izložba

  • Izložba Anite Kontrec: KUĆE I SNOVI – ISCJELJIVANJE KUĆA


    vrijeme: 15.2.-7.3.2018.
    mjesto: GALERIJA LAVAL NUGENT, ZAGREB – Vodnikova 4

    Izložba Anite Kontrec

    U četvrtak 15. veljače 2018. u 19h u Galeriji Laval Nugent otvara se samostalna izložba Anite Kontrec pod nazivom "KUĆE I SNOVI – ISCJELJIVANJE KUĆA".
    Na izložbi KUĆE I SNOVI – ISCJELJIVANJE KUĆA u Galeriji Laval Nugent Anita Kontrec prikazat će dio instalacije Houses and Dreams koju je izlagala u Palazzo Mora u kontekstu Venecijanskog bijenala, kao i najnovije radove načinjene za izložbu u galeriji Laval Nugent. U prvom dijelu izložbe težište je na gubitku doma i identiteta, dok u drugom dijelu u kojem izlaže najnovije radove, prevladava aspekt transformacije, odnosno iscjeljenja traumatskog doživljaja. Kao elemente transformacije Anita Kontrec uvodi materijale kao što su vosak i zlato, te koristi boju kao iscjeljujuću energiju. Uoči izložbe u galeriji Laval Nugent, projekt Houses and Dreams gostovao je na čuvenom Dulwich Collegu u Londonu gdje je Anita Kontrec vodila likovnu radionicu i održala izložbu pod nazivom „Zigurat.“
    Izložbu će otvoriti i popratnim tekstom predstaviti povjesničar umjetnosti i galerist Robert Kavazović.
    Uz svečano otvorenje izložbe u četvrtak 15. veljače 2018. u 19 sati, radujemo se i Vašem dolasku na ekskluzivno vođenje kroz izložbu i druženje s umjetnicom koje će se održati u četvrtak 1. ožujka 2018. u 19 sati u Galeriji Laval Nugent.


    Više o projektu KUĆE I SNOVI autorice Anite Kontrec:
    Slikarica i kiparica Anita Kontrec, koja od početka 90-tih godina živi i radi na relaciji Zagreb- Köln, nakon zapažene retrospektivne izložbe u zagrebačkoj galeriji „Prsten“, započela je u ožujku prošle godine međunarodni projekt pod nazivom KUĆE I SNOVI /HOUSES AND DREAMS. Središnja tema tog projekta, koji je do sada bio prikazan u Kölnu, Veneciji (u kontekstu Venecijanskog bijenala), Umagu, Kopru i Londonu, bavi se temom migracija i potrage za izgubljenim domom.
    Na svakoj od navedenih izložbi Anita Kontrec svojim crtežima, skulpturama i instalacijama naglašava različite aspekte i uzroke gubitka doma. Iako se radi o složenoj socijalnoj i kulturološkoj temi s dubokim političkim implikacijama, Anita Kontrec o njoj govori prvenstveno i iznad svega jezikom likovnosti poštujući sve zakonitosti tog diskursa. Pri tome se koristi raznovrsnim materijalima kao što su gips, gaza, papir, drvo, opeka, bronca, kamen. U svojim instalacijama često koristi i ready-made predmete svakodnevne upotrebe. Zajednički nazivnik svih izložbi u sklopu projekta su fragilne kućice od kartona i gipsanih zavoja - one su ujedno i metafore za naše vlastito tijelo koje je također prolazno i ranjivo.

    Anita Kontrec diplomirala je na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu englesku književnost, sociologiju i kulturnu antropologiju, a na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pohađala je kiparsku klasu profesora Ivana Sabolića. Iako od početka 90-tih godina pretežno živi u Kölnu, kontinuirano se javljala zapaženim izložbama i projektima i na hrvatskoj likovnoj sceni. Za njezinn rad karakterističan je spoj umjetničkog i znanstvenog diskursa, kao i korištenje različitih medija i žanrova vizualne umjetnosti kao što su slikarstvo, skulpture, instalacija i performans. Koncipirala je i organizirala mnogobrojne interdisciplinarne međunarodne projekte, surađivala s istaknutim muzejima i galerijama u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, te izlagala na relevantnim europskim sajmovima umjetnosti. Svoje gotovo 40-godišnje likovno stvaralaštvo predstavila je hrvatskoj kulturnoj javnosti na retrospektivnoj izložbi KRUŽNI TOK u galeriji „Prsten“ u rujnu 2016. godine, te izdala istoimenu monografiju u suradnji sa Studiom Rašić.
    Iako je tema izbjeglištva i potrage za domom posljednjih godina postala brizantna globalna tema, pa tako i tema umjetnosti, Anita Kontrec se i u svojim ranijim umjetničkim projektima od početka 90-tih godina bavila tom problematikom. Tako je 1992. godine u suradnji s gradom Kölnom i Muzejom Ludwig organizirala izložbu „Zemlja-Rat-Pepel“ u Vijećnici grada Kölna, a 1993. projekt RECALL BYBLOS u Ludwig Forumu fuer Internationale Kunst u Aachenu i Klovićevim dvorima u Zagrebu.
    Prvu samostalnu izložbu održala je 1986. godine u galeriji DDT u Zagrebu. Od tada je održala brojne samostalne izložbe u Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, te sudjelovala u značajnim žiriranim grupnim izložbama u tim zemljama.
    Tokom 2017. godine izlagala je u Veneciji – Palazzo Mora, Umagu – Foto Galerija Grin, Kopru – Palazzo Gravisi, London – Dulwich College, te u sklopu Art Basel Week-a na međunarodnom aerodromu u Baselu.

  • Izložba Antona Vrlića "Dan poslije"

    vrijeme: 11. svibnja 2017 u 19h

    mjesto: Galerija ZILIK, Radićeva 13, Karlovac.

    Anton Vrlić održao je likovnu radionicu za djecu na ovogodišnjem ZILIK-u (Zimska likovna kolonija) na temu Obojano svjetlo. Djeca su kroz tehniku akvarela naučila što su to vitraji i koliko je važna uloga svjetlosti i boje u slikarstvu. U četvrtak će posjetitelji imati priliku razgledati recentne radove Antona Vrlića iz ciklusa "Dan poslije". Riječ je o slikama u kombiniranoj tehnici različitih formata. Izložba ostaje otvorena do 25. svibnja 2017.

    Izložba Antona Vrlića

    "Potaknut nevjerojatnom snagom prirode, ali i ljudskim nemarom koji je dokazano najčešći uzrok tehnoloških katastrofa, Anton Vrlić interpretira vlastitu viziju apokaliptičnog svijeta koji nas očekuje ukoliko se ubrzo ne osvijestimo. Fotografije kataklizmičkih katastrofa poslužile su mu kao polazište za nastanak apstraktnog svijeta kojim je likovno izrazio kovitlac vlastitih emocija i promišljanja o reperkusijama kako prirodnih katastrofa, tako i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
    Podloga od stakla ili medijapana tako postaje polje improvizacije na kojem autor enformelističkim tehnikama struganja, grebanja, drippinga i taloženja slojeva boje i raznovrsnih materijala gradi materičnu površinu slike..."
    (iz predgovora izložbe Sonje Švec Španjol)

    O autoru:

    Anton Vrlić rođen je 1957. godine u Splitu. Na ALU u Zagrebu diplomirao je slikarstvo u klasi prof. Raoula Goldonija 1982. godine.

    Izložba Antona Vrlića

    Od završetka studija do danas kontinuirano se bavi slikarstvom, a posljednja dva desetljeća osobito istražuje medij stakla, u kojem je ostvario niz zapaženih izložbi i autorskih radova u različitim tehnikama izražavanja. Od 2007. godine zaposlen je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci gdje predaje kolegije Slikarstvo i Staklo.

    Izložba Antona Vrlića

    Od 2002. godine vanjski je suradnik Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je nositelj izbornog kolegija Tehnike i umjetnost stakla. Do sada je izlagao na 66 samostalnih i više od stotinu i pedeset grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

    Izložba Antona Vrlića

    Za svoj je rad više puta bio nagrađivan. Godine 2009. izdana je monografija Anton Vrlić autora Borivoja Popovčaka u izdanju NSK i Knjigre iz Zagreba. Djela mu se nalaze u mnogim muzejskim i galerijskim zbirkama u zemlji i inozemstvu.

  • Izložba Antonije Cesarec i Krešimira Radasa - "Susret generacija"

    vrijeme: 8. veljače u 19:00
    mjesto: Europski Dom, Jurišićeva 1/1, Zagreb

    Prva u nizu ovogodišnjih izložbi u organizaciji HDLU Zagreb, na koju vas pozivamo: u Europskom domu Zagreb (Jurišićeva 1 /1, Zagreb), u četvrtak, 8. veljače 2018. u 19 sati otvara se izložba Antonije Cesarec i Krešimira Radasa, pod nazivom ”Susret generacija: Antonija Cesarec i Krešimir Radas” - dobro došli ste svi. Izložba ostaje otvorena i može se pogledati do 23. veljače 2018.

    Susret generacija

    U slikarskom susretu Antonije Cesarec i Krešimira Radasa iskustvo se susrelo sa mladošću, introspektivno likovno promišljanje sa ljubavlju prema baštini, nudeći nam prvorazredni likovni doživljaj.

    Antonija Cesarec iskusna je slikarica, koja je kroz vrijeme izgradila svoj osebujni i prepoznatljivi slikarski izraz, temeljen na ekspresivno – lirskim zapisima svakodnevice, njezinih unutarnjih promišljanja i istraživanja, ali i maštovitih putovanja kroz vrijeme i različite prostore. Radoznalog duha i bistre percepcije, Antonija upija slike i dojmove oko sebe i prevodi ih na svoj specifičan likovni govor, gdje hipnotički plava boja u mnogobrojnim nijansama i vrtložnoj igri gradi pozornicu za njezine likove, dajući im bajkovito ozračje starih priča. Spretnom gestom i sa ljubavlju prema eksperimentu, ona savladava različite tehnike i kroz različite materijale oblikuje ustalasali, živi Univerzum, u kojem vibriraju tek ovlaš naznačena lica, svojevrsni ''energetski portreti'' njezinih znanaca, oko kojih aura boje dočarava njihov emocionalni naboj. Često su to i žene, one mitske i drevne, ali i svakodnevne znanice i prijateljice, interijeri, cvijeće, ptice - motivi i ljudi, koji u filteru njezine imaginacije postaju magično zaigrani u privlačnoj, iskričavoj duhovnoj modrini.

    Likovni pak zapisi Krešimira Radasa vezani su uz njegov dalmatinski zavičaj, naslijeđe predaka utkano u kamen, izbrazdan teškim radom naroda koji je gradio suhozide – kamene ograde, građene tehnikom ''u suho'', a koji na njegovim slikama postaju strukture nepravilnih linija, plavetno – sivkaste površine kamena ispranog od kiša, išibanog vjetrovima, dočaravajući nam zidove sa zabačenih oranica i hladnu svježinu malih bunara. To su i svojevrsni apstraktni putopisi kroz baštinu nagriženu od zuba vremena, da nas podsjete na naše korjene, isprepletene u dubinama škrte, žilave i lijepe šibenske pokrajine, gdje su ljudi morali naučiti živjeti sa prirodnim datostima, koje su iziskivale ručnu i umnu vještinu. Drugi motiv koji intrigira Krešimira je šibenska katedrala sv. Jakova, oslikana decentnim koloritom, stamena i očuvana kroz brojne povijesne nedaće, kuge, požare i vlast tuđinaca, da bi posvjedočila o težnji naroda za duhovnom nadgradnjom i kristalizacijom njegovog i skustva. Te duboke likovne impresije asociraju nas i na ponosni temperament šibenskog čovjeka, koji se isklesao u suživotu prirode i kulture, neraskidivim nitima duha i materije. (Krešimira Gojanović)

  • Izložba Bane Milenkovića u Galeriji Vladimir Filakovac

    vrijeme: 19. prosinca 2016. u 19.00

    mjesto: Galerija Vladimir Filakovac (Dubrava 51 a) Zagreb

    U Galeriji Vladimir Filakovac (Dubrava 51 a), otvara se 19. prosinca u 19.00 sati izložba Bane Milenkovića, pod nazivom ”PAS/DOG 2”. Izložbu će otvoriti likovna kritičarka Iva Körbler.

    Izložba je otvorena do 13. siječnja 2017., radnim danom od 10.00 do 19.00 sati. Ulaz je besplatan.

     Bane Milenković

    Bane Milenković rođen je 1963. godine u Novom Sadu. Školu primijenjene umjetnosti i dizajna završio je u Zagrebu, gdje je diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti 1988. godine, u klasi profesora Ferdinanda Kulmera. Izlagao je na više od 80 samostalnih, te više od 130 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je niza nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu. Djela mu se nalaze u fundusima muzeja, te u mnogim privatnim kolekcijama i javnim institucijama. Osim slikarstva, bavi se kiparstvom, keramikom i scenografijom. U javnim prostorima izvedena su njegova tri rada. Sudionik je mnogih međunarodnih likovnih simpozija. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu.

  • Izložba Bojana Šumonje "Prevara"

    vrijeme: 13.03.2017. - 18.03.2017.20,00

    mjesto: Zagreb; Galerija Greta, Ilica 92

    Riječima umjetnika: „Hrvatsko društvo je, između ostalog i sustav apsurdnih zakona. U default hrvatskih stanovnika ugrađena je komponenta prevare koja je društveno prihvatljiva. Izigravanje zakona i pravila, plagiranje, kopiranje i prisvajanje tuđeg rada, potezanje veza radi rješavanja bilo kakvih vrsta prepreka sasvim je normalno i prihvatljivo ponašanje. Možda čak i poželjno.

    vatra

    Radovi na ovoj izložbi su čista prevara. U svakom pogledu. Prvo, nisu moji. Našao sam ih na webu i na neki način prisvojio. Ne znam ni imena autora. Nisu mi bili bitni. ‘Originali’ su fotografije koje sam neovlašteno uzimao i jednostavno ih preveo u slikarski format ponašajući se pri tom kao prosječni građanin ove države…“

    Bojan Šumonja rođen je u Puli 1960. Završio je srednju umjetničku školu u Puli te diplomirao na Accademia di Belle Arti di Venezia, odjel skulpture, u klasi prof. Tramontina. Jedan je od osnivača Hrvatskog Društva likovnih Umjetnika Istre i jedan od autora Istarske kulturne strategije. Od 1987. član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU), HDLU Istre (Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre) i Umjetničke organizacije ROBOT, Pula, te umjetnički direktor galerije Poola u Puli. Radovi mu se nalaze u stalnom postavu Moderne galerije Zagreb, u fundusu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Zavičajnog Muzeja grada Rovinja, Obalnih Galerija u Piranu, te u mnogobrojnim područnim gradskim i privatnim zbirkama. Živi i radi u Puli.

    Izvor: Galerija Greta

  • Izložba BONJOUR l’EUROPE "Primjeri intimizma i privatnosti hrvatskog modernizma"

    iz privatne Zbirke Dagmar Meneghello sakupljene od 1967.- 2017.

    vrijeme: 3. ožujka u 18:00h

    mjesto: Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Dunavska 37, Novi Sad, Srbija

    Izložba BONJOUR l’EUROPE “Primjeri intimizma i privatnosti hrvatskog modernizma” iz privatne Zbirke Dagmar Meneghello preispituje funkcije privatnosti i intimizma, problematiziranjem utopijskih zahtjeva umjetnosti ranog modernističkog slikarstva u Hrvatskoj i transfera privatnosti u kulturu.

    Projekt otkriva privatne veze umjetnika sa kolekcionarom i modele njihovih ukrštanja u umjetničkim radovima ali i us- postavljanje modela suradnje, razumjevanja sličnosti, razlika, rješenja te dekonstrukcije jednog modela zatvaranja koji opterećuje naše povijesti i postavlja novi kulturni model koji pojmove suvremenog društva razumije kao vrijednosti Europske unije, vrijednosti u razlikama. Dagmar Meneghello izložiti će u Novom Sadu djela hrvatskih umjetnika s kojima je blisko surađivala kroz pola stoljeća, a među njima su:

    Ivo Šebalj, Ferdinand Kulmer, Ivan Lesiak, Željko Hegedušić, Đuro Seder, Ordan Petlevski, Miroslav Šutej, Boris Bućan, Boris Demur, Zlatan Vrkljan, Željko Jerman, Igor Rončević, Toni Franović, Ivica Malčić, i mnogi drugi. Velikim brojem slika predstavit će se nedavno preminulu veliku slikaricu Nives Kavurić Kurtović, koja je svojim radovima blisko obilježila kolekcionarkin život. Hrvatsko “žensko pismo” značajni je dio kolekcije kao Vera Fischer, Tonka Petrić, Nada Falout, Zea Fio, Anja Ševčik, Lidija Šeler, Nikolina Ivezić, Paulina Jazvić, Koraljka Kovač, Tisja Kljaković. Dom Dagmar Meneghello na malom nenastanjenom dalmatinskom otočiću je uvijek bio omiljeno sidrište kiparima od Angeli Radovanja, Raula Goldonija, Belizara Bahorića, preko Josipa Diminića, Dine Merhav, Ante Marinovića, Edithe Merle i Edithe Schubert, Sanje Sašo, Dore Kovačević, Peruška Bogdanića, Kuzme Kovačića do najmlađih: Petra Dolića, Petra Hranuellija, Nikole Vudraga, Ivana Valušeka, Alane Kajfež...

    Kolekcija broji oko tisuću i pol umjetničkih artefakata, a tu je i brojna važna dokumentacija. Po prvi put će, u ovom obujmu, biti predstavljena, prvo novosadskoj, u svibnju i sarajevskoj javnosti, a u razgovoru su izložbe u Zagrebu i Italiji.

    Izložba BONJOUR l’EUROPE

    Poseban segment izložbe sačinjava homage nedavno preminuloj Nives Kavurić Kurtović, istaknutoj hrvatskoj slikarici i redovnoj članici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Akademkinja Nives Kavurić-Kurtović bila je istinska prva dama hrvatskog slikarst- va i jedna od onih hrvatskih umjetnika koji su svojim djelima izgrađivali i širili ugled hrvatske kulture u Europi i svijetu.

    Opraštamo se ovom izložbom i s kiparicom, slikaricom i poznatom dizajnericom Ivanom Popović, koja je u 48 godini izgubila bitku s opakom bolešću, kiparom, profesorom na akademiji Slavomirom Drinkovićem, kao i svim drugim umjetnicima koji su nas nedavno napustili. Dagmar Meneghello, Zagrepčanka, rođena 1943., austrougarskog porijekla, već je sa 16 godina radila u “Studentskom listu”, a sa 18 bila redovno zaposlena u zagrebačkom “Večernjem listu” a pisala je i u drugim izdanjima u “Vjesnikovoj kući”.

    Životni planovi bazirali su se na radu i životu u kulturi u svjetskim metropolama. Slučajni susret, 1965. s karizmatičnim, 20 godina starijim, Jurjem Totom Me- neghellom, koji je pokušao obnoviti od komunista uništen 200 godina stari obiteljski posjed na Palmižani, nenastanjenom otočiću kraj Hvara i vratiti mu turistički sjaj, obnoviti jedinstveni egzotični arboretum - kompletno joj je promijenio život. Zaljubljena i zad- ivljena, umjesto da se otisne na plovidbu svijetom, ukotvila se na maloj enklavi bez ijedne civilizacijske tekovine, vode, struje, tele- fona, redovite veze s kopnom.

    Kako bi preživjela kompletnu izolaciju od ljudi i ikakvih događanja, izuzev nekoliko ljetnih mjeseci, težak fizički rad i surovo zimsko okruženje, u svoj život i dom uvela je umjetnost i umjetnike. Više od 400 likovnih izložbi, koncerata ozbiljne glazbe priredila je u galeriji na kraju svijeta i od svog doma napravila jedinstveni i osebujni “otok umjetnosti”, jedan od na- jpoznatijih i najljepših hrvatskih brendova kulturnog turizma, omiljenu internacionalnu destinaciju umjetnika i onih koji vole umjetnost. „Smatrala sam da je umjetnost i kolekcionarstvo jedna vrsta vlastitog preispitivanja, avanturizam u nepoznato, otkrivanje nečeg što još nije otkriveno, oplemenjivanje života kako bi se uopće moglo disati... izlagala sam i sakupljala mlade, dajući im ono śto sam imala, entuzjazam, strast i slobodu. Sa skidanjem odjeće u blagom podneblju u mirisima prirode i opipu mora, nije se oslobađalo samo tijelo, već čula i duh...

    Danas mnogi nisu više mladi, neki su postali i akademici, brojni su profesori na akademijama. Neki su nas i napustili.“ “Ta moja uloga mecene koja je često prevagnula nad željama i ambicijama kolekcionara, obilježuje moju kolekciju ali daje joj i čar. Od brojnih danas vrlo značajnih umjetnika ja posjedujem njhove, ne najbolje, ali najiskrenije rane radove. Ujedno, za 90 posto mojih sakupljenih slika i skulptura znam kada su i kako nastali, a brojnim “rođenjima” bila sam prisutna. Savim sigurno za pola stoljeća neće biti dvoumice o njihovoj autentičnosti.”

    “Moja sada bujna kolekcija slika i skulptura, temeljena na ranim radovima umjetnika, u biti nema tržišnu vrijednost, kao niti moj dom na otoku, već traži stalnu ljubav, brigu i rad. Ne mislim, ni dom niti kolekciju, nikad otuđivati, ostavljam ih obitelji sa željom da nastave i oplemene...” (Dagmar Meneghello)

  • Izložba Branka Lepena "Ne diraj umjetnička djela"

    vrijeme: 08.05.2018. - 30.05.2018.
    mjesto: Zagreb, Galerija Karas, Zvonimirova 58

    Izložba Branka Lepena

     

    U utorak, 8. svibnja 2018. u 19.00 sati u Galeriji Karas (Zvonimirova 58) otvorit će se izložba umjetnika Branka Lepena pod nazivom Do Not Touch Works of Art (Ne diraj umjetnička djela).

    “U ciklusu Do Not Touch Works of Art (Ne diraj umjetnička djela) Lepena kao kipara zaokuplja proces rada na formi, proces proveden krajnje rigorozno u svim etapama, od prvotne zamisli do konačna ostvarenja, s maksimalnom odgovornosti prema svakom, pa i prividno sitnom oblikovnom zahvatu. Uspostavljaju se odnosi koji proizlaze iz karaktera i funkcije samoga gradbenog materijala. Kipar ovdje računa s iskustvom sažete forme kao stečevine modernističke redukcije, a bliska mu je načelna konciznost konstruktivnog minimalizma. (…)

    Ova tiha i suzdržana djela sazreli su plodovi zanimljive plastičke misli i plastičkog mišljenja, plodovi iznikli iz samih umjetnikovih ruku, ostvarenja koja u sebi nose i čuvaju svu toplinu dodiru tih ruku, u sebi posjeduju nešto intimno, prisno, izrazito individualno. Konstruktima je imanentna svijest da umjetničko djelo i danas treba ostati nešto posebno i zasebno, jedinstveno i jedino sebi odgovorno, nešto što prije svega zadovoljava i utažuje autorove potrebe.”

    (Iz predgovora, Ivica Župan)

  • Izložba Cate Dujšin Ribar  "Uvijek sam išla iz sebe i za sobom" autorice Mirele Duvnjak




    izložba slika Cate Dujšin Ribar

    U četvrtak, 1 ožujka u 19:30 h u Muzeju grada Kaštela, u polivalentnoj dvorani kaštela Vitturi otvorit će se izložba slika Cate Dujšin Ribar (Trogir, 1897. – Zagreb, 1994.) Izložba je to nastala međumuzejskom suradnjom Muzeja grada Trogira i Muzeja grada Kaštela. Slikarstvo Cate Dujšin Ribar utemeljeno na figuraciji očitovalo se u morfološkim inačicama konstruktivizma, intimizma i ekspresionizma. Koncept izložbe, odabir radova, predgovor u katalogu i likovni postav potpisuje viša kustosica Muzeja grada Kaštela, Mirela Duvnjak.

    Autoportret 1931. 43 x 33 cm ulje papir

    Teme oko kojih je građena koncepcija izložbe je presjek stvaralaštva i osobnost slikarice koju ilustriramo biografskim podacima, kratkim filmom s dokumentarnim fotografijama i fragmentom intervjua nastalim 1992. u poznim godinama ove osebujne slikarice i poetese rođene u Trogiru. Trogir je zahvaljujući tome i Catinoj ljubavi prema njemu dobio ovu vrijednu zbirku otvorenu javnosti 1978. Galerija Cata Dujšin Ribar neodvojivi je dio bogatog identiteta i trogirske kulturne ponude.

    Autoportret 1943 ulje karton 385 x 53 5 cm

    Na izložbi su zastupljene dominantne teme koje su zaokupljale autoricu, portret, pejzaž i mrtva priroda. Kronološkim prikazom prepoznaju se mjene stila i rukopisa povezane s osobnim umjetničkim razvojem, ali i trenutačnim slikaričinim raspoloženjem. Izabrano je 38 djela iz trogirske kolekcije, njezino prvo ulje na platnu Pantan, iz 1914., dalmatinski i bokokotorski pejzaži, mrtva priroda, portreti, autoportreti, trogirske i druge vedute. Obuhvaćeno je razdoblje Catina stvaranja od početaka pa do kraja sedamdesetih godina 20. st. od ukupnog stvaralaštva koje je trajalo gotovo osamdeset godina.

    Djevojica u crvenom 1936. ulje platno 65 x 48 cm

  • Izložba ciklusa „Masline“ Emila Roberta Tanaya

    vrijeme: 15. srpnja u 21:00 do 29. srpnja u 1:00

    mjesto: Galerija Sveti Jerolim, Stari Grad, otok Hvar

    Emil-Robert Tanay predstavlja se sa akvarelima i uljima na platnu u sklopu izložbe „Poetika boje“. Izložene slike čine raspon od apstraktnih i ekspresionističkih radova do topografskih pejzaža u harmoničnim akordima boja, a svi radovi nedvojbeno su djelo pažljive ruke Emila Roberta Tanaya.

    Emil

    Tri tematske kompozicije često se ponavljaju u umjetnikovim radovima koji su ovdje izloženi: masline na otoku Hvaru, vedute Starog Grada i jezera parka prirode Kopački rit. Zanimljivo je napomenuti koliko je zaseban svaki rad s obzirom na ponavljanje kompozicije. Međutim, nije scena ili objekt sveobuhvatan sadržaj ovih slika. Umjesto toga, Emil Robert Tanay je slikar svjetla i vremena, topline i hladnoće. Uistinu je lijepo obratiti pozornost na suptilne varijacije tona na slikama jezera, koje ukazuju na promjene sunca od zore do sumraka. Također, gradske vedute Staroga Grada ukazuju na blistave pastelne boje koje se stapaju s kamenim zidovima tijekom ljetnih jutara, i duboke zelene i plave boje večeri koje se očituju između jela i Jadranskog mora.

    Ovi akvareli su postignuti velikim razumijevanjem medija. Kist, boja i papir su jednaki alati koji dopuštaju da se spontanost i živahnost vode stope s izuzetnom primjenom boje prof. Tanaya. Ulja na platnu su jednako izražajna – tu je težina medija korištena kako bi stvorila teksturu i dramu na platnu. Masline naslikane tijekom podnevnog ljetnog sunca zrače bodljikavom i neprijateljskom vrućinom kroz bljeskove crvene boje i zamagljene oblike.

    Slike Emila Roberta Tanaya igraju na osjetila, vodeći promatrače ne samo na mjesto, nego i u vrijeme, prizivajući sve, od nepodnošljive vrućine do smirujuće tišine

  • IZLOŽBA ČUVAJMO PČELE U NOVIGRADU

    ČUVAJMO PČELE

    Svjesni ugroženosti pčelinje vrste, naročito zbog prekomjernog i nekontroliranog korištenja pesticida, članovi Udruge pčelara Bujštine pokrenuli su niz aktivnosti kojima su željeli ukazati na velika uginuća pčela. U cilju borbe protiv trovača prirode, Udruga je pokrenula projekt "Čuvajmo pčele", a jedna od sastavnica projekta bio je i natječaj za amatersku fotografiju na temu pčela i pčelarstva. Idejna začetnica projekta je Dragana Pević, urednica portala Pčelari Bujštine, a u realizaciji joj je pomagao Marinko Blažević.

    Projekt je u početku financiran samo iz sredstava Udruge te je bio baziran isključivo na volonterskom radu aktivista, a nagrade najuspješnijim autorima fotografija su donacije članova Udruge, pčelara Bujštine. U vrijeme prezentacije radova s prvog natječaja, Grad Umag je u suradnji s pčelarskom udrugom, u travnju prošle godine, postavio dva velika panoa s porukama pčelara Bujštine na hrvatskom i talijanskom jeziku "Čuvajmo pčele - Salviamo le api!" i "Ne prskajte za vrijeme cvatnje, jer pčele povećavaju prinose! Evitate i pesticidi!" Ljetos raspisan i drugi natječaj za fotografiju na koji se javilo 30 fotografa amatera sa 73 fotografije, među kojima je stručna komisija odabrala i pčelinjim proizvodima nagradila najbolje.

    Prvu nagradu dobio je Hrvoje Sašek iz Zagreba za fotografiju snimljenu u Nacionalnom parku Paklenica, drugu nagradu zaslužio je Nino Salkić iz Senja, dok treću nagradu dijele Lili Lea Rušnjak iz Buzeta i Mario Radaković iz Zagreba. Prva izložba fotografija s natječaja postavljena je na međunarodnom sajmu pčelarstva u Zagrebu, a prvo predstavljanje u Istri upriličeno je u Novigradu. Izložba je otvorena za građanstvo do 22. veljače u radno vrijeme novigradske knjižnice, nakon čega izložba seli u Pazin na Dane meda, a u ožujku će biti postavljena u Umagu.

    IZLOŽBA ČUVAJMO PČELE U NOVIGRADU

    Otvaranje izložbe fotografija u novigradskoj knjižnici bilo je prigoda da se s posjetiteljima, uz prigodan kratki edukativni film, porazgovara o pčelinjim zajednicama te o korisnosti pčela za čovjeka i prirodu, o čemu je govorio predsjednik Udruge pčelara Bujštine Arduino Bubola.

    Bubola je napomenuo je da pčela jedina u životinjskom svijetu daje mnogo vrijednih proizvoda - med, matičnu mliječ, pelud ili cvjetni prah, propolis i pčelinji otrov, sve jedan korisniji od drugog. To je samo jedan od važnih razloga zašto sve više treba misliti na život pčela i njene velike važnosti za čovjeka i prirodu.

  • Izložba D(R)UGO SJEĆANJE gostuje u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu


    U ponedjeljak 3. srpnja 2017. u 20 sati u CENTRU ZA KULTURNU DEKONTAMINACIJU u BEOGRADU otvara se izložba DRUGO SJEĆANJE, koja je izvorno realizirana u HDD galeriji u travnju ove godine, uključuje radove autora i autorica kao što su Ivan Benussi, Damir Bralić & Aleksandar Kovač, Barbara Blasin, Katarina Duda, Damir Gamulin, Ante Filipović Grčić, Igor Grubić, Mirko Ilić, Sanja Iveković, David Kabalin, Zlatko Kopljar, Dejan Kršić, Boris Ljubičić, MAZ, Tonka Maleković, Niko Mihaljević, Petra Milički, Negra Nigoević, Matija Raos, Vladimir Straža, studio Božesačuvaj, Saša Šimpraga, Nedjeljko Špoljar, Trio Sarajevo, Katarina Zlatec, Željko Zorica, te niza drugih.

    Izložba predstavlja dizajnerske, ali i umjetničke radove koji tematiziraju kulturu sjećanja, odnos prema civilnim žrtvama ratova, antifašizmu i povijesti ratnog nasilja. Dizajn i umjetnost ovdje su izravno dovedeni u vezu s etičkim odnosno načelnim pitanjem kako se sjećamo i kako shvaćamo našu modernu povijest, konkretno što nam znače: holokaust, genocid, civilne žrtve rata, ideološki protivnici, Drugi svjetski rat, rat na području bivše Jugoslavije devedesetih te odnos kolektivnog i individualnog identiteta. Zajednički nazivnik radova je kritičko promišljanje ne samo o onome što se u povijesti dogodilo već i o današnjem odnosu institucija i društva prema tim događajima.

    drugo sječanje
    Kroz grafičko oblikovanje oglašavanja komemorativnih skupova, umjetničke intervencije u javnom prostoru, virtualne arhive na internetskim platformama i druge medije publici se nudi da ponovo promisle i preispitaju stav o povijesti koju problematiziramo. Izložba D(r)ugo sjećanje uključuje plakate i druga sredstva oglašavanja različitih komemorativnih događanja, umjetničke intervencije, instalacije i javne intervencije na komemorativnim lokacijama. Autori pripadaju različitim generacijama dizajnera i umjetnika, a radovi su nastali u vremenskom rasponu od 20-ak godina.

    Iz teksta Marka Goluba Mir neće donijeti plakati:
    Kako bi se teme nagovještene u toj inicijalnoj kolekciji plakata kontekstualizirale i dovele u vezu sa sličnim ili bliskim praksama, izbor smo, međutim, ažurirali i proširili na način da obuhvati i sjećanje na recentna ratna zbivanja, ali ujedno uključi i daleko širi spektar medija i praksi kao što su medijske kampanje, online arhivi, intervencije i akcije u javnom prostoru, intervencije u medijskom prostoru te kontinuirane umjetničke platforme. Zajedničko svim predstavljenim projektima je da ni na koji način nisu nastali u okrilju službene državne politike, većina ih nije neposredno vezana ni za bilo kakav institucionalni kontekst – nastali su na osobnu inicijativu njihovih autora, ili dolaze iz sektora civilnog društva, ili su pak realizirani kao popratni materijal kulturnih događanja ali funkcioniraju autonomno od njega, kao snažan komunikacijski iskaz. Inicijalna selekcija rađena za ovu izložbu ujedno predstavlja i njen dosad najmanje eksponiran segment, dijelom i zato što je mahom povezan s obilježavanjem nekad službenih, a danas gotovo posve marginaliziranih komemoracija antifašističke borbe i masovnih stradanja u zloglasnoj NDH. Štoviše, plakati spomenutih mladih autora ostaju u sjeni ruina spomenika NOB-a sustavno uništavanih ili devastiranih za vrijeme i nakon prethodnog rata te svjesno ili nesvjesno evociraju i sjećanje i zaborav u isto vrijeme. Možda baš zato njihove dizajnerske interpretacije u potpunosti izbjegavaju komemorativnu ikonografiju ranijih razdoblja, ali začudo čak i vizualne znakove koji nose neposredno čitljivu asocijaciju na ratna stradanja te umjesto toga grade neki kompleksniji sustav čitanja i tumačenja.

    Iz teksta Sandre Uskoković:
    Radovi na izložbi D(r)ugo sjećanje istražuju kreativni potencijal vremena i mjesta, memorije i zaborava. Ovi oblici vizualne komunikacije propituju dominantne režime memorije kroz stvaranje prostora unutar kojeg analiziraju povijesno-društvene odnose, ali i zamišljaju nove budućnosti i zajednice. Prizivajući u fokus unutarnje i vanjsko kretanje memorije pomoću plakata, medija oglašavanja i javnih intervencija, autori nam otkrivaju nedovoljno istražen odnos između utjelovljene i zajedničke memorije u kojem “ranjena mjesta” postaju mobilna, porozna i utjelovljena u kontekstu iskustva, ali istovremeno i povezana sa sadašnjim mjestima, vremenom i ljudima. (…)

    Ova izložba vraća nas na “ranjena mjesta” i ljude koji su svjedočili nasilju i boli, a koja su kroz izvedbeni čin postala “druga” mjesta i ljudi o kojima brinemo. Kontekstualizirana živućom memorijom i emocionalnim sponama, ona se u konačnici transformiraju u “sigurna mjesta” osobne samorefleksije, otkrića i promjene. D(r)ugo sjećanje odmiče nas od politike zaborava i približava politici sjećanja, ukazujući na njeno nužno otvaranje kao teme u socijalnom i kulturnom prostoru. Naše ideološki podijeljeno društvo prožeto je kontradiktornim perspektivama prema zajedničkoj prošlosti, pa nam se važnost ove izložbe, osim u njenoj refleksiji društva koje je iskusilo nasilje i gubitak, otkriva i kroz prepoznavanje i priznavanje intimnog odnosa s “ranjenim mjestima” kao doprinosu radikalnijoj otvorenosti društva i “mjestima katarze”.



    D(R)UGO SJEĆANJE (3. – 10.7.2017.)
    Centar za kulturnu dekontaminaciju,
    Birčaninova 21, 11000 Beograd

    Kustosi izložbe i autori izbora radova:Barbara Blasin, Marko Golub, Aneta Lalić, prema izvornoj koncepciji Barbare Blasin i Anete Lalić
    Autori: Ivan Benussi, Barbara Blasin, Damir Bralić & Aleksandar Kovač, Katarina Duda, Damir Gamulin, Ante Filipović Grčić, Igor Grubić, Mirko Ilić, Sanja Iveković, David Kabalin, Zlatko Kopljar, Dejan Kršić, Boris Ljubičić, Tonka Maleković, MAZ, Niko Mihaljević, Petra Milički, Negra Nigoević, Matija Raos, Vladimir Straža, studio Božesačuvaj (Albino Uršić, Boris Kuk), Saša Šimpraga, Nedjeljko Špoljar, Trio Sarajevo (Bojan Hadžihalilović, Dalida Hadžihalilović, Lejla Mulabegović Hatt), Katarina Zlatec, Željko Zorica
    Tekstovi: Marko Golub, Sandra Uskoković
    Grafički dizajn: Barbara Blasin

    Organizacija: Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD galerija, Srpsko narodno vijeće
    Partner: Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd

    Hvala: Muzejskom dokumentacijskom centru, Tončiki Cukrov, Ani Janjatović Zorica, Bojanu Hadžihaliloviću, HUB 385, Arhivu Srba u Hrvatskoj, Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu, Ljiljani Miletić Abramović, Borutu Vildu i svim autorima

     

    Izložbu je podržalo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba. Program je sufinanciran sredstvima Zaklade Kultura nova.

  • Izložba Davora Gopca u Splitu



    Izložba Davora Gopca u Splitu

    vrijeme: 09.07.2018. - 19.07.2018.
    mjesto: Split; Sveučilišna knjižnica u Splitu, Sveučilišna galerija Vasko Lipovac, Ruđera Boškovića 31
    url: http://www.eu.godina.kulturne-bastine.min-kulture.hr/

    U Sveučilišnoj se galeriji 'Vasko Lipovac' u ponedjeljak, 9. srpnja, u 20 sati, u društvu autora, otvara se samostalna izložba 'Volim crtane filmove' Davora Gopca. Osim glazbom koja ga je obilježila i dala mu status rock ikone, splitska će publika moći upoznati Gopca kao likovnjaka kroz predstojeću izložbu.

    Gobac u galeriju donosi 20 radova inspiriranih umjetnikovom maštom koja je dijelom temeljena na urbanoj pop kulturi, stripu čiju okosnicu prepoznajemo i u crtežu Walta Disneyja, kao i djelima predstavnika pop arta Andyja Warhola. Gledajući Gopčev rad prepoznajemo naivnost i zaigranost te veselje likova smještenih u vlastitom prostoru autorovog svijeta prepoznatljive simbolike protkane unutar urbane gradske okolice. Donoseći svoj maštoviti likovni koncept pojednostavljenog „poznatog naslova“, ovom će izložbom u Sveučilišnoj galeriji „Vasko Lipovac“ autor dati publici priliku da ga upozna i promotri u paraleli njegovog osebujnog umjetničkog svijeta.
    Kustos izložbe mladi je povjesničar umjetnosti Ivan Kokeza.

    Izložba Davora Gopca u Splitu

    Iz teksta predgovora kataloga Ivana Kokeze:
    (...) U nepreglednom nizu asocijacija koje prizivaju Gopčevi „animirani“ radovi jedna misao ipak prevladava i objedinjuje dosad nabrojane elemente njegova likovnog izraza. Riječ je o djetinjstvu koje na realnoj i simboličkoj razini možda i najprikladnije definira prezentirani slikarski opus: na realnoj utoliko što autor rođen 1964. godine makar i samo formalno rekapitulira sebi bliske i drage životne epizode (kako su manjim dijelom spomenute ranije), a na simboličkoj utoliko što prikazani eksterijeri i likovi odišu autentičnim slikarskim doživljajem. Gopčeve eskapade, naime, na maštovit i zabavan način recikliraju visoko urbanizirane i otuđene zone odrastanja, formirajući zaigrane i nesputane te nerijetko humoristične i buntovne krajolike pune života. Tako se pod slojevima tek površinski rasvijetljenih i međusobno bliskih utjecaja kriju nekonvencionalna i dječjim zanosom ispunjena slikarska načela. (...)

    Izložba je realizirana uz potporu Grada Splita i Županije splitsko-dalmatinske, a podržana je i od strane Ministarstva kulture u sklopu projekta „Europska godina kulturne baštine 2018.“
    U glazbenom dijelu izložbe nastupit će studentski bend Z.
    Izložba ostaje otvorena do 19. srpnja 2018.

  • Izložba Denisa Brajčića u Ab Ovo Bistro & Baru

    U srijedu 14. lipnja na predivnoj terasi Ab Ovo Bistro & Bara održala se izložba slikara Denisa Brajčića.

    Art događaj kakvoga samo viđamo po svjetskim umjetničkim središtima gdje umjetnik svoje radove izlaže slučajnim prolaznicima koji se zaustavljaju ispred ekspresionističkih slika i odlaze u neki drugi svijet svakodnevnice.

    Slike Denisa Brajčića bile su povod za gastro art prezentaciju chefa Filipa Horvata Ab Ovo Bistro & Bara.

    Denis Brajčić, rođen je u Zagrebu 11.03.1971 god. Bavi se umjetnosću od svojih ranih dana. Na svom životnom putu, skupljajući nova iskustva, Denis je pronašao vlastiti stil, jedinstven i snažan. Njegov izražaj je jednostavan, ali istovremeno dubok i jasan, savršeno smješten u svijet slike.

    • 9
    • 7
    • 8
    • 4
    • 5
    • 6
    • 38
    • 37
    • 36
    • 35
    • 33
    • 34
    • 32
    • 3
    • 31
    • 30
    • 27
    • 28
    • 29
    • 24
    • 25
    • 26
    • 23
    • 21
    • 20
    • 17
    • 18
    • 2
    • 19
    • 16
    • 15
    • 14
    • 12
    • 10
    • 11
    • 13
    • 1
  • Izložba Denisa Kaplana ''Svemirski pejzaži''

    vrijeme: 19. 10. do 16. 11. 2017.

    mjesto: Knjižnica Dugave (Svetog Mateja 7, Dugave - Zagreb)

    Denis Kaplan, umjetnik slikar koji živi i radi u Zagrebu, u svom umjetničkom izričaju kombinira dvije velike ljubavi - slikarstvo i glazbu. Njegove slike, pretežno apstrakcije u tehnici akrila na platnu, inspirirane su glazbenim djelima različitih žanrova, od klasične glazbe preko jazza i rocka do popularnih melodija i evergreena. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb (HDLU Zagreb). Radove iz svog bogatog opusa, za koje je često i nagrađivan, uspješno izlaže na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i u inozemstvu.

    Izložba Denisa Kaplana

    Iz recenzija:

    "...Denis Kaplan crpi svoju inspiraciju u svijesti o slojevitosti osjetilnog iskustva gdje se umjetnička i mitska slika s iskonskim sadržajem prepliće. Kroz memorijske slike , maštu, sanjarenje, hipnotičke slike i halucinacije misli, kroz ovu molitvu odgonetanja, slike uz pratnju glazbe, dobivaju neobičnu živost u detalju i cjelini i navode nas na put beskonačnosti kao stvarnost i kontinuitet. Potražimo zato i ove slike u memoriji našeg osobnog iskustva da nas kao četvrta dimenzija vodi kroz krajolike koji su zapisani i u nama." (Danko Merin, prof.)

    "...U likovnom zapisu Denisa Kaplana svako glazbeno djelo ima svoj jedinstveni oblik, toplinu ili hladnoću, smjer kretanja i širenja, svoju punoću ili gustoću, prostore svjetla i sjene koji tvore labirint unutarnjeg doživljaja. Kao da je umjetnik dotaknuo unutarnji Svemir, prepoznao u njemu u početku kaotično gibanje svijeta u nastajanju i potom kroz glazbu pronalazi uvijek iznova nove slike, nove puteve da izrazi svoju ekspresiju." (mr. art Krešimira Gojanović)

    "...Abstract shapes and unrealistic psychedelic colours lend themselves to describe an enviroment we still know to little to be able to outline with certainty, just as in Denis Kaplan's artwork, they alude to an existing elsewhere, inviting us to investigate it." (Deborah Maggiolo, Art Curator - MAD Gallery Milano)

    www.deniskaplanart.com

    Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    Mob: 095/9403510

  • Izložba Denisa Kaplana "TRANSCENDENTALNA POLJA"




    vrijeme: 09.03.-06.04.2018.

    mjesto: Knjižnica Augusta Cesarca, Ravnice, Radauševa 7 , Zagreb

    Denis Kaplan   Izložba slika

    Denis Kaplan, umjetnik slikar koji živi i radi u Zagrebu, u svom umjetničkom izričaju kombinira dvije velike ljubavi - slikarstvo i glazbu. Njegove slike, pretežno apstrakcije u tehnici akrila na platnu, inspirirane su glazbenim djelima različitih žanrova, od klasične glazbe preko jazza i rocka do popularnih melodija i evergreena. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb (HDLU Zagreb). Radove iz svog bogatog opusa, za koje je često i nagrađivan, uspješno izlaže na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i u inozemstvu.

    Iz recenzija:

    ...Denis Kaplan crpi svoju inspiraciju u svijesti o slojevitosti osjetilnog iskustva gdje se umjetnička i mitska slika s iskonskim sadržajem prepliće. Kroz memorijske slike , maštu, sanjarenje, hipnotičke slike i halucinacije misli, kroz ovu molitvu odgonetanja, slike uz pratnju glazbe, dobivaju neobičnu živost u detalju i cjelini i navode nas na put beskonačnosti kao stvarnost i kontinuitet. Potražimo zato i ove slike u memoriji našeg osobnog iskustva da nas kao četvrta dimenzija vodi kroz krajolike koji su zapisani i u nama." (Danko Merin, prof.)

    "...U likovnom zapisu Denisa Kaplana svako glazbeno djelo ima svoj jedinstveni oblik, toplinu ili hladnoću, smjer kretanja i širenja, svoju punoću ili gustoću, prostore svjetla i sjene koji tvore labirint unutarnjeg doživljaja. Kao da je umjetnik dotaknuo unutarnji Svemir, prepoznao u njemu u početku kaotično gibanje svijeta u nastajanju i potom kroz glazbu pronalazi uvijek iznova nove slike, nove puteve da izrazi svoju ekspresiju." (mr. art Krešimira Gojanović)

    "...Abstract shapes and unrealistic psychedelic colours lend themselves to describe an enviroment we still know too little to be able to outline with certainty, just as in Denis Kaplan's artwork, they alude to an existing elsewhere, inviting us to investigate it." (Deborah Maggiolo, Art Curator - MAD Gallery Milano)

    www.deniskaplanart.com
    Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
    Mob: 095/9403510

  • Izložba Diane Šimek - ” Salsa party ”



    vrijeme: 10. 10. - 27.10. 2016

    mjesto: Galerija Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, Zagreb

    Izložba Diane Šimek - ” Salsa party ”

    10. listopada 2016. u 19 sati otvara se izložba akademske slikarice Diane Šimek, sa nazivom ” Salsa party ”.

    Izložba je otvorena do 27. listopada 2016. i može se pogledati radnim danom od 10 do 19 sati.

    Pozivaju se i salsa plesači da svojim plesom upotpune događaj, jer nakon otvorenja izložbe, slijedi party.

    Iz predgovora Sande Stanaćev Bajzek:

    Novim ciklusom ” pokretnih slika ”, Diana Šimek nastavlja, putem medija kojim se najbolje izražava, a to je slikarstvo, priču o vlastitoj fascinaciji mogućnostima kretanja ljudskog tijela i ljepoti koju ono stvara u skladnim taktovima, sinhronizirajući se s glazbom. (…)

    Pet slika tretirano je i s pet različitih plesnih parova, te je učinjeno i pet različitih animacija s pet različitih koreografija. Kako bi doživljaj bio potpuniji, autorica animaciji dodaje i zvuk, odnosno glazbu kompatibilnu koreografiji plesa, kojeg izvodi animirani plesni par.

    Galerija postaje tako sinestezijski ambijentalni prostor, u kojem se miješaju osjetilni podražaji, goneći nas da se gledajući i slušajući, odvažimo možda (za)igrati Šah-mat, Labirint, Memory ili ‘ Čovječe ne ljuti se ‘ salsu.

    Slike Diane Šimek nadilaze tako računalno strukturiranu pojavnost karakterističnu medijima današnjice, već kao tehnološki postupci suvremenog vizualnog izražavanja bivaju sljubljeni bojom i kistom u prave slike, i više od slike. Slike koje u nama bude interakciju, pretvaraju nas od pasivnih u aktivne promatrače, pozivajući nas na druženje, na zajednički Salsa party.

  • Izložba Dominique Jurić "Solilokvij"

    vrijeme: četvrtak 20. srpnja 2017. u 21.00

    mjesto: u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

    Dominique Jurić jedina je studentica, u dugoj povijesti ALU, koja je diplomirala s temom vitraja te je imala diplomsku izložbu vitraja u Galeriji Forum. Izložba "Solilokvij" osma je u nizu izložaba posvećenih akademskoj slikarici i grafičarki Izabeli Šimunović (1970.-2010.) kojima Scena AMADEO i Hrvatski prirodoslovni muzej predstavljaju likovne umjetnike čija su djela inspirirana prirodoslovnom tematikom.
    Izložba ostaje otvorena do 15. rujna 2017. i može se pogledati od utorka do nedjelju od 9 do 19 sati.

    Izložba Dominique Jurić

    Oštri rezovi i svjetlosne mreške

    Očuvati nešto staro, oživjeti zaboravljeno i vratiti mu sjaj! Nemojte pomisliti kako je riječ o restauratorsko-konzervatorskoj problematici koja je zalutala u svijet umjetničkih izložaba. To je naprosto dio umjetničkoga credo, onaj njegov dio koji iskazuje autorsko nepristajanje na apsolutistički diktat novuma, dok u njegovu drugome dijelu i dalje nepomućeno vlada nastojanje za osobnim izražavanjem, drugim riječima za originalnošću kreacije. Nema tu nikakve kontradikcije; umjetnička disciplina – ma kako stara i, tobože, neaktualna bila – samo je sredstvo za ekspresiju doživljaja, vrijednosti i stavova. Kao i (od)uvijek, legitimno polazište i suvremenih nam umjetnika, nakon svih borbi za slobodu izraza i suvišnih osuda anakronizama, s ovu stranu staroga i novoga.

    Djelo Dominique Jurić u pogledu navedenih prijepora veoma je indikativno. Opredijelivši se za tehniku vitraja, pristala je na njegova ograničenja, na breme duge i bogate povijesti, ali i na izazov njihova prevladavanja. U doba kada svijetom blješte nebrojeni monitori - bez obzira obasjava li nas svjetlost Sunca ili odsjaj Mjeseca – njezin rad ponovno ukazuje na čovjekov odnos prema neposrednoj i jednostavnoj ljepoti prirode. Ima li primjerenijega mjesta od Prirodoslovnoga muzeja kako bi se i s pozicije umjetničke produkcije doslovno i simbolički podsjetilo na biljke i životinje koje cijelo vrijeme nastanjuju ovaj planet zajedno s nama!?

    Bačve

    Poznato je, osobitost vitraja je njegova uvjetovanost svjetlošću; na djelu je „oživljavanje materije“ – za potrebe slikovitosti opisa dopustimo si tu metafizičku metaforu. Naime, premda su bez svjetla onemogućena i druga likovna i općenito vizualna očitovanja, u slučaju stakla ono dolazi do eksponencijalno naglašena izražaja. I kada se u autoričinim vitrajima pojave, primjerice, zoomorfni i poneki floralni motivi, kakvi dominiraju ovom izložbom, onda ih, impostirane u za njih osmišljene okvire ili ugrađene u rabljena drvena vrata i prozore, lom svjetla pokreće u igri koja traje od kada je prvi pogled zapazio mreškanje odražavajućih površina.

    Prihvatimo li stoga misao da se esencija svake stvari, pojave ili stanja – shvaćena kao specifičnost koja odlikuje cjelinu čiji je dio - razotkriva u detalju, lako je uvidjeti kako je ona u ovome slučaju sadržana u oštrim rezom i svjetlom oblikovanoj materiji. U želji da označi ne samo naše podneblje, nego sveukupnost života pod Mliječnom stazom, Dominique Jurić za predloške odabire i izdvaja neposredne i sveobuhvatne, bliske i udaljene, osobne i zajedničke motive. Sve su to elementi naše biosfere, reducirani do mjere da postaju znakovi identiteta. Nije potrebno zahvaćati panoramski pogled niti epsku širinu; na djelu je imanentna čovjekova potreba za metonimijskim suglasjima, odnosno simbolizacijom kao komunikacijskim sredstvom.

    Svojim recentnim realizacijama u vitraju, Dominique pokazuje kako se nekadašnja visoka umjetnost hotimice smješta u trošne okvire obilježene ne-elitnom, ali ništa manje začudnom svakodnevicom. No premda autoričina spremnost na konceptualni pomak čini osobiti naglasak ovoga ciklusa, samo oblikovanje plošnim crtežom olovnih linija, koloristički sklopovi obojanoga stakla te ulovljena svjetlost ostaju nepromjenjivi temelji na kojemu izrasta i umjetnost Dominique Jurić.

    Nikola Albaneže

    smokve

    O autorici:

    DOMINIQUE JURIĆ, rođena u Zagrebu. Nakon mature na Obrazovnom centru za kulturu i umjetnost upisala je studije Povijest umjetnosti i Etnologija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 1991. godine pod voditeljstvom prof. dr. sc. Ive Maroevića na temi ''Privatna galerijska djelatnost sa posebnim osvrtom na grad Zagreb''. Godine 1988. sudjelovala je u radu međunarodnog muzeološkog tečaja ''Museological approach to the integrated use of cultural heritage'' u Dubrovniku. Na Akademiju likovnih umjetnosti upisala se 1993. godine. Diplomirala je u klasi prof. Eugena Kokota, Nastavnički smjer-slikarstvo. Jedina je studentica, u dugoj povijesti ALU, koja je diplomirala s temom vitraja te je imala diplomsku izložbu vitraja u Galeriji Forum. Kako u svom likovnom izrazu osobito njeguje tu tradicionalnu tehniku boravila je na usavršavanju na studijskim putovanjima u Švicarskoj i Francuskoj. Godine 1999. sudjelovala je u radu ''3eme Forum international sur la conservation et la technologie du vitrail historique'' u Fribourgu. Iste godine prošla je seminar u ''Centre International du Vitrail'' u Chartresu, na temu ''Peinture sur verre, grisaille''.
    Uz slikarstvo bavi se i dizajnom te likovnim radionicama za djecu.
    Imala je 25 samostalnih i 67 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu te joj se radovi nalaze u privatnim i galerijskim zbirkama.
    Član je HDLU-a, te živi i radi u Zagrebu.

  • Izložba Dražena Turkovića - Letimično

    vrijeme: 07.04.2017. - 28.04.2017.20,00

    mjesto: Zagreb; Galerija Luka, Mul i Anex, Istarska 30, Pula

    „…Opsežan opus akrila na platnu srednjih i velikih formata broji preko 40 radova kojima nas autor uvodi u svijet motiva na rubu apstrakcije i figurative. Sve su to mahom prizori intenzivnog kolorita i uređene apstraktne forme s težnjom na linearnoj kompoziciji satkanoj od jasnih i oštrih poteza boje kistom, bilo u horizontalnom ili vertikalnom smjeru, nerijetko i u međusobnom komplementarnom kontrastu boja, tvoreći pomalo futuristički dojam jer nam prizori djeluju poput pokreta uhvaćenog u brzini kretanja, onako letimično, kao što i sam naziv izložbe kazuje. Pri tom se na svakom od radova pojavljuje detalj u izrazito realističkoj maniri, gotovo hiperrealističkoj, koji cijeloj kompoziciji daje dodatnu dinamiku - sliku od apstraktne forme pretvara u konkretnu figurativnu. Detalji postaju okosnica motiva preuzimajući dominaciju nad kompozicijom, definirajući apstraktni dio kompozicije (koji zauzima većinu slikarske površine) i ona time postaje scena tj. prostor, poprište događanja u kojem detalji igraju glavnu ulogu…“

    Izložba Dražena Turkovića

    „Od svih radova, koji odišu istom poetikom, samo su neki nadograđivani tehnologijom AR, a njih je potrebno otkriti služeći se svojevrsnim „detektivskim“ oruđem, u ovom slučaju pametnim telefonima ili tabletima koji sadrže odgovarajuću aplikaciju za prepoznavanje AR tehnologije. Proširena realnost (augmented reality) dostupna je u svakidašnjem životu već gotovo desetljeće i vrlo se brzo širi u različite sfere čovjekovog djelovanja. U svrhu dopune slikarstvu čini se kao stvorena, ukoliko se spretno koristi. Usporedba originala s kopijom, prijelaz je granice u percepciji klasičnog umjetničkog djela, u smislu da je svaka kopija jednako autentična u usporedbi s originalom jer aplikacija funkcionira na jednak način kod originalnog djela kao i kod kopije. AR tom mogućnošću sliku čini dostupnom svakome u cjelokupnom doživljaju, dok original uvijek ostaje jedinstven u klasičnom smislu slike na zidu, a čini se da njene kopije mogu djelovati beskonačno, no i njihov je vijek vezan s kratkom vječnošću dostupne tehnologije koju diktira tržište…“ (iz predgovora, Tina Širec Džodan)

    Dražen Turković je rođen 1950. u Pribanjcima (Hr). Srednju školu primijenjenih umjetnosti i dizajna (Šola za oblikovanje. Ljubljana) završio je u Ljubljani, nakon čega je upisao studij slikarstva na akademiji u Milanu (Accademia delle Belle Arti di Brera – Milano) i diplomirao 1975.Bavi se z slikarstvom, grafikom, digitalnom grafikom i dizajnom. Grupno i samostalno izlaže od 1974. u zemlji i inozemstvu. Više puta nagrađivan na međunarodnim izložbama. Član HDLU od 1976. Živi i radi u Puli.

    Izvor: Culturenet

  • Izložba Duška Šibla "Imaginarni prijatelji"

    vrijeme: 06.12.2017.

    mjesto: Galerija Pikto Branimirova 29, Zagreb

    Galerija Pikto 06.12.2017. slavi 3. rođendan zadnjom izložbom u 2017. godini, "Imaginarni prijatelji" Duška Šibla.

    Izložba Duška Šibla

    Umjetnik svoje "Imaginarne prijatelje" slika akrilom na papiru u formatu 60x40 pritom ostajući u novom ciklusu dosljedan svom prepoznatljivom stilu. Imaginarni prijatelji su zadržali figuralnu ekspresionističku kompoziciju i nastavljaju se na prethodne cikluse senzualno-poetičnih portreta.

    Duško Šibl rođen je 1951. godine u Zagrebu.1977. diplomira na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu grupu komparativne književnosti i povijest umjetnosti. U Londonu završava studij slikarstva na Byam Shaw school of art 1982. godine, a 1986. magistrira na glasovitom Royal College of Art. Od 1982. godine izlaže samostalno i sudjeluje na mnogim skupnim izložbama u Hrvatskoj i Europi, a već se nekoliko godina bavi i performansom ( Livrpool, Unity Theatre 2008., Zagreb, Plesni Centar 2009). Živi i radi podjednako u Zagrebu, Londonu i Dubrovniku.

    Fotogalerija

    Fotografije sa otvorenja izložbe Duška Šibla u galeriji Pikto snimio je naš vanjski suradnik i poznati fotograf raznih događanja Ognjen Karabegović.

    • 24955768_10213891772424661_5351861511649930807_o
    • 24899997_10213891793185180_5811816215577866793_n
    • 24900199_10213891762264407_6935117150039365184_n
    • 24883559_10213891765264482_1252175549180451806_o
    • 24883391_10213891738703818_4753050626550348641_o
    • 24883359_10213891733183680_6792154549245998412_o
    • 24883297_10213891775624741_5743508714299861525_o
    • 24883312_10213891771904648_78651959033563843_o
    • 24879513_10213891758184305_3115587264043482423_o
    • 24879556_10213891730343609_5669599291990056899_o
    • 24837216_10213891739863847_2884001129881498741_o
    • 24831481_10213891735583740_5071048351692057200_o
    • 24831298_10213891752704168_140653335508199827_o
    • 24831206_10213891793865197_6829288159822086546_o
    • 24831216_10213891785544989_1507100907993713820_o
    • 24799566_10213891750704118_591267785651223587_o
    • 24799310_10213891753024176_4945882900333815689_o
    • 24799475_10213891760344359_2608804400042397393_o
    • 24796495_10213891775464737_7221223748917697980_n
    • 24796302_10213891739983850_7759494654968439835_n
    • 24785398_10213891773704693_6526675395611639899_o
    • 24785235_10213891737103778_7996867963333516015_o
  • Izložba Dvorišta i Haustori

    vrijeme: 6. listopada u 19:00 do 7. listopada u 22:00

    mjesto: Ilica 202, Zagreb

     Izložba Dvorišta i Haustori

    O PROJEKTU DVORIŠTA I HAUSTORI:

    Stranica "Dvorišta i haustori" otvorena je stranica tj. međunarodni konceptualni foto projekt na koji možete objavljivati fotografije dvorišta i haustora fotografiranih po cijelom svijetu iznutra ili samo sa vanjske strane.

    Dozvoljeno je fotografiranje sa mobitelom, tabletom ili sa fotoaparatom, bitno je da se navede lokacija haustora, odnosno grad tj. država. Haustori u velikim gradovima prepoznatljiv su simbol pov. grada, turistička atrakcija, mjesta gdje ljudi prolaze. Život u velikom gradu ima tempo i određenu funkcionalnost zbog koje ne primjećujemo "skrivene" i uvučene prostore . Projekt Dvorišta i haustori prati podražaje koji nas vuku svojim koloritom i sadržajem te kroz njih upoznajemo gradove i nepoznato. Fokusiranje pažnje na dvorišta i haustore neka je vrsta deriva tj. neplaniranog putovanja kroz urbani prostor. Haustor znači kućna vrata, a to je odveć skromno ime goleme kapijetine.

    Autori izložbe: Goran Kerić i Stela Horvat

    Izložba se održava u sklopu projekta ILICA KULTURE 2016.

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.