljenika u fotografiju s ciljem promicanja fotografske umjetnosti na ovim prostorima. Niz kreativnih fotografskih radionica u prostorijama Fotokluba u Centru mladih, kao i radionica na raznim lokacijama u prirodi, suradnja s Fotoklubom Klik iz Svete Nedelje, gosti predavači i tečaj osnova digitalne fotografije za javnost, obilježili su proteklu godinu i članovima usadili u srca samo jednu ideju: biti još ambiciozniji i kreativniiji u svom stvaralaštvu.

    Želite li vidjeti nešto originalno i posebno, umjetnost iz objektiva, inventuru djelovanja Fotokluba Kadar SB, pridružite nam se na dan otvorenja i svojim prisustvom uveličajte našu svečanost. Postav će biti otvoren javnosti do 27. siječnja 2017. godine, zaključno s Noći muzeja.

  • Đuro Seder, Rt dobre nade (slike i crteži)

    Đuro Seder, Rt dobre nade (slike i crteži)

    vrijeme: 13.04.2018. - 19.05.2018.
    mjesto: Velika Gorica, Galerija Galženica, Trg Stjepana Radića 5

    Kustosica: Marijana Paula Ferenčić

    Stvaralačkim kontinuitetom od konceptualnih promišljanja do likovnih realizacija, Đuro Seder svojom gestom utjelovljuje slikarski metier kojim živi svaki put iznova na posve novi način. Njime se suočava s vlastitom nutrinom pritom mijenjajući ono vizualno oko sebe koje utječe na distorziju stvarnosti. Živi u nacrtanoj i oslikanoj priči, nalazi se u tom svijetu likovne zbilje gdje bilježi nepodošljivu lakoću postojanja. Svojom estetikom kreativne refleksije prihvaća umjetnost kao čin razumijevanja u ponavljanju; tamo gdje vlada praznina, vidi sadržaj kojim stječe novo umjetničko iskustvo.

    Na crtežima rađa ideju o slikarskim rješenjima kojima se vraća, kao i one instiktivne misli koje ostaju u tragu, u potezu, u pokretu. Bjelina crteža tako postaje svjetlo koje izvire iz papira te koje poziva i otkriva tragove autorovih osvrta i utisaka. Upravo crtežima, Đuro Seder izravno stvara i prenosi segmente vlastitog umjetničkog svijeta kojeg istinski živi. Njima bilježi krhkost pa i prolaznost vlastite struje svijesti koja donosi ono sasvim intimno i neotuđivo.

    Na slikarskim platnima i crtežima zatičemo autoportrete, urbane prizore, suvremene žanr scene i mrtve prirode kao i ljudske međuodnose i veze. Ne bježeći od groteskne i koji put karikaturalne stvarnosti, Đuro Seder izvlači srž svojeg svjedočenja u vizualnom. Svakodnevica je ovdje prikazana kao tema univerzalnih situacija koje žive neovisno o vremenu i prostoru. Time, misli u hodu na način da neprestano komunicira sa svijetom i zbiljom u kojoj se zatiče čineći je posve aktualnom. Nerijetko je Sederova ekspresija prožeta suptilnim humorom kojim akcentira ljudske slabosti i pobjede u svakodnevnim životnim prilikama. Stiliziranim umjetničkim proporcijama pokreta, volumena, linija, mase, forme stvara novu vrstu ljepote koja svjedoči o apsolutu vizualnih predodžbi.

    Đuro Seder zaustavlja trenutak te odnosi pobjedu nad prolaznošću gdje vrijeme stvaranja i vrijeme stvorenog postaje predmetom njegovog umjetničkog interesa. U svakodnevnom pronalazi svoju unutarnju svrhovitost gdje svjedoči o svetom i duhovnom u onom životnom. Univerzalnost vremena i jezika govori o životu koji je došao do samog sebe gdje nepoznati krajolici postaju prepoznatljivima, a strani likovi poznatima.

    Između opažanja i razmišljanja Đuro Seder vidi i gleda slikarski te sudjeluje u kreiranju zatečenih, kao i dozvanih prizora. Teme egzistencijalne uvjetovanosti njeguje izrazom koji se istovremeno nalazi u emociji i tvarnosti. Neumorna vitalnost njegovog stvaralačkog poleta gotovo djetinjom radoznalošću crpi psihološke i estetske pretpostavke likovne zbilje. Ona je turobna i ranjiva, klaustrofobična i nelagodna, podnošljiva, zaigrana i prihvaćena. Proniknuvši u slikarstvo samo, utjelovljuje vlastitu životnu snagu kroz iskrenost svoje ekspresije. Obraća se sebi i drugima kroz materičnost i živost slike preko punine boje do slikarske prostornosti zatečenih trenutaka. Potez Đure Sedera otvara prostor mogućnosti koji doziva slikarsko u crtežu i slici, a taloženje boje i gustoća namaza tako postaje fizičkim tragom uranjanja u polje njegove neizvjesnosti. (Marijana Paula Ferenčić)

    Izvor: http://www.galerijagalzenica.info

  • EX TEMPORE "GORIZIA ANTICA"

    vrijeme: petak 07.09.2018 u 18 h
    mjesto: u galeriji općine Gorizia "Tullio Crali"ulica Diaz, Gorizia, ltalia

    U sklopu prisjećanja na srednji vijek Kulturni Centar "Nuovo Lavoro" sa zadovoljstvom poziva na otvorenje skupne izložbe po završetku sa proglašenjem pobjednika.

    EX TEMPORE

    EX TEMPORE

    EX TEMPORE

    EX TEMPORE

  • Fragmentologija

    vrijeme: 18. studenog 2016. s početkom u 19h

    mjesto: Galerija osmijeha u Radićeva 37, Zagreb

    Fragmentologija

    Posljednja izložba ovogodišnje Fragmentologije održat će se u petak 18. studenog 2016. s početkom u 19h u Galeriji osmijeha u Radićevoj 37. Kustosica izložbe je Sonja Švec Španjol, koja je odabrala šest autora iz Erste zbirke, te pozvala studenticu četvrte godine diplomskog studija grafike na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti Ivanu Bajcer da se predstavi svojim recentnim radovima.

    Fragmentologija je ciklus jednodnevnih pop-up izložbi radova otkupljenih u sklopu Erste fragmenata. Svaku izložbu osmišljava novi kustos u novom prostoru. Uz izbor radova iz Erste zbirke kustos izložbe predstavlja i mladog umjetnika kojem je to prva izložba.

    Erste fragmenti prepoznati su u likovnoj zajednici i šire kao važan natječaj za poticanje mladih likovnih umjetnika, no ciklusom jednodnevnih izložbi želi se napraviti i korak dalje u neposrednom približavanju publike umjetničkom djelovanju hrvatskih likovnih umjetnika.

    Fragmentologija

    Sonja Švec Španjol

  • Franjo Hoti Slike i crteži (1950-2012)

    Galerija Koprivnica, petak, 3. ožujka 2017. godine u 18,00 sati

    Franjo Hoti rođen je u Novački 1931. godine.

    Završio je gimnaziju u Koprivnici, a Učiteljsku školu u Križevcima i Zagrebu.

    Slika od 1950. godine. Priredio je 30-ak samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu. 1964.- postaje profesionalni slikar, član Zajednice umjetnika Hrvatske. U Susedgradu, Zagreb 1974 godine otvara atellier. Umro je u Zagrebu 2013. godine.

    Na izložbi će biti izloženi radovi iz svih faza njegova slikarstva, a autor izložbe je Marijan Špoljar. Izložbu možete razgledati do 26.3.2017.

    Franjo Hoti Slike i crteži (

  • Franka Radić-moja komunikacija sa svijetom

    SNOVIĐENJA FRANKE RADIĆ

    U određeno doba dana Franka se povlači u osamu svoga kutka gdje će se u samoći i izdvojenosti od svega izvanjskoga posvetiti svojoj umjetnosti i nepredvidivom letu mašte.

    Neometana, jer ništa drugo u tim trenucima ne postoji, pretače svoje misli i snove na platno.

    Boja, najčešće ulje ili pastela, samo su alati koji svojim neobičnim oblicima, kombinacijama i sažimanjem uvode u novi svijet, svijet koji se nekada ukaže trenutno, da bi učas nestao i ostavio za sobom osjećaj koji umjetnica želi projicirati na platno.

    Često se tu pojavljuje plava boja mora, kojoj je predana od rođenja, no služi se uvijek jakim bojama i neobičnim kombinacijama.

    Lice žene može biti plavo upravo isto tako kao nebo ili more, no plavo lice je nešto što obični promatrač ne očekuje i što ga navodi na razmišljanje.

    Na Frankinim platnima često se isprepliću zakrivljene crte, tvoreći drveće, spajajući se sa morem ili tvoreći iluziju pretvaranja u nešto drugo, u oči, u lik, ribu ili let duše na obzoru.

    Zemlja može biti neočekivano purpurna, a krošnja drveta nebesko plava.

    Sve upućuje na san u kojem nikada ništa nije nemoguće. Lik žene koja leti preko kuća ukazuje na želju umjetnice da pronikne u filozofska pitanja koja izučava znanost, istina prilično bezuspješno, i koja, po svojoj prirodi uvijek nedorečena, teško i nalaze objašnjenje.

    U tome nalazim povezanost Franke profesorice i Franke umjetnice

    Vesna Špoljar, prof.

    Franka Radić

    O autorici:

    Franka Radić rođena je u Splitu 1952. godine. Gimnaziju je završila u Splitu, a diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na odsjeku fi lozofi je i sociologije.

    U posljednjih 6 godina njen izričaj se oblikovao kroz likovno izražavanje u “trash” skulpturama, skulpturi u glini, a najveći broj radova je ostvaren u različitim tehnikama ulja, akrilika, akvarela i pastela. Svakom likovnom izričaju prilazi kao posebnom izazovu.

    U časopisu Art Eternity u Edinburghu je kroz intervju s autoricom dat prikaz njenog likovnoj izražavanja. Ovo je Frankina prva samostalna izložba.

    Koncept izložbe: Franka Radić
    Likovni postav: Franka Radić i Rolando Nikčević
    Tekst kataloga: Vesna Špoljar
    Dizajn kataloga: Davor Curić
    Produkcija: Vesna Špoljar i Udruga Fijaker © 2016.

  • Galerija Contra otvara ovogodišnju izložbenu sezonu

    Izložba se otvara u četvrtak 23. ožujka 2017. u 19h, Galerija Contra (Frankopanska 22).

    Galerija Contra otvara ovogodišnju izložbenu sezonu velikom grupnom izložbom domaćih i inozemnih autora kojom ujedno obilježava 16 godina kontinuiranog galerijskog djelovanja i promicanja umjetnosti.

    Galerija Contra počela je s djelovanjem u slovenskom gradu Kopru, a od 2014. godine djeluje u samom središtu Zagreba i promovira vrhunska svjetska imena poput umjetnika Gerharda Richtera, Andréa Butzera, Ulricha Wulffa, Cheng Yuzhenga te umjetnica Tian Tian Wang, Ce Jian kao i mnoge druge suvremene međunarodne i domaće autore koji danas imaju utjecaj na međunarodnoj sceni.

    Galerija Contra

    Autori zastupljeni na izložbi:
    Madeleine Boschan
    André Butzer
    David Byrne
    Ulrich Wulff
    Mario Grubisic
    Jadranko Runjić
    Tjorg Douglas Beer
    Tian Tian Wang
    Dean JokanovićToumin
    Cheng Yuzheng
    Hank Schmidt in der Beek
    Marcel Hüppauf

    Izložbu prati katalog s kronologijom izložbi od 2000. do 2016. godine, izborom reprodukcija radova autora koji su tijekom godina izlagali u Galeriji Contra i tekstom povjesničara umjetnosti Feđe Gavrilovića koji ističe: "Građanska kultura jedan je od preduvjeta stvaranja plodnog tla za umjetnost i trgovinu umjetninama. Slovenski grad Kopar bio je stoljećima mjesto susreta brojnih kulturnih krugova, nadasve talijanskog i slavenskog… Riječ je o autorima koji su u likovnu umjetnost vraćali energiju linije, intenzivnu boju, izraženu gestu, gustu teksturu slike, pa i određene alegorije, inzistirajući na vizualnom jeziku kao temelju slikarskog izraza… Galerija Contra je, zahvaljujući praćenju novih divljih u 21. stoljeću, došla do saznanja o mnogim mlađim umjetnicima koji ja neki način baštine njihovu tradiciju… Krajem 2014. godine otvara se podružnica galerije u Zagrebu, gdje se seli glavna izložbena djelatnost, no prostor u Kopru još je uvijek aktivan kao mjesto kontakata sa svijetom (što je prednost geografije, ali i povijesti toga grada). Diskretno prisutstvo Contre u dnu haustora u Frankopanskoj ulici, između Leksikografskom zavoda i ispostave Dramske akademije, svakako obogaćuje kulturnu sliku hrvatske prijestolnice."

    Izložba ostaje otvorena do 23.04.2017. i može se razgledati od utorka do petka od 13-18h i subotom od 11-13h.

    • tjorg-douglas-beer
    • ulrich-wulff
    • pozivnica-contra
    • plakat-contra
    • andre-butzer
  • Goran Žigolić - Izložba Akvarela

    vrijeme: 19. ožujka 2019. u 19:00 – 20:00


    Otvorenje izložbe akvarela u organizaciji POUZ Zaprešić i voditeljice Paule BUčar  ( izložba je otvorena do 20.04.2019. )

    Goran Žigolić - Izložba Akvarela

  • Grupna izložba "Artistic Hands"

    Međunarodni klub žena (IWCZ) organizira grupnu izložbu "Artistic Hands" koja se otvara u petak 18. studenoga 2016. u 18:30 sati u Turskom kulturnom centru Yunus Emre u Zagrebu, Hebrangova 34.

    Grupna izložba

    Na izložbi će biti izložena djela devetnaestoro članica IWZC-a koje su svoju inspiraciju izrazile kroz slikarstvo, kiparstvo, izradu nakita, grafički dizajn, skulpturalno oblikovanje papira i keramiku.

    Grupna izložba

     

     

    International Women´s Club Zagreb:

    Međunarodni klub žena udruga je nastala s ciljem pružanja podrške ženama koje dolaze živjeti u Hrvatsku. Klub je osnovan prije 25 godina kako bi suprugama koje prate svoje bračne partnere na poslovnom angažmanu Hrvatskoj pripomogla u prilagodbi zemlji, društvenoj afirmaciji i upoznavanju s drugim ženama koje su se preselile u Zagreb u sličnim okolnostima. Kroz niz aktivnosti koje uključuju druženja, sport i izlete van Zagreba žene se kroz druženje upoznaju i s hrvatskim ljepotama i raznolikostima. Istovremeno Međunarodni klub žena aktivno sudjeluje u dobrotvornom radu, te je do sad pomogao mnogim institucijama koje su iskazale potrebu za pomoć.

    Grupna izložba

    Ovaj put Međunarodni klub žena otvara izložbu "Artistic Hands", dok je Veleposlanstvo Republike Turske ponudilo prostor Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Hebrangovoj 34 za postav ove grupne izložbe.

    Grupna izložba

  • Grupna izložba GROUNDWORK



    Otvorenje: četvrtak 16. svibnja 2019. u 19 sati
    Lokacija: Galerija Contra, Strossmayerov trg 6, Zagreb

    Grupna izložba GROUNDWORK

    Galerija Contra sa zadovoljstvom predstavlja novu grupnu izložbu pod nazivom „GROUNDWORK“. Na izložbi će biti predstavljene četiri generacije vrhunskih njujorških umjetnika, koji se u svojim radovima usredotočuju na inherentan dijalog između odnosa lika i pozadine u slikarstvu. Mnogi slikari s ove izložbe već su izlagali u raznim muzejima u inozemstvu, a radovi im se nalaze u privatnim i javnim zbirkama diljem svijeta.

    Cilj ove izložbe je dočarati posjetiteljima dubinu istraživanja ovih slikara. Kad pogledamo malo unatrag, Njujorška škola poznata je po dramatičnoj upotrebi raspona u slikarstvu kada su se apstraktni ekspresionisti 1950-ih počeli probijati na umjetničku scenu. Izložba „GROUNDWORK“ prikazuje atmosferu koju suvremeni umjetnici stvaraju stalnim istraživanjem materijala i svojim jedinstvenim pristupom platnu. Izlaganjem djela manjih dimenzija, koja odišu istim duhom kao i djela velikih dimenzija, posjetitelji mogu osjetiti iskreni duh najboljih djela ovih suvremenih umjetnika.

    Izložba ostaje otvorena do 16. lipnja 2019.

    Kontakt osoba:
    voditelj galerije g. Mladen Bosanac, mob. 099/5493988

  • Hari Maslić “HARMONY OF DIVERSITY”

    vrijeme: 05.08.2017

    mjesto: galerija „MAK“ Sime Milutinovića Sarajlije, Sarajevo

    Kroz ciklus od 30 fotografija “Harmony of diversity”, autor Hari Maslić predstavlja svoje putovanje kroz medij fotografije. S obzirom da djeluje unutar dva likovna medija (slikarstvo i fotografija) te ih homogenizira, osjetno je prisustvo i jednog i drugog u njegovom ciklusu.Hari Maslić

    U svojim počecima fotografija je pokušavala oponašati slikarstvo – često se postavljalo pitanje da li je ona umjetnost ili ne. Piktorijalizam, pravac koji je nastao u drugoj polovini XIX vijeka težio je da poveže fotografiju sa slikarstvom. Neki od njegovih predstavnika, kao što su Julia Margaret Cameron, Heinrich Kuhn ili Robert Demachy, primjenjivali su različite tehničko-tehnološke intervencije u procesu rada (docrtavanje, bojenje…) i tako kreirali fotografije čija likovnost počiva na slikarskim kanonima.

    Piktorijalizam je bio popularan sve do dvadesetih godina XX vijeka, kada se sadržajnost i likovnost fotografije počinje bazirati na njenim izražajnim mogućnostima – oštrini-neoštrini, svjetlosti, kompoziciji, kadru, itd.

    Ono što je primjetno na fotografijama Harija Maslića jeste da on ne pokušava imitirati sliku na platnu, nego koristi svijest o oba medija – slikarstvu i fotografiji – te njihovom sublimacijom dolazi do konačnih rješenja. Na fotografijama je vidljiva autorova potreba za istraživanjem izražajnih mogućnosti softvera poput Photoshopa, koji su danas sastavni dio fotografskog djelovanja. Kroz to istraživanje, Maslić dolazi do rješenja, koja će na najbolji način dočarati doživljaj subjekta koji fotografiše. Fokus njegovog promatranja je žensko lice i tijelo, njihova senzualnost i erotičnost, koje potencira variranjem svjetlosnih efekata. On istražuje kolorit kao snažan likovni element i njegove aplikativne mogućnosti na svakoj fotografiji, te ga na sebi svojstven način koristi kao polaznu tačku.

    Hari Maslić

    Kroz historiju fotografije često su se istraživali motivi ženskog portreta i akta. Alfred Stieglich, Edward Weston ili František Drtikol samo su neki od fotografa koje vezujemo za ovu tematiku, naročito kada je u pitanju akt. Kako je fotografija napredovala na tehničko-tehnološkom planu, tako su se i kreativne mogućnosti ovog medija proširile, što se odrazilo na rad velikog broja fotografa XX vijeka. Oni su također istraživali efekte svjetlosne modulacije na modelima koje su fotografisali.

    Hari Maslić svoj subjekt promatra kroz senzualnu prizmu, ponekad koristeći sfumato, specifičan kadar ili potencirajući facijalnu ekspresiju modela. Uz pažljiv odabir lokacije i korištenje pomoćnih rekvizita, autor doprinosi dramatizaciji i ukazuje na istraživačko promišljanje u cilju postizanja autentičnog autorskog rukopisa.

    Kako je Alfred Eisenstaedt rekao: “Bitnije je da vam se desi ‘klik’ sa subjektom koji fotografišete od onog na fotoaparatu.” Na svakoj fotografiji Hari Maslić pokušava da prikaže svoju viziju modela, povezanost koju uspostavlja sa njim u trenutku nastanka fotografskog zapisa. On svoju viziju želi da prenese promatraču njegovih fotografija i da ga uvede u svoj senzualni svijet – za njega odabir ovih 30 fotografija, simbolično predstavlja određen narativ, koji promatraču otkriva autorov unutrašnji mikrokosmos i njegove emocije.

    “Naravno, uvijek će biti onih koji će isključivo gledati na tehniku, koji pitaju ‘kako’, dok oni koji su malo više radoznali će pitati ‘zašto’, ja sam lično uvijek više preferirao inspiraciju od informacije.” Man Ray

    Autor recenzije:
    van.prof.mr. Ivan Hrkaš

  • Imaginarni prijatelji Duška Šibla

    vrijeme: 06.12.2017 u 19 sati

    mjesto: Galerija PIKTO, Branimir Centar, Branimirova 29

    Umjetnik svoje ‘Imaginarne prijatelje’ slika akrilom na papiru u formatu 60×40 cm pritom ostajući u novom ciklusu dosljedan svom prepoznatljivom stilu. ‘Imaginarni prijatelji’ su zadržali figuralnu ekspresionističku kompoziciju i nastavljaju se na prethodne cikluse senzualno-poetičnih portreta.

    Imaginarni prijatelji Duška Šibla

    Duško Šibl rođen je 1951. godine u Zagrebu, a 1977. diplomirao je na Filozofskom fakultetu komparativnu književnost i povijest umjetnosti. U Londonu je završio studij slikarstva na Byam Shaw School of Art, 1982. godine, a 1986. magistrirao na glasovitom Royal College of Art. Od 1982. godine izlaže samostalno i sudjeluje na mnogim skupnim izložbama u Hrvatskoj i Europi, a već se nekoliko godina bavi i performansom (Liverpool, Unity Theatre 2008., Zagreb, Plesni centar 2009). Živi i radi podjednako u Zagrebu, Londonu i Dubrovniku.

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.