izložba

  • Pop up izložba British Desserts - Nikolina Knežević

    vrijeme: 2. svibnja u 19:00 do 5. svibnja 2018
    mjesto: Galerija PIKTO Branimirova 29, Zagreb

    Pop up izložba British Desserts - Nikolina Knežević

    Pop up izložba 'British Desserts' Nikoline Knežević otvara se 02.05.2018. u 20h. Kratka je, ali slatka poput novog umjetničinog ciklusa minijaturnih akvarelnih crteža i može se pogledati do 05.05.2018.


    ISJEČAK IZ PREDGOVORA:

    "Lijepe trenutke često pamtimo po osobama s kojima smo ih doživjeli, po događajima koje smo iskusili, po hrani koju smo jeli ili, pak, po atmosferi koja je obilježila određeni protok vremena.
    Emocije koje smo tada doživjeli nesvjesno pohranjujemo u našu memoriju i one postaju simbol sjećanja na proživljeno, doživljeno i iskustveno.

    U novom ciklusu radova Nikolina Knežević iskustvo boravka u Velikoj Britaniji interpretira kroz doživljaj ljepota, okusa i mirisa zemlje u kojoj je provela nekoliko mjeseci. Uz velik dio vremena posvećen dinamičnom i ubrzanom radnom tempu, Nikolina je slobodne trenutke najčešće provodila istražujući tradicionalnu englesku kuhinju, posebice engleske slastice i deserte koji su je zaintrigirali neodoljivim kreacijama i okusnim kombinacijama. Čak je i britki George Orwell imao samo riječi hvale za engleske slastice, posebice sočne božićne biskvite oplemenjene mirisnim začinima i suhim voćem, pitu sa šećernim sirupom ili sconese koje opisuje kao slasnu delikatesu koju je najbolje servirati toplu s dodatkom finog domaćeg džema ili maslaca uz šalicu popodnevnog čaja. Miris i aroma tradicionalnih britanskih slastica nametnuli su se kao glavni osjetilni okidač lijepih uspomena na boravak u Velikoj Britaniji koji je Nikolina odlučila zabilježiti u svojoj prepoznatljivoj maniri akvarelnim crtežom na papiru. Tako je raznovrsna ponuda bogato dekoriranih i vizualno primamljivih slastica koje variraju od sitnih biskvita s džemovima pa sve do raskošnih torti postala glavni lajtmotiv u novom ciklusu minijatura Nikoline Knežević."

    Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

  • POZIVNICA

    „Razbacane misli“ aforizmi.

    „Obezglavlene priče“ kratke priče.

    autor: profesor Jozo Nikolić.

    izložba slika “Slavonska Rapsodija“

    slikar: Anto Nikolić

    Anto Nikolić

    Pozivamo Vas da svojom nazočnošću uveličate promociju knjiga autora Joze Nikolića I izložbu slika slikara Ante Nikolića

    Promocija knjiga i izložba slika održati će se 08. 04.(subota) u prostoru hrvatskog doma Ilača u 20 sati!

    Veselimo se Vašem dolasku.

  • Predstavljanje grafičke mape i otvorenje izložbe Maja Rožman

    vrijeme: 17.04.2018. - 27.04.2018.
    mjesto: Kabinet grafike HAZU, Strossmayerov trg 12, Zagreb

    Predstavljanje grafičke mape i otvorenje izložbe Maja Rožman

    Predstavljanje grafičke mape Maje Rožman 'Studije podsvjesnog', objavljene u ediciji Argola, i otvorenje izložbe recentnih grafika pod nazivom 'Prostori i sjećanja' održat će se u utorak, 17. travnja 2018. u 13 sati, u Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

    Svoj niz od pet grafičkih listova osmišljenih za ediciju Argola Maja Rožman izradila je u tehnici linoreza. To su, zapravo, autorski prepoznatljive i vizualno nadasve dojmljive interpretacije vlastita lika kao nositelja stanovitih radnji, pri čemu umjetnica dominantnu bjelinu papira definira i aktivira služeći se isključivo linijama. U formalnome smislu ove Majine grafike na određeni su način minimalističke, čak asketske, ali usredotočimo li se na njihove sadržajne i narativne komponente, odmah zamjećujemo kako je riječ o složenoj i nadasve pomno razrađenoj problematici. Maja, naime, svoje autoportrete – na dvama listovima vidimo tek njezine ruke kako ulaze u kadar – pozicionira u pomalo zagonetno, ali i izrazito matematički tretirano ozračje sačinjeno od mnoštva punih, odnosno isprekidanih linija, neobičnih optičkih naprava te pravilnih geometrijskih likova, a sve to s jasnim aluzijama na zakonitosti linearne perspektive. Umjetnica nas, zapravo, podsjeća kako granice između znanosti i umjetnosti nipošto nisu i ne mogu biti posve jasno definirane. I doista, u kolikoj mjeri znanost može biti umjetnička, a umjetnost znanstvena? Uloga svojevrsna posrednika između ovih dviju, samo na prvi pogled posve različitih čovjekovih djelatnosti, neprijeporno pripada mašti, a upravo je mašta fenomen koji ova umjetnica u svojem stvaralaštvu kontinuirano osvještava te potom dosljedno i na dojmljiv način tematizira. Na novim grafikama u tematskom i sadržajnom smislu fizika koegzistira s metafizikom, realno s nadrealnim, racionalno s iracionalnim, a svjesno s podsvjesnim.

    Izložba prezentira recentne grafike realizirane digitalnim tiskom.
    U magičnoj bjelini papira Maja Rožman kreira svoj fluidan svijet snova, mašte i sjećanja, svijet u kojemu lebdenje u naručju velikoga kišobrana ili pružanje glave kroz tamnu rupu u nebu djeluju podjednako stvarno kao i dječje igre odnosno zanimacije poput preskakanja konopca, nekada davno popularna „gumi-gumija“ ili pak opuštena druženja na školskim dvorištima. Bio je to svijet skromnijih prohtjeva, ali raskošnije i odvažnije kreativnosti. U sjećanje ga možemo prizvati jedino ukoliko, makar na trenutak, iznova pokušamo postati djecom. Maja Rožman u tome je nedvojbeno uspjela. (Iz predgovora Vanje Babića)

     

    Izvor: http://www.kabinet-grafike.hazu.hr/hr/izlozbeUtijeku.htm

  • Samira Kentrić / Balkanalije

    vrijeme: 01.03.2016. - 26.03.2016.19,00

    mjesto: Zagreb; Galerija Forum, Teslina 16


    Samira

    U utorak, 1. ožujka, u 19 sati, u zagrebačkoj Galeriji Forum, otvara se izložba 'Balkanalije / odrastanje u tranzicijskom vremenu' slovenske autorice Samire Kentrić. Izložba ostaje otvorena do 26. ožujka.

    Samira Kentrić je slovenska autorica koja se bavi ilustracijom, no jednako tako i umjetnošću obilježenom kritičkim promišljanjem svijeta. Polazeći od osobnog iskustva ona svoj društveni okoliš promatra iz intimnog rakursa djeteta iseljeničke bosanske obitelji te tako dodatno osnažuje prikaze općeg stanja ratne i poratne stvarnosti ovih prostora.

    Umjetnica koja u svojim (nad)realističkim crtežima pokazuje suvereno zanatsko umijeće ne zaustavlja se na demonstraciji vlastite vještine nego koristi metier kao sredstvo posredovanja intenzivne refleksije, aktivnog postavljanja prema društvenom hororu proteklog razdoblja, jednako kao i prema problematičnoj suvremenosti koja je uslijedila.

    Kroz metaforičke i alegorijske 'montažne' prizore u kojima se isprepliću autobiografska iskustva s lokalnim i globalnim političkim događajima, u prikazima koje obilježava otpor i pobuna, žestina, sarkazam, ali i nježne, melankolične evokacije djetinjstva, autorica nastoji objasniti sebi i publici mučnu kompleksnost svijeta i vremena u kojemu se zatekla.

    U Galeriji Forum bit će premijerno predstavljen veći broj crteža koji su publicirani u njezinoj knjizi, grafičkom romanu Balkanalije. Knjiga je izašla iz tiska početkom 2015., a nastajala je gotovo pet godina. Izloženo je 38 crteža-akvarela, monokroma s tek mjestimičnim kolorističkim akcentima. Većim dijelom radovi su gusto nanizani u kontinuiranom frizu na katu galerije, a u prizemlju autorica je postavila i 'kutak za čitanje', instalaciju s knjigama, bean bag-sjedalicama i hrpom kitkat čokoladica.Tekst na zidu, dio te instalacije, evocira vedre djetinje doživljaje u rodnom kraju svojih roditelja suprostavljene kasnijim traumatičnim ratnim zbivanjima.

    Samira Kentrić rođena je 1976. u Ljubljani. Kao slobodna umjetnica intenzivno se bavi ilustracijom knjiga i časopisa. Između ostalog njezine su ilustracije objavljene su i u prestižnoj publikaciji American Illustration. Prošle godine autorica je primila međunarodnu nagradu Special Book Award. Izlagala je u mnogim europskim gradovima, Od 1999. godine djeluje i kao dio umjetničkog dvojca Eclipse koji je za svoj rad 2001. godine dobio nagradu Zlatna ptica. Živi i radi u Ljubljani.
  • Sanja Sašo - Zatvoreno zbog osjetljivosti

    vrijeme: 01.10.2016. - 10.10.2016.

    mjesto: Zagreb; Galerija Mala, Trg bana Josipa Jelačića 6

    Sanja Sašo / Zatvoreno zbog osjetljivosti

    Sanja Sašo rođena je 31.12.1963. godine u Reutlingenu u Njemačkoj. Sanja intervenira u autentičnim prostorima (brda, vodopadi i špilje – zaštićena područja prirode, spomenici kulture i arhitektonske baštine) u kojima postavlja čovjeka u arhetipski kontekst.

    Od 2003. godine Sanja Sašo moderira muška i ženska tijela od žičane tkanine čija težina ne prelazi 2 kilograma, vjerujući u revitalizirajuću moć ljudskog dodira, i naziva ih HELIOTRANSFERI – prijenosnici svijetlosti. Njeni ključni radovi od 2007. godine su instalacije Heliotransfera u špiljama, samom srcu zemlje (Modra i Zelena špilja, Otok Biševo – podvodna izložba, Veternica, Tounjčica, Ghria Vatra, Otok Samothraki, Momotaro Cave, Otok Megijima, Japan). Njeni radovi nalaze se u muzejima i zbirkama u zemlji i inozemstvu.

    Izvor: www.galerijamala.hr

  • Saša Montiljo izlaže “Sove”u galeriji Memorijalne zbirke Jozo Kljaković

    U srijedu, 5. 12. 2018. u 19.00 sati u galeriji Memorijalne zbirke Jozo Kljaković (Rokov perivoj 4, Zagreb) otvara se samostalna izložba “Sove” kipara i slikara Saše Montiljo. Izložba se može pogledati do 15.12. 2018. godine.

    Saša Montiljo

    Saša Montiljo rođen je 1978.godine u Beogradu, Srbija. Studij slikarstva završio je kod profesora Aleksandra Lukovića Lukijana. Član je ULUPUDS-a, i ima status slobodnog umjetnika. Do sada je održao desetke izložbi u Njemačkoj, Italiji i Turskoj. Boravio je u art rezidenciji “Glo Art” u Belgiji(2017). Kao predstavnik Srbije izlaže u Istanbulu u okviru “Balkan Breeze Summart galerije” (2016), u okviru art organizacije “Focus — Europa” u gradovima Bavarske kao i u Genovi tijekom (2014). Osim slikarstva bavi se skulpturom i umjetničkom fotografijom. Živi i radi u Zemunu.

    SOVE - Saša Montiljo

    Pojam umjetnosti definiran je kao uporaba vještine i imaginacije u stvaranju estetičkih objekata, okružja ili iskustava koja je moguće podijeliti s drugima. Umjetnikom se pak poima nadareni pojedinac koji iz osobne potrebe stvara umjetničko djelo koje potom iz privatnog prostora u kojem je stvoreno izlazi u svijet gdje će mu se diviti ljubitelji umjetnosti i štovati ga. Podjelom društvenih uloga na umjetnike i one koji to nisu, lišava se odgovornosti za vlastiti čin onih koji proizvode estetičke objekte i na one koji investirajući u njih i konzumirajući ih stvaraju preduvjete za njihovu produkciju. Što je to estetičko područje i koja je ekstenzija pojma umjetnosti, pitanje je koje se danas sve više nameće kada govorimo o umjetničkom stvaralaštvu i recepciji umjetnosti. Danas ne postoji ništa što ne bi bilo moguće estetizirati i upravo zato i nastaje potreba da se krene mimo granica estetike, s onu stranu estetičkog užitka. Promatranjem estetiziranih formi Saše Montilja postavlja se pitanje estetičkog užitka između promatranog objekta i promatrača.

    Saša Montiljo izlaže “Sove”

    Sove Saše Montilja nastale su sasvim slučajno kako i sam umjetnik kaže. Promatrajući prostor oko sebe, ugledao je neobično estetiziranu drvenu granu i proces stvaranja je započeo. Saša Montiljo u svom radu koristi se autentičnim drvenim oblicima koje estetizira preciznim i pedantnim potezima alatom i kistom pretvarajući ih u sove. Asocijacije koje su potaknule ovoga umjetnika na stvaralački opus pod nazivom Sove nastale su iz spoznaje koliko sličnosti postoji između stabla i ptice-sove, navodi autor. Umjetnička djela inspirirana prirodom i živim bićima koja nas okružuju prisutna su od davnina. Estetizacijom objekata iz prirode, apliciranjem, oslikavanjem, oduzimanjem ili dodavanjem nastao je poveći broj Montljovih Sova koje za njega predstavljaju igračke, ono nešto djetinjasto u njemu. U početku izrađivane dvodimenzionalno od komada drveća, potom trodimenzionalno sovama je Saša Montiljo stvorio identitet. Igrom, zanatskim radom, nesputanošću i neopterečenošću umjetnost Saše Montilja postala je otvorena prema onome što će tek postati. Zavodljivost estetizacije Sova, Saše Montilja dovodi nas na sam rub pri kojem prestaje stvarnost, a počinje umjetnost.

    Lidija Fištrek

  • Secret CATS People

    vrijeme: 22. veljače u 19:00
    mjesto: Galerija Kranjčar, Kaptol 26, Zagreb

    Naprosto obožavam mačke. Prate me kroz cijeli život. A jedan sasvim poseban mačak – Elfy, inspiracija mi je za pokretanje ove ideje. On je moj ljubimac i prijatelj. Sasvim je neobične pojave i karaktera.
    Suradnja između mene i Lori započela je kad sam ugledala Sienu – jednu od najljepših maca koje sam ikad vidjela. Bile smo zajedno kad ju je Lori uzela. Predložila sam joj suradnju i ona je oduševljeno prihvatila.

    Secret CATS People

    Lori: „Iako smo se zakleli da nakon Buddhe, koji je s nama bio 17 godina, nikad nećemo usvojiti novog ljubimca, stav se promijenio kad smo ugledali Sienu. Tomi i ja bili smo odlučni uzeti bijelu perzijsku, ali dočekala nas je srebrna silver taby i, kako to već biva, Ona je odabrala Nas.
    Zaljubila sam se u fotografiju Sanjinog Elfyja, perzijskog mačka koji se kupa nakon šišanja… Njegove oči dok stoički podnosi nešto što je po prirodi stvari mačkama mrsko – nisam ih mogla izbiti iz glave.“

    Lori je već sutra imala milijun ideja pa smo se zezali da je art director, kao Coppola.
    Tako su nastali karakteri mačaka i osoba iz svijeta mode, umjetnosti…
    Karakteristike mačaka poistovjetili smo s ljudskim osobinama. Tako se rodio Decadence, Dreamer, Warrior, Saint, Sinner, Sleeper, Homeless, Mystic, Fairy, Weirdo, Loner, Cat Lady, Naughty, Hater...

    Napravili smo popis prijatelja za koje smo znali da imaju mačke ili su naprosto njihovi fanovi. Svi su bili oduševljeni idejom o izložbi. Tako imamo modne kritičare, fotografe, galeriste, dizajnere, glumce, modele, kostimografe koji čekaju svoju ulogu i svog Mačka.

    Duuugačak je uvod, ali vjerujte, ova izložba to zaslužuje! Nadamo se da ćete uživati u fotografijama kao što smo i mi uživali u epizodama rada!

  • Sketchbook Station - Sketching connections

    SKETCHBOOK STATION PROJEKT

    vrijeme: 15.09.-29.09.2017.

    mjesto: Galerija Laval Nugent, Vodnikova 4

    Sketchbook Station kreativni je projekt Udruge za poticanje razvoja ljudskih potencijala i kreativnosti Prizma nastao iz želje članova udruge za upoznavanjem i povezivanjem umjetnika iz različitih europskih zemalja. Projekt koji je nastao iz čiste znatiželje prometnuo se u kompleksnu i slojevitu platformu koja aktivno radi na pronalaženju, povezivanju i promoviranju europskih vizualnih umjetnika. Kao primarni medij povezivanja osmišljena je slikarska mapa koja je u proteklih godinu dana proputovala oko 8000 km. Mapa je krenula iz Hrvatske, a na svom putovanju posjetila je Švedsku, Švicarsku, Ujedinjeno kraljevstvo, Estoniju, Latviju, Mađarsku, Poljsku, Bugarsku, Srbiju, Sloveniju, te Bosnu i Hercegovinu.

    Sketchbook Station

    U Sketchbook Station projektu sudjeluje čak 23 umjetnika koji su birani putem natječaja. Svaki izabrani umjetnik napravio je jedan rad u slobodnoj tehnici (crtež, slika, kolaž, grafika) koji je potom priložio u mapu i poslao na adresu sljedećeg sudionika. Tako je Sketchbook Station umjetnička mapa proputovala Europom, te je na svakoj postaji obogaćena jednim novim autorskim radom. Početna i završna postaja ovog umjetničkog putovanja je Hrvatska kao matična zemlja projekta, a uspješni završetak putovanja umjetničke mape organizatori projekta obilježavaju otvorenjem međunarodne izložbe na kojoj će posjetitelji moći razgledati sve radove koji su u proteklih godinu dana priloženi u Sketchbook Station mapu.

    Tijekom putovanja umjetničke mape Udruga Prizma je aktivno radila na promociji i umrežavanju svih umjetnika sudionika, prezentirala je njihovo dosadašnje djelovanje, te najavljivala publici što mogu očekivati od završne izložbe objavljujući fragmente radova koje su autori napravili. No, tek će se na izložbi posjetitelji po prvi put moći vidjeti sve radove u jednom prostoru, te ujedno promotriti cijele radove, a ne samo fragmente koji su objavljivani u promotivnim člancima.

    IZLOŽBA

    Izložba Sketching connections otvara se 15. rujna 2017. u 20:00 sati u zagrebačkoj Galeriji Laval Nugent. Srdačno vas pozivamo da nam se pridružite, upoznate mlade domaće i inozemne umjetnike kroz njihove radove, te saznate u kojoj mjeri se pojedini autor otvorio prema publici i podijelio svoje tajne, emocije i promišljanja o životu. Izložba ostaje otvorena do 29. rujna 2017.

    Sketchbook Station - Sketching connections

    Izložbom Sketching connections udruga Prizma obilježava završetak putovanja umjetničke mape i početak novog poglavlja projekta. Sketchbook Station projekt osmišljen je kao platforma otvorena za razvoj ideja podložnih modulaciji i transformaciji kroz poticanje kreativnosti. Okupljanje autora različitih umjetničkih izričaja i različitih stupnjeva etabliranosti na međunarodnoj umjetničkoj sceni stvorilo je mikrokozmos radova u kojem dinamika okupljenih autora formira smislenu cjelinu koja funkcionira kao otvoreno djelo.

    POZIV NA SUDJELOVANJE

    Sljedeći korak je povezivanje s kulturnim institucijama i udrugama nezavisne kulturne scene. Udruga Prizma aktivno radi na dogovorima oko izlaganja umjetničkih radova Sketchbook Station projekta i u drugim hrvatskim gradovima, te poziva sve zainteresirane kulturne ustanove i udruge da se jave sa svojim prijedlozima. Ujedno, jedan od glavnih ciljeva udruge jest objediniti sve sudionike Sketchbook Station projekta i kroz formu tribine/okruglog stola/ciklusa predavanja potaknuti razmjenu iskustva, znanja i mogućnosti europskih vizualnih umjetnika. Nakon otvorenja zagrebačke izložbe udruga Prizma će pokrenuti crowdfunding kampanju i poziva sve zainteresirane da se pridruže, podrže kampanju, te aktivno prate aktivnosti na web stranici udruge i Sketchbook Station projekta.

  • Skupna izložba slika i skulptura "Sloboda boja"

     

    Izložba se otvara 08.03.2019. godine u 19 sati u u Galeriji Mjesnog odbora Maksimir, Barutanski breg 5, Zagreb



    Skupna izložba slika i skulptura
    Autori:

    Anita Kunić, Emina Jaić, Vera Antolić, Veseljka Kos, Zoran Hercigonja, Vlatka Bauer, Danica Kuštrak, Zvjezdana Žužić, Ana Prenc Gabriš, Branka Zobenica, Verica Kovač, Vesna Grgičin, Mia Behtan,  Emina Alagić, Marija Hećimović, Irena Sara Mraz, Frano Perica, Blaženka Krivičić, Dubravko Đurđek, Snježana Požar, Doroteja Meštrović

    Organizatori izložbe :
    Portal Ludvig dizajn
    Udruga Fijaker

    Galerija fotografija sa otvorenja izložbe

    • IMG_5212 Govornici int
    • IMG_5220 Izložba SLOBODA BOJA svi
    • 53730330_1962875987174149_4932712137786130432_n
    • 53681221_1962876013840813_151784616687042560_o
    • 53567254_1962876003840814_7536450964799094784_n
    • 53439752_1962876083840806_234234339364175872_o
    • 52895333_1962876047174143_4413430624396771328_o
    • 53674877_1962876057174142_3357554610217680896_o
    • 53746376_1133759063471456_6971502180842864640_o
    • 53662387_1133758893471473_951383256618500096_o
    • 53525788_1962016957260052_7805257179555954688_o
    • 54348326_251810969060479_2286051671064707072_n
    • 54278381_537959993361641_5324300141706870784_n
    • 54202391_2415228102038866_4636463899506376704_n
    • 54267887_644415949325475_2763092988551757824_n
    • 53910554_305858230093595_4650568799739707392_n
    • 54190753_1998145097160562_2652605989949276160_n
    • 54257043_664526000633536_4457606312951283712_n
    • 54230739_410517973038362_5484715967621627904_n
    • 53784025_520592745013865_3597414098314199040_n
    • 53786403_497532760777107_5216038979840770048_n
    • 53749492_2093367374116641_5220894126836285440_n
    • 53761317_779007539139950_210479725653524480_n
    • 53585251_2105824356163069_6629525017740705792_n
    • 53563578_2306548646063309_8973400967382827008_n
    • 53646056_360667531455013_5563962662603194368_n
    • 53549384_303272497002350_4902541951036817408_n
    • 53676915_2817905961766961_4531532531295584256_n
    • 53585093_2047835778669022_6665246784727547904_n
    • 53516251_792640261094608_4627815549064183808_n
    • 53541682_423997225009293_3565914868294877184_n
    • 53537457_631508370626524_8339629644655362048_n
    • 53544483_560484264435689_7041230678540681216_n
    • 53496342_793405167688970_1863146457838649344_n
    • 53465067_266238810945254_213072700489334784_n
    • 53381733_573390959809996_7975542423705092096_n
    • 53492900_2165012027144362_6651384137829580800_n
    • 53377783_334587090498205_6607156776523530240_n
    • 53482243_1227829307393189_8156266654586634240_n
    • 53461682_565089120660289_1674917222578913280_n
    • 53294715_260763671516377_3172008153264947200_n
    • 53333178_2367550873468779_1357800906439000064_n
    • 53330483_2079063672391272_6735897755501199360_n
    • 53325242_328245557811487_5600554310791331840_n
    • 53325188_2162854247125268_1924798179342024704_n
    • 53261094_325236434791319_8291026179826122752_n
    • 53289697_2320070848282000_8674719776158777344_n
    • 53226215_2039403186145488_7565871031215194112_n
    • 52599259_582990415501634_7132694425175588864_n
    • 54255521_248321946046473_5849372967523319808_n
    • 53510689_829160370752611_8267675855682011136_n
    • 53625634_2394407613911194_7163465744137584640_n
    • IMG_20190308_214324
    • IMG_20190308_214341
    • IMG_20190308_214315
    • IMG_20190308_214253
    • IMG_20190308_214309
    • IMG_20190308_214246
    • IMG_20190308_214237
    • IMG_20190308_214228
    • IMG_20190308_214213
    • IMG_20190308_214202
    • IMG_20190308_214221
    • IMG_20190308_214147
    • IMG_20190308_214144
    • IMG_20190308_214151
    • IMG_20190308_214136
    • IMG_20190308_214130
    • IMG_20190308_204659
    • IMG_20190308_210209
    • IMG_20190308_204704
    • IMG_20190308_210222
    • IMG_20190308_191038
    • IMG_20190308_185920
    • IMG_20190308_185923
    • IMG_20190308_185915
    • IMG_20190308_191022
    • IMG_20190308_185851
    • IMG_20190308_185841
    • IMG_20190308_185855
    • IMG_20190308_185848
    • IMG_20190308_185831
    • IMG_20190308_185815
    • IMG_20190308_185838
    • IMG_20190308_185818
    • IMG_20190308_185834
    • IMG_20190308_180301
    • IMG_20190307_184646
    • IMG_20190307_184640
    • IMG_20190306_164922
    • naslovna
    • 54520225_303888333608966_3801766447529590784_n
    • 54435531_2610392725654590_326457397562310656_o
    • 53843125_2610391408988055_3737896358237962240_n
    • 53818366_269785067266447_5386229919392989184_n
    • 54278291_2610378535656009_6189077680609034240_n (1)
    • 53819601_2610391302321399_2392900922561789952_n
    • 54278106_269503890627898_7474307250496995328_n
    • 53799286_10216171896284481_7749951521340522496_n
    • 54278291_2610378535656009_6189077680609034240_n
    • 53804645_10216171897524512_2159513812741390336_n
    • 53781064_2610392298987966_1542375296328531968_o
    • 53766658_396988630865058_8434402414483734528_n
    • 53607327_2610391285654734_5341019616166543360_o
    • 53642168_298607854146338_5835359932345483264_n
    • 53613654_405219940276579_5377961231174860800_n
    • 53668376_269503767294577_6044565272482807808_n
    • 53607258_2088469267908406_8065406939267334144_o
    • 53607134_331620417701949_1301705335018356736_n
    • 53588150_10216171897164503_6385582952775942144_n
    • 53589962_294172877943066_8160453942757556224_n
    • 53573898_544430719411564_2655058923081433088_n
    • 53442025_2610391395654723_7977417146865025024_n
    • 53465075_2610392742321255_500407124988264448_n
    • 53572970_10216171896764493_3896830205687234560_n
    • 53513176_2668075793518307_5046039187808059392_n
    • 53435032_2132542766830596_4696254504306212864_n
    • 53403648_2610390038988192_6339621906446024704_o
    • 53429993_10216171895764468_5247300036743659520_n
    • 53403617_269503970627890_4330876147467288576_n
    • 53365749_364831857702210_8783974394025213952_n
    • 53392873_269503853961235_2638160692082900992_n
    • 53399066_2610390072321522_3751807387942518784_n
    • 53395059_2610390392321490_7125533065425715200_n
    • 53397798_269504050627882_1229635882575724544_n
    • 53355832_2633050316768304_8717156050203049984_n
    • 53359632_354858925114638_3800049164985827328_n
    • 53348908_2610391518988044_8816265345430978560_o
    • 53323407_269504000627887_7643989790475419648_n
    • 53306901_328020794494627_2996363898031964160_n
    • 53323376_269503940627893_3201640558569193472_n
    • 53294739_2610390058988190_4688817781318090752_o
    • 53258132_645606212559961_1689149391283159040_n
    • 53285513_269520040626283_3186374303473991680_n
    • 53283552_10216171894804444_5677685798804127744_n
    • 53264588_2136649323120099_3263641649892294656_n
    • 53160414_2610391295654733_4092395769074548736_o
    • 53169460_398207160973373_5948829089950334976_n
    • 53082635_10216171895404459_4658689079657889792_n
  • Slavka Pavić - izložba fotografija "Kompozicija"

    vrijeme: 10.06. - 07.07.2016.

    mjesto: Caffe bar LP, F. Račkoga 11, Zagreb

    Slavka Pavić je neupitno doajenka hrvatske fotografije. Članica je Fotokluba Zagrebod 1951. Počasna je članica Fotosaveza Hrvatske od 2009., ULUPUH-a od 2013., a Fotokluba Rijeka od 2014.godine.

    Slavka Pavić

    Od 1951. učestalo izlaže svoje fotografije u zemlji i inozemstvu. Među osnivačima je tzv. Ženske sekcije Fotokluba Zagreb koja od 1973. do 1988. igra zapaženu ulogu među fotografkinjama iz cijele tadašnje Jugoslavije.

    U tom vremenu članice spomenute sekcije održavaju redovito svoju godišnju izložbu fotografija pri čemu Slavka Pavić zauzima istaknuto mjesto. Ona je jedina članica kluba koja je u tom razdoblju izlagala na svih šesnaest uzastopnih godišnjih izložbi te sekcije.

    Sudjeluje na više od 160 izložbi u zemlji i oko 40 u inozemstvu, te osvaja više od 40 nagrada i priznanja. Održala je i 24 samostalne izložbe. Njezina fotografija U prolazu izložena je u stalnom postavu u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.

    Dobitnica je prestižne fotografske nagrade Tošo Dabac, 1990., te godišnje nagrade Zagrebačke zajednice tehničke kulture Dr. Oton Kučera, 2007.

    Godine 2012. izlagala je u Parizu u sklopu velike manifestacije predstavljanja hrvatske kultureCroatie, la voici.

    Slavka Pavić - izložba

    Poznato je da je opus Slavke Pavić u samome vrhu hrvatske fotografije, a njene su fotografije višestruko izlagane i nagrađivane kod nas i u svijetu, te uvijek cijenjene zbog svoje neupitne umjetničke vrijednosti.

    Istančanim senzibilitetom i preciznošću percepcije iz naoko običnih motiva autorica stvara lirski doživljaj. Svakom motivu koji odabire daje posebnu važnost i prilazi mu promišljeno.

    Fotografije su slojevite, a pristup motivu selektivan. Detalje urbanih prizora koristi kao predložak kako bi se poigrala svjetlom i sjenom koji u svom suodnosu često čine geometrijski uzorak.

    Njena antologijska fotografija Kompozicija, originalno dio triptiha, primjer je igre svjetla i sjene, te čistoće u izboru kadra.

    Selektivnim pristupom kompoziciji dokazuje svoj estetski senzibilitet.

    Lišena potrebe za pretrpavanjem kadra suvišnim elementima autorica je svjesna da će sa manje reći više.

    Crte, plohe i sjene izražajni su alati ove nadarene i nadasve samozatajne umjetnice.

    Nadalje, crno i bijelo samo po sebi daju nemale mogućnosti izražavanja koje umjetnica propituje u svojim pejzažima, kao što je npr. fotografija sa Plješivice Zasjenjeni pejzaž ili poznati Konjanici, kolekcija od četiri fotografije, koje svoju izražajnost i poruku izgubljenosti čovjeka u bespuću života crpe upravo iz kontrasta bijele boje snježnoga beskraja i crne boje izgubljena ljudskoga lika.

    Motivi Zagreba, kao npr. Zdenac života i Motiv sa Save prikazuju promjene u našemu gradu kojima je umjetnica u svojoj dugoj fotografskoj karijeri svjedočila, no te se fotografije uvijek uzdižu visoko iznad pukog dokumentarizma. Lirskom ljepotom i nježnošću odišu njeni simpatični Čitači, pišući nostalgičnu priču jednoga prošlog vremena.

    Kod gledatelja fotografije Slavke Pavić uvijek izazivaju emotivnu reakciju upravo zato što i ona fotografiji prilazi sa puno ljubavi i djetinjeg veselja pri pronalasku svakog novog motiva kojega je vrijedno zabilježiti.

    Kao što je rekla u jednom intervjuu za portal Vox Feminae, fotografija liječi.

    Autoričina blaga narav, spremnost da pomogne i poduči nove generacije fotografa uvrštavaju ju među naše najomiljenije sugrađane, a u umjetničkom smislu jasno je da nam još mnogo toga ima za reći.

    Vesna Špoljar, prof.

  • Svjetlosna izložba čudesnog svijeta Mate CROate

    vrijeme: 27. siječnja 2017. u 20 sati

    mjesto: Banovo brdo 11, Vrbovec

    Povodom ovogodišnje Noći muzeja ’17, u Atelieru galeriji akademskog kipara Mate CROate (Mate Turića) biti će otvorena ”Svjetlosna izložba čudesnog svijeta Mate CROate”.

    Pred najavljenu izložbu, Mate nam pojašnjava svoju zamisao: ”Čitajući natpis Noć muzeja, na um mi je došla jedna zanimljiva ideja. Da povežem izložbu na poseban način sa temom Noć muzeja. Osnovna asocijacija na mrak je tama. Kako predočiti mrak? Tako da padne noć i da se ugase svjetla. A kako stvoriti atmosferu mraka i svjetlosti na umjetnički način? Tako da svoje skulpture obogatim prirodnim svjetlom svijeća i mrakom.

    Svjetlosna izložba čudesnog svijeta Mate CROate

    Zamislio sam i ostvario ovu izložbu, tako što sam izložio stotine skulptura i osvijetlio ih sa stotinama svijeća. Stvorio sam ugodnu i romantičnu atmosferu, povezao sam prošlost sa sadašnjošću, jer su nekad brodovi bili osvijetljeni svjetlom petroleja i svijeća, još u doba kad su brodovi bili osnovno transportno sredstvo i jedino koje je povezivalo kontinente.

    Ovim sam unio skulpturama jednu dodatnu posebnost, za koju dosad nisam ni znao da je tako posebna. Jako lijepo se uklopilo, jer je svjetlost iz svijeća obasjala moje skulpture, a prorezi u njima su ostali tamno naglašeni. Skulpture su dobile jednu novu veličinu, zbog proreza su dobile tu posebnu dimenziju, svjetlost je učinila igru sjena, zahvaljujući mojim prorezima. Nastala je prava oku zanimljiva igra, gdje smo ja kao umjetnik i prirodno svjetlo stvrorili sasvim novi pogled i pristup na dosadašnje stvaralaštvo.

    Nakon ove izložbe, zasigurno da će se mnoge moje skulpture ponekad ukrasiti svjetlom svijeća i stvoriti romantične večeri, stvarajući opuštanje i dodatnu ljepotu za još veći užitak, koji će se širiti od ljepote što proizlazi iz unikatnih kamenih skulptura, obogaćenih prorezom. Ovo je još jedan od mojih mnogobrojnih pokušaja da stvorim nešto novo i lijepo, sa trajnim učinkom na profesionalnu umjetničku scenu u svijetu, da svoj stil povežem na ostale segmente umjetničog izričaja, stvarajući posebnost u duhu promatrača i promatranje učinim zanimljivim i dugotrajnim. ” ( mag. kip. prof. Mata CROata/Mate Turić)

  • Tihomir Milovac, "Izvolite neprisustvovati!"

    vrijeme: 07.04.2017

    mjesto: Ateljei Žitnjak

    U Galeriji AŽ, 7. travnja 2017. u 19h otvara se izložba “Izvolite neprisustvovati!” Tihomira Milovca. Izložba je otvorena do 1. svibnja 2017.

    "Ova izložba, onako kako ju ja vidim već samim naslovom podrazumijeva neozbiljnost. Ova parafraza tajanstvenog poziva „Izvolite prisustvovati“, koju su 1961. godine članovi grupa Gorgona odaslali kao poziv na neimenovani događaj (praznine) čije mjesto održavanja nisu objavli, relativizira predstavljački format izložbe kao i njegov učinak. Ovo je izložba na koju niste pozvani. Premda, bilo bi povoda za to jer radi se o esejističkom sabiranju mog kustoskog i kazališnog rada. Radi se o pogledu iza moje službene, vidljive profesionalne povijesti koju ovdje, zapravo, treba razumjevati kao prošlost koja je kao i svačija prošlost dovršena, nepromijenjiva i utoliko možda ne zanimljiva. Osim ako nije u nekoj novoj funkciji . Tu novu funkciju prošlosti, nečeg već imenovanog i definiranog vidim u postupku reimenovanja, resemantizacije i prije svega u postupku prisvajanja. Ti procesi novog imenovanja ovdje su obilježeni jezikom i metodologijama vizualnih umjetnosti što i jest moja temeljna domena. " - iz predgovora izložbi Tihomira Milovca.

    Tihomir Milovac

    Tihomir Milovac, povjesničar umjetnosti i etnolog (trenutno zaposlen u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, muzejski savjetnik /voditelj Eksperimentalno istraživačkog odjela). Od 1984. kao kustos i kritičar priredio je brojne problemske, grupne i monografske izložbe i druge likovne projekte u Hrvatskoj i inozemstvu, najčešće se baveći novim, suvremenim fenomenima vizualnih umjetnosti, posebice novim medijima, ali također i fenomenima povijesnih avangardi. Od 1978. djeluje kao kazališni scenograf. Karakterističan mu je neoavangardistički postupak (de)konstrukcije i simboličke resemantizacije te konceptualističke upotrebe različitih vizualnih medija (fotografija, film i video) s tendencijom širenja perceptivnih granica kazališnog prikazivanja te stvaranja posve novih ikonoklastičkih struktura s osebujnim ambijentalnim vrijednostima. Predstave koje je scenografski opremio pozivane su na mnoge ugledne europske i svjetske festivale.

  • Toni Meštrović: Plan evakuacije

    vrijeme: 05.04.2017. - 08.04.2017.

    mjesto: Zagreb; Pogon Jedinstvo, Trnjanski nasip bb

    U srijedu, 5. travnja, s početkom u 20 sati, u Pogonu Jedinstvo, otvara se izložba 'Plan evakuacije' i razgovor s umjetnikom Tonijem Meštrovićem. Riječ je o ambisoničnaoj 3D zvučnoj kompoziciji u prostoru. Instalacija se može razgledati od 6. do 8. travnja.

    Predmet ovog kompleksnog zvučnog istraživanja je Tijat, Jadrolinijin putnički brod izgrađen 1955. godine. Prema autorovim riječima, „Glavna karakteristika broda je motor s jednom propelom, veliki dimnjak na sredini broda iznad strojarnice i arhitektura koja odzvanja zvukom mašine koji se širi kroz sve otvore, svaki na drugačiji način. Svi segmenti moćnog zvuka njegovog motora su zbijeni i odzvanjaju kroz prostor broda te se, kao u orkestru, saslušavaju kao jedna cjelina.” Koristeći različite mikrofone, Toni Meštrović slušatelja uranja u višedimenzionalni fizički vrtlog zvučnog doživljaja broda Tijat dok plovi svojom dalmatinskom rutom: Šibenik – Zlarin – Prvić Luka – Šepurine – Vodice. Postavljeni na brojnim mjestima u brodu, na brodu i oko broda, vanjski mikrofoni snimaju atmosferu na palubi i strojarnici, kontaktni mikrofoni bilježe vibracije zvučnih valova što prolaze kroz metalne stijenke i podove dok hidrofoni, uronjeni u vodu, snimaju brodska isplovljavanja i uplovljavanja, uz sudaranje planktona sa senzorima snimateljskog instrumenta.

    Toni Meštrović

    Posjetitelj je istodobno na raznim mjestima u trupu broda i njegovim površinama te površinama koje brod dodiruje pri plovidbi: ispod i iznad vode, u motoru, u metalu, u vodi, u valu. Uronjenost u zvukove broda, brodogradilišta, čekaonica, kamenih kuća, otoka i soli stvara iskustvo rada koje je u isto vrijeme i burno i smireno. Plan evakuacije je svojevrsno evakuiranje zvukova broda Tijata, među posljednjima takve vrste na Jadranu, koji uskoro odlazi na svoju zadnju plovidbu.

    Toni Meštrović, rođen 1973. u Splitu, diplomirao je 1999. na Grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje se bavio grafikom, skulpturom i instalacijom. Zbog interesa za elektronske audiovizualne medije 1997. studira Video/Digital Imaging na International Sommerakademie für Bildende Kunst u Salzburgu. 2004. završio je dvogodišnji postdiplomski studij za Medienkunst na Kunsthochschule für Medien Köln gdje istražuje u videu, zvuku i video/zvučnim instalacijama osobnu percepciju mora i otoka uz koji je odrastao. Svojim povratkom u Hrvatsku nastavlja svoje umjetničko istraživanje u kojem se tematski bavi kulturnim nasljeđem, identitetom, te tranzicijskim promjenama na prostoru Dalmacije. Od 1992. aktivno sudjeluje na skupnim i samostalnim izložbama te video festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi u Rijeci i Kaštelima a predaje na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, Odsjek za film i video.

  • Tošo Dabac unutar okvira: fotografije baštine

    vrijeme: 09.11.2017. - 03.12.2017.

    mjesto: Zagreb, MSU, Avenija Dubrovnik 17

    Tošo Dabac

    Izložba “Tošo Dabac unutar okvira: Fotografije baštine” nastavak je ciklusa započetog 2016. godine koji se bavi tzv. primijenjenom fotografijom Toše Dabca. Osim prikazivanja širokog raspona tema koje je Dabac fotografirao, ciklusom se želi ocrtati društveno-institucionalni okvir u kojem Dabac djeluje, kao i uvjeti fotografskog rada, jer fotografija, bez obzira na ono što i kako prikazuje, ujedno testira, potvrđuje i konstruira naš pogled na realnost (John Berger, 1968.).

    Fotografije baštine nužan su alat povijesti umjetnosti i zaštite spomenika, no jednako tako i turističkih vodiča i međunarodnih predstavljanja zemlje i njezine kulture. Fotografije se pritom uglavnom vrednuju u odnosu na reprezentativnost fotografije i sadržaj – renesansnu kulu, romaničku crkvu, modernistički hotel. Izložbom “Tošo Dabac unutar okvira: Fotografije baštine”, prikazujući fotografije povijesnog i kulturnog nasljeđa, kao i modernističke arhitekture koje nastaju u periodu od sredine četrdesetih pa do konca šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, kontekstualizira se ovaj dio Dabčeva opusa te otvara pitanje utjecaja i uloge fotografije baštine pri konstruiranju kulturnog identiteta.

    stručna koncepcija: Lana Lovrenčić
    kustosice: Marina Benažić, Lana Lovrenčić
    asistentica kustosica: Renata Filčić
    dizajn izložbe: Vendi Vernić

  • Izložba u tijeku

    vrijeme: 14.01. – 14.02.2017. u 19 sati

    Mjesto: MSU galerija, Zagreb

    Odvažna i ni po čemu tipična Izložba u tijeku, prva izložba koju je osmislio i organizirao Klub mladih MSU-a (KMMSU), jedinstvena je prilika da saznate kako izgleda izložba suvremene umjetnosti kad muzealci prepuste konce u ruke mladima.

    Izložba u tijeku

    Izložba je organizirana u sklopu projekta Translocal: Museum as Toolbox koji okuplja pet europskih muzeja moderne i suvremene umjetnosti s ciljem razvijanja novih alata i strategija komunikacije institucija sa širom publikom, a posebice mladima u dobi od 15 do 25 godina. U projektu sudjeluju MSU Zagreb, Universalmuseum Joanneum/Kunsthaus Graz, KUMU Tallinn, Museion Bozen/Bolzano i Muzeum Sztuki Łódź. Suradnja započeta u listopadu 2015. manifestirala se održavanjem međunarodnog skupa, umjetničkih i kustoskih rezidencija, planiranjem i organizacijom putujuće izložbe te radom na publikacijama i internetskoj stranici s dokumentacijom i rezultatima istraživanja provedenih tijekom trajanja projekta.

    Izložba u tijeku prikazivat će rezultate umjetničkih rezidencija održanih tijekom 2016. godine te selekciju radova iz fundusa MSU-a odabranih na principu komplementarnosti koncepta, teme ili umjetničkih pristupa predstavljenih tijekom rezidencija. Osim selekcije radova i osmišljavanja njihovog postava unutar MSU galerije, KMMSU također planira bogat popratni program izložbe, koji će između ostalog uključivati okrugli stol pod nazivom Tko o čemu? Mladi o umjetnosti!, koji će se održati 09.02.2017. u dvorani Gorgona MSU-a, razgovore s umjetnicima, specijalizirana vodstva, i party iznenađenja u prizemlju Muzeja. Više informacija o popratnom programu stiže uskoro…

    Izvor: MSU

  • U staklu zajedno – Anton Vrlić i studenti Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

    vrijeme: 14.07.2016. - 01.09.2016.20,00

    mjesto: Zagreb; Muzej Mimara, Trg F. Roosevelta 5

    Vrlic

    Izložbom obilježavamo 29. godišnjicu Muzeja Mimara i 15. godišnjicu djelovanja kolegija Tehnike i umjetnost stakla na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Kolegij od njegova osnutka do danas vodi Anton Vrlić.

    U povodu 15. godišnjice postojanja i intenzivnog djelovanja kolegija Tehnike i umjetnost stakla na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu organizirana je izložba kojom su na jednome mjestu zajedno predstavljeni kreativni dosezi studenata i njihova dugogodišnjeg profesora u tom jedinstvenom mediju. Prošlo je već 15 godina, a čini se kao da je bilo jučer… Naime, 2002. godine, na inicijativu tadašnjeg dekana ALU-a slikara i scenografa profesora Zlatka Kauzlarića Atača, pri Odsjeku za slikarstvo osnovan je izborni kolegij Tehnike i umjetnost stakla. Kolegij su kao neobvezan mogli odabrati studenti svih Akademijinih studijskih programa. Kolegij od njegova osnutka do danas kao vanjski suradnik ALU-a kontinuirano vodi umjetnik i profesor Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci Anton Vrlić. Na ovoj su izložbi uz izbor studentskih radova nastalih u sklopu kolegija ravnopravno predstavljeni i radovi profesora i nositelja kolegija jer su svi oni, kako govori i sam naslov izložbe – „u staklu zajedno“. U tekstu ću dati samo opći osvrt na umjetnost stakla kojemu su zajedno posvećeni, kako tehničko-tehnološkim procesima rada, tako i kreativnim dostignućima unutar kojih su se okuša(va)li.

    Staklo je kao materijal u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti (nakon Drugoga svjetskog rata) najdosljednije obrađivao umjetnik i profesor ALU-a Raoul Goldoni, svjetski priznati suvremeni oblikovatelj stakla, čiji je student bio i današnji profesor Vrlić još davnih 1980-ih godina, baš kad je Goldoni bio na samom vrhuncu karijere kao umjetnik stakla. Ono što je bitno naglasiti jest činjenica da su, osim u tradicionalnim tehnikama obrade i dorade stakla, mnogi umjetnici stakla stvarali i eksperimentirali u području crtačkih, slikarskih, kiparskih te prostornih mogućnosti kreativnih procesa oblikovanja. Tako mogu konstatirati da na ovoj izložbi zamjećujem raznovrsne interese studenata različitih generacija za oblikovanjem stakla u svim disciplinama i kreativnu pluralnost ideja u sferi poetika i tehničkih dostignuća – tvorevina od stakla. Djela gotovo svih tih mladih autora zrače monumentalnošću ili barem elementarnom snagom i energijom. Tijekom nastave studenti su se upoznali s različitim vrstama stakla te s tehnikama njegove obrade i dorade, pa stoga na izložbi razgledavamo umjetnine nastale od staklenog krša, industrijskog float stakla, ambalažnoga, optičkoga ili kristalnog stakla. Tehnike obrade vrlo su različite: neka od djela nastala su hladnom obradom rezanjem, brušenjem i poliranjem ili pak graviranjem na staklu, dok su druga izvedena toplinskom obradom u tehnikama grisaille slikanja na staklu polutonom, najčešće pri izradi vitraja, pa sve do termičke obrade taljenjem u peći, u za to pripremljenim kalupima. Rjeđi su radovi izrađeni tehnikom puhanog stakla. Neke su staklene bravure oblikovane i tehnikom hladne obrade pjeskarenjem, a druge fuzijom obojenoga ili bezbojnog stakla. Izvrsne skulpturalne forme sa slikarskim efektima (kada su oslikane) asociraju na mnogobrojne stilove moderne i suvremene umjetnosti, najčešće na tragu apstraktnih nastojanja, a svaki pojedini kreativni stvaralac u staklu oblikuje sebe na način na koji se inače stilski samosvojno izražava u slikarstvu, kiparstvu ili izradi grafika (tradicionalnih ili kompjutorskih). Neki su radovi, da bi dobili na izražajnosti, potpomognuti umjetnom led rasvjetom. Među najzanimljivijim su ostvarenjima djela u tehnici zvanoj pâte de verre (prevedeno kao staklena pasta), vrlo zahtjevnoj tehnici taljenja stakla u peći, na temperaturama od 850 do 900 oC. U toj su tehnici izvedene i neke zanimljive umjetnine profesora Vrlića.

    Prezentirani radovi redovito odražavaju senzibilitet mladih, koji eksperimentiranjem s materijalima te kroz radoznalost i igru ne samo da svladavaju staklo kao materijal nego i iskazuju energijom nabijenu kreativnost. Ima radova koji svojom suptilnošću plijene pozornost, ističu se svojom ljepotom, posebice oni s iscrtanom profinjenom linearnom strukturom na površini, dok se drugi, osim ljepotom, odlikuju i duhovitošću, poput radova od prerađenih i u skulpturalnu formu transformiranih boca. Vitraji su različitih tema i sadržaja, i izvrsni su. Bojom i oblicima te naslikanim formama najčešće su figurativni, redovito reducirani na bit figure, a pokazuju inventivnost brojnih mogućnosti svakoga pojedinog autora. Ne može se više reći da ti mladi studenti/umjetnici obećavaju jer su u izričajima već prilično zreli, kako u poznavanju i svladavanju različitih vrsta tehnika, tako i u realizaciji svojih osebujnih ideja. Njihov je talent nesporan, a radovi kvalitetni pa možemo zaključiti da je budućnost mladog kolegija Tehnike i umjetnost stakla svijetla.

    Za kvalitetu studentskog rada i uradaka u staklu svakako je zaslužan profesor Anton Vrlić, koji svojim entuzijazmom sve ove godine vodi studente kroz tajne stakla i mogućnosti njegove obrade. I on je umjetnik koji je, istražujući medij stakla, tijekom proteklih dvadesetak godina stvorio brojne umjetnine. Vrlić se već afirmirao i dokazao kao vrstan slikar. U načelu apstraktni umjetnik, no točnije bismo ga zapravo mogli smjestiti u poetiku enformela. Njegove slike imaju jake, višeslojne nakupine materijala, bogatog su pigmenta i jake geste, tako da mu je bliska materičnost slike. Stoga nije trebalo mnogo da putem medija stakla krene i u nove eksperimente s drugim materijalima i materijom (primom). Već je prije toga počeo eksperimentirati u keramici, što pokazuje njegovu sklonost volumenu, tj. skulpturalnom promišljanju. U mediju stakla počeo je eksperimentirati još za studentskih dana, kada je napravio prve slike na čijoj površini kolažira komade staklenog krša (vidljivo u djelu Portret moje kuće iz 1982.).

    Dobivao je „konkretne strukture s fluidnim poluprozirnim oblicima stakla koji su stvarali forme u kojima tvarni kontrast opstoji kao osnova asocijativnoga nazivnika djela“1. U svojim je umjetninama u staklu ponajprije ostvarivao slikarski dojam. Fluidno širenje svjetlosti i boje proizlazi iz Vrlićevih akvarela. Ta je tehnika poslije, na djelima u staklu, utjecala na njihov izgled i vizualni sadržaj u tehnikama vitraja i fuzije. Kasnije je u nekim ciklusima radio i na način geometrijske apstrakcije, s naglašenom „suprematističkom čistoćom“2. U staklo je najčešće sustavno unosio svoja slikarska iskustva. U svojim se ciklusima različitim postupcima i tehnikama bavi istraživanjem medija. Na početku karijere u vitrajima tehnikom grisailla nastaju djela Rastegnuti prostor i Hvatači svjetla, dok su Sakupljači svjetla izvedeni od staklene paste i poliranjem. Staklene njive uprostoreni su objekti s dodatkom led rasvjete, na kojima luminozni prodori i prosijavanja pozadine te njezino asimiliranje s materijom vode dematerijalizaciji oblika i postupnom razbijanju površine. To se počinje manifestirati kao iluzija, vizualna fantazmagorijska čarolija. S tim kvalitativnim sadržajem koji oplemenjuje njegov istraživački nerv Vrlić realizira djelo Izolirani komad zemlje, izvedeno u optičkom staklu. Stakleni pečati bojani su optički krš, Vrata raja staklene su ploče ostvarene fuzijom, kao i rad Dobro jutro, Sunce. Stakleni niz tirkiza napravljen je od rezanoga i poliranog kristala, 29. komad periferije i Crveni Janus napravljeni su od staklene paste; Crno-bijeli svijet djelo je od taljenog kristala, a Dekompozicija vaze svjetiljka je izvedena od rezanoga i poliranog kristala, kao i Plavi pladanj, dok je Nedovršena forma nastala u tehnici staklene paste. Nabrojili smo mnoga Vrlićeva djela i načine na koje su realizirana jer držimo da smo time predstavili širinu interesa, vrsno poznavanje medija, kao i plodno stvaralaštvo našeg profesora i umjetnika stakla. Većina radova potpuno se odmiče od mimetizma, od imitacije prirode, kao i u Vrlićevu slikarstvu, pa se medij stakla postavlja kao transparentni nosilac kromatskih naglasaka, mogućih kontrasta i međusobnih prožimanja. Vrlićeva je produkcija u staklu iznimno složena, artistički zahtjevna, krajnje vizualno i haptički visokokvalitetna te nema sumnje kako je riječ o majstorstvu vrijednosno ekvivalentnome dobrom crtežu, slikarskom djelu i kiparskom ostvarenju.
    dr. sc. Enes Quien

    Izvor: Muzej Mimara

  • Vanja Radauš - Retrospektiva 2018.

    vrijeme: 23.03. u 16 sati

    mjesto: u galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja Ozalj, Cesta Zrinskih i Frankopana 2, Ozalj.

    Vanja Radauš - Retrospektiva 2018.

    Vanja Radauš rođen je 1906. u Vinkovcima, završio je Akademiju likovnih umjetnika u Zagrebu na kojoj je bio i profesor a osim kiparstva bavio se pisanjem i slikanjem. Raspon Radauševa opusa proteže se od medalja do brojnih spomeničkih ostvarenja.

    Vanja Radauš bio je stvaralac neiscrpna interesa, jedan od najplodnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća. U kiparstvu je ostavio snažan pečat u rasponu od medalje, komornih skulptura u terakoti, gipsu i kamenu, vosku i bronci, do spomeničke plastike. Izabran je 1950. da uz Vojina Bakića, Kostu Angeli Radovanija i Zorana Mušića predstavlja Jugoslaviju na Venecijanskom bijenalu. Snažan pečat ostavio je svojim kiparskim ciklusima (Tifusari, 1956-59., Panopticum croaticum, 1959-61., Čovjek i kras, 1961-63., Krvavi fašnik, 1966., Apstraktne forme, 1966-68., Zatvori i logori, 1969., te Stupovi hrvatske kulture, 1969-75.).

    Raspon Radauševa opusa proteže se od medalje do spomeničkih ostvarenja. Vanja Radauš za života je objavio dvije zbirke pjesama, Slavonijo zemljo plemenita 1969., i zbirku Kosilica vremena, objavljenu 1971. godine. Posmrtno je 1994. godine objavljena zbirka pjesama Requiem za tifusare a 2000. godine dr. Hrvojka Mihanović-Salopek priredila je knjigu pjesama Buđenje snova, Radauševu donedavno nepoznatu rukopisnu poeziju. Vanja Radauš počinio je samoubojstvo 1975. godine u Zagrebu.

    Nakon umjetnikove smrti Majstorska radionica na Zmajevcu koju je koristio preuređena je za potrebe Hrvatskoga restauratorskoga zavoda u sklopu kojeg nalazi se Radauševa spomen soba.

  • Zagrebački ljetni likovni salon 2017. – ”Imaginarni prostori”



    U Galeriji Vladimir Filakovac (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb), u ponedjeljak 10. srpnja 2017. u 19 sati otvara se Zagrebački ljetni likovni salon 2017. pod nazivom ”Imaginarni prostori”, na kojemu će svoja djela izložiti članovi HDLU Zagreb. Izložbu će otvoriti voditelj Galerije Vladimir Filakovac, Svebor Vidmar, te u ime HDLU Zagreb, Krešimira Gojanović. Izložba se može pogledati do 27. srpnja 2017. radnim danom od 10 do 19 sati.

    Zagrebački ljetni likovni salon 2017. – ”Imaginarni prostori”

    Izlažu:Sabina Blažić, Jasminka Bukvić, Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Tihomir Cirkvenčić, Krešimira Gojanović, Zlatko Isaković, Denis Kaplan, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Luka Koščak, Alfred Freddy Krupa, Elvira Ladišić, Marina Lapadatović, Jelena Martinović, Danko Merin, Boris Pecigoš, Stjepan Perković, Zvonko Petanović, Luka Piškur, Laura Šarabok i Mladen Žunjić.

    Iz predgovora izložbi:Imaginarni prostori su prostori našeg uma, sjecište ideja i kreativnih impulsa, ono što nas nadahnjuje, čemu se divimo, što nas privlači, ali i zastrašuje ili provocira na istraživanje. To su slike koje pričaju o prirodi i Svemiru, o prolaznosti ili vječnom kruženju životne sile, o putovanju u prošlost ili budućnost, to su i prostori uspomena, snova, impresija i informacija, a umjetnik u svom tom oceanu unutarnjeg sebstva poput nekog arhetipskog promatrača uočava, izdvaja, rasčlanjuje i gradi nova obzorja, ili onim već postojećim pridodaje nova značenja, sagledana iz drugačijih kuteva.

    Na svom ”Zagrebačkom ljetnom likovnom salonu 2017.”, umjetnici su kroz temu ”Imaginarnih prostora” uronili u boje i oblike svog unutarnjeg svijeta, da bi sam taj čin slikanja istodobno postao i metaforički ”put po nepoznatoj zemlji”, potraga za skrivenim prostorima u riznici nesvjesnog uma, koju  ponekad uspijemo otključati kroz umjetnost i duhovnost, u sazvučju između unutarnjeg viđenja i njegove refleksije u materiji, sa kojom se afirmira individualni univerzum pojedinog umjetnika.

    Tako Boris Pecigoš u svom radu ”Monument” propituje prostor koji se aktualizira nakon čovjekove smrti: je li to tek fizički položaj trupla u zemljanoj jami ili simboličko plutanje duše u prostranstvima Svemira? Metafizičkim pitanjima bavi se i Sabina Blažić u svom radu “Između neba i zemlje”, gdje čovjekoliko stablo neraskidivo povezuje dvije dimenzije čovjekovog življenja, duhovnu i materijalnu. Alfred Freddy Krupa dočarava nam Geu, imaginarnu dušu planete Zemlje, koja se u fluidno plavičastim strujanjima pretapa i prožima sa obrisima iz prirode, a Danko Merin istražuje prirodu kroz kolorističku impresiju rascvjetanog vrta, u čijim se dubinama skrivaju tajne. U mekim tragovim akvarelne svježine, i Zvonko Petanović skicira proljetno buđenje svoje Slavonije.

    Ana Cerovski i Jelena Martinović snažnim i čistim bojama opisuju atmosferu samotnih planina u različitim godišnjim dobima, dok nam Laura Šarabok kroz udaljenu ljudsku figuru na vrhuncima masivnog planinskog kanjona približava tračak mistike, ali i egzistencijalnu samoću tragalaca za skrivenim prostorima duha, a Stjepan Perković na svojoj slici simbolički prikazuje prostore unutarnjeg viđenja. Denis Kaplan, Mladen Žunjić i Jasminka Bukvić naslikali su svoja prostranstva apstraktnim rukopisom, koji raspršuje titravu svjetlost velegrada (Bukvić), kao i nemir suvremenog svijeta, prožetog konfliktima i velikim migracijama (Žunjić i Kaplan).

    Marina Lapadatović prikazuje simbolično ”bombardiranje” uma današnjeg čovjeka u svijetu informacijske prezasićenosti, kao i potrebu za samoobranom od tih utjecaja, a Tihomir Cirkvenčić također dočarava dinamičan medijski prostor, prošaran nepravilnim crvenim mrljama, koje simboliziraju dramatične dnevne vijesti. Elvira Ladišić, Luka Koščak i Luka Piškur istražuju prostranstva Svemira, udaljenih galaksija i planeta, dok Ivana Kolić u mitski prostor tamnog univerzuma postavlja anđeosko biće nalik fetusu, koje samo sebe stvara i oslobađa.

    Antonija Cesarec sučeljava lirske poteze kista sa čvrstim geometrijskim površinama ograđenog mikro-kozmosa u vlatima trave, a Branka Kopeti svojim jedrima povezuje morske i nebeske širine i dubine. Zlatko Isaković vodi nas u prošlost živopisnih ulica po kojima šetaju dame sa suncobranima, simbolizirajući eleganciju i mir univerzalnog ženskog principa u svim epohama.

    Žudnja slikara da potraži nove prostore u svojim vizijama stara je kao i slikarstvo samo i još od drevnih prizora ljudi i životinja na zidovima prethistorijskih špilja, umjetnik je imao potrebu svojim viđenjem nadograditi i promjeniti svijet oko sebe, utkati nove simbole u kolektivnu imaginaciju i prenijeti duhovno iskustvo svojim suvremenicima, pa je tako svaka nova slika ujedno i obećanje da ”put po nepoznatoj zemlji” nikad nije do kraja dovršen, već predstavlja poziv da kroz kreaciju iznesemo sebe u već postojeći svijet i osobnom imaginacijom proširimo njegova prostranstva.

    mr. art Krešimira Gojanović

    Fotogalerija

    • img_20170710_193234 (medium)
    • img_20170710_193319 (medium)
    • img_20170710_193231 (medium)
    • img_20170710_193229 (medium)
    • img_20170710_191920 (medium)
    • img_20170710_191908 (medium)
    • img_20170710_191807 (medium)
    • img_20170710_191816 (medium)
    • img_20170710_191603 (medium)
    • img_20170710_191614 (medium)
    • img_20170710_191802 (medium)
    • img_20170710_191557 (medium)
    • img_20170710_191551 (medium)
    • img_20170710_191534 (medium)
    • img_20170710_191528 (medium)
    • img_20170710_191052 (medium)
    • img_20170710_191033 (medium)
    • img_20170710_191048 (medium)
    • img_20170710_191023 (medium)
    • img_20170710_191028 (medium)
    • img_20170710_191006 (medium)
    • img_20170710_191010 (medium)
    • img_20170710_191001 (medium)
    • img_20170710_190937 (medium)
    • img_20170710_190627 (medium)
    • img_20170710_190620 (medium)
    • img_20170710_190922 (medium)
    • img_20170710_190613 (medium)
    • img_20170710_190608 (medium)
    • img_20170710_190602 (medium)
    • img_20170710_190556 (medium)
    • img_20170710_190548 (medium)
    • img_20170710_190540 (medium)
    • img_20170710_190531 (medium)
    • img_20170710_190348 (medium)
    • img_20170710_190520 (medium)
    • img_20170710_190242 (medium)
    • img_20170710_190325 (medium)
    • img_20170710_190225 (medium)
    • img_20170710_185934 (medium)
    • img_20170710_185945 (medium)
    • img_20170710_185926 (medium)
    • img_20170710_185914 (medium)
    • img_20170710_185853 (medium)
    • img_20170710_185907 (medium)
    • img_20170710_185846 (medium)
    • img_20170710_185839 (medium)
    • img_20170710_185827 (medium)
    • img_20170710_185802 (medium)
    • img_20170710_185818 (medium)
    • img_20170710_185809 (medium)
    • img_20170710_185736 (medium)
    • img_20170710_185732 (medium)
    • img_20170710_185722 (medium)
    • img_20170710_185713 (medium)
    • img_20170710_185707 (medium)
    • img_20170710_185644 (medium)
    • img_20170710_185658 (medium)
    • img_20170710_185637 (medium)
    • img_20170710_185633 (medium)
    • img_20170710_185624 (medium)
  • Zagrebački ljetni likovni salon 2019 - priče, bajke i basne

     

    U ponedjeljak, 1. srpnja 2019. u 19 sati u Galeriji Kontrast (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ‘’Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – Priče, bajke i basne’’. Izložba će se moći pogledati do 25. srpnja 2019. Ulaz je slobodan. Izložba je potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

    Zagrebački ljetni likovni salon 2019 - priče, bajke i basne

    Izlažu: Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Marija Čingel, Lora Elezović, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Marsela Hajdinjak, Juraj Jonke, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Paula Kunc, Iva Lulić, Rada Marković, Višnja Peter, Petra Popović, Luka Petrač, Laura Šarabok, Matej Škarica i Mladen Žunjić.

    Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – Priče, bajke i basne

    Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb već treću godinu za redom organizira ”Zagrebački ljetni likovni salon”, koji se ove godine održava u Galeriji Kontrast, pod nazivom ”Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – priče, bajke i basne” i posvećen je književnosti za djecu i mlade, a na njemu izlažu 22 umjetnika, članovi i prijatelji HDLU Zagreb. Ovom izložbom istovremeno se težilo podržati Nacionalnu strategiju poticanja čitanja, ali i navesti likovne umjetnike da se prisjete basni, bajki, priča i romana pročitanih u djetinjstvu i da ih sagledaju iz današnje perspektive odraslih osoba, slikajući one poruke, likove i prizore iz tih djela, koji su kasnije pripomogli u formiranju njihovih vrijednosti kao odraslih osoba i u razvoju njihove imaginacije. Književna djela na koja su se likovno referirali, umjetnici su odabrali po svom slobodnom izboru, te su svojim likovnim impresijama željeli kod današnje djece i mladih potaknuti poriv za čitanjem, kao i za kreativnom interpretacijom pročitanog, kroz razvijanje simboličkog mišljenja i jezika.

    Nakon višegodišnjih rasprava po pitanju lektire koju bi mladi trebali čitati, kao i prijepora koji su u našoj javnosti kulminirali i početkom ove godine, bilo nam je zanimljivo istražiti koja djela za djecu i mlade preferiraju domaći likovni umjetnici i što im je od literature iz mladosti ostalo u sjećanju, stvarajući u njihovom biću svojevrsno ''unutarnje viđenje'', pretočeno u likovni govor. Pri tom je ovdje važno naglasiti da se kod većine autora ne radi o klasičnim ilustracijama koje dopunjuju neki literarni predložak, već je prije u pitanju osobna sklonost umjetnika kroz neke davne prizore urezane u njihovom sjećanju, dok su u svom djetinjstvu upoznavali život, prebirući riječi u knjigama i zamišljanjem ih pretvarajući u slike, ali i emocije i čuđenje nad nepoznatim, koje je kroz prizmu dobrih pripovjedača donosilo slutnju avantura, prepunih upečatljivih likova – vila, čarobnjaka, životinja sa ljudskim osobinama, kao i modernih urbanih junaka ili običnih ljudi, zatečenih u neobičnim situacijama.

    Ponegdje su to bili dječji junaci poput neustrašive djevojčice Pipi Duge Čarape i njezinog konja, koje nam je na svojoj slici prikazala Miroslava Kos u žarkim i pulsirajućim bojama, iz čije pozadine prosijava spretno crtačko umijeće, gradeći kompoziciju i sceničnost prostora na slici. Interpretirajući poznatu bajku Vladimira Nazora, “Bijeli jelen”, Paula Kunc i Petra Popović na svojim radovima predočile su nam šumske životinje u delikatnom crtežu (Paula Kunc), odnosno tehnici linoreza (Petra Popović), kao i susret šumskih životinja sa još jednom hrabrom djevojčicom, guščaricom Ankom, koja je nakon puno iskušenja, među šumskim stanovnicima pronašla nove prijatelje i obitelj.

    Na slici Antonije Cesarec, ''Posljednja noć starog gavrana'', inspiriranoj starom zbirkom pripovjetki Zlatka Špoljara, ''Priče iz prirode'' (1. izdanje 1929. godine), u zagasito plavom prostoru prikazan je pad umiruće ptice i sva tragika prolaznosti, dok je na slici Suzane Gajdek nadahnutoj bajkom Petra Pavlovića Eršova, ''Konjić Grbonjić'', lik konja prikazan u širokim preljevima tirkizne, zelene i tamnoplave boje kroz lirski rukopis i bajkovitu atmosferu.

    Životinje iz književnih djela na svojim likovnim djelima još prikazuju i Lora Elezović u tehnici tuša na papiru u minucioznom crtežu, kroz lik ''Mace Papučarice'' iz priče Ele Peroci, kao i Luka Koščak u tehnici ulja na platnu, gdje je s nekoliko jasnih i prodornih boja obradio prizor iz ''Knjige o džungli'' Rudyarda Kiplinga. Višnju Peter inspirirala je ''Bajka o ribaru i ribici'' Aleksandra Sergejeviča Puškina, pri čemu ona ostaje vjerna svom apstraktnom slikarskom izričaju gdje se boje slojevito pretapaju, samo ovlaš nagovještavajući gibanje vode, prepleteno strukturom ribljeg tijela. Kroz apstraktni ekspresionizam, i Mladen Žunjić nadahnut pričom za djecu "Puž stolar" autora Ognjena Livade, dočarava atmosferu zaigrane prirode, kao i emocije veselja i bujnosti života.

    Neki umjetnici odabrali su interpretirati tradicionalne priče, mitove i legende: Branka Kopeti slika motiv ''Arijadninog klupka'', koje je junaku Tezeju pomoglo da se snađe u hodnicima Minotaurovog labirinta, a Laura Šarabok inspirirana zbirkom rimskih i grčkih priča ''Najljepše priče klasične starine'' autora Gustava Schwaba, naslikala je sliku pod nazivom ''Metamorfoze Kore'', sa imaginarnim portretima mitskih vladara podzemlja, Perzefone (Kore) i Hada (Plutona). Vile i vilenjačka bića također su obrađena na ovoj izložbi u likovnim djelima Ivane Kolić (''Mjesečeva vila''), Marsele Hajdinjak (''Mala vila'') i Ive Lulić (''Vodenkinja''), koja su nadahnuta narodnim predajama i tradicionalnim pričama.

    Na svojoj slici ''Legenda o ljeljama'', Marija Kruljac inspirirana djelom Ivana Lovića, ''Gorjanske ljelje'', u tehnici akrila na platnu suptilnim i prozračnim potezima prikazuje ljelje, djevojke iz sela Gorjani kod Đakova, čiji je običaj da na blagdan Duhova, odjevene kao kraljice sa ukrašenim šeširima hodaju po selu i izvode ritual sastavljen od svadbenih pjesama i mačevnog plesa, pri čemu je ovaj jedinstveni domaći običaj 2009. godine upisan na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.

    Umjetnika Luku Petrača inspirirala je priča Ivane Brlić Mažuranić, ''Šuma Striborova'' iz zbirke ''Priče iz davnine'', pa na svojoj slici on efektno sučeljava središnje likove, Guju djevojku i zavedenog sina, dok Matej Škarica, također nadahnut djelima Ivane Brlić Mažuranić, slika centralni motiv magičnog drveta sa razgranatom krošnjom pod žarko osunčanim nebom. Marija Čingel svojom slikom ‘’Poslanik’’ referira se na bajku ''Sretni kraljević'' autora Oscara Wildea, slikajući let lastavice u tmurnom zimskom podneblju, dok je Rada Marković svojim slikama prikazala kompleksnost ženske prirode u liku moderne Pepeljuge, inspirirane bajkom Charlesa Perraulta, odnosno Snjeguljičinu sebeljubivu maćehu pred ogledalom iz njemačke narodne bajke ''Snjeguljica i sedam patuljaka'', koju su zapisali Braća Grimm.

    Ana Cerovski svojom slikom podsjetila nas je na ''Kuginu kuću'' Augusta Šenoe iz zbirke “Povjestice”, slikajući obrise crno – sive građevine kojoj crveni detalji daju dozu dramatike, uokvirujući svjetlost u sredini kompozicije, a Juraj Jonke pastelnom paletom sa puno svjetlosti, nostalgično i duhovito na svojim slikama obradio je neke motive iz romana poznatog pisca ‘’proze u trapericama’’, Zvonimira Majdaka, odnosno Suzane Rog, što je bio pseudonim Zvonimira Majdaka. Na ovoj izložbi još se mogu vidjeti slike i crteži inspirirani modernom bajkom Lymana Franka Bauma, “Čarobnjak iz Oza’’, pričom u stihovima "Ježeva kućica" autora Branka Ćopića, romanom Jože Horvata, “Waitapu”, bajkama Hansa Christiana Andersena, pričama spisateljice Tony Wolf, ‘’Ramskim legendama'' autora Rajka Glibe, i dr. Opsežan izbor literature za djecu i mlade koja je umjetnicima poslužila kao nadahnuće, daje naslutiti načitanost i razvijenu opću kulturu domaćih umjetnika, bogatu maštu i sposobnost zamišljanja različitih prostora, vremena, događaja i likova iz knjiga, kao i sposobnost prenošenja atmosfere književnih djela likovnom ekspresijom, odnosom likova, dinamikom kompozicije i sadržaja na njihovim slikama.

    Moderni načini čitanja svakako se puno više razlikuju od onih vremena kada nije bilo interneta i društvenih mreža koje nas danas preplavljuju svim mogućim slikovnim sadržajima i dnevnim vijestima, dok se istovremeno kod mladih smanjuje koncentracija i duhovna disciplina potrebna da bi se sa razumijevanjem pročitalo zahtjevnije književno djelo, pa nas sve više zapljuskuju porazne statistike o tome koliko malo knjiga i mladi i odrasli pročitaju u toku godine. Onakraj ideoloških rasprava o tome što bi mladi trebali ili ne bi trebali čitati, zaboravljamo ponekad u njima razvijati samu ljubav prema čitanju knjiga, strpljenje i posvećenost da zamišljanjem iz riječi kreiramo svoje osobne slike i impresije, kao i vrijednosne sudove i ljudsku empatiju kroz identifikaciju sa različitim likovima i junacima iz kvalitetnih književnih djela. Likovni umjetnici mogu pomoći u ovom procesu, navodeći djecu i mlade da neko književno djelo dožive i kroz crtež, sliku, ilustraciju, umjetničku fotografiju, koja osobnim rukopisom i percepcijom umjetnika teži dočaravanju univerzalnih poruka, dojmova i uvjerenja.

    Sadržaji koje nesvjesno danas upijamo preko masovnih medija trebali bi se svjesno pročistiti u težnji da odabiremo samo one sadržaje koji će obogatiti naš unutarnji život i navesti nas da ne budemo puki konzumenti preobilja informacija, već da razvijamo dublje razumijevanje svijeta i društva kultiviranjem kritičkog mišljenja, ali i holističkog unutarnjeg viđenja, te sposobnost osjećanja i kreiranja duhovnih prostora kulture, koji svojom širinom nadrastaju dnevne banalnosti i nude sveobuhvatnije razumijevanje čovjekovih motiva i temeljnih potreba, pa i kroz razvoj apstraktnog mišljenja u razumijevanju ideja i simbola, koji nadilaze nivo svakodnevne percepcije.

    U dobroj književnost, kao i u dobroj likovnosti nema doslovnih interpretacija i jednostavnih rješenja ''na prvu loptu'', u njima kroz jezik simbola osluškujemo svoje unutarnje biće u snovima, na javi, kroz pokušaje da izrazimo svoju cjelovitost u komunikaciji sa svijetom, prirodom i ljudima, da se povežemo sa prošlošću, sadašnjošću i budućnošću ljudskog iskustva. Tako su i na ovoj izložbi likovni umjetnici kroz svoje osobne simbole zaronili u prostor kolektivnog iskustva književnosti za djecu i mlade, koju su i sami čitali i poželjeli je preporučiti nadolazećim generacijama. Pri tom je bilo zanimljivo pratiti odabir umjetnika iz različitih generacija: oni su ponekad bili nadahnuti istim djelima, čitanim jednako prije više desetljeća, kao i danas, što samo znači da kvalitetna književnost i umjetnost nadrasta okvire dnevne politike i odnosi nas u puno kompleksnija i humanija duhovna područja među-generacijskog, među-kulturnog i među-prostornog razumijevanja ljudi.

    Granice koje danas dijele ljude na nivou različitih ideologija i političkih ukusa tako je sigurno moguće lakše prevladati, ukoliko bi se u većoj mjeri njegovala ta univerzalna područja duha i kulture, do kojih dopiremo i onda kada kvalitetno čitamo, razmišljamo, osjećamo i kreativno interpretiramo pročitano i doživljeno u nama i oko nas.

    mr. art Krešimira Gojanović

     

    Organizator: Narodno sveučilište Dubrava
    Za organizatora: Željko Šturlić, ravnatelj
    Galerija Kontrast, Dubrava 51 a, 10040 Zagreb
    E-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
    Internetska adresa: www.ns-dubrava.hr

     

    Medijski pokrovitelj izložbe:
    Portal Zagrebački likovni umjetnici
    https://likumzg.wordpress.com/



  • Zbirka bikova dr.sc . Danijela Režeka u zagrebačkom Muzeju Mimara

    vrijeme: 19.01.2017. u 19 sati

    mjesto: Muzej Mimara, Zagreb

    Dr. sc. Danijel Režek poznat je u rodnom Međimurju kao poduzetni gospodarstvenik koji se uvijek iznova potvrđivao na rukovodećim funkcijama uglednih privrednih subjekata na kojima je ostvario zapažene poslovne rezultate u domovini ali i izvan nje.

    Zbirka bikova dr.sc . Danijela Režeka

    Tijekom dugogodišnje uspješne poslovne karijere dr. Režek pokazivao je i veliko zanimanje za kulturu i umjetnost. Osim sakupljanja slika i skulptura suvremenih hrvatskih umjetnika postao je pasionirani sakupljač suvenira s motivom bika. Priča je započela 1961. u Poljskoj kada mu je pozornost privukla crno- bijela porculanska figurica spomenute životinje. Bila je to ljubav na prvi pogled, a nabava sličnih suvenira nastavila se tijekom godina na poslovnim i privatnim putovanjima diljem svijeta.

    Pedesetšest godina kasnije zbirka dr. Režeka dosegla je brojku od više stotina primjeraka u različitim materijalima i tehnikama izvedbe sa mnoštvom autorskih djela naših suvremenih umjetnika. Sredinom 2006. dr. Režek je premijerno izložio svoju zbirku u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja. Uoči Noći muzeja 2017. Zbirka dr. Režeka bit će predstavljena u zagrebačkom Muzeju Mimara, kojom prilikom će biti i promovirana monografija o njegovoj zbirci iz pera povjesničara umjetnosti Milana Bešlića.

    Naš Muzej je aktivno uključen u ovaj projekt od samog početka stručnom suradnjom svojih djelatnika i vanjskih suradnika na pripremnim radnjama vezanim uz izložbu i monografiju, jer je dr. Režek iskazao želju da svoju Zbirku učini javnim kulturnim dobrom Međimurja, koje bi bilo stalno izloženo upravo u našem Muzeju vjerojatno već tijekom jeseni 2017.

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.