izložbe

  • Ludvig dizajn

    Ludvig dizajn

    Okupljalište zaljubljenika u stvaralaštvo


    Današnje moderno doba, ostavlja vrlo malo vremena za uživanje u kreativnim stvarima. Strast, ljepota i talent, simboli su kreativnih stvari i ljudi koji ih stvaraju. Stvaralaštvo je zanemarena grana umjetnosti, zato je vrlo važno pokazati svijetu da je ono i dalje prisutno u glavama i vrijednim rukama umjetnika. Kreativnost je vrlo vrijedna karakteristika. Kreativni ljudi su tijekom godina, uspjeli pomaknuti granice i premostiti jaz, koji je razdvajao ljude. Upravo je zato, ova stranica i stvorena.

     

    Obavještavajte nas o kulturnim događajima koje organizirate ili pratite. Slobodno nam pošaljite tekst najave i uz njega najmanje 1 fotografiju. Tekst i fotografije proslijedite na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    Želite li imati svoju on-line galeriju na portalu pošaljite nam mail na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
  • Anera Krznaric

    Anera Krznaric

     

    Anera Krznarić, rođena 1963. u Zagrebu. Radi i živi u Zagrebu. Doktorica temeljnih i pretkliničkih veterinarskih znanosti, završila slikarski tečaj kojeg je vodio akademski slikar Nedjeljko Tintor. Slika svim tehnikama, od kojih crtežom i uljem na platnu najsnažnije izražava trenutnu emociju. 

     

     

    Anera Krznaric

    • 12694610_410548379069688_7903832026164921801_o
    • 11921794_375174682607058_1381169956155202242_n
    • 12672018_410548455736347_4160744184040966391_o
    • 12670427_410648152393044_3664459264205475615_n
    • 11953468_375172675940592_6937904121246168044_o
    • 11722133_366080056849854_6418838714782463614_o
    • Fotografija-270.
    • vukovo_007
    • sakralnaumjetnost
    • dora
    • vukovo009

     

  • Crtanje sa stilom - Pop-up izložba modne ilustracije

    Crtanje sa stilom - Pop-up izložba modne ilustracije




    U srijedu 17. travnja 2019. u 20 sati održat će se otvorenje pop-up izložbe modne ilustracije „Crtanje sa stilom“
    Na izložbi će biti predstavljeni radovi studentica Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nastali u sklopu kolegija Kreiranje odjeće.

    Crtanje sa stilom - Pop-up izložba modne ilustracije

    U procesu oblikovanja odjeće crtež je jedan od elemenata u strategiji razvoja ideje. Izloženi radovi prikazuju kako su autorice na različite načine odgovorile na studijske zadatke kolegija koristeći različite stilove izražavanja. Ilustracijom propitkuju i komentiraju modnu svakodnevicu.

    Izlažu:
    Paula Kunc
    Tea Bručić
    Nikolina Krstičević
    Nikolina Vidović
    Nika Vrbica

    Mentorice:
    izv.prof. Paulina Jazvić
    Ivana Mrčela asistentica

  • Davorka Trbojević

    Davorka Trbojević

    dipl. politolog, rođena je 24.02.1959. i živi u Zagrebu. Amaterskom fotografijom bavi se još od prvih studentskih dana te otada objektivom hvata motive koji su je u nekom trenutku "dotakli" pokušavajući na svoj način fotografski interpretirati životne scene zaustavljene u vremenu.

    Od 2008. godine prisutna je na internetskim portalima specijaliziranima za fotografiju, gdje pod nickom "proba2004" i avatarom tratinčice objavljuje fotografije različitih motiva. Stalno tražeći nove sadržaje kroz fotografiju interpretira svijet onako kako ga vidi i doživljava pa su njene fotografije i svojevrsno razotkrivanje emocija i intime.

    Tijekom proteklih godina izlagala je na dvadesetak grupnih izložaba u Zagrebu, Rijeci, Rovinju, Zelini, Bužimu, Vrbovskom, Karlovcu, Samoboru i dr. te bila nagrađivana.

    Njena samostalna izložba Kad priroda slika predstavila ju je s njenim impresionističkim pristupom fotografiji.

    Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    • 02-tzz
    • 01-zagrerbacki_prozori
    • 03-mamutica
    • 04-prozori
    • 05-sjene_i_odrazi
    • 06-u_ilici
    • 09-tri_okna
    • 08-nature_style.
    • 07-maca_iz_trnja
    • 10-sa_prososcu
    • 14-prijateljice
    • 11-zadnja_svjetlost
    • 13-sreca
    • 12-likovi_i_sjene
    • 15-ponos_bez_predrasuda
    • 16-trenutak_sjecanja
    • 17-vucedolska_golubica
    • 21-utopljeno_nebo
    • 19-jeka_tisine
    • 20-haiku_na_vodi
    • 18-zadnji_pogled
    • 23-lopoci
    • 22-yin_yan
    • 24-razigrana_jesen
    • 25-bundekovski_zalazak
    • 26-drhtaj_sume
    • 27-povezani
    • 28-njih_dvoje
    • 30-cutjetisebe
    • 29-cuteći_tebe
  • Dubravko Đurđek

    Dubravko Đurđek

     

    U 35 godina stvaralaštva slikar Dubravko Đurđek imao je 25 samostalnih izložbi u Hrvatskoj i po cijelom svijetu.Vlada Republike Hrvatske poklanja autorovo djelo uoči otvaranja Olimpijskih igara u Grčkoj.


    zima

     

     


     

    • cvjetna rapsodija u plavoj namjeri
    • valovi
    • masline
    • img-20201001-wa0001
    • img-20201001-wa0000
    • crkva
    • vali
    • cvijetovi
    • dugine_boje
    • maslinik
    • bonaca
    • maslina
    • valovito
    • radna
    • mol
    • narovi
    • boje_obale
    • buket
    • tisina
  • Futuristička večer u MSU

    Futuristička večer u MSU




    vrijeme: 16. travnja, s početkom u 18.30 sati
    mjesto: MSU Zagreb, Avenija Dubrovnik 17, Zagreb

    Futuristička večer u MSU

    Zadovoljstvo nam je pozvati vas na prigodan program pod nazivom "Futuristička večer u MSU" u utorak, 16. travnja, s početkom u 18.30 sati u sklopu velike izložbe „Futurizam, dinamizam i boja“. Izložba po prvi put hrvatskoj publici prikazuje originalne radove umjetnika čije su ideje ostavile dubok trag ne samo na talijanskoj već i svjetskoj umjetničkoj sceni. Program "Futurističke večeri" uključivat će predavanje Tanje Vrvilo, filmologinje i filmske kustosice o manifestima futurističke kinematografije uz projekciju jednog od rijetkih i danas sačuvanih originalnih filmova "Velocità" s početka 30-ih godina prošlog stoljeća, zatim predavanje akademika Mladena Machieda "Futurizam 110 godina kasnije", te plesno-dramski performans "Manifesto” Performing Arts Programa, koji se poigrava idejama futurističkog viđenja teatra.

    PROGRAM:

    18.30
    Predavanje: Tanja Vrvilo „Kako futuristi spavaju: Manifesti futurističke kinematografije“
    uz projekciju filma „Velocità“ (Pippo Oriani, Tina Cordero, Guido Martina, 1930./31.,16')
    Dvorana Gorgona

    19.30
    Izlaganje akademika Mladena Machieda: Futurizam 110 godina kasnije
    Prostor izložbe Futurizam, dinamizam i boja, 1. kat

    20.00
    Scenski pefrormans: PAP  “MANIFESTO”
    Prostor izložbe “Futurizam, dinamizam i boja”, 1. kat

    Opširnije o programu na: http://www.msu.hr/?/hr/21845/

     

     

  • HKD "NAPREDAK" Uskršnja izložba

    HKD "NAPREDAK" Uskršnja izložba




    vrijeme: 15. 04. u 19:00 – 29. 04. u 19:00

    mjesto: Franjevački samostan sv. Ante, Bistrik - Sarajevo Franjevačka 6, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

    Izložba slika članova likovne udruge HKD "Napredak" Sarajevo

    HKD

  • HRVATSKA - MAĐARSKA. 800 GODINA ZAJEDNIČKE KULTURNE BAŠTINE

    HRVATSKA - MAĐARSKA. 800 GODINA ZAJEDNIČKE KULTURNE BAŠTINE

    HRVATSKA - MAĐARSKA. 800 GODINA ZAJEDNIČKE KULTURNE BAŠTINE

    vrijeme: 24. rujna 2020. u 19:00
    mjesto: Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4, Zagreb

     

    Malo je naroda u Europi čija je povijesna sudbina toliko isprepletena kao sudbina Hrvata i Mađara.

    Ugarski je kralj Ladislav Sveti utemeljenjem zagrebačke biskupije udario temelje razvoju današnjeg glavnoga grada Hrvatske. Njegov je nasljednik Koloman 1102. okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije u Biogradu na Moru te je od toga povijesnog trenutka počela postojati ugarsko-hrvatska državna zajednica koja se pokazala najduljim i najmirnijim državnim suživotom u Europi. Od 1102. do 1918. Hrvati i Mađari proveli su u istoj državnoj zajednici, a zajednički život je u većem dijelu svoga trajanja bio na dobrobit i jednima i drugima.

    Izložba u Galeriji Klovićevi dvori i Mađarskome nacionalnom muzeju pružit će uvid u dodire na području kulture i likovnih umjetnosti. Prikazat će najljepše umjetnine iz baštine mađarsko-hrvatskih veza u kronološkome rasponu od srednjega vijeka do 1918. godine.
    Oba naroda determinirana su kršćanskom vjerom i latinskim srednjovjekovljem svrstavajući se tako neprijeporno u obrazovane narode zapadnog djela Europe. Liturgijske knjige i predmeti doneseni u Zagreb prilikom osnutka biskupije remek-djela su romaničke književnosti, zlatarstva, tekstilne umjetnosti i minijaturnog slikarstva.

    Jedan od najljepših arhitektonskih spomenika dinastije Arpadović u Hrvatskoj jest zvonik crkve zadarskih benediktinki koji je 1105. godine podigao kralj Koloman Arpadović.
    S Anžuvincima je došla europeizacija i internacionalizacija Hrvatsko-Ugarske Krune. Remek-djelo zlatarske umjetnosti jest srebrna Škrinja svetog Šimuna, poklon Elizabete Kotromanić, supruge Ludovika I. Velikog.

    Kraljevske dinastije Arpadovića i Anžuvinca širile su kult ugarskih svetaca, stoga će dragocjenim djelom zajedničke baštine postati brojne crkve čiji su zaštitnici upravo sveti Stjepan, sveti Emerik, sveti Ladislav, sveta Elizabeta i sveta Margareta, a iznimnu će vrijednost u europskim razmjerima ostvariti njima posvećene slike, kipovi i zlatarski radovi, osobito u doba baroka.
    Na dvoru Matijaša Korvina stvaraju umjetnici Hrvatskog primorja i Dalmacije od kojih je najpoznatiji Ivan Duknović, veliki majstor hrvatske renesanse, dok će na dvoru Ludovika II. između 1523. i 1526. iluminirati Julije Klović, najveći majstor renesansne minijature.

    U razdoblju od 15. do 17. stoljeća veliku će ulogu borbi protiv Osmanlijskog carstva imati Hrvati. Jedno od dvanaest hrvatskih plemena čija se imena spominju uz Pactu conventu 1102. godine, bribirski su knezovi Šubići. Njihov je kasniji uspon vezan uz posjed Zrin na padinama Zrinske gore, uz lijevu obalu rijeke Une, po kojem će obitelj promijeniti ime u Zrinski. Uloga Zrina kao utvrde u obrani od Osmanlija obilježila je i sudbinu obitelji iz koje potječu slavni junaci u višestoljetnim ratovanjima s Osmanlijama, od Nikole Šubića Zrinskog Sigetskog do Nikole VII. Zrinskog. Osim ratnih pothvata i junaštva, obitelj se ističe sakupljanjem umjetničkih djela i knjiga, a njezini članovi kao književnici i pjesnici. Zrinski pripadaju, kako je već više puta istaknuto, i hrvatskoj i mađarskoj kulturi. U 18. i dijelom 19. stoljeću aristokratske obitelji Feštetić, Erdödy, Batthyány, Drašković, Pejačević, Janković i druge imaju posjede u Hrvatskoj i Ugarskoj, gdje su kao naručitelji i mecene igrali ozbiljnu ulogu u povijesti veza dvaju naroda na području umjetnosti i kulture.
    Devetnaesto je stoljeće, kao stoljeće revolucija i nacionalnih težnji, istodobno razdoblje suprotnosti i prijepora mađarskog i hrvatskog naroda gdje se izmjenjuju netrpeljivost, ali i osjećaj privrženosti ovisno o prilikama u Habsburškom/Austro-Ugarskom carstvu.

    U nagodbenom periodu, nakon 1868., Hrvatska će u okviru ugarskog dijela Monarhije zadržati autonomiju na području unutarnjih poslova, pravosuđa, kulture i školstva. Unatoč političkim razmiricama gradovi poput Zagreba i Rijeke razvijat će svoju gospodarsku, kulturnu i umjetničku infrastrukturu na osnovu koje će se prometnuti u vodeća središta regije. Upravo na području arhitekture, ali i slikarstva i skulpture, mađarsko-hrvatske veze će katkad i nevidljivo kreirati zajedničko nasljeđe. Kruna tih odnosa ostvarit će se na Milenijskoj izložbi 1896. godine u Budimpešti kojom se slavilo 1000 godina dolaska Mađara u Panonski bazen kada će se hrvatska umjetnost, gospodarstvo i znanost u autonomnim prostorima, za to posebno projektiranim i dizajniranim paviljonima predstaviti na najbolji mogući način, a napori učinjeni u tome pravcu trasirat će putove modernizacije na svim navedenim područjima. Slikarskim, kiparskim i arhitektonskim svjedocima ove kulminacije zaključit će se i naša izložba i to remek-djelima najznačajnijih umjetnika razdoblja, napose slikama hrvatskog i mađarskog slikara Vlahe Bukovca i Mihálya Munkácsya čija su djela bila izlagana na spomenutoj izložbi.
    Ne propustite jedinstvenu priliku upoznati se sa višestoljetnom baštinom dvaju naroda povezanih zajedničkom prošlosti koja je iznjedrila remek-djela europske umjetnosti poput jednog od najljepših predmeta zlatarstva kasnog srednjeg vijeka Škrinje sv. Šimuna, najstarijeg sačuvanog djela štafelajnog slikarstva Raspeća, G. F. Tolmezza, zlatnoga jelena nekada u posjedu Zrinskih, antependija iz benediktinske crkve u Zadru iz 14. stoljeća, koji se danas nalazi u Muzeju primijenjenih umjetnosti u Budimpešti. Moći ćete vidjeti i nikada izlaganu hrvatsku zastavu iz sredine 17. stoljeća s latinskim natpisom Croatiae te šahiranim grbom Hrvatske Kraljevine koja će biti samo za ovu priliku po prvi puta posuđena iz Privatne zaklade obitelji Esterházy u Austriji. Izložene će biti i kaciga i sablja Nikole Zrinskog iz Kunsthistorisches muzeja u Beču. Posebnu senzaciju čini monumentalna Bukovčeva slika Dubravka, do sad nikad izlagana u Hrvatskoj, koja je otkupom mađarske vlade s Milenijske izložbe 1896. godine došla u posjed Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpešti. Brojni će predmeti hrvatsko-mađarskih umjetničkih veza biti prikupljeni iz najznačajnijih mađarskih muzejskih institucija, a Mađarski nacionalni muzej kao partner izložbe posudit će neke od svojih najvrjednijih umjetnina. U Hrvatskoj će se predmeti posuđivati iz crkvenih i samostanskih riznica, muzeja i galerija te arhiva i knjižnica kao i privatnih kolekcija.
    Na tragu izložbe o vezama Zagreba i Beča, a u istome ciklusu u kojem kroz lokalnu selekciju umrežujemo hrvatsku umjetnost na globalnome planu, ova će izložba kao plod suradnje dviju nacionalnih muzejskih institucija te hrvatskih i mađarskih stručnjaka apostrofirati i revalorizirati dosadašnje poimanje hrvatsko-mađarskih međusobnih dodira i to ne samo na planu umjetnosti, već i kulture općenito.
    Tu povijesnu sudbinsku povezanost, možda neočekivano, u doba najjačih hrvatsko-mađarskih političkih sukoba, najljepše je opisao najveći pobornik ideje hrvatske neovisnosti u 19. stoljeću, nekadašnji student peštanskog sveučilišta, inače oštar kritičar tadašnje budimpeštanske (i bečke) politike, Ante Starčević, koji je došao do uvjerenja da Bog nije stvorio, da zemljopisno nisu namješćena osim Hrvata i Mađara dva naroda, koji bi tako bili upućeni i pozvani na međusobno prijateljstvo i upravo bratimstvo. S druge strane književnik József Bajza član Mađarske akademije znanosti je 1918., u vrijeme ukidanja hrvatsko-ugarske državne zajednice, napisao sljedeće: „Jedan od najgrješnijih propusta sada zatvorenog razdoblja mađarsko-hrvatske unije bilo je potpuno zapostavljanje mađarsko-hrvatskih društvenih veza. Pokušajmo stvoriti takve veze!” Izložba, koja će se otvoriti u Zagrebu, u Klovićevim dvorima u rujnu, a krajem godine i u Mađarskom nacionalnom muzeju u Budimpešti, bit će konkretan dokaz preporoda takvih veza. Nadamo se da će potvrditi Bajzine riječi: „I nije moguće da je osamsto godina suživota bio samo hir povijesti. Nije moguće da smo mogli provesti zajedno toliko vremena, da nije postojalo među nama duhovno srodstvo.”

    Opširnije: https://www.facebook.com/events/625126428436793/

  • IMA LI UMJETNOSTI NAKON INTERNETA?

    IMA LI UMJETNOSTI NAKON INTERNETA?
     

    Otvorenje u četvrtak, 12.03. u 19.00
    Mala galerija, Narodni trg 1
    trajanje izložbe:12. 03. – 28. 03. 2020.
    radno vrijeme galerije: svakim danom od od 10 – 13 i 16 - 20 sati
    Nedjeljom i blagdanima zatvoreno

    IMA LI UMJETNOSTI NAKON INTERNETA?

     
     U suradnji sa Hrvatskim društvom likovnih umjetnika Istre

    Autori: Tomislav Brajnović, Milan Marin, Denis Sardoz, Karlo Paliska, Fulvio Juričić, Gorana Teržak, Dražen Turković, Silvana Konjevoda, Nataša Bezić, Iva Džaja, Ljiljana Vlačić, Roberta Vilić, Davor Kliman,
    Skupna izložba nagrađenih članova HDLU-a.

    21. 12. 2019. godine u Galeriji HDLUI u Puli otvorena je skupna izložba – tematski projekt pod nazivom Ima li umjetnosti nakon interneta? Na izložbi je bilo predstavljeno 27 autora/ica iz nekoliko hrvatskih HDLU-a, koje je odabrao umjetnički savjet HDLUI po objavljenom Natječaju. Po završetku izložbe isti je umjetnički savjet bodovao izložene radove kako bi se dodijelile novčane nagrade i priznanja za kvalitetu i sudjelovanje. Autorica inicijalnog teksta pod nazivom Ima li umjetnosti nakon interneta?, te koncepta i likovnog postava bila je Iva Gašparić, dopredsjednica HDLU Istre.
    Izložba koja će se otvoriti 12. 3. 2020. u 19,00 sati u Maloj galeriji u Poreču rezultat je suradnje Grada Poreča, POU Poreča i HDLU Istre, a na njoj će svoje radove izložiti 13 autora/ica nagrađenih na izložbi održanoj u Puli koji u ovom sastavu konkuriraju za Grand Prix Grada Poreča u iznosu od 3000 kn. Žiri u sastavu: Iva Gašparić, Roberta Weissman Nagy i Sebastijan Vojvoda bodovat će radove 13 autora, te će se na otvorenju izložbe dodijeliti Grand Prix autoru/ici koji/koja dobije najveći broj glasova.



    "Pitam se, je li umjetnost mrtva? Ima li umjetnosti nakon interneta?
    Jer ako je sve ovo što sad vidimo na dlanu postojalo oduvijek i svugdje, a bilo nedostupno mnogima, je li nam upravo nedostatak viđenog dao kreativnu moć, znatiželju i volju da radimo i stvaramo dalje? Što nam vi u umjetnosti nudite i zašto nam to nudite? Reagirate li na svijet oko sebe ili želite izraziti estetiku za koju mislite da vam je bliska? Je li umjetnost vama mrtva?
     
    27 autora predstavljenih na ovoj izložbi odgovorilo je na moje pitanje. Ono što nam žele pokazati jest da umjetnost NJIMA nije mrtva, da umjetnost s njima, u njima, i za njih postoji. A ako postoji za njih, mora postojati i za publiku. Ono što se uz tvrdnju da umjetnost nije mrtva u radovima pojavljuje jest prkos, humor, promišljanje, ali i nedoumica i strah. Sve validni osjećaji ljudi koji imaju potrebu stvarati ‘svemu u inat’. I iako nas zapljuskuju informacijama koje je ponekad teško procesuirati i koje katkad zamaraju, kreativna je moć dar života, a život prestaje kada čovjek nema više potrebu za stvaranjem."

    Iva Gašparić



    KONCEPCIJA PROGRAMA / KUSTOSICA IZLOŽBE:

    Iva Gašparić
     
    TEHNIČKI POSTAV:
    Sebastijan Vojvoda, Senad Temimović
     
    STRUČNI ŽIRI:
    Iva Gašparić, Roberta Weissman Nagy, Sebastijan Vojvoda
     
    Program je realiziran uz potporu Grada Pule – Pola, Upravnog odjela za kulturu Istarske Županije / Assessorato alla cultura della Regione Istriana, Turističke zajednice Grada Pule, Grada Poreča, Turističke zajednice Grada Poreča i Pučkog otvorenog učilišta Poreč.

  • In memoriam Josip Vaništa (1924.-2018.)

    In memoriam Josip Vaništa (1924.-2018.)

    vrijeme: 29.03. 19:00 do 22:00

    mjesto: Galerija Šira, Preradovićeva 13, 10 000 Zagreb

    In memoriam Josip Vaništa (1924.-2018.)

    Da obilježi bližnjima svoj odlazak s ovoga svijeta, Josip Vaništa je odabrao simbolički povratak u povijesni Salon “Šira”. Izložba, po vlastitom mu izboru, nazvana “In memoriam” ne okuplja slikarske radove nego samo par misli i predmeta, odabranih znakova što naglašavaju upravo njegovu odsutnost, njegov nestanak, njegovu smrt, koju kao suputnici, poznanici, poštovaoci duboko osjećamo. Čitavoga svog vijeka Vaništa se odlučno nosio s prazninom, da bi je kreativno zanijekao, bavio se bjelinom ne bi li crninu ništio, ostavljao tragove kako bi ih mogao prebrisati. Slikar, crtač i pisac težio je djelu, ali umjetnik i čovjek ostvarivao se ne manje u djelovanju, koje je, usuđujemo se reći, također već djelom postalo. Teško nam se pomiriti s mišlju da je povučena crta nad životom stvaraoca koji je srebrnu liniju vukao prema beskonačnosti i koji se ironično oboružao beskrajnim štapom, ali gubitak Josipa Vanište odmjeravamo maksimalističkim zahtjevima.
    Tonko Maroević

    Kolekcija Marinko Sudac; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb;

    Moderna galerija, Zagreb; Arhitektonski fakultet u Zagrebu; Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

  • Infrared slikarstvo Nade Žiljak inovacija u Noći muzeja

    Infrared slikarstvo Nade Žiljak inovacija u Noći muzeja

     

    Četrnaesta Noć muzeja održana je u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini u 230 muzeja i galerija, obrazovnih ustanova, arhiva i knjižnica. Ovogodišnja tema bila je Muzeji - inovacije i digitalna budućnost .
    Infrared slikarstvo Nade Žiljak inovacija u Noći muzeja
    Akademska slikarica Nada Žiljak nastupila je u Galeriji u Svetom Ivanu Zelini sa inovacijom Infrared slikarstvom. Nada Žiljak stvara u vrlo složenoj tehnici tako da gledatelj može vidjeti istodobno dvije slike . Jednu bez kamere i drugu na istom platnu uz pomoć posebne kamere. Danas se u svijetu tom tehnikom služe samo Nada Žiljak i restauratorica dr Diana Nazor

    Nada Žiljak istražuje odnose bojila i njihove mogućnosti manipulacije stvaranja novog, do sad nepoznatog, neistraženog i nikad prije stvorenog IR slikarstva. Stvoriti tako nešto , krenuti u istraživanja bojila i njihovih odaziva na vidljivo i nevidljivo svjetlo, ući u to uzbudljivo polje nevidljivog i podrediti ga sebi i svom stvaralaštvu, dati mu smisao i estetiku, to je temeljna misija Nade Žiljak.

    I u najnovijem Infrared slikarstvu Nada Žiljak je istražila mogućnost raznih tehnika u akvarelu, keramici, na papiru i na platnu . Nada Žiljak trajno vodi svoje gledateljstvo na put mašte, na intelektualni užitak gledanja i doživljaja kolorizma i razigranih motiva, te IR slikarstvom nadograđuje tu svoju trajnu nakanu; da ugodi oku, te da potakne intelektualnu znatiželju za skrivenim sadržajima svojih (dvo)slika.
    Infrared slikarstvo Nade Žiljak inovacija u Noći muzeja
    Izložba Infrared slika Nade Žiljak može se pogledati do 10. ožujka a radno vrijeme Galerije u Svetom Ivanu Zelini je radnim danom od 17 do 20 sati a subotom i nedjeljom od 10 do 18 sati.



  • Ivo Šebalj, Slikarski memento (1994. – 2001.)

    Ivo Šebalj, Slikarski memento (1994. – 2001.)




    vrijeme: 18.04.2019. - 26.05.2019.
    mjesto: Zagreb, Moderna galerija
    Izvor: https://www.moderna-galerija.hr

    Ivo Šebalj, Slikarski memento (1994. – 2001.)

    Moderna galerija 18. travnja premijerno će predstaviti niz slika Ive Šebalja, čak 5 monumentalnih diptiha i triptiha koje je ovaj umjetnik samotnjak iznimne stvaralačke snage i samozatajne prirode ostvario u razdoblju od 1994. do 2001.
    Izložba će prezentirati ukupno 52 djela iz posljednjeg stvaralačkog razdoblja umjetnika koji je samosvojnim apstraktnim izrazom sazdanim prema vlastitim misaonim, moralnim, estetskim i metijerskim načelima potvrdio povijesnu ulogu u hrvatskom slikarstvu 20. stoljeća. U autorskoj koncepciji arhitekta Nenada Fabijanića i slikarovog monografa Zdenka Rusa te Biserke Rauter Plančić, ravnateljice Moderne galerije bit će prikazane uljane slike, studije i crteži nastali devedesetih godina prošloga stoljeća, kao i javnosti dosad posve nepoznat umjetnikov diptih „Moj memento na barbarstvo u crkvi u Kninu“, ostvarenje kojim je autor reagirao na strahovita ratna stradanja ljudi i krajeva razornim djelovanjem barbara na kninskom području.
    Uz Šebaljeva djela bit će izložen i pougljeni drveni kip Presvetog Srca Isusovog nastao na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, a koji je 1993. stradao u paležu samostanske crkve sv. Ante u Kninu, te kao posebni dodaci obojana staklena skulptura Raoula Goldonija, Jezgra 7 iz 1967. i brončani Portret Šebalja iz 1966., kipara Ivana Sabolića iz fundusa zagrebačke Moderne galerije.
    Vizualni identitet i grafički dizajn izložbe potpisuju Rašić + Vrabec, a u Modernoj galeriji moći će se razgledati do 26. svibnja. Pratit će je bogato ilustriran katalog s tekstovima autorskog tima.

    Šebalj i ja, čvrsto utemeljen odnos koji traje. Bio sam svjedokom njegove mudre suzdržanosti, stabilna morala, jasnoće u stavu, čvrstine u krhkosti. Od našega prvog susreta postao je personom koju je valjalo slijediti.
    Nenad Fabijanić iz teksta u katalogu izložbe
    Zagreb, 1. kolovoza 2018.

    … Samoprijegoran u radu kao rijetko tko u našemu slikarstvu, Ivo Šebalj, umjetnik samotnjak iznimne stvaralačke snage i samozatajne, a dostojanstvene prirode, od 1995. do prije samoga kraja produbljivao je rekvijemski ton svoga u cijelosti moćnoga štafelajnog slikarstva. Rezultat tog atelijerskoga rada i svojstvene mu mislilačke prirode sugestivni je slikarski memento kojemu po energijskome naboju što iskrsava s uprizorenih nasrtaja tamne strane stvarnosti, po imaginativnosti i osobito po supstancijalnome kromatskom slikarskom izrazu ne vidim premca u slikarstvu njegovih suvremenika.
    Biserka Rauter Plančić, iz teksta u katalogu izložbe

    …Dugo smo pokušavali i još uvijek pokušavamo dokučiti što je to u Šebaljevu slikarstvu, koje je naišlo na tako jednoglasno i zdušno prihvaćanje i priznanje. Ostajemo i dalje pri ocjeni koju smo sročili u jednome svome tekstu iz 2003. godine, a glasi: Uvijek sam imao osjećaj da njegovo slikarstvo na neki način proklizava kroz vrijeme, izmiče uobičajenim mjerilima o inovaciji i zastarijevanju. Tajna je možda u tome što njegova slikarska poetika nikada nije bila vezana uz neki opći pravac ili pokret, pa nije ni dijelila sudbinu sveprisutne dominacije i neumitnog utrnuća. Njezin je položaj bio „između“, bila je u „međuvremenu“, doticala je sva slikarska vremena i ni jednu posebno.
    Zdenko Rus iz teksta u katalogu izložbe

    Foto: Goran Vranić©Moderna galerija, Zagreb

  • Izložba "KOJA JE TVOJA FREKVENCIJA?"

    Izložba "KOJA JE TVOJA FREKVENCIJA?"

    Izlažu: Mercedes Bratoš, Ivana Ožetski, Vesna Šantak

    Izložba


    mjesto : Muzej Prigorja, Trg Dragutina Domjanića 5, 10360 Sesvete
    vrijeme: 03. 07. 2020. do 20. 07. 2020.
    otvorenje: 03. 07. 2020. u 19.00 sati
    organizator: Muzej Prigorja 

     

    Otvorenje će se održati ispred Muzeja Prigorja: Ivana Ožetski izradit će sliku uz pomoć generatora frekvencija i predstaviti grafizam skriven u frekvencijama boja.

    Izložbom u Muzeju Prigorja tri hrvatske vizualne umjetnice: Mercedes Bratoš, Ivana Ožetski i Vesna Šantak, otkrivaju svoju stvaralačku frekvenciju, potičući nas da, izlažući se pozitivnom "zračenju" njihove umjetnosti, otkrijemo vlastitu te se ukoliko je potrebno, namjestimo na onu višu i pozitivniju frekvenciju. Inspirirani radom, tj. ciklusom Ivane Ožetski simboličnog naziva "What is Your Frequency?", predstavljamo recentne uratke ovih triju autorica pod okriljem teze kojom sama Ivana opisuje svoj rad: "Sve oko nas uključujući i nas same energija je napravljena od valova različite dužine koji vibriraju na različitim frekvencijama, a naš mozak je prevoditelj i ima sposobnost interpretiranja frekvencija u ono što osjetilima percipiramo kao fizičku realnost. U tome nam nerijetko pomaže tehnologija (- i razne tehnike) kako bismo različite pojave sproveli u druge medije i time ih učinili vidljivima" (iz predgovora Sande Stanaćev Bajzek).

    Izložba se može razgledati do 20. srpnja 2020. godine. Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske

  • Izložba akademske umjetnice Ive Šarić "Krugorezi"

    Izložba akademske umjetnice Ive Šarić "Krugorezi"

     

    vrijeme: 13. rujna 2019. u 20 sati
    mjesto: Mala dvorana Galerije Prica, Pučko otvoreno učilište Samobor, Trg Matice hrvatske 6, Samobor

    Na izložbi će posjetitelji moći razgledati izbor radova iz ciklusa Krugorezi, kojeg Iva Šarić kontinuirano stvara, razvija i širi posljednjih dvanaest godina. Radovi ukazuju na nevjerojatnu inovativnost i imaginaciju autorice.
    Osnovni gradivni element je linija, dok temelj čini forma kruga često smještena na kvadratnu podlogu. Polje djelovanja tako postaje otvoreni plošni prostor unutar kojeg promjena ritma, zgusnutost formi, zasićenost boje,
    te dinamika samih gradivnih elemenata iniciraju optičke podražaje i definiraju konačnu percepciju rada.

    Izložba akademske umjetnice Ive Šarić

    KRUGOREZI

    Krug nema početak ni kraj, on predstavlja univerzalni simbol potpunosti, vječnosti i savršenstva. Njegova beskonačnost, savršenost i homogenost poslužila je kao idealna polazišna točka u istraživanju beskrajnih likovnih varijacija u radu Ive Šarić.

    Grafička tehnika linoreza tako postaje područje likovnog eksperimenta u procesu kontinuiranog istraživanja mogućnosti strukturiranja i restrukturiranja osnovnog elementa – kruga. Svođenjem prikaza na likovnu bît utemeljenu na odnosima linija, boja i ploha otvara se mogućnost percepcije i doživljaja likovnog djela na temelju vibrantnih struktura čiji dominantan ritmički element definira konačan karakter pojedinog djela. Kontinuirano istraživanje praćeno eksperimentima čini sâm proces rada i njegov konačan ishod krajnje nepredvidljivim što ostavlja slobodan prostor za izmjene koje povremeno mijenjaju i početnu ideju. Svaki rad u konačnici predstavlja zaseban vizualni doživljaj čiju dinamiku određuje rekomponiranje osnovne zamisli.

    Izbor radova iz ciklusa Krugorezi, kojeg Iva Šarić kontinuirano stvara, razvija i širi posljednjih dvanaest godina, ukazuje na njezinu nevjerojatnu inovativnost i imaginaciju. Osnovni gradivni element je linija, dok temelj čini forma kruga često smještena na kvadratnu podlogu. Polje djelovanja tako postaje otvoreni plošni prostor unutar kojeg promjena ritma, zgusnutost formi, zasićenost boje, te dinamika samih gradivnih elemenata iniciraju optičke podražaje i definiraju konačnu percepciju rada.

    Unutar ciklusa pojedine serije radova dodatno razrađuju varijacije na temu kruga. Handoffset CMYK radovi sastavljeni od devet segmenata, izvedeni u grafičkoj tehnici linoreza i pečata definirani su jednom tematskom bojom: plavom, žutom, crnom ili crvenom. Podlogu čine kvadratni segmenti, dok krugovi predstavljaju akcente, ali ujedno i gradivne elemente obrisa kružnice čiju jezgru čini skup manjih krugova. Konačan karakter radu daje dominantna boja, dok ritam definiraju pečatom otisnuti manji krugovi koji čine strukturu kompozicije. Handoffset CMYK (C) i Handoffset CMYK (Y) zorno prikazuju kako djela sastavljena od istih gradivnih elemenata mogu rezultirati posve drugačijim ritmom i karakterom kompozicije.

    Proces razmišljanja o novim kompozicijama sastavljenim od uobičajenih elemenata često rezultira radovima koji predstavljaju dvije varijante istog koncepta utemeljenog na sličnostima ili suprotnostima. Primjerice, manji akromatski linorezi kvadratne forme ostvaruju komunikaciju kroz ritam krugova u bijeloj, sivoj ili crnoj boji. Cijelo kretanje u radu Kompozicija Auravnotežuje bijela kružnica koja poput negativna prekriva dio unutar tamnog kvadrata. Manji bijeli krugovi se tek naziru kroz opnu kružnice, dok crni prodiru u prvi plan. Kompozicija B svojevrsni je antipod Kompoziciji A. Podloga kvadrata je svjetlija, veća je koncentracija bijelih krugova, a kružnica je pozicionirana ispod, a ne preko putanje crnih i bijelih krugova. Kompozicija B i Kompozicija R varijacije su istog koncepta utemeljene na sličnosti i zorno prikazuju koliki utjecaj boja i zasićenost podloge mogu imati na konačan karakter rada. Kvadrat sastavljen od četiri jednaka segmenta objedinjen je kružnicom u središtu kompozicije. Upliv jedne boje "oživljava" akromatsku paletu, pa tako plava boja dodatno potencira sivu podlogu što rezultira tonski usklađenom Kompozicijom B, dok u Kompoziciji R crvena boja akcentuira toplinu zemljanih tonova stvarajući dojam gušće zasićenosti rada.

    Ritam likovnog djela smatra se najdirektnijom projekcijom umjetnikove ličnosti kazao je Matko Peić obrazloživši kako simetrija i proporcija svoju podlogu nalaze u racionalnom dijelu umjetnikove svijesti, dok ritam svoj korijen pronalazi u podsvjesnom dijelu umjetničke ličnosti i predstavlja osnovni puls ljudskog bića. Koliko je ritam doista važan kao najiskreniji dio likovnog djela govori rad Blue-S nastao u kombiniranoj tehnici linoreza i pečata. Djelo tonski objedinjuje crnu, sivu, plavu i bijelu boju, kvadrati su ispunjeni krugovima i kružnica je izmještena iz središta. Gusti ritam i blagi tonski prijelazi stvaraju vibrantnu višeslojnu površinu. Igra boja u kojoj su bijeli krugovi pozicionirani na crnoj pozadini, plavkasti tonovi na sivoj i crni na plavoj uravnotežuju cijelu kompoziciju dajući joj profinjenu i krajnje suptilnu, gotovo baršunastu notu vizualnog podražaja. Koliko je riječ o podsvjesnom osjećanju djela govori i činjenica da je autorica po završetku rada osvijestila poveznicu s istoimenim glazbenim stilom. Blue-S je sastavljen od 12 segmenata koji čine cjelinu kao što strukturu bluesa najčešće čini 12 taktova koji se ponavljaju. Kao što sâm naziv rada naznačuje, djelom dominiraju plavi tonovi, dok se blues temelji na uporabi "plavih nota". I kao što glazbenik osjećaje projicira u notne zapise, tako Iva Šarić koristi ritam kao izvornu projekciju vlastitog osjećanja koje prilikom stvaralačkog procesa prenosi u primijenjene likovne elemente.  

    Zadržavajući se u polju istih gradivnih elemenata dolazi do promjene u samoj strukturi djela u radovima Red moves i Gra(y)vity of the rainy night. Podloga kvadratnog polja po prvi put ispunjena je gusto nanizanim linijama koje svojim međusobnim presijecanjem stvaraju jake nasuprotne silnice. Snažno gibanje unutar pojedinog kvadratnog segmenta uravnoteženo je formom kruga koji čini težište unutar kompozicije. Krugovi većih i manjih dimenzija, svjetlijih i tamnijih tonova određuju ritam stalnog kretanja unutar zgusnutog polja linija.

    Stvaralački proces Ive Šarić iniciran istraživačkim nervom koji omogućuje izvornost u načinu izražavanja rezultirao je i mnogim interaktivnim radovima koji unutar sebe propituju mogućnost definiranja konačnog broja varijacija unutar jednog djela. Rad 27!4²⁷ je triptih sastavljen od tri metalne ploče i 27 kvadrata s grafičkim otiskom izrađenim u tehnici pečata. Naziv rada označava broj mogućih rekompozicija, a posjetiteljima je pružena mogućnost višestrukog preslagivanja segmenata unutar prezentiranih ploča. Početna pozicija prikazuje tri kruga u žutoj, crvenoj i plavoj boji koja su ispresijecana okomitim crnim linijama. Svaki krug je ispunjen mrljastim točkama boje. Većom ili manjom koncentracijom mrlja otvara se mogućnost oblikovanja volumena unutar kruga. Riječ je o interaktivnoj instalaciji koja je izvedena grafičkim postupkom, ali u konačnici poprima naglašeno slikarski karakter. Sličan primjer pronalazimo u radu RGB koji utjelovljuje vrhunac strpljivosti, ustrajnosti i dosljednosti u izvedbi sâmog djela. Široka lepeza boja zastupljena je kroz ponavljajući element kvadrata kao osnovnog gradivnog elementa slike. Obojeni kvadrati okomitim nizanjem razrađuju široku paletu tonskih raspona unutar jedne boje, dok objedinjeni u kružnicu unutar veće kružnice prekidaju očekivani kontinuitet, te tonski oblikuju volumen unutar volumena. Prezentacija nevjerojatne snage repetitivnosti, gustoće, kolorita, podražaja, optičke iluzije i bogatstva likovnosti koncentrirana je u ovom radu. Iva Šarić je djelo RGB u potpunosti izradila ručno, kvadrat po kvadrat, upotrebom grafičkih pomagala poput matrica i šablona. Ručni princip izrade čini ga jedinstvenim i neponovljivim umjetničkim djelom koje bismo mogli okarakterizirati kao sliku izrađenu klasičnim i eksperimentalnim grafičkim postupcima.

    Svi predstavljeni radovi sadrže više vizualnih doživljaja temeljenih na suptilnim promjenama koje nisu uvijek na prvu vidljive, a često ovise o svjetlosti i kretanju promatrača. Pojedini radovi djeluju poput binarnih sustava, spleta matrica i kodova, odnosno tajnog pisma koje ostaje na promatraču da ga dekodira. Ovisno o angažmanu pojedinca samostalnom analizom niza detalja i optičkih podražaja moguće je u okviru kompleksnog i višeslojnog gledanja otkriti očekivanja i razočaranja, jednostavnosti i složenosti, ali i maksimalnu predanost i posvećenost autorice prilikom izrade prezentiranog ciklusa. U konačnici, "stvarnost slike je zrcalo misli", pa tako predstavljeni radovi zrcale život pretočen u vječnost prizora na grafikama koje su univerzalni odraz svevremenog.

                                                               Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.



  • Izložba Božidara Delaća "Stazama mog života"

    Izložba Božidara Delaća "Stazama mog života"

    vrijeme: 23.03. u 19 sati
    mjesto: prostor Knjižnice i čitaonice Popovača

    ...rođeni je Zagrepčanin, koji zadnjih godina živi i stvara u Popovači. Slikarstvom se bavi više od 40 godina. Svoje osnovno likovno obrazovanje stekao je u „Likovnom centru Zagreb“, pod vodstvom poznatih akademskih slikara.

    Kao dugogodišnji član „Grupe 69“ sudjelovao je na više od 30 izložbi što samostalnih što grupnih te aukcija; kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu.

    Doselivši se u Moslavinu, uključuje se u rad likovnog društva „Moslavački krug“ te postavlja svoju retrospektivnu izložbu slika 2012. godine u Kutini. Tijekom 2013.godine prelazi u PULS „Moslavački štrk“.

    Sudjelovao je na 4 Međunarodne izložbe minijatura u Popovači, međunarodnom projektu „Anđeli mira, Anđeli svijeta“ , dva puta su mu radovi odabrani i pohvaljeni od strane Hrvatskog sabora likovne kulture.

    Izložba Božidara Delaća

    Izložba Božidara Delaća

    Izložba Božidara Delaća

  • Izložba Duška Šibla i Željka Čurčića "Zajedničke dimenzije"

    Izložba Duška Šibla i Željka Čurčića "Zajedničke dimenzije"

    vrijeme: 14.12.2019 u 18 sati
    mjesto: Galerija - Atelijer Žana - Byod, Ul. Andrije Štangera 41, Opatija

    Izložba Duška Šibla i Željka Čurčića

  • Izložba Elene Klaričić Kučanin "Putopisni tlocrti"

    Izložba Elene Klaričić Kučanin "Putopisni tlocrti"

    putopisni_tlocrti

    Izložba se otvara u četvrtak, 06. kolovoza 2020. u galeriji „Studio-21-“u 20:00 sati, a moći će se pogledati do 20. kolovoza 2020. Veselimo se Vašem dolasku!

     

    IZ PREDGOVORA IZLOŽBE:

    "Ono smo što vidimo. Svatko tko gleda vidi ponešto drukčije i vidi nešto drugo. Gledati znači jedno a vidjeti znači nešto potpuno drugo. Umjetnik ima svoju unutarnju viziju koju pokušava zabilježiti i učiniti vidljivom i trajnom. Pritom se služi sebi svojstvenim načinom i sredstvima. Slikarstvo je jedan od tih načina. Elena Klaričić gradi svoj vlastiti slikarski svijet. Nikada se ono izvanjsko u potpunosti ne može preklopiti s onim unutarnjim. Ta nemogućnost ponekad zna biti frustrirajuća. Puno toga je teško ili nemoguće izrazit, puno toga ostaje nedorečeno. Ali upravo ta nedorečenost pruža divnu mogućnost onome koji promatra umjetničko djelo da sâm dovrši ono što je umjetnik započeo, da svatko za sebe doda svoje osobno značenje, da upiše jedinstveno iskustvo i doživljaj svijeta. Što, dakle, možemo vidjeti na Eleninim slikama? Naše su asocijacije uvijek vezane uz ono što poznajemo, ono za čime žudimo ili ono čega se bojimo. Ovisno o raspoloženju i o čovjeku. To može biti brodovlje, leut gledan iz zraka, može biti ženski lik, kao i Barbara u pjesmi Ivana Slamniga za koju ispočetka ne znamo je li u pitanju brod ili žena. No, može biti i sve ono što nam naša mašta učini na volju. Elena ležerno i slobodno nanosi boju na podlogu, ona se igra mrljama raznih oblika, izvlači drhtave i nemirne linije koje nam katkada tek daju naslutiti o čemu se zapravo radi. Riječ je o odsustvu doslovnosti. To Elenu svakako čini zrelom slikaricom. Izbjegla je opasnu zamku. Slike su naizgled nedovršene i kao takve ostavljene promatraču da ih sam dovrši. Kažem naizgled jer one su u stvari itekako dovršene ali su uza sve to zahvaljujući toj i takvoj „nedovršenosti“ uspjele zadržati i određenu likovnu svježinu. Tu se krije sva ljepota i sva magija umjetnosti. Slika je samo povod da osjetimo nešto što nosimo u sebi, da prepoznamo objekt svoje žudnje ili da naprosto u tišini svojih najdubljih osjećaja, bez ikakvog posebnog opravdanja uživamo u slici baš onako kao što uživamo i u lijepom sunčanom danu."
    Hrvoje Marko Peruzović

    Izvor: https://www.facebook.com/events/711587309402681/

  • Izložba fotografija članova i prijatelja HDLU Zagreb: ”Mitska dimenzija grada i urbane legende” u Maloj galeriji Ekonomskog fakulteta u Ljubljani

    Izložba fotografija članova i prijatelja HDLU Zagreb: ”Mitska dimenzija grada i urbane legende” u Maloj galeriji Ekonomskog fakulteta u Ljubljani

     

    U Maloj galeriji Ekonomskog fakulteta u Ljubljani (Kardeljeva ploščad 17, Ljubljana), od 13. srpnja do 3. rujna 2018. moći će se pogledati skupna izložba fotografija članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ”Mitska dimenzija grada i urbane legende”. Projekt ”Mitska dimenzija grada i urbane legende” u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb zamišljen je kao fotografska izložba, koja će se svake godine nadopunjavati kroz promišljanja autora koji bilježe zapise sa ulica svojih gradova, hvatajući u njima trenutke kolektivnih sjećanja i osobne priče o odrastanju unutar urbane generacijske poetike. Prvi ciklus ove izložbe bio je predstavljen u Zagrebu 2017. godine u Fotogaleriji Dubrava, a sada ga predstavljamo u Maloj galeriji Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, sa novim fotografijama koje su u međuvremenu nastale.
    Izlagači: Andro Banovac, Antonija Cesarec, Tihomir Cirkvenčić, Krešimira Gojanović, Čedomil Gros, Biljana Knebl, Ivana Kolić, Alfred Freddy Krupa, Stjepan Kulfa, Krešimir Radas, Sonja Šimatić i Robert Štimec.

    Krećući se kroz društvene tranzicije i transformacije gradskih prostora kojima smo svjedočili, kroz tu dvojnost kolektivnog i individualnog, starog i novog, mita i urbane legende, nastajale su fotografske priče, kao svojevrsno osobno putovanje svakog autora u potrazi za onim magičnim trenucima, koji predstavljaju moderni folklor neke urbane sredine.

    Kao vječiti nomadi, građani putuju u vremenu i prostoru na samotnim prometnicama, na kojima su generacije mladih čekale autobus nakon noćnih izlazaka kao na fotografiji Andre Banovca, ili su se gubili nezamijećeni u bijelim siluetama, kroz krvotok širokih raskršća na fotografijama Antonije Cesarec.

    Podrumski prozori sa svojim strukturama na fotografijama Stjepana Kulfe pričaju nam o ostavštini ručnih radova starih majstora kovanog željeza i usmjeravaju naš pogled prema podzemnim gradskim skrovištima, u koja odlažemo stvari naslijeđene od predaka. Na fotografijama Alfreda F. Krupe, sablasne ruševine kuća podsjećaju nas na gubitke u tranzicijskim previranjima, dok njegova sjena ispod zastave na pomalo ironičan, simbolički način asocira na prolaznost različitih političkih režima, koji su također ostavljali traga i na naše građanske živote.

    Gradske priče iz prošlosti pretapaju se sa psihodeličnim prizorima neonskih reklama, pri čemu se one prenose kroz neformalna druženja poznanika u šetnjama po skrivenim uličicama, u susretu sa ispranim, od vremena rastočenim skulpturama na gradskim grobljima i u likovima kamenog bestijarija na fasadama zgrada, koje fotografira Ivana Kolić.

    Sonja Šimatić obilazi napuštene prostore trgovina i prazne izloge u zagrebačkoj Ilici da nas podsjeti kako je bilo nekad, a Robert Štimec fotografira gradske spomenike i fontane iz različitih kuteva, pod različitim osvjetljenjima, otkrivajući uvijek iznova nove detalje i perspektive.

    Biljana Knebl prikazuje nam dinamične kompozicije sa gradskih ulica ukrašenih grafitima i plakatima, šetnju građana ispod starinskih fenjera i magleno zimsko jutro na Savi, dok se Tihomir Cirkvenčić nostalgično vraća u prošlost, fotografirajući stari auto u snijegu i detalj bicikla naslonjenog na zid zgrade. Čedomil Gros fotografira krovove istarskih gradića i zidine opkoljene morem kao neprolaznu baštinu, a Krešimir Radas zapaža zanimljive kolorističke detalje na pročeljima socijalističkih ‘’limenki’’, sa gusto naredanim prozorima bez balkona.

    Gradovi tako dišu svojim pulsom u slojevima prohujalih vremena, koja su iza sebe ostavljala zapise u materiji građevina, jednako kao i u duhovnoj atmosferi nekih gradskih prostora, koji su danas ispunjeni bogatom simbolikom. Gradske ulice vibriraju u našim sjećanjima, obojane finim nijansama osobnih doživljaja, uspomenama iz mladosti na prve izlaske, prve ljubavi, vjenčanja, rođenja, jednako kao i posljednje ispraćaje voljenih na gradskim počivalištima, u lokalima kroz koje smo prolazili, praćeni zaboravljenim pjesmama uličnih svirača.

    Svaka od tih osobnih priča biva utkana u ritam grada, zaustavljena u vremenu kao jedan slikoviti trenutak koji se više nikada neće vratiti, ali će ostati poput memorijskog zapisa za buduće generacije, pri čemu će se mitologija nekog grada uvijek iznova nadopunjavati i pozivati nas na istraživanje, ali i odmak od prošlosti, kroz kritičke usporedbe kulture građanskog življenja u različitim vremenima i političkim režimima.

    U svoj toj užurbanosti suvremenog života, grad je postao i živi organizam koji se stalno transformira i raste sa svojim stanovništvom, dok građevine i ulice postaju nijemi svjedoci protoka vremena, podsjećajući nas na cikluse života kroz koje smo putovali i otkrivali prostore oko sebe, ali i unutar sebe, kroz tkanja vlastitih uspomena u dodiru sa urbanim pejzažima.

    mr. art Krešimira Gojanović, ak. slik. graf



  • Izložba ilustracija - Maja Kastelic, Milanka Fabjančič, Hana Stupica

    Izložba ilustracija - Maja Kastelic, Milanka Fabjančič, Hana Stupica

     

    OBLIKOVANJE IMAGINACIJE

    Izložba ilustracija - Maja Kastelic, Milanka Fabjančič, Hana Stupica

    Galerija Zuccato, Decumanus 34, Narodni trg 1, Poreč
    trajanje izložbe: 25. 4. – 15. 6. 2019.
    radno vrijeme galerije: svakim danom od 10 – 12 i od 17 – 20 sati
    Nedjeljom i blagdanima zatvoreno

    Skupna izložba vodećih slovenskih ilustratorica mlađe generacije.
    Nagrađivane autorice svojim su radom obilježile dječju književnu produkciju i već su nakon izlaska s akademije likovnih umjetnosti u Ljubljani zaplijenile pažnju javnosti brojnim prestižnim nagradama i priznanjima.

    Opširnije: https://www.poup.hr/

  • Izložba Ivone Šimunović "Rascjepi stvarnosti"

    Izložba Ivone Šimunović "Rascjepi stvarnosti"

    Izložba Ivone Šimunović

    vrijeme: 13.08.2020. - 30.09.2020.
    mjesto: Dubrovnik, Galerija Dulčić Masle Pulitika
    izvor: https://www.dubrovnikinsider.hr/

    Dubrovačka akademska slikarica Ivona Šimunović svojim će se radovima objedinjenim zajedničkim nazivom „Rascjepi stvarnosti“ u jednom sasvim novom svjetlu ponovno predstaviti publici i to u Galeriji Dulčić Masle Pulitika. Otvorenje je predviđeno za četvrtak, 13. kolovoza u 21 sat.

    Kustosica izložbe, Jelena Tamindžija o izložbi i radu umjetnice, u izložbenom katalogu između ostaloga zapisuje: „Strah od rascjepa stvarnosti i promatranja vanjskog prostora kroz otvor Platonove špilje pojedinca paralizira od prihvaćanja polivalentnosti čovjekove prirode i vlastitih rascjepa kao dijela narativa. Zatomljivanje misli, govora i osjećaja rezultira ponovnim stvaranjem nekontroliranog kaosa i težnjom za povezivanjem fragmenata. Šimunović svjesno prihvaća ovaj prividni kaos kao inherentan čovjekovoj prirodi i kao pokretač za struju misli koja će utjeloviti ovaj misaoni proces velikim platnima. Radovi koji prkose prihvaćanju jedne odrednice postavljaju se na otvor špilje pokazujući na više svjetova i njihovih čitanja. Ulogu prijevoda preuzimaju apstraktni oblici koji kao Roschachova mrlja upravo propituju status quo stvarnosti, parajući je buntovno i nepredvidljivo poput naleta bure, stvarajući rascjepe unutar kojih pronalazimo sebe, nikad do kraja definirane i nikad do kraja shvaćene. Prostor rascjepa predstavlja se kao prostor slobode unutar naizgled definirane stvarnosti gdje pojedini izvučeni fragmenti iznose priču, dublju od naizgled kompaktne cjeline čovjekove psihe. Cjeline koja svoju fragilnost pronalazi upravo u našim vlastitim rascjepima.“

     

    Biografija:

    Ivona Šimunović rođena je u Dubrovniku 1979. godine gdje je završila srednju Umjetničku školu Luke Sorkočevića, smjer slikarski dizajner. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2002. u klasi profesora Zlatka Kauzlarića Atača. Osim slikarskim bavi se i pedagoškim radom. Radila je kao nastavnica Likovne kulture u osnovnoj školi, voditeljica brojnih likovnih radionica za djecu i odrasle te trenutno radi kao muzejska pedagoginja u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 2006. Izlagala je na samostalnim i grupnim izložbama u Dubrovniku, Pagu, Lopudu, na projektu Vizura Aperta na Pelješcu 2018. godine. Živi i radi u Dubrovniku.

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.

NAVIGACIJA