• Ludvig dizajn

    Ludvig dizajn

    Okupljalište zaljubljenika u stvaralaštvo


    Današnje moderno doba, ostavlja vrlo malo vremena za uživanje u kreativnim stvarima. Strast, ljepota i talent, simboli su kreativnih stvari i ljudi koji ih stvaraju. Stvaralaštvo je zanemarena grana umjetnosti, zato je vrlo važno pokazati svijetu da je ono i dalje prisutno u glavama i vrijednim rukama umjetnika. Kreativnost je vrlo vrijedna karakteristika. Kreativni ljudi su tijekom godina, uspjeli pomaknuti granice i premostiti jaz, koji je razdvajao ljude. Upravo je zato, ova stranica i stvorena.

     

    Obavještavajte nas o kulturnim događajima koje organizirate ili pratite. Slobodno nam pošaljite tekst najave i uz njega najmanje 1 fotografiju. Tekst i fotografije proslijedite na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    Želite li imati svoju on-line galeriju na portalu pošaljite nam mail na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
  • "5. Zagrebački ljetni likovni salon 2021 – Duhovnost i umjetnost"

    "5. Zagrebački ljetni likovni salon 2021 – Duhovnost i umjetnost"



    U ponedjeljak, 5. srpnja 2021. u 19 sati u Galeriji Kontrast (Kulturni centar, Dubrava 51 a, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ‘’5. Zagrebački ljetni likovni salon 2021 – Duhovnost i umjetnost’. Izložba će se moći pogledati do 30. srpnja 2021., radnim danom od 10 do 20 sati, ulaz je slobodan. Otvorenje izložbe održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama. Izložba je financirana sredstvima Gradskog ureda za kulturu Zagreb.

    Izlažu: Ena Bajuk, Vedran Bukovina, Antonija Cesarec, Marija Čingel, Suzana Gajdek, Silvia Golja, Izabela Hren, Zlatko Isaković Lula, Juraj Jonke, Vanda Jurković, Valentina Kasapović, Ivana Keser, Kristina Kinkela Valčić, Ivana Kolić, Luka Koščak, Marija Kruljac, Marina Lapadatović, Valentina Marđetko, Rada Marković, Jelena Martinović, Ivana Mikulić i Stjepan Perković.

    Izvor: https://hdlu-zagreb.hr/

  • 11. dani Ede Murtića

    11. dani Ede Murtića

    11. dani Ede Murtića

    vrijeme: 05.05.2021.
    mjesto: Zagreb, Galerija Šira


    Povodom obilježavanja 100 godina slikareva rođenja, a u sklopu 11. dana Ede Murtića, u Galeriji Šira, 5. svibnja otvara se skupna izložba crteža studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

  • Alan Vlahov: Dnevnik

    Alan Vlahov: Dnevnik

    Alan Vlahov: Dnevnik

    vrijeme: 22. 1. 2021. - 21. 2. 2021.
    mjesto: ISO - Izložbeni salon Izidor Kršnjavi gostuje u Muzeju suvremene umjetnosti

    Nekad đak, a sada profesor stručnih umjetničkih predmeta u zagrebačkoj Školi primijenjene umjetnosti i dizajna, kipar Alan Vlahov predstavit će se samostalnom izložbom pod nazivom Dnevnik u Otvorenoj galeriji u Muzeju suvremene umjetnosti. Prvi dan izložbe je petak 22. 1. 2021. od 11 sati, a u popodnevnim satima izložbi će nazočiti i sam autor i organizacijski tim. ISO - izložbeni salon Izidor Kršnjavi Škole primijenjene umjetnosti i dizajna trenutno je u obnovi nakon zagrebačkog potresa te zahvaljujući MSU-u s kojim razvija dugogodišnju suradnju, organizira i ovu izlagačku aktivnost na alternativnoj lokaciji. Jesenski program 2020. realiziran je u prostoru Zbrike Richter MSU-a, a prvom izložbom u sezoni 2021. godine predstavit će se gostujući upravo u MSU-u na Aveniji Dubrovnik 17.
    Dnevnik Alana Vlahova, njegov novi samostalni kiparski opus nakon nekoliko godina, nastao je u prethodnoj godini u vremenu izolacije i pandemije. Iako koncepcijski planiran i puno ranije, tijekom realizacije, autor je mijenjao materijale izvedbe, shodno uvjetima rada i novim okolnostima u koje smo ubačeni. Tako je drvo i drvene skulpture, s kojima je Vlahov najavio početak nastanka opusa upravo 2019. godine u prosincu na izložbi profesora, zamijenio kaširani papir, žica i akril, govoreći nešto i o našoj nestalnosti, krhkosti, izloženosti, i cikličnosti na koje nas je prethodna godina podsjetila. U vrhuncu pandemije, Vlahov odbacuje rad u drvu i odlučuje cijeli ciklus realizirati upravo u dominantnoj tehnici rada na Aranžersko-scenografskom odjelu, jednom od odjela na kojem Vlahov predaje, a "teaser" za preobraženi opus postavlja na prosinačkoj izložbi ŠPUD: Izolirani radom Trgovac snovima. Upravo taj rastući i fantastični dnevnički aspekt kreacije, opisuje i autorova kolegica Anita Parlov u predgovoru izložbe: "Ambijenti nadrealnih trenutaka, veličanje ljepote prirode, ili pak osobna transformacija emotivnih stanja... ovo je kiparevo putovanje kroz oblake, snove, šumu... poznata i nepoznata stanja duha. Tu ima svega što dodiruje njegovo biće. Oblaci kao stalna mijena i stabla kao utočište koje nam daje osjećaj stalnosti." Dnevnik Alana Vlahova trenutno broji 13 skulptura, a osim Trgovca snovima, tu su Nowhere man, Utočište, Ushit i "Gospođo, dobili ste poštu!", i drugi, a svaki od njih poput kazališnog kadra odigravanja pojedinog dnevničkog zapisa. Vještina kojom Vlahov vlada ovim netradicionalnim materijalom za kipara, ukazuje na senzibilitet i povećenost razini detalja i minucioznosti te strpljivošću stečenom višegodišnjim radom u području restauracije.
    Koordinaciju ispred MSU vodi Daniela Bilopavlović Bedenik, a postav izložbe Alan Vlahov i Bernarda Cesar.
    Pozivamo Vas draga publiko, da podržite ovu izložbu svojim dolaskom do 21. 2. 2021. u radnom vremenu muzeja. Ulaz na izložbu je besplatan.
    tekst: Bernarda Cesar

    Predgovor:
    Dnevnik kipara
    Svaka dobra priča, nekako započinje. Svako istraživanje života, isto tako. Alana sam upoznala i poznajem ga polovicu naših života, a kako vrijeme odmiče, poznajem ga i dulje. Vrijeme našeg poznavanja se produljuje, vrijeme nepoznavanja skraćuje. Znamo se dugo.
    Alanu sam napisla tekst za ovu izložbu prije dvije godine. Kako je vrijeme odmicalo, Alan se mijenjao i njegov pristup izložbi se promijenio. Hrabriji, odvažniji i samouvjereniji, doveo me u potpuno novu situaciju. Zabilješke u crtežima na papiru, zamijenile su trodimenzionalne forme u kombiniranoj tehnici. Taj unutarnji zapis snova, podsvjesnog, tajnovitog, trodimenzionalno je počeo osvajati prostor, oblik, boju i teksturu. Crteži koje sam još nedavno gledala na papiru, oživjeli su i odmetnuli su se u neke nove sfere vlastitog bivanja. Crtač, kipar, restaurator, glazbeno uho osjećaja, zaljubljenik u prirodu i slobodu pokreta, dobru glazbu i ljude.... Alan putuje, nekim svojim stazama. Crteži su dnevnici likovnih zapisa. Očaran nekim trenutkom, on zapisuje svoje postojanje. Svaka emocija postaje bilješka vlastitog traženja sebe, svijeta u sebi i odnosa s drugima. Tu su nade, strahovi, tuga, vjerovanja, snaga, nježnost, ljubav, traganja, strast, pronalaženja i ponovna gubljenja nekih sasvim osobnih vlastitih priča. Autobiografski zapis crtežom, postao je dnevnik skulpturalnih snivanja. Spoznaja ostaje, pamti se, s njom se hrabro suočavamo, bez obzira na moguće gubitke ili dobitke. Motivi se mijenjaju, mijenja se i forma, ali autoportret autora je još uvijek tu. Sam sa sobom u samoći vlastitog bića, ili u žovijalnom razgovoru sa svijetom metafizike, Alan je u potrazi za svojim likovnim, esencijalnim i egzistencijalnim smislom. Pred nama je intimna priča jednog velikog čovjeka. Visok i gorostas kakav je, Alan u sebi čuva dječaka koji ne odustaje i ide dalje. Ova priča tek započinje svoje drugo poglavlje stvaralaštva i možemo se samo veseliti nastavku. Sloboda, ljepota i dodir tek su prve rečenice ovog dnevnika. Ambijenti nadrealnih trenutaka, veličanje ljepote prirode, ili pak osobna transformacija emotivnih stanja... ovo je kiparevo putovanje kroz oblake, snove, šumu... poznata i nepoznata stanja duha. Tu ima svega što dodiruje njegovo biće. Oblaci kao stalna mijena i stabla kao utočište koje nam daje osjećaj stalnosti. Alana čeka još dug put bilježenja svojih koraka, a mi smo privilegirani da je ove osobne zapise podijelio s nama. I zato mu hvala.
    Anita Parlov

    ALAN VLAHOV/biografija

    Diplomirao kiparstvo u klasi Šime Vulasa na Akademiji likovnih umjetnosti 1996. g.
    Maturirao u ŠPUD-u 1991. g. na Aranžersko-scenografskom odjelu.
    SKUPNE IZLOŽBE, IZBOR
    2002. Zagreb, AKUPUNKTURA projekt udruge PUNKT u parku Maksimir. Predstavio skulpturu Stisnuti vjetar (drvo, metal)
    1998. Zagreb, 25. Salon mladih, skulptura
    1996. Zagreb, Izložbeni salon Izidor Kršnjavi, izložba crteža (s Gordanom Bakić, Sabinom Ljubić i Tomislavom Buntakom)
    1996. Zagreb, Galerija Arteria, skulptura, izložba mladih autora
    1996. Zagreb, 1. hrvatski triennale crteža
    1996. Zagreb, 24. Salon mladih, skulptura
    1996. Zagreb, Galerija Galženica, Skulpture i forme
    SAMOSTALNE IZLOŽBE
    2016. Galerija Greta, s Marinom Marinićem
    2003. Izložbeni salon Izidor Kršnjavi, reljefi i skulpture
    1997. Galerija NOVA, skulptura
    SCENOGRAFIJA
    1997. Teatar &TD, Begović Cabaret, suradnja s Marinom Bauer i Natašom Markovinović

    Izvor: https://www.facebook.com/events/2697059810511733?active_tab=about

  • Anera Krznaric

    Anera Krznaric

     

    Anera Krznarić, rođena 1963. u Zagrebu. Radi i živi u Zagrebu. Doktorica temeljnih i pretkliničkih veterinarskih znanosti, završila slikarski tečaj kojeg je vodio akademski slikar Nedjeljko Tintor. Slika svim tehnikama, od kojih crtežom i uljem na platnu najsnažnije izražava trenutnu emociju. 

     

     

    Anera Krznaric

     

    • 12694610_410548379069688_7903832026164921801_o
    • 11921794_375174682607058_1381169956155202242_n
    • 12672018_410548455736347_4160744184040966391_o
    • 12670427_410648152393044_3664459264205475615_n
    • 11953468_375172675940592_6937904121246168044_o
    • 11722133_366080056849854_6418838714782463614_o
    • Fotografija-270.
    • vukovo_007
    • sakralnaumjetnost
    • dora
    • vukovo009

     

  • Crtanje sa stilom - Pop-up izložba modne ilustracije

    Crtanje sa stilom - Pop-up izložba modne ilustracije




    U srijedu 17. travnja 2019. u 20 sati održat će se otvorenje pop-up izložbe modne ilustracije „Crtanje sa stilom“
    Na izložbi će biti predstavljeni radovi studentica Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nastali u sklopu kolegija Kreiranje odjeće.

    Crtanje sa stilom - Pop-up izložba modne ilustracije

    U procesu oblikovanja odjeće crtež je jedan od elemenata u strategiji razvoja ideje. Izloženi radovi prikazuju kako su autorice na različite načine odgovorile na studijske zadatke kolegija koristeći različite stilove izražavanja. Ilustracijom propitkuju i komentiraju modnu svakodnevicu.

    Izlažu:
    Paula Kunc
    Tea Bručić
    Nikolina Krstičević
    Nikolina Vidović
    Nika Vrbica

    Mentorice:
    izv.prof. Paulina Jazvić
    Ivana Mrčela asistentica

  • Davorka Trbojević

    Davorka Trbojević

    dipl. politolog, rođena je 24.02.1959. i živi u Zagrebu. Amaterskom fotografijom bavi se još od prvih studentskih dana te otada objektivom hvata motive koji su je u nekom trenutku "dotakli" pokušavajući na svoj način fotografski interpretirati životne scene zaustavljene u vremenu.

    Od 2008. godine prisutna je na internetskim portalima specijaliziranima za fotografiju, gdje pod nickom "proba2004" i avatarom tratinčice objavljuje fotografije različitih motiva. Stalno tražeći nove sadržaje kroz fotografiju interpretira svijet onako kako ga vidi i doživljava pa su njene fotografije i svojevrsno razotkrivanje emocija i intime.

    Tijekom proteklih godina izlagala je na dvadesetak grupnih izložaba u Zagrebu, Rijeci, Rovinju, Zelini, Bužimu, Vrbovskom, Karlovcu, Samoboru i dr. te bila nagrađivana.

    Njena samostalna izložba Kad priroda slika predstavila ju je s njenim impresionističkim pristupom fotografiji.

    Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    • 02-tzz
    • 01-zagrerbacki_prozori
    • 03-mamutica
    • 04-prozori
    • 05-sjene_i_odrazi
    • 06-u_ilici
    • 09-tri_okna
    • 08-nature_style.
    • 07-maca_iz_trnja
    • 10-sa_prososcu
    • 14-prijateljice
    • 11-zadnja_svjetlost
    • 13-sreca
    • 12-likovi_i_sjene
    • 15-ponos_bez_predrasuda
    • 16-trenutak_sjecanja
    • 17-vucedolska_golubica
    • 21-utopljeno_nebo
    • 19-jeka_tisine
    • 20-haiku_na_vodi
    • 18-zadnji_pogled
    • 23-lopoci
    • 22-yin_yan
    • 24-razigrana_jesen
    • 25-bundekovski_zalazak
    • 26-drhtaj_sume
    • 27-povezani
    • 28-njih_dvoje
    • 30-cutjetisebe
    • 29-cuteći_tebe
  • Dubravko Đurđek

    Dubravko Đurđek

     

    U 45 godina stvaralaštva slikar Dubravko Đurđek imao je 25 samostalnih izložbi u Hrvatskoj i po cijelom svijetu.Vlada Republike Hrvatske poklanja autorovo djelo uoči otvaranja Olimpijskih igara u Grčkoj.


    zima

     

     


     

    • save_20210316_094235
    • save_20210316_093821
    • save_20210316_093724
    • save_20210316_094203
    • save_20210215_132603
    • save_20210215_132546
    • img_20210125_173905
    • img_20210125_173639
    • img_20210125_173543
    • img_20210125_173423
    • img_20210122_171952
    • img_20210122_171810
    • img_20210122_171650
    • img_20210113_191301
    • img_20210113_191047
    • img_20210115_172616
    • img_20210115_172520
    • cvjetna rapsodija u plavoj namjeri
    • valovi
    • masline
    • img-20201001-wa0001
    • img-20201001-wa0000
    • crkva
    • dugine_boje
    • cvijetovi
    • maslinik
    • vali
    • maslina
    • bonaca
    • valovito
    • radna
    • narovi
    • boje_obale
    • buket
    • mol
    • tisina
  • Emanuel Vidović – Izbor djela iz fundusa Galerije Emanuel Vidović

    Emanuel Vidović – Izbor djela iz fundusa Galerije Emanuel Vidović

    Emanuel Vidović – Izbor djela iz fundusa Galerije Emanuel Vidović

    Muzej grada Kaštela i Muzej grada Splita  predstavljaju izložbu

    Emanuel Vidović – Izbor djela iz fundusa Galerije Emanuel Vidović

    27.7. – 15.8. 2021.

    Autorica izložbe:  muzejska savjetnica Nela Žižić

    Kustosica izložbe: muzejska savjetnica Mirela Vujević Duvnjak

    Izložba prikazuje presjek stvaralaštva  splitskog slikara venecijanskoga formativnog iskustva  Emanuela Vidovića po kustoskoj koncepciji Nele Žižić. Gostovala je  u Varaždinu, Sisku, Samoboru, Mostaru i Klanjcu. 

    Emanuel Vidović  bio je središnja ličnost kulturnog života u Splitu na početku 20. stoljeća i nositelj modernih umjetničkih  tendencija.  Ovo je njegovo prvo  gostovanje u Muzeju grada Kaštela,  a realizirano je sredstvima Ministarstva kulture i Grada Kaštela.  Kaštelanska publika vidjet će 29 Vidovićevih slika nastalih u razdoblju, između 1897. i 1953. godine. Slike su to nastale  u tehnici ulja na platnu, drvu ili papiru, akvarela, pastela i u kombiniranoj tehnici  ulja i gvaša. Izložena su djela različitih motiva koje je  on duboko doživljavajući otkrivao i crpio iz atmosfera i ugođaja   krajolika i interijera, po čemu je  najprepoznatljiviji.   Izložba obuhvaća  rane slike venecijanske lagune, Chioggie; vedute i motive  Splita, Vranjica, Solina, Trogira, Čiova; slikovite interijere  splitskih i trogirskih crkava, splitske katedrale;  vlastite intimne interijere, poput  ateljea, blagovaonice ili sobe; mrtve prirode. …

    Izložbu prati katalog opsega 24 stranice.

    ...Emanuel Vidović bio je desetljećima žrtva nepravedne minorizacije i marginalizacije utjecajnog dijela hrvatske umjetničke kritike. Tek je povjesničar umjetnosti Igor Zidić monografskim izložbama koje je priredio 1971., 1982. i 1987. godine ukazao na činjenicu da je Vidović jedan od začetnika hrvatske moderne, a isto tako i aktivni učesnik procesa modernizacije hrvatskog slikarstva sve do pedesetih godina prošloga stoljeća.

     

    Vidović nije nikada boravio u Münchenu i Parizu, ali je zato, za vrijeme boravka u likovnim centrima Italije, Veneciji i Milanu, primio najsvježije poticaje suvremenog talijanskog slikarstva koje nije toliko zaostajalo za francuskim ili njemačkim koliko se to, iako nepravedno, mislilo. Revno je pratio rad kasnih romantičara, verista, macchiaiola i postimpresionista, te razumijevajući, ali ne kopirajući ikoga, stvarao temelje na kojima će izgraditi svoj osebujni i autentični umjetnički izraz.

     

    Počeci Vidovićeva likovnog formiranja vežu se za Veneciju kamo odlazi studirati. Vrlo brzo uviđa da od konzervativnih profesora s Accademie di Belle arti ne može mnogo naučiti pa izabire teži put, samostalno učenje. Tražimo li korijene njegova ranog pejzažnog slikarstva, možemo ih naći u slikarstvu talijanskih macchiaiola, mletačkih vedutista od klasika Guardija i Canaletta do njegovih suvremenika Ettorea Tita, Giacoma Favretta i Pietra Fragiacoma. Boravkom u Milanu (1892.-1895.) dolazi u izravan dodir i sa slikarstvom talijanskih divizionista, osebujnom inačicom francuskog postimpresionizma, koje se nije iscrpljivalo isključivo u rješavanju problema slikarske tehnike, nego je, u skladu s duhovnim strujanjima druge polovice 19. stoljeća, unosilo subjektivne sadržaje u slikarstvo koristeći elemente likovnog jezika za prenošenje nelikovnog, mentalnih projekcija. Posredstvom slikara kao što su Giovanni Segantini, Gaetano Previati, Angelo Morbelli, Giuseppe Nomellini i Giuseppe Pelizza da Volpedo upoznaje novu tehniku slikanja točkicama, ali je vrlo brzo prilagođava u sredstvo slikanja vlastitih vizija.

     

    Na mladog će Vidovića presudno utjecati i splitska kulturna sredina. Kao član Književno-umjetničkog kluba (od 1900.) koji je okupljao vrhunske hrvatske intelektualce, književnike, slikare, kipare, arhitekte i glazbenike, Vidović je ostao u dodiru sa suvremenim umjetničkim strujama koje su sada stizale i u Split, uglavnom iz secesijskog Beča. Ne treba zaboraviti ni to da Vidović sve do 1912. godine redovito odlazi u Italiju i posjećuje venecijanska bijenala te iz prve ruke dobiva informacije o suvremenoj europskoj likovnoj sceni. Znamo da su ga na bijenalima posebno oduševljavala Whistlerova nokturna i općenito sutonsko slikarstvo s kraja 19. stoljeća.

     

    Od početka se na Vidovićevim djelima primjećuje borba između realističkog, verističkog i simbolističkog, vizionarskog načina prikazivanja stvarnosti. Prve su Vidovićeve slike studije na drvu ili kartonu naslikane u pleneru tehnikom slobodnih mrlja u čistim svijetlim ili sivilom prigušenim tamnim bojama, a bliske su slikama talijanskih macchiaiola. Usporedno s realističko-impresionističkim uljima, Vidović slika i atelijerske slike srednjeg ili velikog formata, stilizirane sutonske krajolike u kojima samuju ljudske figure, utopljene u romantičarsko-simbolističko ozračje... (iz predgovora Nele Žižić)

    Pri posjetu Muzeju obavezno je pridržavanje epidemioloških mjera koje je propisao HZJZ i odluka koje je donio Stožer civilne zaštite RH.

    Izložba se može posjetiti:

    ▪ Ponedjeljak - subota: 9:00 - 20:00

    ▪ Nedjelja: 9:00 - 13:00 ▪ praznicima zatvoreno ▪

    Ulaz je slobodan!

    Kontakt: Mirela Vujević Duvnjak 021 260 - 246

  • FRANE RADAK: MALA RETROSPEKTIVA

    FRANE RADAK: MALA RETROSPEKTIVA

    FRANE RADAK: MALA RETROSPEKTIVA

    Frane Radak, ugledni hrvatski likovni umjetnik rođen je 1935. kraj Šibenika, a živi i radi u Zagrebu.

    mjesto održavanja: Muzej Prigorja, Trg Dragutina Domjanića 5, Sesvete
    datum početka/završetka: 27. 5. 2021. / 18. 6. 2021.
    organizator: Muzej Prigorja
    http://www.muzejprigorja.hr


    Brojni autori naglašavaju kako im je sam stvaralački čin najvažniji pa i najdraži dio u čitavom umjetničkom radu; oni, dakle, procesu koji na svome kraju, kada je kompozicija dovršena, i nije uvijek tako jasno vidljiv - daju prednost. Štoviše, postoje i autori koji i u svojim gotovim djelima najradije prikazuju ogoljeli slikarski postupak što je jedna od veoma specifičnih odlika suvremene umjetnosti u odnosu na predmoderna razdoblja. Frane Radak je nedvojbeno izvrstan primjer takvoga slikara. To nipošto ne znači da je dojam nedovršenosti ono što ga obilježava; budući da sprovodi dosljednu stilizaciju motiva, a ne njihovu mimetički vjernu reprodukciju, Radak je u mogućnosti istaknuti strukturu, podcrtati svoj rukopis, rasporediti kolorističke akcente - sve likovne sastavnice izdvojiti i pritom ih okupiti u samosvojnu, prepoznatljivu cjelinu. Predan imanentno pikturalnim vrijednostima kao svojim stalnim preokupacijama, Frane Radak je ostvario dosljedan i homogen umjetnički korpus čija je glavna odlika brzopisno i jezgrovito, dugogodišnjom praksom ovjereno vrsno oblikovanje; njegovo je djelo nepretenciozno, doduše, u idejnom smislu, ali potpuno autorski svojstveno i samosvojno u kontekstu vremena i prostora. (Nikola Albaneže)

    Izložba se može razgledati do 18. lipnja 2020. godine uz pridržavanje uputa i mjera HZJZ, čemu je prilagođen i dozvoljeni broj posjetitelja u izložbenom prostoru. Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Ministarstva za kulturu i medije Republike Hrvatske.
  • Futuristička večer u MSU

    Futuristička večer u MSU




    vrijeme: 16. travnja, s početkom u 18.30 sati
    mjesto: MSU Zagreb, Avenija Dubrovnik 17, Zagreb

    Futuristička večer u MSU

    Zadovoljstvo nam je pozvati vas na prigodan program pod nazivom "Futuristička večer u MSU" u utorak, 16. travnja, s početkom u 18.30 sati u sklopu velike izložbe „Futurizam, dinamizam i boja“. Izložba po prvi put hrvatskoj publici prikazuje originalne radove umjetnika čije su ideje ostavile dubok trag ne samo na talijanskoj već i svjetskoj umjetničkoj sceni. Program "Futurističke večeri" uključivat će predavanje Tanje Vrvilo, filmologinje i filmske kustosice o manifestima futurističke kinematografije uz projekciju jednog od rijetkih i danas sačuvanih originalnih filmova "Velocità" s početka 30-ih godina prošlog stoljeća, zatim predavanje akademika Mladena Machieda "Futurizam 110 godina kasnije", te plesno-dramski performans "Manifesto” Performing Arts Programa, koji se poigrava idejama futurističkog viđenja teatra.

    PROGRAM:

    18.30
    Predavanje: Tanja Vrvilo „Kako futuristi spavaju: Manifesti futurističke kinematografije“
    uz projekciju filma „Velocità“ (Pippo Oriani, Tina Cordero, Guido Martina, 1930./31.,16')
    Dvorana Gorgona

    19.30
    Izlaganje akademika Mladena Machieda: Futurizam 110 godina kasnije
    Prostor izložbe Futurizam, dinamizam i boja, 1. kat

    20.00
    Scenski pefrormans: PAP  “MANIFESTO”
    Prostor izložbe “Futurizam, dinamizam i boja”, 1. kat

    Opširnije o programu na: http://www.msu.hr/?/hr/21845/

     

     

  • GRAFIKE, MAJOLIKE I CRTEŽI INSPIRIRANI DJELIMA VELIKOG RENESANSNOG UMJETNIKA RAFAELA NA IZLOŽBI U ZAGREBAČKOM MUO-u

    GRAFIKE, MAJOLIKE I CRTEŽI INSPIRIRANI DJELIMA VELIKOG RENESANSNOG UMJETNIKA RAFAELA NA IZLOŽBI U ZAGREBAČKOM MUO-u

    Iz Zaklade muzeja Brescie u zagrebački MUO

    GRAFIKE, MAJOLIKE I CRTEŽI INSPIRIRANI DJELIMA VELIKOG RENESANSNOG UMJETNIKA RAFAELA NA IZLOŽBI U ZAGREBAČKOM MUO-u

    Umjetničko naslijeđe Rafaelove umjetnosti na izložbi u Muzeju za umjetnost i obrt

     

    Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt najavljuje otvorenje značajne međunarodne izložbe Rafael – na ishodištu mita nastale u sklopu obilježavanja pet stoljeća od smrti jednog od najvećih umjetnika renesanse Raffaella Sanzia iz Urbina (1483. – 1520.). Izložba je ostvarena u suradnji sa Zakladom muzeja Brescie zahvaljujući Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu. Ovom   izložbom koja se otvara 24. travnja 2021., Zagreb i Muzej za umjetnost i obrt uključuju se u obilježavanje 500. godišnjice smrti ovog renesansnog genija koja je zbog COVID-a i potresa prebačena u ovu godinu. Izložba na svojevrstan način predstavlja ogromno umjetničko naslijeđe Rafaelove umjetnosti te njegov snažan utjecaj na povijest umjetnosti.

    GRAFIKE, MAJOLIKE I CRTEŽI INSPIRIRANI DJELIMA VELIKOG RENESANSNOG UMJETNIKA RAFAELA NA IZLOŽBI U ZAGREBAČKOM MUO-u

    Izložba Rafael – na ishodištu mita predstavit će stotinjak originalnih grafika mnogih značajnih autora od 16. do 18. stoljeća nadahnutih remek-djelima ovoga velikoga renesansnoga slikara i graditelja, uz Leonarda da Vincija i Michelangela zasigurno najznačajnijeg predstavnika visoke renesanse. Grafike, majolike i crteži inspirirani Rafaelovim djelima koji će biti izloženi u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt svjedoče veličinu i značaj njegova umjetničkog stvaralaštva. Usavršavanje  grafike od renesanse naovamo bitno je pridonjelo širenju, njegovanju i održavanju Rafaelove svevremenske popularnosti. Upravo su one (grafike) te kojima je povjeren prijenos rafaelovskog slikarskog izražaja i njegove neprekinute petostoljetne slave koji predstavljaju jednu iznimnu eru grafičke proizvodnje rođene "pod znakom" Rafaela.

    GRAFIKE, MAJOLIKE I CRTEŽI INSPIRIRANI DJELIMA VELIKOG RENESANSNOG UMJETNIKA RAFAELA NA IZLOŽBI U ZAGREBAČKOM MUO-u

    Tako će 501. obljetnica Rafaelove smrti biti obilježena u Muzeju za umjetnost i obrt temom prisustva ovog velikog umjetnika iz Urbina, najznačajnijeg predstavnika umbrijske slikarske škole renesanse, čija su djela svrstana u vrhunske uzore umjetnosti.

    Izložba  ostaje otvorena do 6. lipnja 2021.

    Pripremio: Tomislav Radić

  • HKD "NAPREDAK" Uskršnja izložba

    HKD "NAPREDAK" Uskršnja izložba




    vrijeme: 15. 04. u 19:00 – 29. 04. u 19:00

    mjesto: Franjevački samostan sv. Ante, Bistrik - Sarajevo Franjevačka 6, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

    Izložba slika članova likovne udruge HKD "Napredak" Sarajevo

    HKD

  • HRVATSKA - MAĐARSKA. 800 GODINA ZAJEDNIČKE KULTURNE BAŠTINE

    HRVATSKA - MAĐARSKA. 800 GODINA ZAJEDNIČKE KULTURNE BAŠTINE

    HRVATSKA - MAĐARSKA. 800 GODINA ZAJEDNIČKE KULTURNE BAŠTINE

    vrijeme: 24. rujna 2020. u 19:00
    mjesto: Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4, Zagreb

     

    Malo je naroda u Europi čija je povijesna sudbina toliko isprepletena kao sudbina Hrvata i Mađara.

    Ugarski je kralj Ladislav Sveti utemeljenjem zagrebačke biskupije udario temelje razvoju današnjeg glavnoga grada Hrvatske. Njegov je nasljednik Koloman 1102. okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije u Biogradu na Moru te je od toga povijesnog trenutka počela postojati ugarsko-hrvatska državna zajednica koja se pokazala najduljim i najmirnijim državnim suživotom u Europi. Od 1102. do 1918. Hrvati i Mađari proveli su u istoj državnoj zajednici, a zajednički život je u većem dijelu svoga trajanja bio na dobrobit i jednima i drugima.

    Izložba u Galeriji Klovićevi dvori i Mađarskome nacionalnom muzeju pružit će uvid u dodire na području kulture i likovnih umjetnosti. Prikazat će najljepše umjetnine iz baštine mađarsko-hrvatskih veza u kronološkome rasponu od srednjega vijeka do 1918. godine.
    Oba naroda determinirana su kršćanskom vjerom i latinskim srednjovjekovljem svrstavajući se tako neprijeporno u obrazovane narode zapadnog djela Europe. Liturgijske knjige i predmeti doneseni u Zagreb prilikom osnutka biskupije remek-djela su romaničke književnosti, zlatarstva, tekstilne umjetnosti i minijaturnog slikarstva.

    Jedan od najljepših arhitektonskih spomenika dinastije Arpadović u Hrvatskoj jest zvonik crkve zadarskih benediktinki koji je 1105. godine podigao kralj Koloman Arpadović.
    S Anžuvincima je došla europeizacija i internacionalizacija Hrvatsko-Ugarske Krune. Remek-djelo zlatarske umjetnosti jest srebrna Škrinja svetog Šimuna, poklon Elizabete Kotromanić, supruge Ludovika I. Velikog.

    Kraljevske dinastije Arpadovića i Anžuvinca širile su kult ugarskih svetaca, stoga će dragocjenim djelom zajedničke baštine postati brojne crkve čiji su zaštitnici upravo sveti Stjepan, sveti Emerik, sveti Ladislav, sveta Elizabeta i sveta Margareta, a iznimnu će vrijednost u europskim razmjerima ostvariti njima posvećene slike, kipovi i zlatarski radovi, osobito u doba baroka.
    Na dvoru Matijaša Korvina stvaraju umjetnici Hrvatskog primorja i Dalmacije od kojih je najpoznatiji Ivan Duknović, veliki majstor hrvatske renesanse, dok će na dvoru Ludovika II. između 1523. i 1526. iluminirati Julije Klović, najveći majstor renesansne minijature.

    U razdoblju od 15. do 17. stoljeća veliku će ulogu borbi protiv Osmanlijskog carstva imati Hrvati. Jedno od dvanaest hrvatskih plemena čija se imena spominju uz Pactu conventu 1102. godine, bribirski su knezovi Šubići. Njihov je kasniji uspon vezan uz posjed Zrin na padinama Zrinske gore, uz lijevu obalu rijeke Une, po kojem će obitelj promijeniti ime u Zrinski. Uloga Zrina kao utvrde u obrani od Osmanlija obilježila je i sudbinu obitelji iz koje potječu slavni junaci u višestoljetnim ratovanjima s Osmanlijama, od Nikole Šubića Zrinskog Sigetskog do Nikole VII. Zrinskog. Osim ratnih pothvata i junaštva, obitelj se ističe sakupljanjem umjetničkih djela i knjiga, a njezini članovi kao književnici i pjesnici. Zrinski pripadaju, kako je već više puta istaknuto, i hrvatskoj i mađarskoj kulturi. U 18. i dijelom 19. stoljeću aristokratske obitelji Feštetić, Erdödy, Batthyány, Drašković, Pejačević, Janković i druge imaju posjede u Hrvatskoj i Ugarskoj, gdje su kao naručitelji i mecene igrali ozbiljnu ulogu u povijesti veza dvaju naroda na području umjetnosti i kulture.
    Devetnaesto je stoljeće, kao stoljeće revolucija i nacionalnih težnji, istodobno razdoblje suprotnosti i prijepora mađarskog i hrvatskog naroda gdje se izmjenjuju netrpeljivost, ali i osjećaj privrženosti ovisno o prilikama u Habsburškom/Austro-Ugarskom carstvu.

    U nagodbenom periodu, nakon 1868., Hrvatska će u okviru ugarskog dijela Monarhije zadržati autonomiju na području unutarnjih poslova, pravosuđa, kulture i školstva. Unatoč političkim razmiricama gradovi poput Zagreba i Rijeke razvijat će svoju gospodarsku, kulturnu i umjetničku infrastrukturu na osnovu koje će se prometnuti u vodeća središta regije. Upravo na području arhitekture, ali i slikarstva i skulpture, mađarsko-hrvatske veze će katkad i nevidljivo kreirati zajedničko nasljeđe. Kruna tih odnosa ostvarit će se na Milenijskoj izložbi 1896. godine u Budimpešti kojom se slavilo 1000 godina dolaska Mađara u Panonski bazen kada će se hrvatska umjetnost, gospodarstvo i znanost u autonomnim prostorima, za to posebno projektiranim i dizajniranim paviljonima predstaviti na najbolji mogući način, a napori učinjeni u tome pravcu trasirat će putove modernizacije na svim navedenim područjima. Slikarskim, kiparskim i arhitektonskim svjedocima ove kulminacije zaključit će se i naša izložba i to remek-djelima najznačajnijih umjetnika razdoblja, napose slikama hrvatskog i mađarskog slikara Vlahe Bukovca i Mihálya Munkácsya čija su djela bila izlagana na spomenutoj izložbi.
    Ne propustite jedinstvenu priliku upoznati se sa višestoljetnom baštinom dvaju naroda povezanih zajedničkom prošlosti koja je iznjedrila remek-djela europske umjetnosti poput jednog od najljepših predmeta zlatarstva kasnog srednjeg vijeka Škrinje sv. Šimuna, najstarijeg sačuvanog djela štafelajnog slikarstva Raspeća, G. F. Tolmezza, zlatnoga jelena nekada u posjedu Zrinskih, antependija iz benediktinske crkve u Zadru iz 14. stoljeća, koji se danas nalazi u Muzeju primijenjenih umjetnosti u Budimpešti. Moći ćete vidjeti i nikada izlaganu hrvatsku zastavu iz sredine 17. stoljeća s latinskim natpisom Croatiae te šahiranim grbom Hrvatske Kraljevine koja će biti samo za ovu priliku po prvi puta posuđena iz Privatne zaklade obitelji Esterházy u Austriji. Izložene će biti i kaciga i sablja Nikole Zrinskog iz Kunsthistorisches muzeja u Beču. Posebnu senzaciju čini monumentalna Bukovčeva slika Dubravka, do sad nikad izlagana u Hrvatskoj, koja je otkupom mađarske vlade s Milenijske izložbe 1896. godine došla u posjed Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpešti. Brojni će predmeti hrvatsko-mađarskih umjetničkih veza biti prikupljeni iz najznačajnijih mađarskih muzejskih institucija, a Mađarski nacionalni muzej kao partner izložbe posudit će neke od svojih najvrjednijih umjetnina. U Hrvatskoj će se predmeti posuđivati iz crkvenih i samostanskih riznica, muzeja i galerija te arhiva i knjižnica kao i privatnih kolekcija.
    Na tragu izložbe o vezama Zagreba i Beča, a u istome ciklusu u kojem kroz lokalnu selekciju umrežujemo hrvatsku umjetnost na globalnome planu, ova će izložba kao plod suradnje dviju nacionalnih muzejskih institucija te hrvatskih i mađarskih stručnjaka apostrofirati i revalorizirati dosadašnje poimanje hrvatsko-mađarskih međusobnih dodira i to ne samo na planu umjetnosti, već i kulture općenito.
    Tu povijesnu sudbinsku povezanost, možda neočekivano, u doba najjačih hrvatsko-mađarskih političkih sukoba, najljepše je opisao najveći pobornik ideje hrvatske neovisnosti u 19. stoljeću, nekadašnji student peštanskog sveučilišta, inače oštar kritičar tadašnje budimpeštanske (i bečke) politike, Ante Starčević, koji je došao do uvjerenja da Bog nije stvorio, da zemljopisno nisu namješćena osim Hrvata i Mađara dva naroda, koji bi tako bili upućeni i pozvani na međusobno prijateljstvo i upravo bratimstvo. S druge strane književnik József Bajza član Mađarske akademije znanosti je 1918., u vrijeme ukidanja hrvatsko-ugarske državne zajednice, napisao sljedeće: „Jedan od najgrješnijih propusta sada zatvorenog razdoblja mađarsko-hrvatske unije bilo je potpuno zapostavljanje mađarsko-hrvatskih društvenih veza. Pokušajmo stvoriti takve veze!” Izložba, koja će se otvoriti u Zagrebu, u Klovićevim dvorima u rujnu, a krajem godine i u Mađarskom nacionalnom muzeju u Budimpešti, bit će konkretan dokaz preporoda takvih veza. Nadamo se da će potvrditi Bajzine riječi: „I nije moguće da je osamsto godina suživota bio samo hir povijesti. Nije moguće da smo mogli provesti zajedno toliko vremena, da nije postojalo među nama duhovno srodstvo.”

    Opširnije: https://www.facebook.com/events/625126428436793/

  • IMA LI UMJETNOSTI NAKON INTERNETA?

    IMA LI UMJETNOSTI NAKON INTERNETA?
     

    Otvorenje u četvrtak, 12.03. u 19.00
    Mala galerija, Narodni trg 1
    trajanje izložbe:12. 03. – 28. 03. 2020.
    radno vrijeme galerije: svakim danom od od 10 – 13 i 16 - 20 sati
    Nedjeljom i blagdanima zatvoreno

    IMA LI UMJETNOSTI NAKON INTERNETA?

     
     U suradnji sa Hrvatskim društvom likovnih umjetnika Istre

    Autori: Tomislav Brajnović, Milan Marin, Denis Sardoz, Karlo Paliska, Fulvio Juričić, Gorana Teržak, Dražen Turković, Silvana Konjevoda, Nataša Bezić, Iva Džaja, Ljiljana Vlačić, Roberta Vilić, Davor Kliman,
    Skupna izložba nagrađenih članova HDLU-a.

    21. 12. 2019. godine u Galeriji HDLUI u Puli otvorena je skupna izložba – tematski projekt pod nazivom Ima li umjetnosti nakon interneta? Na izložbi je bilo predstavljeno 27 autora/ica iz nekoliko hrvatskih HDLU-a, koje je odabrao umjetnički savjet HDLUI po objavljenom Natječaju. Po završetku izložbe isti je umjetnički savjet bodovao izložene radove kako bi se dodijelile novčane nagrade i priznanja za kvalitetu i sudjelovanje. Autorica inicijalnog teksta pod nazivom Ima li umjetnosti nakon interneta?, te koncepta i likovnog postava bila je Iva Gašparić, dopredsjednica HDLU Istre.
    Izložba koja će se otvoriti 12. 3. 2020. u 19,00 sati u Maloj galeriji u Poreču rezultat je suradnje Grada Poreča, POU Poreča i HDLU Istre, a na njoj će svoje radove izložiti 13 autora/ica nagrađenih na izložbi održanoj u Puli koji u ovom sastavu konkuriraju za Grand Prix Grada Poreča u iznosu od 3000 kn. Žiri u sastavu: Iva Gašparić, Roberta Weissman Nagy i Sebastijan Vojvoda bodovat će radove 13 autora, te će se na otvorenju izložbe dodijeliti Grand Prix autoru/ici koji/koja dobije najveći broj glasova.



    "Pitam se, je li umjetnost mrtva? Ima li umjetnosti nakon interneta?
    Jer ako je sve ovo što sad vidimo na dlanu postojalo oduvijek i svugdje, a bilo nedostupno mnogima, je li nam upravo nedostatak viđenog dao kreativnu moć, znatiželju i volju da radimo i stvaramo dalje? Što nam vi u umjetnosti nudite i zašto nam to nudite? Reagirate li na svijet oko sebe ili želite izraziti estetiku za koju mislite da vam je bliska? Je li umjetnost vama mrtva?
     
    27 autora predstavljenih na ovoj izložbi odgovorilo je na moje pitanje. Ono što nam žele pokazati jest da umjetnost NJIMA nije mrtva, da umjetnost s njima, u njima, i za njih postoji. A ako postoji za njih, mora postojati i za publiku. Ono što se uz tvrdnju da umjetnost nije mrtva u radovima pojavljuje jest prkos, humor, promišljanje, ali i nedoumica i strah. Sve validni osjećaji ljudi koji imaju potrebu stvarati ‘svemu u inat’. I iako nas zapljuskuju informacijama koje je ponekad teško procesuirati i koje katkad zamaraju, kreativna je moć dar života, a život prestaje kada čovjek nema više potrebu za stvaranjem."

    Iva Gašparić



    KONCEPCIJA PROGRAMA / KUSTOSICA IZLOŽBE:

    Iva Gašparić
     
    TEHNIČKI POSTAV:
    Sebastijan Vojvoda, Senad Temimović
     
    STRUČNI ŽIRI:
    Iva Gašparić, Roberta Weissman Nagy, Sebastijan Vojvoda
     
    Program je realiziran uz potporu Grada Pule – Pola, Upravnog odjela za kulturu Istarske Županije / Assessorato alla cultura della Regione Istriana, Turističke zajednice Grada Pule, Grada Poreča, Turističke zajednice Grada Poreča i Pučkog otvorenog učilišta Poreč.

  • In memoriam Josip Vaništa (1924.-2018.)

    In memoriam Josip Vaništa (1924.-2018.)

    vrijeme: 29.03. 19:00 do 22:00

    mjesto: Galerija Šira, Preradovićeva 13, 10 000 Zagreb

    In memoriam Josip Vaništa (1924.-2018.)

    Da obilježi bližnjima svoj odlazak s ovoga svijeta, Josip Vaništa je odabrao simbolički povratak u povijesni Salon “Šira”. Izložba, po vlastitom mu izboru, nazvana “In memoriam” ne okuplja slikarske radove nego samo par misli i predmeta, odabranih znakova što naglašavaju upravo njegovu odsutnost, njegov nestanak, njegovu smrt, koju kao suputnici, poznanici, poštovaoci duboko osjećamo. Čitavoga svog vijeka Vaništa se odlučno nosio s prazninom, da bi je kreativno zanijekao, bavio se bjelinom ne bi li crninu ništio, ostavljao tragove kako bi ih mogao prebrisati. Slikar, crtač i pisac težio je djelu, ali umjetnik i čovjek ostvarivao se ne manje u djelovanju, koje je, usuđujemo se reći, također već djelom postalo. Teško nam se pomiriti s mišlju da je povučena crta nad životom stvaraoca koji je srebrnu liniju vukao prema beskonačnosti i koji se ironično oboružao beskrajnim štapom, ali gubitak Josipa Vanište odmjeravamo maksimalističkim zahtjevima.
    Tonko Maroević

    Kolekcija Marinko Sudac; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb;

    Moderna galerija, Zagreb; Arhitektonski fakultet u Zagrebu; Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

  • Infrared slikarstvo Nade Žiljak inovacija u Noći muzeja

    Infrared slikarstvo Nade Žiljak inovacija u Noći muzeja

     

    Četrnaesta Noć muzeja održana je u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini u 230 muzeja i galerija, obrazovnih ustanova, arhiva i knjižnica. Ovogodišnja tema bila je Muzeji - inovacije i digitalna budućnost .
    Infrared slikarstvo Nade Žiljak inovacija u Noći muzeja
    Akademska slikarica Nada Žiljak nastupila je u Galeriji u Svetom Ivanu Zelini sa inovacijom Infrared slikarstvom. Nada Žiljak stvara u vrlo složenoj tehnici tako da gledatelj može vidjeti istodobno dvije slike . Jednu bez kamere i drugu na istom platnu uz pomoć posebne kamere. Danas se u svijetu tom tehnikom služe samo Nada Žiljak i restauratorica dr Diana Nazor

    Nada Žiljak istražuje odnose bojila i njihove mogućnosti manipulacije stvaranja novog, do sad nepoznatog, neistraženog i nikad prije stvorenog IR slikarstva. Stvoriti tako nešto , krenuti u istraživanja bojila i njihovih odaziva na vidljivo i nevidljivo svjetlo, ući u to uzbudljivo polje nevidljivog i podrediti ga sebi i svom stvaralaštvu, dati mu smisao i estetiku, to je temeljna misija Nade Žiljak.

    I u najnovijem Infrared slikarstvu Nada Žiljak je istražila mogućnost raznih tehnika u akvarelu, keramici, na papiru i na platnu . Nada Žiljak trajno vodi svoje gledateljstvo na put mašte, na intelektualni užitak gledanja i doživljaja kolorizma i razigranih motiva, te IR slikarstvom nadograđuje tu svoju trajnu nakanu; da ugodi oku, te da potakne intelektualnu znatiželju za skrivenim sadržajima svojih (dvo)slika.
    Infrared slikarstvo Nade Žiljak inovacija u Noći muzeja
    Izložba Infrared slika Nade Žiljak može se pogledati do 10. ožujka a radno vrijeme Galerije u Svetom Ivanu Zelini je radnim danom od 17 do 20 sati a subotom i nedjeljom od 10 do 18 sati.



  • Ivan Paulić - MODERNA MITOLOGIJA

    Ivan Paulić - MODERNA MITOLOGIJA

    Ivan Paulić - MODERNA MITOLOGIJA

    vrijeme: 18. LIPNJA 2021. U 20:00
    mjesto: Galerija Alvona, Giuseppine Martinuzzi 15, Labin

    Gospodar mitologije

    „O beata solitudo, o tu sola beatitudo“
    Pamtim zapis otkriven na venecijanskom otočiću Torccello koji govori o blagoslovu ili blagoslovima samoće. Kako sve češće čujem pitanja o smislu takozvanog štafelajnoga slikarstva, odgovor nalazim u „blagoslovima samoće“ što je sintagma-sinonim za susret sa sobom. Odgovora je, dakle, koliko i umjetnika, i više, a jedan od najuvjerljivijih odgovora nalazimo u „Modernoj Mitologiji“ slikara Ivana Paulića koji, u susretu sa sobom, oponira besmislu, matrici bez aure. Ako prostor Paulićeve slike odredimo (kako ga prvotno i doživljavamo) kao sferu, jednu razinu do beskonačnosti, ondje, na pola puta k vječnosti, nalazimo iste a drukčije likove određene starim ikonografijama s pridodanim novim atributima „muke“, od ljepote do sile i jada slikane „na starinsku“. Proživljena je tema, motiv i način slikanja.
    Paulić oponira matrici bez aure. Jer, što je „Bildung ohne Bilder“, arheologija bez fotografije, mit bez aure? Što je ostalo „dan poslije“, poslije „postmoderne“ (umjetnicima uopće i onima s interesom, sa željom da govore o umjetnosti)? Što je ostalo nego plutanje sferama mogućnosti gdje na pola puta nalazimo ili nailazimo na manje ili više prerađene mitove koji se „kompakiraju“ u arhetipove. Postmodernu nazivamo još i grobljem mogućnosti, grobljem “optimalne projekcije avangardi“ (A. Flaker). Iz njih proizašle stilske inačice u 20. stoljeću, „izmi“, nove metode i tehnologije određuju inflaciju, fundus nemogućnosti... Sve dok Paulić nije stao za štafelaj razrađujući ideju za novu ili prvu sliku. Ovo je doduše metafora koja želi ukazati na proživljenost mita o slikarstvu, od Caravaggia do Balthusa. U tome vremenu „blagoslova samoće“ oponira ikonografskim hrpama, nagomilanom imaginariju na odlagalištima postmoderne koja je zapečatila vrata spoznaje pod izlikom masovne kreativnosti. Paulić otvara vrata: koristi imaginarij s postmodernog odlagališta i svi su njegovi likovi i situacije (Mars, Afrodita, Bahus, Krist, wc školjka, kemijska olovka iz 21. stoljeća) slikani u kombiniranim tehnikama ulja. U cijelosti i detalju, uvijek dvostruki likovi, uzdignutih glava, otvorenih usta s atributima „muke“, atributima djelatnosti koju obavljaju, onoga čime su u svakodnevnici određeni, sudbinski određeni, kako ih je odredio mit. Paulićeva anakronistična kreacija podastire sliku i spoznaju. Zapis na zabatu ne može postati slogan: „O beata solitudo, o tu sola beatitudo“.
    Paulić je, birajući i tematizirajući matricu i auru, svoje slikarstvo odredio rasponom značenja, od komentiranja suvremenih mitova, multikulturalnosti, u ulozi „kozmičkoga šetača” i tako unazad do interpretiranja naslijeđene mitologije. U prepoznatljivom nizu pod nazivom "Moderna mitologija", introspekivnim pogledom u tišinu spoznaje Paulić ulazi u povijest ovodobne umjetnosti kao slikar opčinjen klasičnim mitom kojega razrađuje na tragu proživljene svakodnevnice. U fundus Imaginarnoga muzeja (Malraux) Paulić ulazi slikama koje sabiru arhetip, antički mit sa svim reinterpretacijama, mit o slikarstvu. Jer postoji/opstoji mit o slikarstvu zapisan u vječnom osvrtanju za aurom.
    Lilijana Domić

    BIOGRAFIJA:
    Ivan Paulić, mag.art.
    2. rujan 1989. , Rijeka, Hrvatska
    Galerija/Atelje "Paulić", Primorje BB, 51222 Bakar, Hrvatska
    2008. završio Školu za primijenjenu umjetnost u Rijeci, industrijski dizajn
    2008. upisao Akademiju primijenjenih umjetnosti u Rijeci
    2013. završeni dodiplomski studij likovne pedagogije na Akademiji primijenjenih umjetnosti
    Sveučilišta u Rijeci
    2014. završeni diplomski studij primijenjene umjetnosti na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci
    Smjer: Slikarstvo u klasi Damira Stojnića
    Član HDLU Rijeka od 2016.

  • Ivo Šebalj, Slikarski memento (1994. – 2001.)

    Ivo Šebalj, Slikarski memento (1994. – 2001.)




    vrijeme: 18.04.2019. - 26.05.2019.
    mjesto: Zagreb, Moderna galerija
    Izvor: https://www.moderna-galerija.hr

    Ivo Šebalj, Slikarski memento (1994. – 2001.)

    Moderna galerija 18. travnja premijerno će predstaviti niz slika Ive Šebalja, čak 5 monumentalnih diptiha i triptiha koje je ovaj umjetnik samotnjak iznimne stvaralačke snage i samozatajne prirode ostvario u razdoblju od 1994. do 2001.
    Izložba će prezentirati ukupno 52 djela iz posljednjeg stvaralačkog razdoblja umjetnika koji je samosvojnim apstraktnim izrazom sazdanim prema vlastitim misaonim, moralnim, estetskim i metijerskim načelima potvrdio povijesnu ulogu u hrvatskom slikarstvu 20. stoljeća. U autorskoj koncepciji arhitekta Nenada Fabijanića i slikarovog monografa Zdenka Rusa te Biserke Rauter Plančić, ravnateljice Moderne galerije bit će prikazane uljane slike, studije i crteži nastali devedesetih godina prošloga stoljeća, kao i javnosti dosad posve nepoznat umjetnikov diptih „Moj memento na barbarstvo u crkvi u Kninu“, ostvarenje kojim je autor reagirao na strahovita ratna stradanja ljudi i krajeva razornim djelovanjem barbara na kninskom području.
    Uz Šebaljeva djela bit će izložen i pougljeni drveni kip Presvetog Srca Isusovog nastao na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, a koji je 1993. stradao u paležu samostanske crkve sv. Ante u Kninu, te kao posebni dodaci obojana staklena skulptura Raoula Goldonija, Jezgra 7 iz 1967. i brončani Portret Šebalja iz 1966., kipara Ivana Sabolića iz fundusa zagrebačke Moderne galerije.
    Vizualni identitet i grafički dizajn izložbe potpisuju Rašić + Vrabec, a u Modernoj galeriji moći će se razgledati do 26. svibnja. Pratit će je bogato ilustriran katalog s tekstovima autorskog tima.

    Šebalj i ja, čvrsto utemeljen odnos koji traje. Bio sam svjedokom njegove mudre suzdržanosti, stabilna morala, jasnoće u stavu, čvrstine u krhkosti. Od našega prvog susreta postao je personom koju je valjalo slijediti.
    Nenad Fabijanić iz teksta u katalogu izložbe
    Zagreb, 1. kolovoza 2018.

    … Samoprijegoran u radu kao rijetko tko u našemu slikarstvu, Ivo Šebalj, umjetnik samotnjak iznimne stvaralačke snage i samozatajne, a dostojanstvene prirode, od 1995. do prije samoga kraja produbljivao je rekvijemski ton svoga u cijelosti moćnoga štafelajnog slikarstva. Rezultat tog atelijerskoga rada i svojstvene mu mislilačke prirode sugestivni je slikarski memento kojemu po energijskome naboju što iskrsava s uprizorenih nasrtaja tamne strane stvarnosti, po imaginativnosti i osobito po supstancijalnome kromatskom slikarskom izrazu ne vidim premca u slikarstvu njegovih suvremenika.
    Biserka Rauter Plančić, iz teksta u katalogu izložbe

    …Dugo smo pokušavali i još uvijek pokušavamo dokučiti što je to u Šebaljevu slikarstvu, koje je naišlo na tako jednoglasno i zdušno prihvaćanje i priznanje. Ostajemo i dalje pri ocjeni koju smo sročili u jednome svome tekstu iz 2003. godine, a glasi: Uvijek sam imao osjećaj da njegovo slikarstvo na neki način proklizava kroz vrijeme, izmiče uobičajenim mjerilima o inovaciji i zastarijevanju. Tajna je možda u tome što njegova slikarska poetika nikada nije bila vezana uz neki opći pravac ili pokret, pa nije ni dijelila sudbinu sveprisutne dominacije i neumitnog utrnuća. Njezin je položaj bio „između“, bila je u „međuvremenu“, doticala je sva slikarska vremena i ni jednu posebno.
    Zdenko Rus iz teksta u katalogu izložbe

    Foto: Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb

  • Izložba "Il fiume Ping Pong e il lago Pong Ping"

    One Dollar Bill: Bojan Šumonja, Marko Jakše, Pierre Tol - "Il fiume Ping Pong e il lago Pong Ping"

    Izložba će biti dostupna za razgled od petka, 16. travnja 2021. u Gradskoj galeriji Labin od 18:00 sati, u DKC Lamparna od 20:00 sati.

    Izložba

    Autori:
    Neformalna umjetnička grupa
    One Dollar Bill: Bojan Šumonja, Marko Jakše, Pierre Tol
    Kustosica: Nataša Ivančević
    Zadovoljstvo nam je najaviti izložbu umjetničke grupe One Dollar Bill, koja će se od 16. travnja do 8. svibnja 2021. održati istovremeno u dva labinska izložbena prostora, Gradskoj galeriji Labin i DKC Lamparna.

    Grupu One Dollar Bill čine trojica autora: Marko Jakše, jedan od najrelevantnijih slovenskih slikara (dobitnik Prešernove nagrade 2013.), Pierre Tol, nizozemski muzičar i performer (član skupine “Melted man”) i Bojan Šumonja, umjetnik iz Pule. Grupa se oformila sredinom 2016. u Mohorju (Slovenija).
    „Bojan Šumonja i Marko Jakše još su u svibnju 2017. započeli zajednički slikati, a taj oblik suradnje su nastavili i do današnjih dana. Na našim prostorima to je gotovo jedinstvena praksa nastanka slikarskih djela zajedničkim radom dvojice autora. Ideja o zajedničkom slikanju nastala je tijekom šetnje šumom u Mohorju 2016. godine, djelomično i iz potrebe za ukidanjem individualnosti kao imperativa modernističkog umjetničkog kreda. Možemo dodati da je šetnja legitimni oblik umjetničke aktivnosti konceptualnog pristupa, nastala upravo u vremenim rastvaranja estetike visokog modernizma. S njima je bio i Pierre Tol, nizozemski muzičar i performer, a tijekom tih opuštajućih šetnji odlučili su zajednički djelovati i osnovati neformalnu grupu “One Dollar Bill”. Simboli koji se nalaze na novčanici od jednog američkog dolara predmet su raznovrsnih tumačenja teorija zavjera a njihova simbolika raspiruje maštu. Interes ovog umjetničkog trojstva je usmjeren na propitivanje statusa novca kao neprikosnovene vrijednosti društva potrošnje i spektakla.

    Šumonja i Jakše su afirmirani slikari dobro poznati u domicilnim sredinama ali i šire, a s velikim su žarom posvećeni traženju novih mogućnosti na području figurativnog izraza. Sklad kompozicija velikih formata, ekspresivnost silovita poteza snažnog kolorističkog intenziteta i simboličkog naboja, posezanje za motivima iz remek-djela povijesti umjetnosti, mitologije i Biblije, ali i moderne fotografije, filma i popularne kulture, neke su od dominantnih značajki Šumonjina slikarskog opusa. U vremenima nesklonim kategorizacijama po stilskim formacijama i izmima, skloni smo djelo ovog intrigantnog autora pridružiti pluralističkoj obitelji postmodernih tražitelja smisla. I Jakše suvereno vlada velikim slikarskim formatima u kojima otkriva sraz suvremenog i arhaičnog svijeta prepunog detalja i nadrealnih prizora, ekspresivnosti i poetičnosti. Teme crpi iz mitologije, religije i podsvjesnog
    Pierre Tol autor je zvučne site-specific instalacije “Lying” koju čini zvuk i tepisi ležerno rasprostrti po podu galerije. On stvara otok, oazu u prostoru, mjesto odmora i ugode. Tu možemo sjediti i ležati te promatrati slike i putovati našim zamišljenim svjetovima, potaknuti minimalnom zvučnom pozadinom. Glazba je nastala manipulacijom zvukova koji nastaju prilikom ugađanja klasičnih orkestralnih instrumenata i vokala, pomoću računalnih softvera i analognih uređaja.

    Danas sve više prostor muzeja i galerija postaje prostor susreta, druženja, odmora i dokolice. Naglasak je na doživljaju i relacijskoj sferi kao političkom projektu u doba opće mehanizacije društvenih susreta. Umjetnik proizvodi odnose između svijeta i ljudi, a sfera međuljudskih odnosa postaje prostor umjetničkog djela.“
    (Nataša Ivančević, iz predgovora katalogu izložbe)
    Izložbu u Gradskoj galeriji Labin i DKC Lamparna posjetite do 8. svibnja 2021.
    Radno vrijeme Gradske galerije Labin
    Od ponedjeljka do petka od 10 do 13 i od 17 do 20 sati.
    Subotom od 10 do 13 sati.
    Nedjeljom zatvoreno.
    Radno vrijeme DKC Lamparna
    Od ponedjeljka do subote od 10 do 15 sati, isključivo uz prethodnu najavu.
    Nedjeljom zatvoreno.
    Izložba je realizirana uz potporu i suradnju
    Pučkog otvorenog učilišta Labin, Grada Labina i Udruge Labin Art Express.

    Molimo sve posjetitelje da prilikom posjeta izložbi poštuju propisane epidemiološke mjere!
    Izvor: https://www.facebook.com/events/233676768516510/

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.

NAVIGACIJA