• Izložba Krešimire Gojanović ”Mala retrospektiva”

    Izložba Krešimire Gojanović "Mala retrospektiva"

    Izvor: https://likumzg.wordpress.com/

    Izložba Krešimire Gojanović ”Mala retrospektiva”

    U Galeriji Vladimir Filakovac (Kulturni centar, Dubrava 51 a, Zagreb) u ponedjeljak, 5. srpnja 2021. u 20 sati otvara se izložba akademske slikarice Krešimire Gojanović pod nazivom ”Mala retrospektiva”. Izložbu će otvoriti voditelj galerije Vladimir Filakovac, Svebor Vidmar, a moći će se pogledati do 30. srpnja 2021., radnim danom od 10 do 20 sati, ulaz je slobodan. Otvorenje izložbe održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama.

    Iz predgovora Svebora Vidmara: U borbi protiv carstva sjena

    Već u doba antičke Grčke, mitološke priče su ondašnjem puku, bez obzira radilo se o plemenitima ili robovima, predstavljale na metafizičkoj razini sve njihove egzistencijalne težnje nad čijim sudbinama su neprestano bdjeli strogi bogovi s Olimpa. Miješali su im se bez zadrške u život, stvarajući pritom različite prepreke i probleme. Ako bi se pojedini zadatci u njihovoj režiji uspješno obavili ili ne obavili, to bi rezultiralo besmrtnom slavom ili smrću. Pojedini od tih sretnika bili su opjevani kao heroji i ovjenčani lovorikama za buduće naraštaje (sjetimo se samo poluboga Herakla), dok bi ostali, s manje sreće, završili u Hadu, podzemnom svijetu.

    Prisjetimo li se svih tih poznatih priča o Perzefoni, Ikaru, Akteonu, Ahileju…, zamijetit ćemo sve te potresne sudbine i činilo se da će navedeni protagonisti uspjeti u svom naumu pobjede okolnog svijeta, no Kairos – bog sreće, u posljednjem trenutku bi im se izmaknuo, sve upropastivši. Takva drama, u kojoj komedija i tragedija idu ruku pod ruku, opisujući osjećaje kao što su strah, čast, strast, ljubomora, umišljenost, mržnja, bijes, osveta…, viđena je znatno kasnije, u Shakespeareovo doba.

    Mitološke priče su i na simboličnoj razini progovarale o sazrijevanju mladića ili djevojke u odgovornog muškarca ili ženu koji snose posljedice za svoja djela ili nedjela. Na taj su se način, uz pomoć univerzalne poruke, obrazovali ljudi, s namjerom da dosegnu sklad s vlastitim okruženjem. One su se bavile i drugim temama kao što je postanak svemira, pojedinih nebeskih tijela, prirodnih pojava, za koje u ono vrijeme nije bilo logičkoga objašnjenja…. Upravo takve legende, očuvane usmenom predajom, omogućile su pojedincima bolje upoznati vlastite sklonosti, dobre ili loše, koje su im mogle koristiti ili kasnije postati prijetnja za daljnji napredak i opstanak.

    Sam je mit tako sveden na simbol kojega treba dešifrirati u unutarnjoj psihi slušatelja, ovoga puta gledatelja, dok promatramo bogat opus slika i crteža Krešimire Gojanović. Tako njezini radovi kao i mitološke priče kojima je inspirirana, postaju mjesto susreta vidljivog i nevidljivog svijeta, miješajući pritom različite stilove, naglašeno kontrastirajući primarne i komplementarne boje s crnom nebojom, kao i stilizirane, maštovite figurativne prikaze s nefigurativnim motivima.

    Umjetnica s lakoćom slika plohe svijetlih tonova nalik vitrajima na koje zatim dodaje crnu prepoznatljivu, dekorativnu teksturu ornamentalnog karaktera. Na taj način pojačava dojam plošnosti. Krešimira slika poput šamana, svjesna svoje uloge sustvaratelja svijeta, stoga u tim radovima prepoznajemo i onu iskonsku sirovost kakvu tek viđamo u radovima art bruta, naivnoj umjetnosti, fantazmagoriji i psihodeličnom slikarstvu. U njezinom opusu nema većih eksperimenata i odskakanja formi, već je to umjetnost kontinuiteta koji postaje osobni zaštitni znak.

    Krešimira Gojanović svojim je stvaralaštvom kao malo koji suvremeni umjetnik na ekspresivan i autentičan način, alegorijama opisala položaj umjetnika u društvu, u kojem se miješaju interesi politike i odabranih pojedinaca na vrhu, nauštrb nesmetanog stvaralaštva koje slavi život. Tu treba prepoznati i njezino htijenje za poštovanjem spram onih institucija o kojem financijski ovisi i koje često i neuvijeno kritizira, kao istaknuti borac za pravdu na našoj likovnoj sceni.

    Svestrana umjetnica koja se, osim likovnošću, bavi i pisanjem predgovora, poezijom, ilustracijom, grafičkim dizajnom, fotografijom…, poput Prometeja nosi to teško breme na leđima kao glavna perjanica, želeći bezuspješno ujediniti sve umjetnike u državi, ne bi li postigli veća prava, kakva i zaslužuju. Često ide sama protiv sustava koji za nju predstavlja strašnog Minotaura. Beskompromisna na bilo kakvu nepravdu, voljeli je ili ne zbog toga, moramo ustvrditi da u toj bespoštednoj borbi ne mari za svoju karijeru i unutarnje, duhovno zdravlje. Preuzela je ulogu tragičara Ahileja iz Homerova epa Ilijade, koji se jednom prilikom obratio Odiseju: …da bi radije bio nadničar seoski nego vladar ljudima u carstvu sjena. Upravo taj naš stvarni prostor za Krešimiru postaje carstvo sjena u kojem su za uspjeh predodređene manipulacije s Olimpa na kojem su pojedinci na valu političke moći postali polubogovi, pojedini čak i više od toga, određujući smjer našeg kulturnog i društvenog života.

    Tu razdijeljenost osobnosti Krešimira često slika u motivu Kentaura. Taj polubog nije niti čovjek niti konj. Čak ih je i sam Homer opisao više kao zvijeri nego kao ljude. Njegova polovičnost ih je određivala i zbog toga su smatrani prijetnjom poradi svoje nepredvidljive, agresivne ćudi. Ali postoji i jedna iznimka. Najpoznatiji među njima zvao se Hiron, koji je za razliku od svoje braće bio inteligentno, civilizirano i ljubazno biće, veliki stručnjak za umjetnost, lov i medicinu, kao i za proricanje. Podučavao je brojne grčke junake od Ajanta do Tezeja. Imao je nevjerojatan dar s kojim je svojim učenicima pomagao ostvariti najveći potencijal.

    To nas podsjeća i na Krešimirinu ulogu predsjednice HDLU-a Zagreb, jer je svojim natječajnim izložbama nesebično omogućila brojnim umjetnicima da pokažu publici svoju darovitost, u trenutku kada za njihovo stvaralaštvo nije bilo većeg interesa. Time je utjecala na njihov daljnji nesmetani razvoj, čime je samo potvrdila smisao postojanja svoje vrijedne udruge. I sam poznati grčki filozof Platon je ustvrdio: Ljudi su kao zemlja, mogu vam pomoći da rastete kao osoba ili usporiti vaš rast i pretvoriti vas u obični korov.

    Još dvije godine dijeli Krešimiru od tridesete obljetnice njenoga stvaralaštva, ali upravo ova mala retrospektivna izložba slika i crteža na tragu je bolje valorizacije, jer joj se djela teško mogu ugurati u kakav stil, pokret ili umjetničku grupu. Ona prkosi vremenu, noseći plemenite ideje s kojima su bili zaokupljeni i stari Grci. Iz polja nadrealnog prešli su uz pomoć filozofije u realno, obogativši svjetsku civilizaciju svim svojim misaonim otkrićima, umjetnošću, ali i demokracijom – vladavinom prava. Na tom tragu treba promatrati i djela Krešimire Gojanović, buntovnice s razlogom, koja nam još štošta ima reći, bilo verbalno, pisano ili likovno.

    Svebor Vidmar

    Životopis

    Krešimira Gojanović rođena je 13. veljače 1970. godine u Osijeku. Godine 1989. završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, smjer Slikarstvo, a 1993. diplomirala je na Grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Ante Kuduza. Godine 2010. magistrirala je na ALUO Ljubljana, smjer Oblikovanje vizualnih komunikacija, pri mentoru prof. Milana Eriča, te je obranila magistarski rad Medijska kultura: tradicionalna umjetnost u klasičnim i suvremenim medijima.

    Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, te slovenskog društva BMG za promociju turizma i umjetnosti. Bila je članica HDLU-a od 1993. do 2017. godine, a 2015. godine s kolegama je osnovala novu strukovnu udrugu zagrebačkih likovnih umjetnika – HDLU Zagreb, u kojem od 2015. godine djeluje kao predsjednica. Izlagala je na 50 samostalnih izložbi i više od 100 skupnih žiriranih, u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je u brojnim likovnim kolonijama humanitarnog karaktera, a radovi joj se nalaze u fundusima više domaćih galerija i muzeja.

    Osim slikarstvom i grafikom, bavi se grafičkim i web dizajnom, fotografijom, ilustracijom, likovnim marketingom, te osmišljavanjem i organizacijom kreativnih, likovnih i dizajnerskih radionica za djecu i odrasle. Autorica je edukativnog programa za likovne umjetnike Vizualne komunikacije i kulturni marketing za profesionalne umjetnike, kojega je više puta izvodila u sklopu edukativnih aktivnosti različitih strukovnih udruga u kulturi. Djeluje i kao nezavisna kustosica od 2007. godine, piše likovne kritike i predgovore izložbama svojih kolega, te iza sebe ima 50-ak važnijih kustoskih projekata. Od 2015. godine autorica je i urednica internetskog portala Zagrebački likovni umjetnici, namijenjenog neprofitnoj kulturnoj promociji profesionalnih likovnih umjetnika iz Zagreba i Hrvatske.

     

  • Izložba Lade Tomašić "Moj atelier"

    Izložba Lade Tomašić "Moj atelier"

    Izložba Lade Tomašić

     

    Pozivamo vas na iznimno zanimljivu i jedinstvenu izložbu mlade autorice Lade Tomašić, koja virtuozno spaja likovnu(sliku) i primijenjenu umjetnost.

    Izložbu je organiziralo Narodno sveučilište "Sesvete", a postavljena je u Galeriji Oblok, Knjižnice Sesvete, gdje će se upriličiti i njezino otvorenje, u subotu, 8. svibnja, u 12 sati.

    Njezine tekstilne slike nastaju koncem kojim "crta" šivaćim strojem ili pak aplicira komade raznih tkanina, stvarajući unikatne sliko-kolaže koji su i umjetničko djelo ali i zanimljivi unikatni uratci kojima izrađuje odjevni predmet, lampu, prostirke il' pokrivaće...

    Izložbu je organiziralo Narodno sveučilište "Sesvete", a postavljena je u Galeriji Oblok, Knjižnice Sesvete, gdje će se upriličiti i njezino otvorenje, u subotu, 8. svibnja, u 12 sati.

  • Izložba likovnih radova Josipa Rončevića, Tare Beate Racz i Jurice Pušenjaka: "What condition my condition is in"

    Izložba likovnih radova Josipa Rončevića, Tare Beate Racz i Jurice Pušenjaka: "What condition my condition is in"

    mjesto održavanja: Udruga Zelene i plave Sesvete, Kelekova 2, Sesvete
    datum početka/završetka: 8. - 20. prosinca 2022. otvorenje: 8. prosinca u 19:00 sati
    organizator: Muzej Prigorja http://www.muzejprigorja.hr/

    Izložba likovnih radova Josipa Rončevića, Tare Beate Racz i Jurice Pušenjaka:
    Ono što spaja ove umjetnike je eros prema stvaralaštvu i eksperimenti s formom. U nizu dosadašnjih izložbi pokazali su vrlo ekspresivne i promišljene kompozicije koje su u maniri nekih od klasičnih hrvatskih modernista – Nives Kavurić Kurtović, Ordana Petlevskog, Ede Murtića. Osvježavajući postavke modernizma, ovi ih umjetnici moderniziraju i uključuju u tijekove najsuvremenije likovnosti, koja je nerijetko figurativna.

    Izložba osim njihovog stvaralačkog erosa pokazuje i njihov međusobni slikarski dijalog, međusobno ogledanje koje je rezultat zajedničkih promišljanja slikarstva i njegove uloge danas. - Feđa Gavrilović, autor izložbe

    Josip Rončević rođen je 1991. godine u Zadru, gdje je završio gimnaziju. Godine 2015. diplomirao na Grafičkom fakultetu u Zagrebu, a iste godine upisao je studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirao 2020. godine u klasi Igora Rončevića. Izlagao je na nekoliko skupnih i samostalnih izložbi.

    Tara Beata Racz rođena je 1991. u Zagrebu. Godine 2016. diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a godine 2019. diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dosad je izlagala na nizu skupnih i desetak samostalnih izložbi. Na 5. bijenalu slikarstva dobila je nagradu HPB-a za mladog umjetnika.

    Jurica Pušenjak rođen je u Zagrebu 1996., a završio je Likovnu akademiju u Zagrebu 2020. godine. Od 2018. godine djeluje kroz niz skupnih izložbi, a u travnju ove godine napravio je prvu samostalnu izložbu u Galeriji Bačva HDLU-a.

  • Izložba Lovre Jakšića - "Zapisi iz unutrašnjega kamenoloma"

    Izložba Lovre Jakšića - "Zapisi iz unutrašnjega kamenoloma"

    Izložba Lovre Jakšića -

    vrijeme: 05.08.2020. - 05.09.2020.
    mjesto: Bol na Braču

    Izložba akademskog kipara Lovre Jakšića „Zapisi iz unutrašnjega kamenoloma“ održava se u Galeriji umjetnina „Branislav Dešković“ u Bolu, od 5. kolovoza do 5. rujna 2020.

    Rođen 1981. godine, Jakšić je 2005. diplomirao na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu pod mentorstvom prof. Kažimira Hraste. Član je HULU-a Split, živi i radi u Donjem Humcu na otoku Braču i redovito izlaže u svojim galerijama „Jakšić“ u Splitu i na Braču.

  • Izložba Luke Kedže "TKO TU ŽIVI DVA"

    TKO TU ŽIVI DVA

    Izložba Luke Kedže

    Galerija Karas (Ulica kralja Zvonimira 58) u Zagrebu izlagačku sezonu počinje u utorak, 2.3.2021. izložbom LUKA KEDŽO: TKO TU ŽIVI DVA.


    Nika Šimičić u predgovoru izložbi među ostalim navodi: „Projekt se bazira na slojevitoj prostornoj instalaciji – svojevrsnom arhivu odbačenih predmeta, pronađenih u neposrednoj umjetnikovoj okolini, u kompleksu bivšeg tvorničkog kompleksa Paromlin. Ti predmeti sami po sebi imaju svoju povijest i memoriju. Ipak, transmutacijom, izmještanjem iz izvornog konteksta te reinterpretacijom, oni dobivaju novi život, redefiniraju svoje značenje, i postaju hibridna scenografija – intiman, poetičan prostorni imaginarij nekog neimenovanog stanara. U tom smislu, upravo prostor Galerije Karas, koja svojim izgledom i rasporedom prostorija podsjeća upravo na omanji stambeni prostor nekog imaginarnog stanara, idealan je za prezentaciju ovakvog tipa rada.

    Luka Kedžo(1986., Dubrovnik) je diplomirao 2011. godine na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu studij Snimanja, a 2014. godine je magistrirao na istoj akademiji studij Fotografije. Dobitnik je nagrade za najboljeg mladog autora na 46. Zagrebačkom salonu (2011.), Franco Jesurun nagrade na Trieste Contemporanea, Trst (2015.), te grand Prixa 33. Salona mladih u Zagrebu (2016.) Od 2010. godine izlaže na skupnim izložbama,a ovo mu je peto samostalno predstavljanje.
    Izložba će biti otvorena uz pridržavanje svih mjera i preporuka Nacionalnog stožera civilne zaštite, a može se pogledati do14.3.2021.

    Pripremio: Tomislav Radić

  • Izložba Luke Pešuna "Radite to u svoja četiri zida"

    Izložba Luke Pešuna "Radite to u svoja četiri zida"

    vrijeme: 19.06.2020. - 02.07.2020.
    mjesto: Zagreb, Avenija Marina Držića, na SZ dijelu križanja s Vukovarskom ulicom

     

    Izvor: https://www.facebook.com/events

    Izložba Luke Pešuna

    Radite to u svoja četiri zida“ postala je običajna norma izvedena iz sanitarnog naputka u novonastaloj globalnoj situaciji Covid-19 virusa, no svojedobno je to bila ekskluzivno homofobna krilatica, specifična za prostor Balkana. S njome se pokušava kontejnirati postojanje populacije koja odskače od društveno prihvaćenih normi. Unatoč mnogim pojavnostima koju homofobija neminovno ima, upravo je ona usađena u jeziku ta koju najlakše prepoznajemo. Ponekad izgovoreno, ponekad prešućeno; već čitanjem između redova možemo naslutiti što spomenuta krilatica implicira. Nepoćudno.
    Ipak, na stranu bogate imaginacije homofoba koji ovu krilaticu koriste, odlučio sam istražiti onaj dio stvarnosti koji je svakidašnji, sveprisutan. Stvarnost koju mnoge LGBTIQ+ osobe žive u procesu stvaranja ovog rada demistificirana je i meni samom. Parove i pojedine osobe unutar diplomske serije fotografija, rađene pod mentorstvom prof. Darije Petkovića na Katedri za fotografiju Akademije dramske umjetnosti, nalazimo u svakidašnjim radnjama poput kuhanja, spremanja, čitanja, pranja, spavanja i sl. Intiman prostor doma izlažem intruzivnom pogledu promatrača kojem sam nazivom serije potakao niz više ili manje svjesnih očekivanja s obzirom na konotacije koje sama krilatica „radite to u svoja četiri zida“ nosi sa sobom. Seksualnost unutar ove serije je implicitna te je čin izbjegavanja prikaza eksplicitnog svjestan oblik provokacije posredstvom odsustva očekivanog koje je kod promatrača prisutno kada se o ovoj temi progovara u vizualnom diskursu. Naglasak u procesu stvaranja bio je na tome da „mi“ govorimo o „nama“ te je svaki inscenirani prikaz rezultat suodnosa subjek(a)ta i umjetnika, poglavito razgovora koji bi prethodio odabiru scene, a kojem je zadaća bila istražiti radnje koje su prirodne fotografiranoj osobi unutar prostora doma u kojem prebiva(ju).
    Fotografija na billboardu otkriva trenutak jutarnje nježnosti između dvije osobe čiji odnos i identitet nije moguće u potpunosti dokučiti na osnovu prikazanog. Svaki detalj na njoj ipak polučuje niz pretpostavki od kojih je sigurno tek da se ne radi o konvencionalnom paru. Bez popratnog teksta koji bi ju kontekstualizirao fotografija je otvorena interpretacijama promatrača. Intencija postaje suočavanje s internaliziranim oblicima predrasuda koje misaono iznjedruju prilikom promatranja. Billboard kao mjesto/način izlaganja fascinira me od upoznavanja s radom Untitled (1991.) Felix Gonzales-Torresa koji je poslužio kao inspiracija za evociranje sentimenta intimnosti ovog rada.

    Luka Pešun

    Luka Pešun rođen je 1990. u Brezovici. Nakon dodiplomskog studija modnog dizajna na TTF-u, 2019. završava diplomski studij fotografije na Akademiji dramske umjetnosti. Dobitnik je Rektorove nagrade za veliki znanstveni i umjetnički grupni rad na predstavi Agrippina, 2016. Sudjelovao je na grupnim izložbama studenata ADU – Nova Imena 2016. i 2017. godine. 2016. izlagao je seriju naziva Dlaka na izložbi ISPIT u Galeriji SC. Diplomskim radom Radite to u svoja četiri zida, koji je kao serija fotografija prezentiran na izložbi u Galeriji f8 2019., obuhvatio je širi društveni kontekst pozicije LGBTIQ+ pojedinaca i parova u odnosu na percepciju u javnom diskursu.

    Izložba je dio programa Ploha/Površina 6. Autorica programa je Silva Kalčić. Od 2019. program je povezan s radionicom pisanja likovne kritike Što je suvremena umjetnosti HS AICA-e.
    Program je financiran sredstvima Ministarstva kulture RH. Oglasni prostor je djelomično ustupio P.I.O. d.o.o., medijska kuća specijalizirana za vanjsko oglašavanje. Zahvaljujemo osobama s fotografije na dozvoli za njezino javno korištenje.

    Medij umjetničkog rada – billboard ili jumbo standardno oglasno mjesto (dimenzija 504 x 238 cm) u javnom prostoru Zagreba je ujedno svojevrsna tema izložbe. Izložba se može promatrati iz vizure pješaka, vozača ili putnika u tramvaju, na lokaciji standardnog, neosvjetljenog oglasnog panoa na Aveniji Marina Držića (na sjeverozapadnom dijelu križanja s Vukovarskom ulicom, na pročelju modernističkog nebodera).

    Kao i prethodna izložba Akiko Sato, ova je izložba hommage Zagrebu nakon potresa, bolne poljuljanosti koncepta sigurnosti doma i čvrstog arhitektonskog okvira, "četiri zida", našeg intimnog života.

  • Izložba Maje Šmit i Milice Lakićević u Samoboru

    Izložba Maje Šmit i Milice Lakićević u Samoboru

    Izložba Maje Šmit i Milice Lakićević u Samoboru

    Otvorenje izložbe u ponedjeljak 12. prosinca 2022. u 19 sati

    Art room - Centar za mlade Bunker

    Ulica Savke Dabčević Kučar 8

    Izložba je otvorena za posjetitelje do 31. 12. 2022.

    Radno vrijeme Bunkera:

    ponedjeljak, srijeda, petak 9 -15h

    utorak, četvrtak 15 - 21h

    subota 9 - 13h

    MAJA ŠMIT

    Moj prvi susret s Majinim crtežima desio se prije nekoliko godina, vjerojatno 2017. ili 2018. godine. Sjećam se da je bio onako usputan, na brzinu, jer me je zajednička prijateljica zamolila da ih pogledam. Možda je susret bio usputan, no bio je bremenit značenjem, prepoznavanjem i povezivanjem na vrlo suptilnim razinama.

    Još uvijek mi je začudno kako se takve veze rađaju u vremenski očaravajuće kratkim segmentima, nemjerljivim našim običnim, svakodnevnim napravama za mjerenje. Nakon što sam pogledala Majin prvi crtež, shvatila sam da kroz nju govore one prve svjesne ljudske duše koje su osmislile jezik simbola i pridale im mistično značenje. Oslikavale su te simbole po zidovima pećina, a tijekom vremena, kako su svijest i znanje napredovali, simbolika se prenosila s pećinskih zidova u druge medije komunikacije. Misterij simbola prenosio se iz generacije u generaciju te ga i danas nosimo u našoj kolektivnoj svijesti, no mnogi od nas možda toga nisu ni svjesni. Spirala, koja se učestalo javlja na Majinim djelima, poistovjećuje se s galaksijom Mliječnoga puta te njeno okretanje simbolično prikazuje put prema višoj razini svijesti. Često prisutno oko podsjeća nas da postoji viši univerzumski red, začetak svega vidljivoga i nevidljivoga, ona stvaralačka sila koju ljudski um još uvijek ne može dokučiti. Majini vanzemaljski likovi podsjećaju nas da tamo negdje postoje i drugi svjetovi, s možda drugačijim životnim oblicima. Ponekad se razvijaju iz spirale, što može značiti težnju umjetnice za osobnim rastom i uspinjanje prema višim sferama duhovnosti.

    Otkada sam upoznala Maju, tematski je ostala vjerna svojim prikazima, androgenim, vilenjačkim i izvanzemaljskim bićima koja nam donose poruke putem simbola, prizivajući nas da slušamo glas naše intuicije.

    No, tijekom zadnjih godina, Majin monokromatski stil polako se pretvarao u eksploziju boja. Osim obične i kemijske olovke, kojima se godinama izražavala, umjetnica je posegnula za bojama. Ovim odabirom udahnula je svojim djelima posve drugačiji život, pun dinamike, kontrasta i privlačnosti.

    Njeni radovi svakom od nas možda govore drugačijim jezikom, no ono što je sigurno, pozivaju nas na promišljanje, zbog njih osjećamo uzbuđenost i potiču nas u našoj želji za otkrivanjem prvenstveno vlastite duše.

    Gordana Remussini

     

    Životopis

    Rođena 1981. godine u Zagrebu. U ranom djetinjstvu s roditeljima seli u Breganu, gdje i odrasta. Završila Srednju školu za kožu, tekstil i dizajn, u Zagrebu, smjer – dizajner odjeće.

    Godine 2016. seli u Samobor gdje trenutno živi i djeluje. Crta od najranijeg djetinjstva. Kreativnost pokazuje već u vrtiću, a tijekom odrastanja i školovanja eksperimentira s raznim tehnikama; akvarel, tempera, pastel, ugljen, obična olovka, drvene bojice, flomasteri, kolaž, tuš i ostalo.

    Danas se voli izražavati crtaćim tehnikama; obična i kemijska olovka te drvene bojice. Inspiraciju crpi iz vlastite mašte, no inspirira ju i neposredna okolina. Privlači ju fantastični svijet vila i vještica.

    Godine 2015. postaje članicom Ogranka Matice Hrvatske u Samoboru, te je aktivna u likovnom i književnom odjelu. Počinje sudjelovati na kolonijama, grupnim izložbama i pjesničkim večerima.

    Samostalne izložbe:

    -           2021. godina

    „Poetika Maje Šmit“, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za odrasle

    -           2019. godina

          „Poruke iz podsvijesti“, Samoborski muzej

    -           2017. godina

    „Ruže na jutarnjoj rosi“, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za djecu i mlade

    Izložba crteža nastalih tijekom likovne kolonije u Starigradu (Paklenica), kafić „Fulir“, Samobor

    -           2016. godina

    „Copernice“ , izložba lutaka i crteža, predvorje Galerije Prica, Samobor

    „Čarobne vile iz carstva intuicije“, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za djecu i mlade

    „Maya“, predvorje tvrtke Komunalac, Samobor

    -           2015. godina

    „Jedna slika – jedna priča“, Hrvatski savez udruga invalida rada, Zagreb

    „Vještica, prijateljica majke prirode“, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za djecu i mlade

    -           2006. – 2014. godina

    Prodajne izložbe crteža, Croatia osiguranje, Trg kralja Tomislava 6, Samobor

    Skupne izložbe:

    -           2020. godina

    „Jaskanski susreti“, Gradski muzej i galerija Jastrebarsko, suradnja Gradskog muzeja i galerije Jastrebarsko i Ogranka Matice hrvatske Samobor, Ogranka Matice hrvatske Zaprešić i Ogranka Matice hrvatske Svete Nedelje

    „Žumberačka likovna kolonija“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za odrasle

    -           2019. godina

    „Žumberačka likovna kolonija“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za odrasle

    -           2018. godina

    „Fašničke maske“ izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, predvorje tvrtke Komunalac, Samobor

    „Susreti IV“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, predvorje tvrtke Komunalac, Samobor

    Izložba likovnih radova Hrvatskog učiteljskog društva nastalih tijekom kolonije u Noršić selu, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za djecu i mlade

    „Susreti IV“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću, Galerija MH Zaprešić

    „Pišem ti priču“, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za odrasle

    „Starigrad Paklenica 2018“, prodajna izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske, u Samoboru, Galerija Art Zumbur, Samobor

    „Božićna izložba 2018.“, prodajna izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, predvorje tvrtke Komunalac, Samobor.

    Izložba keramike u „raku“ tehnici, prodajna izložba u organizaciji ULUS-a, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za odrasle

    -           2017. godina

    „Susreti“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske, Sveta Nedelja, Trg Ante Starčevića 5, Sveta Nedelja

    „Susreti“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, predvorje tvrtke Komunalac, Samobor

    „Susreti“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske, u Zaprešiću, Galerija MH, Zaprešić

    Božićna prodajna izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, predvorje tvrtke Komunalac, Samobor

    Božićna prodajna izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, Galerija Art Zumbur, Samobor

    -           2016. godina

    „Maske“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske, u Samoboru, Samoborski muzej

    Izložba likovnih radova nastalih tijekom kolonije Hrvatskog učiteljskog društva Samobor, u PŠ Farkaševac, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za odrasle

    „Susreti“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću, Galerija MH, Zaprešić

    „Susreti“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, Galerija Prica, Samobor

    „Susreti“, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Sveta Nedelja, Trg Ante Starčevića 5, Sveta Nedelja

    Izložba sudionika 13. likovne kolonije Žumberak, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske, u Samoboru, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za odrasle

    Božićna prodajna izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, predvorje tvrtke Komunalac, Samobor

    Božićna prodajna izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, Galerija Art Zumbur, Samobor

    -           2015. godina

    Božićna prodajna izložba radova nastalih tijekom kolonije Starigrad Paklenica, izložba u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, galerija Art Zumbur, Samobor

    Ostalo

    Ilustracije za zbornik Samoborski haiku susreti, Darko Plažanin, izdanje Ogranka Matice Hrvatske u Samoboru, 2017. godina, Samobor

    Sudjelovanje u akciji oslikavanja dječjeg vrtića Gregore Vitez

    Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    MILICA LAKIČEVIĆ

    Umjetnost Milice Lakičević priziva u sjećanje kubistički pravac u umjetnosti, koji ona interpretira i oživljava na posve novi način. Umjetnica dekonstruira vidljive fizičke oblike, a potom ih vlastitim senzibilitetom i percepcijom analizirala. Na kraju svog perceptivnog puta, likovnim poigravanjem različitih elemenata, pristupa rekonstrukciji. Koristeći geometrijske, anorganske i organske oblike, umjetnica gradi antropomorfne i arhitektonske forme te njihovom superpozicijom stvara iluziju dubine.

    Iz Miličinog nesvjesnog bića izranjaju oblici kućica koji su nekoć pripadali puževima i školjkama. U različitim tradicijama takvi oblici imaju i drugačiju simboliku. Mogu aludirati na odlučnost i izdržljivost, ali isto tako na traženje zaštite i sigurnosti. U nekim se pak kulturama povezuju s nesvjesnim i zatomljenim emocijama. Meka tijela mnogih školjkaša i puževa štite oblici spiralnog oblika. Promatrajući Miličina djela, dobiva se osjećaj da umjetnica, rekonstrukcijom oblika spiralnim elementima, teži stanju duha u kojem će se osjećati cjelovita, odlučna i zaštićena. Osim spirale u njenim se djelima učestalo javlja i krug koji simbolizira cjelovitost, ali i cikličnost svega što postoji u Univerzumu.

    Svoje kompozicije umjetnica ponekad gradi toplim, a ponekad hladnim koloritom. Ono što povezuje ova dva oprečna odabira boja su tamne linije kojima se naglašava separacija formi koje u konačnici stvaraju cjelinu.

    Umjetnost Milice Lakičević za svakog je promatrača zapravo pravi izazov. Gledatelj se mora dobro fokusirati kako bi mogao razaznati nove, rekonstruirane forme koje aludiraju na naš uobičajeni, svakodnevni svijet. Svako od nas će ih interpretirati ovisno od vlastite percepcije skovane od naših moralnih vrijednosti i prijašnjih iskustava. Kompozicije postavljene vertikalno, naš um uporno želi obrnuti i dati im suprotni smjer. Hoćemo li prihvatiti oblik koji je potpuno drugačije interpretiran, ovisi o našoj neurološkoj rastezljivosti i toleranciji. Umjetničko djelo govori univerzalnim jezikom, no obraća se pojedincu i upravo u tome leži njegova ljepota, jer nam daje slobodu interpretacije.

    Gordana Remussini

    Životopis

    Na Sveučilištu Crne Gore – Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, 2016. godine završila osnovne studije na studijskom programu Grafika u klasi prof. mr. Vesne Bošković, a specijalističke postdiplomske studije 2019. godine na istom fakultetu – studijski program Slikarstvo u klasi prof. mr. Branislava Sekulića.

    Pripravnički staž odradila kao suradnik u nastavi na FLU Cetinje (2020.).

    Član je ULUCG i UMHCG.

    Nagrade:

    2019. Godišnja izložba studenata FLU Cetinje, Nagrada PERSPEKTIVE Ministarstva kulture Crne Gore

    2012. I Međunarodno bijenale gravure i slikarstva, Mađarska

    Samostalne izložbe:

    2021. IGRA U SLICI, JU Muzej i galerija, Tivat

    2020. ANALIZA – OŽIVLJAVANJE – IGRA, on-line izložba - projekat „Živimo kulturu“ Ministarstva kulture Crne Gore

    2019. Diplomska izložba, Galerija 42°, Cetinje

    2018. Izložba grafika i crteža, Američki ugao, Cetinje

    2017. Izložba grafika i crteža, Matica crnogorska, Cetinje

    Skupne izložbe:

    2021. 76. Tradicionalna izložba ULUCG, Umjetnički paviljon, Podgorica

    2020. Izložba KBK (Kulturna Baza Kunst), Centar kulturnih zbivanja “Ribnica”, Podgorica

    2020. 75. Tradicionalna izložba ULUCG, Umjetnički paviljon, Podgorica

    2019. Godišnja izložba studenata FLU Cetinje, Galerija 42°

    2019. Dijalogom do saradnje u Jadransko-jonskom regionu, Hotel “Splendid”, Budva

    2019. 51. Majska izložba ULUPUDS-a “Udah”, Beograd, Srbija (selektovana izložba)

    2019. 74. Tradicionalna izložba ULUCG, Umjetnički paviljon, Podgorica

    2018. Godišnja izložba studenata FLU Cetinje, Dvorac Petrovića (CSUCG), Podgorica

    2018. INTERBIFEP – 17. bijenale portreta, Tuzla, BiH (selektovana izložba)

    2018. "Sveti Petar Cetinjski", Galerija 42°, Cetinje

    2018. "Sveti Petar Cetinjski", Galerija “Pizana”, Podgorica

    2018. „Luštica (ljudi, more, zemlja)”, Galerija na otvorenom, Promenada Luštica Bay, Tivat (selektovana izložba)

    2018. Humanitarna izložba grafika povodom Međunarodnog dana djece oboljele od karcinoma, KIC “Budo Tomović”, Podgorica

    2017. „Bogatstvo različitosti“, projekat „Artisti Disabili Montenegrini“, Kulturni centar Trebinje

    2015. Godišnja izložba studenata FLU Cetinje

    2014. Godišnja izložba studenata FLU Cetinje

    2013. Izložba maturskih radova, NB “Đurđe Crnojević” Cetinje

    2013. Izložba “Lubarda kao inspiracija”, Galerija “Velimir Leković”, Bar

    2013. Godišnja izložba radova učenika SLŠ “Petar Lubarda”, Univerzitet “Donja Gorica”, Podgorica

    2012. I Međunarodno bijenale gravure i slikarstva, Mađarska

    2012. Izložba radova učenika SLŠ “Petar Lubarda”, Gradska galerija, Kotor

    2012. Izložba radova učenika SLŠ “Petar Lubarda”, Galerija “Velimir Leković”, Bar

    2011. Izložba radova učenika SLŠ “Petar Lubarda”, rezidencija ambasadora SAD u CrnojGori, Podgorica

    2011. XI Bijenale umjetnosti, Slovenija

    Likovne kolonije, natječaji i projekti:

    2020. ”Živimo kulturu“, konkurs MKU CG

    2019. Simpozijum „Dijalogom do saradnje u Jadransko-jonskom regionu“, Cetinje

    2017. Umjetnička kolonija “Stari most”, Sutomore

    2016. „Bonton u svakodnevnoj komunikaciji sa osobama sa invaliditetom“, ilustrovala priručnik, izdavač Udruženje lica sa tjelesnim invaliditetom Crne Gore (ISBN 978-9940-9559-0-8)

    Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.



  • Izložba Marinka Jelače "OP-SJENE"

    Izložba Marinka Jelače "OP-SJENE"

    vrijeme: 18. svibnja u 20.00 sati

    mjesto: Muzej grada Kaštela – Kaštel Vitturi,  Lušiško Brce 5, Kaštel Lukšić

    Izložba Marinka Jelače

    Predstavljajući se na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu Marinko Jelača svjedoči o svom radnom elanu i  bogatoj imaginaciji.  Iako formalnim obrazovanjem kipar,  izražava se  različitim tehnikama u različitim likovnim medijima. Osobito se afirmirao u grafičkoj tehnici dubokog tiska, suhoj igli i u kolažiranju grafičkih matrica,  ostvarivši visoku tehničku i kreativnu razinu koju je prepoznala  publika i struka. Osim  grafike izrađuje plitke reljefe, keramičke i drvene skulpture prepoznatljiva umjetničkog rukopisa. U kaštelu Vitturi u Muzeju grada Kaštela Jelača se predstavlja novim radovima koji se nadovezuju na  izložbu s temom sjene koju je ostvario sa suprugom Tonkom i kćeri Jelenom još 2009. Polazište za likovnu temu bile su fotografije  sjena "uhvaćenih" u zajedničkoj šetnji te njihova transpozicija i transformacija u drugi medij u skladu s individualnim likovnim jezikom svakoga od njih. Marinko je problematizirao fenomen sjene u njezinoj suprotnosti, u svjetlosti…

    Nakon više od desetljeća  poželio se vratiti  temi sjene i razviti je, a nastali radovi prepoznatljiva su,   ali znatno reducirana  likovnog jezika. (OP-) SJENE  kao slika nestalnosti i promjenjivosti (varljivosti), po svojoj prirodi oprečna svjetlu, inspirirala je nastanak ambijentalne umjetničke instalacije koja se sastoji od dviju serija objekata i od videa. 

    Na izduženim formatima bijelih lesonit - ploča Jelača prikazuje siluete, harmonična izobličenja ljudskih tijela, kako to u naravi čini snop svjetlosti nailazeći na nepropusne objekte ili tvari. Iako se radi o obrisima ili plošnim crtežima  upravo se zbog crtačke lakoće, vještine baršunastog traga grafitne linije,   u njima  nazire nekakav oblik  tjelesnosti, sadržaja pomalo zbunjujuće, granične voluminoznosti. Radovi su to dinamičnih perforiranih površina i obrisa, neutralna kolorita svedena uglavnom na bijelu, crnu, sivu i smeđu, prirodnu boju drveta koja izbija usred  grafizama iscrtanih čeličnom iglom i "slikarskih" površina nastalih struganjem bijelog sloja lesonita abrazivnim kristalnim zrncima karte devere

    Na izložbi  kao gost  izlaže i umjetnica  Jelena Jelača, predstavljajući se sa šest grafika geometrijskog  minimalističkog izričaja u tehnici suhe igle, također s temom sjene. Monokromni radovi otisnuti su s trima različitim matricama  u varijantama crne i crvene boje…

                                                                                                                           

    Mirela Vujević Duvnjak,  muzejska savjetnica

    (iz teksta u katalogu izložbe)

  • Izložba Marka Zubaka "Interdisciplinarni svjetovi"

    Izložba Marka Zubaka "Interdisciplinarni svjetovi"

    Izložba Marka Zubaka

     

    vrijeme: 13. kolovoza u 21 sat
    mjesto: Gradska galerija Crikvenica.

    Marko Zubak jedan je od rijetkih predstavnika papertoys scene u Hrvatskoj, a za svoju posljednju izložbu papertoysa (skulptura od papira) BlockHead: disoriented series 2018. primio je nagradu ULUPUH-a za najbolju samostalnu izložbu te postao njihov počasni član.
    Posjetitelji će na izložbi moći vidjeti dio radova s izložbe iz 2018. godine koja je proglašena najboljom izložbom, ali ujedno i posve nove radove koji će premijerno biti predstavljeni javnosti upravo na otvorenju samostalne izložbe u Crikvenici.

    INTERDISCIPLINARNI SVJETOVI

    Kako izgleda svijet u kojem živimo? Mnogi će reći kako je primarna ambicija što više privrediti, doći do pozicije moći i utjecaja, briljirati i dobiti potvrdu zajednice o svom uspjehu. Pritom se sve nematerijalno, duhovno i unutarnje zatomilo, zanemarilo ili u potpunosti potisnulo. Pojedinac se prepustio utrci s vremenom toliko preopterećen ambicijama da je zaboravio biti čovjek.

    Pitanjem suvremenog vremena i čovjekove uloge u njemu bavi se akademski umjetnik Marko Zubak koji djeluje u više različitih umjetničkih područja kao što su slikarstvo i kiparstvo, ali i svijet igračaka od papira. Kao jedini predstavnik papertoysa u Hrvatskoj, Marko Zubak kroz medij papirnatih skulptura reflektira vrijeme u kojem živimo, psihološki sklop pojedinca te način funkcioniranja suvremenog svijeta. Svakodnevan, nepretenciozan i fleksibilan za oblikovanje papir je autoru poslužio kao idealno oblikovno sredstvo za prenošenje priče, interpretaciju i komunikaciju s promatračem. Papirnate igračke su u pravilu besplatni umjetnički objekti koje svatko može skinuti preko interneta i slijedeći upute izraditi kod kuće. Marko Zubak u izradi papertoysa ide i korak dalje, te sam proces izrade vidi kao jedan od mogućih pristupa skulpturi pri čemu se forma ne dobiva "oduzimanjem" ili "dodavanjem" već krojenjem papira, a rezultat su skulpture, reljefi, objekti, zidne i prostorne instalacije kao i urbane intervencije i site-specific instalacije. Svaki rad ima vlastitu temu, no u srži većine radova je uvijek aktualna tema slobode. Marko Zubak je pristup oblikovanju papertoysa uzdignuo na novu razinu stvorivši jedinstvene skulpture od kartona, koje se ne mogu skinuti online, kao i instalacije većih dimenzija i konceptualne radove unutar kojih je integrirao i video radove poput 3D, AR i stop animacije.

    U ciklusu Interdisciplinarni svjetovi Marko Zubak razlaže čitavu piramidu društva, državnog aparata i međuljudskih odnosa. Zasebne priče ispričane kroz pojedinačne likove ili grupne instalacije svojevrsni su autorov komentar, kritika te propitkivanje društva, no uz dozu profinjene ironije, satire i inteligentnog humora. Svaki rad nudi nekoliko razina čitanja obrađene problematike, dok nazivi radova sadrže dodatnu poruku u formi komentara ili tekstualne ilustracije situacije aktualnog svijeta. Širu sliku društva obrađuje jedna od ključnih serija radova BlockHead: disoriented seriesiz koje se razvio i cijeli niz pojedinačnih likova. Takozvani "kockoglavi" predstavljaju službenike koje susrećemo na svakom koraku. Prikazani uniformirano s kravatama i aktovkama, anonimni službenici postali su simbol državnog aparata uz koji vežemo bezdušnost u obavljanju posla i gledanje na život isključivo kroz papirologiju što rezultira potpunom dezorijentacijom odnosno distanciranošću od stvarnog života. Suvremeni način života možda najzornije ilustrira rad Blockhead disoriented series-anonymous official:Bloody percent. Krvavi postotak predstavlja način funkcioniranja našeg društva: sve što se stvara ili troši, mjeri se i stavlja u odnose čime postotak postaje dio našeg svakodnevnog života, a da bi ljudi ostvarili željeni postotak moraju krvavo raditi. No, Marko Zubak radi zamjenu teza, te osmišljava vlastitu kriptovalutu pod nazivom "Bloody Percent". Ta valuta nema stvarnu novčanu vrijednost, već predstavlja "socijalni novac" kojim umjetnik nagrađuje ljude koji sudjeluju u pojedinim aspektima njegova rada. Jedan od najupečatljivijih radova je svakako Rulja mulja, tobože kulturakoji propitkuje ključne probleme kao što je mistifikacija i elitizacija umjetnosti, nedodirljiva pozicija kolekcionara, te vrijednost i jedinstvenost umjetničkog djela. Danas uspjeh ne ovisi o talentu umjetnika, već o uspješnoj prezentaciji i kontaktu s ključnim ljudima. Rad je ujedno i kritika nove vrste kolekcionara koja svodi kvalitetu na razinu "sviđa mi se" ili "ne sviđa mi se" što samo nastavlja agoniju i hrani farsu u svijetu umjetnosti.

                Ciklus Interdisciplinarni svjetovi objedinjuje široki raspon papirnatih skulptura, site-specific instalacija i tematskih serija unutar kojih se isprepliću klasični oblici likovne umjetnosti sa suvremenim tehnološkim dostignućima. Marko Zubak daje jedan ogoljeni pogled na svijet – svijet koji ostaje kada eliminiramo suvišne detalje, šumove i ostale kićenosti te ga svedemo na kalupe u koje smo zasjeli, uloge koje smo pristali igrati i matricu koju slijepo pratimo ne propitkujući sistem i efikasnost istog, a kamoli apsurdnost svijeta koji smo prihvatili kao normalan. Apsurd papirnate igračke koja će uvijek ostati papirnata igračka možemo prenijeti na apsurd realnog svijeta gdje ćemo vjerojatno zauvijek ostati robovi birokracije okovani zlom sudbom administracije i njezinih činovnika. Baš poput rada Rođen da bude slobodan koji je besplatan pa mora biti papirnata igračka, osim, ako ipak ne mora?

                                                                                      Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

  • Izložba Martine Kač Nemanič "Zapis misli"

    Izložba Martine Kač Nemanič "Zapis misli"

    Izložba plakata slovenske grafičke dizajnerice Martine Kač Nemanič pod nazivom “Zapis misli” otvara se 12. travnja u Galeriji Kontrast, Dubrava 51 a u Zagrebu.

    Izložba Martine Kač Nemanič

    Otvorenje izložbi održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama.

    Martina Kač Nemanič je grafička dizajnerica, pedagogica i izvanredna profesorica na Odsjeku za vizualne komunikacije Fakulteta za dizajn u Ljubljani. Diplomirala je na Arhitektonskom  fakultetu, potom je nastavila studij na Akademiji likovnih umjetnosti – smjer dizajn. Doktorski studij završila je na Pedagoškom fakultetu u Ljubljani. Sudjelovala je na mnogim domaćim i međunarodnim projektima te je za svoj rad dobila brojne nagrade i priznanja.

    Izložba se može  razgledati  do 6. svibnja 2021. godine, radnim danom od 10.00 do 20.00 sati.

  • Izložba Milice Reinhart Tešankić i Siniše Tešankić

    Izložba Milice Reinhart Tešankić i Siniše Tešankić


    Pozivamo Vas na otvorenje izložbe Milice Reinhart Tešankić i Siniše Tešankić 12.12.2019. godine s početkom u 18 u Galeriji Oranžerija, Gradski muzej Vukovar.


    Izložba Milice Reinhart Tešankić i Siniše Tešankić

  • Izložba Miomira Miloševića - "Riječke vedute"

    Izložba Miomira Miloševića - "Riječke vedute"

    Izložba Miomira Miloševića -

    vrijeme: 07.08.2020. - 21.08.2020.
    mjesto: Galerija Juraj Klović, Rijeka, Verdijeva 19 b

     

    U organizaciji riječke podružnice Hrvatskog društva likovnih umjetnika, u Galeriji „Juraj Klović“ (Verdijeva 19 b) u petak, 7. kolovoza u 20 sati, otvara se izložba Miomira Miloševića pod nazivom „Riječke vedute“.

    „Miomir Milošević ubraja se u niz slikara koji su Riječani postali – izborom. Iako je ustrajan slikar riječkih i primorskih motiva, on nije „samo“ slikar ovdašnjih prizora; on također slika i motive iz posve drugih i drugačijih krajeva, iz bliskog i dalekog svijeta, iz Beograda i iz Seattlea, gradova s kojima ga vežu biografske i obiteljske spone. Ta ga činjenica razlikuje od „zavičajnih slikara“ koji svoj kraj uprizoruju zato jer ne poznaju nijedan drugi. Slikanje Rijeke za njega je izbor, a ne nužda.“ navodi Ervin Dubrović u najavi izložbe, dodajući kako je Milošević među rijetkim umjetnicima koji desetljećima spontano ustraje na svojevrsnom realizmu.

    „Iako izložba posvećena Rijeci za Miloševića ima osobito značenje i važnost, ispalo je da ju je dugo promišljao, ali da je nije dugo pripremao. Zamišljena je s posve drugim djelima od onih koje izlaže. Do nekih slika naprosto više nije mogao, a druge se nije ni potrudio dobaviti. Zato je u međuvremenu naslikao brojne nove slike, ulja i akvarele. (…) Zato umjesto zamišljene retrospekcije probranih slika dobivamo izložbu novih slika, svježih i vedrih riječkih prizora i motiva koji danas, kada više gotovo i nema slikara veduta pa ni slikara Rijeke, privlače naročitu pažnju i iznova ulijevaju povjerenje u tradicionalno slikarstvo i novu inspiraciju“, zaključuje Dubrović.

    Miomir Milošević rođen je 1940. Diplomirao je 1965. na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, a poslijediplomski studij završava 1967. u klasi profesora Mila Milunovića. Od 1958. živi u Rijeci. Član je HDLU Rijeka. Ima status samostalnog umjetnika u miru. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja z alikovni rad i angažiranost u javnom životu. Uspješno se bavio scenografijom ( HNK Ivana pl. Zajca i Kazalište mladih). Radovi mu se nalaze u mnogim privatnim kolekcijama te muzejskim zbirkama u zemlji io inozemstvu.

    Prvu samostalnu izložbu održao je 1966., a od tada održao je preko 50 samostalnih izložbi te 180 skupnih.

    Izložba će biti otvorena do 21. kolovoza 2020.

    Izvor: https://www.mojarijeka.hr/

  • Izložba Miran Jarc "Tajanstveni tragač za istinom i ljepotom"

    Izložba Miran Jarc "Tajanstveni tragač za istinom i ljepotom"

    vrijeme: 28, rujna 2022 u 19 sati
    mjesto: Slovenski dom, Masarykova 13, Zagreb

    Izložba Miran Jarc

  • Izložba Nataše Hrust, Alena Novoselca i Ivane Ožetski

    Izložba Nataše Hrust, Alena Novoselca i Ivane Ožetski

    vrijeme: 29.01.2018. - 08.02.2018.
    mjesto: Zagreb, Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a
    Izvor: http://www.ns-dubrava.hr


    NATAŠA HRUST

    Natasa Hrust

    Od Polikletovog Kopljonoše u kontrapostu do Charlie Chaplina, Marilyn Monroe, Twiggy, Hitchocka, Madonne ili M. Jaggera, svi su ti likovi i u silueti prepoznatljivi po svojoj "pozi"- govoru tijela. Razlikujemo položaj tijela kao opću kategoriju, kao pozu za svaku antičku skulpturu ili poziciju modela za sat crtanja akta na umjetničkim akademijama, i položaj kao "sjenu" pojedine slavne osobe koja se širi s osobne pozornice na pozornicu društva spektakla i ubrzano distribuira (selfieima npr.). Taj put od civilizacijskog kanona u pojedinačno koje se kanonizira kao brand, a onda opet masovno preuzima, zaintrigiralo je Natašu nakon što je primijetila i osvijestila taj fenomen. Zapitala se i istražila kako danas u svijetu interneta i brzog prenošenja informacija, poze slavnih osoba postaju obrazac, šablona, okvir u koji svatko rado stavlja svoj lik, te se upustila u likovno istraživanje. Grafička dizajnerica, ilustratorica, crtačica, pismoslikarica uz oca odmalena, osoba koja jednako vješto barata olovkom, kistom, mišom, analognim i digitalnim, uzima prepoznate obrasce i pretvara u kolaže – grafičke "tapete". Njezine grafičke tvorevine izgrađene su na paradoksu afirmiranja i poništavanja pojedinačnog. Preuzete, krajnje individualne poze lišava svega individualnog i pretvara u znak koji odvojen od svoga tvorca započinje jedan univerzalni život u kategoriji općeg. Kao da gledamo puža koji vuče svoju kućicu, ali na kraju nam se zavrti od spirale koja se istodobno širi i skuplja u središtu (puževe kućice). Ne primjećujući više ni puža ni kućicu, osjećamo spiralu. U razradi i izvedbi Natašinih grafika možemo vidjeti odjeke Warhola i pop-arta, ali ovdje je stvorena jedna sasvim nova poetika/poezija znaka i značenja likova popularne kulture. Nataša se u svojim grafikama, osim stvaranja određene ikonografije suvremenog svijeta medija, poigrava prostorom, figurom/pozom i njihovim suodnosima. Prostor je sveden na sugestivnu plohu, kao i likovi na obojene siluete koje se ponekad i povremeno umnažaju u smanjenim ili uvećanim dimenzijama. Likovi su povremeno filmski pokrenuti nekim neobičnim, dinamičnim rezom, tako da stvaraju dojam kretanja. Ponekad se raspadaju i oplošnjuju, katkad sugeriraju linearnu perspektivu/dubinu s izvjesnim i zbunjujućim pomakom u iskrivljenje. Scene su često iščašene, razbijene, potrgane dinamikom boja, rotirajućim ili drugačije dinamiziranim oblicima, dok ponekad baš kolorističkim izoliranjem/izdvajanjem pojedinih formi nastaje kretanje, tiranje, rotiranje ili pulsiranje. Tipovi poza i likovi se raspadaju i skupljaju, ornamentiraju, bježe i vraćaju u kadar. Smanjeni ili uvećani, ugašeni ili "osvijetljeni", prelaze iz grafike u grafiku tvoreći tako od pojedinačnog kadra grafike jedan veliki skupni, rasplesani, titravi zaslon na kojem se odvija svjetlosno koloristički performans. Tako se pojedinačni kadrovi umrežuju u aktivnu svjetlosno-kolorističku instalaciju koja čistim likovnim elementima transformira pojedinačno u opće i zajedničko, ali se kretanje odvija i u suprotnom smjeru. Cijela scena generira titranje i pulsiranje u najrazličitijim ritmovima. U određenoj mjeri to ovisi o individualnom kretanju promatrača i njegovog pogleda, ali onim većinskim uvjetovano je dobro smišljenim konceptom pretočenim i ostvarenim jednostavnim i elementarnim likovnim sredstvima koja uzrokuju složene optičke i mentalne ritmove.

    ALEN NOVOSELEC

    Alen Novoselec

    Realsuprematistički koncert

    Koncerti majstorskog ciklusa i Kanconijera realno su odslušani uživo u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog tijekom sezone 2015./2016. godine, a za izvođenja/slušanja/gledanja koncerta nastali su crteži. Na izložbi su izloženi tada nastali originalni crteži, po jedan odabrani ispis sa svakog koncerta, tonski zapis i sjedala koja nisu iz Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, već iz kina u Jakovlju, na kojima se mogu gledati cjeloviti fragmenti vizualno prerađenih i audio netaknutih i cjelovitih koncerata. Crteži i zvuk nastali su istodobno, a uvećani ispisi crteža nastaju u vremenu između koncerta i početka izložbe. Uspostavlja se odnos stvarnog i nadstvarnog, te autentičnog u smislu originalnosti u zapisu (crteža i zvuka), uz naknadno kreirani ambijent za slušanje već odslušanog koncerta koji postaje izložba.

    Crtice o realsuprematizmu općenito

    Predstavlja li realsuprematizam samo "nadmoć stvarnosti (pritiska stvarnosti) nad umjetničko-filozofsko-idealističkim zahtjevom njene negacije? Ne! Predstavlja tragove/prepoznavanje stvarne prisutnosti umjetnosti, idealizma i filozofije u materijalno zadanom okviru života! Realsuprematizam je nešto staro sto godina, pomiješano s esencijom mog života. Sa životom koji se dijeli između namirenja želuca i duha. Ona točka, linija zapravo između jina i janga, onaj prostor borbe između želuca i duha, na kojega mi je ukazao suprematizam, ili koji se kroz njegov duh prvi puta krhko opredmetio preda mnom u realsuprematističkoj akciji zabilježenoj realsuprematističkim fotografijama. Ali, kako privremeno zaokružiti realsuprematizam kada je on tok života samog?
    Valjda trenutnim zanosom iza kojeg stoje tri točke u kojima se privremeno i prividno zaustavlja valovita linija života. Prividno kao u smrti. Tri točke napisane posljednjim kapima tinte.
    Iza te tri točke cijela se stvarnost prelijeva u prostor bez cviljenja želuca.

    IVANA OŽETSKI

    Ivana Ozetski

    Zastava

    Grafički otisak ambijentalne organske instalacije, istodobno je i naziv i opis koji je prijateljica povjesničarka umjetnosti Sanda osmislila kako bi definirala rad pod nazivom Zastava, i hvala joj na tome, jer sam sama bila na sto muka u trenutku kada je trebalo definirati krajnji rezultat jednog zanimljivog kreativnog putovanja. Avantura sa Zastavom započinje u jesen 2016. godine u Jakovlju, prilikom okupljanja umjetnika oko privremenih umjetničkih intervencija u vrtu dvorca Adela Sixta, koje je pod nazivom Vrt kao prostor kreativnosti, organizirao kolega Alen. U tom trenutku nisam ni slutila kamo će se sve inspiracija prirodom i prirodnim materijalima razgranati i da će me toliko ugodno zaokupiti. Lišće u svim raspoloživim jesenjim bojama počela sam skupljati u parku skulptura koji okružuje dvorac. Na drveću i grmlju istodobno se nalazilo već crveno, čokoladno smeđe, zlatnožuto i još uvijek zeleno lišće. Sortirajući ga te zime po bojama, odlučila sam sve skupljeno lišće spajati u neprekinutu plohu, sve dok ga ne potrošim. Nadošla je tako četiri metra duga i 70 centimetara široka ploha... Tu sam plohu sljedeće proljeće, kao eksperiment, objesila u Jakovlju između dvije breze i fotografirala je. U ljeto 2017. godine na Sandin poziv sudjelovala sam na Međunarodnom likovnom projektu u Vugrovcu, gdje sam je pod nazivom Zastava izložila u dvorištu župnog dvora. Na podiju od trave, obješena između stupova, zastava u bojama jeseni lelujala je nekoliko dana sve dok sunce nije spržilo osjetljive prirodne boje lišća u jedinstvenu smeđu, a vjetar prorijedio krhku i lomljivu suhu srtukturu. Skinutu oronulu zastavu odlučila sam u svojoj radionici povesti na još jedno, posljednje putovanje... Narezala sam je na plohe dovoljno uske da stanu u malu grafičku prešu i otisnula je. Grafički otisak ambijentalne organske instalacije – zadnja je, ovaj puta vodoravna, vožnja moje Zastave, ili možda nije...

    Kugle

    Poticaj za izradu kugle također je krenuo iz parka dvorca u Jakovlju, odnosno od imela koje u velikom broju nastanjuju krošnje njegova drveća. Lijepe, više manje pravilne prirodne strukture zelene boje, strateški su razmještene – rasijane po parku. Moje su kugle također od prirodnog materijala, nešto pravilnije strukture, sa srcem od bundeve, pletene od trave – danima. Napravljene su kako bi pravile društvo imelama u krošnjama, a obojane prirodnim bojama – ciklom i kurkumom... Prepuštanje svijetu oko sebe, u ovom slučaju Vrtu kao inspiraciji, pronalaženje malih tema u životnim ciklusima prirode, donijelo mi je veliko veselje i zadovoljstvo u radu. Oslobođena od strasti za rezultatom, uživala sam u procesima koji su razotkrivali moju spretnost i nespretnost s alatom i materijalom i činjenici da se prirodni ciklusi ne mogu ubrzati ili preskočiti. Eksperimenti nisu uvijek urodili rezultatom vrijednim pokazivanja, ali je putovanje bilo i još uvijek jest neprocjenjiva avantura.

  • Izložba NIVES Kavurić – Kurtović, IZ MRAKA OZARENOSTI, udahni, nadahni

    Izložba NIVES Kavurić – Kurtović, IZ MRAKA OZARENOSTI, udahni, nadahni

    Otvorenje: 30. 7. 2020. u 20:30 sati

    Muzej grada Kaštela, Lušiško Brce 5, Kaštel Lukšić



    Izložba NIVES Kavurić – Kurtović

     

    U kaštelu Vitturi Muzej grada Kaštela predstavit će jednu od najvećih hrvatskih slikarica, NIVES KAVURIĆ –KURTOVIĆ (1938. – 2016.). Slikarica je to snažne umjetničke poetike, crtačke virtuoznosti, duboke misaonosti i osjećajnosti. Svojom originalnošću, crtačkom strasti i golemom produkcijom Nives Kavurić – Kurtović uvijek je izazivala interes kulturne javnosti. Kaštelanska publika će po drugi puta moći vidjeti samostalnu izložbu ove velike slikarice. Prvi put bilo je to kada su izloženi njezini portreti malih formata u tehnici ulja na dasci na izložbi „Šarm nesavršenosti“ 1999. godine koju je priredila Galerija Brešan u suradnji s Muzejom grada Kaštela u Kuli Ćipiko u Kaštel Novome.

    Izložba IZ MRAKA OZARENOSTI - udahni, nadahni, djelomično sažima moduse i etape Nivesinog stvralaštva od 1966. do 2009./ 2010. Izloženo će biti 27 djela velikih formata. Najstarije izložene slike nastale su nakon "mračne faze", u drugoj polovini 60 –ih i u 70 –im godinama 20. stoljeća kada kolorit postupno oživljuje, svjetlo rasvjetljava sliku a crtež se afirmira. Druga cjelina, možda i najpoznatija među širom publikom platnene su prostirke koje su nastajale tijekom gotovo dvaju desetljeća. One u svojoj formi sadrže obredne i arhaične asocijacije, a sadržajno to su uvijek univerzalna i osobna značenja, slojevita, rafinirana i zagonetna. Treću cjelinu izložbe čini nekoliko slika intenzivne kromatike i gestualnosti nastalih između 2005. - 2009./10. To su njezine posljednje slike. Zadnjih se godina života posvetila crtežu. Nacrtala je stotine crno-bijelih crteža koji pogađaju intenzitetom koji je jedva moguće podnijeti ( Željka Čorak)….

    Izložba naglašava i literarno-poetsku sastavnicu Nivesina slikarstva, a njezine misli o vlastitoj likovnosti provlače se pratećim katalogom kao dodana vrijednost poznavanju i razumijevanju njezinih djela. Katalog je trojezičan i sadrži 64 stranice, a grafički vizual povjeren je dvojcu Kazinoti & Komenda. Autori fotografija su Karim Kurtović i Goran Vranić.

    Kustosica izložbe je Mirela Vujević Duvnjak, muzejska savjetnica.

    • izlozba nives kavuric kurtovic u mgk (2)
    • nives kavuric kurtovic_između nigdje i nigdje 2 2006.
    • nives kavuric kurtovic_nemam dovoljno sreće da vam pričam o ljubavi_1972. mr
  • IZLOŽBA RADOVA POLAZNIKA OMART LIKOVNIH RADIONICA 2020./2021.

    IZLOŽBA RADOVA POLAZNIKA OMART LIKOVNIH RADIONICA 2020./2021.

    IZLOŽBA RADOVA POLAZNIKA OMART LIKOVNIH RADIONICA

    vrijeme: 12.06.2021 - 05.07.2021 /
    mjesto: MSU, 1. KAT POVREMENIH IZLOŽBI

    Grupe pod umjetničko-pedagoških vodstvom Melite Omeragić, kiparice i waldorfske pedagoginje i Petre Popović, magistre edukacije likovne kulture.

    KIDS art, likovne grupe od 6-9g.

    TEEN art, likovne grupe od 10-14g.

    OMart tijekom školske godine provodi umjetničko-pedagoške programe za djecu, mlade i odrasle u suradnji s MSU, s ciljem edukacije publike kroz prezentaciju suvremene umjetnosti i poticanja kreativnog likovnog stvaralaštva. Polaznici posjećuju izložbe u MSU i referiraju se na viđeno u vlastitom stvaralaštvu.

    Izložba je otvorena do 5. srpnja 2021. na prvom katu povremenih izložbi u Muzeju suvremene umjetnosti.

    Izvor: http://www.msu.hr/

  • Izložba Salvadora Dalija „Recepti za besmrtnost“

    Izložba Salvadora Dalija „Recepti za besmrtnost“




    Ova izložba iz privatne zbirke Richarda H. Mayera, planira se održati u Muzeju Grada Đurđevca u periodu između 26. travnja i 31. listopada 2019. godine.

    Izložba Salvadora Dalija „Recepti za besmrtnost“

    Muzej Grada Đurđevca u pripremi je još jednog inozemnog izložbenog projekta „Recepti za besmrtnost“ Salvadora Dalija (1904.-1989.), iz privatne kolekcije R. Mayera, Kunstgalerien Böttingerhaus iz Bamberga. Dali je jedan od vodećih nadrealista čiji opus obuhvaća razdoblje gotovo cijelog 20.stoljeća.

    Izložbom su obuhvaćena 123 djela – grafički radovi, litografije u boji, drvorezi u boji, radovi u tušu, suhoj igli i olovci, akvarelu, akvatinti, gvašu, plakati i tapiserije.

    Osim što izložba pruža uvid u likovni opus umjetnika, njegovim načinom interpretacije uvodi nas i u umjetnički pravac nadrealizma koji je obilježio likovnu scenu polovicom 30-tih godina 20 stoljeća.

    Izložba „Recepti za besmrtnost“ iznimna je prilika da posjetitelji razgledaju i ostale sadržaje u utvrdi Stari grad u Đurđevcu, spomeniku kulture Republike Hrvatske, te tako uz nju upoznaju i spomeničku baštinu.

    Opširnije na: muzej-djurdjevac.hr

  • Izložba Sandre Radić Parać "Unutarnji mostovi"

    Izložba Sandre Radić Parać "Unutarnji mostovi"

    Izložba Sandre Radić Parać

    Samostalna izložba "Unutarnji mostovi" akademske umjetnice Sandre Radić Parać otvara se u utorak 27. srpnja 2021. s početkom u 20 sati u Galeriji Sv. Krševana u Šibeniku. Sandra Radić Parać odrasla je na otoku Čiovu, školovala se na Umjetničkoj akademiji u Splitu, aktivno djelovala u Trogiru, a posljednjih sedam godina živi i radi u Berlinu u Njemačkoj.

    Posljednju samostalnu izložbu u Hrvatskoj održala je 2014. godine u Muzeju grada Trogira nakon čega seli u Berlin te aktivno i predano nastavlja svoje umjetničko djelovanje. Nakon punih sedam godina života u Berlinu, Sandra Radić Parać ponovno se predstavlja domaćoj publici i to radovima nastalim od trenutka preseljenja u Berlin do danas. Novi ciklus radova broji 21 rad i bit će premijerno predstavljen javnostiupravo na samostalnoj izložbi "Unutarnji mostovi" u Galeriji Sv. Krševana u Šibeniku.

    Na otvorenju izložbe govorit će voditeljica galerije Sv. Krševan Antonija Modrušan, izložbu će predstaviti kustosica izložbe, povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjoli umjetnica Sandra Radić Parać koja dolazi iz Berlina u Šibenik povodom izložbe te će se obratiti posjetiteljima i podijeliti s njima vlastito iskustvo rada na recentnom ciklusu "Unutarnji mostovi".

    O izložbi:

    Iseljavanje kao jedan od najvećih životnih izazova podrazumijeva napuštanje doma, obitelji, prijatelja tj. svega poznatog što nas je oblikovalo, definiralo i učinilo jedinstvenom individuom te kretanje iznova s ciljem da ne zaboravimo svoje nasljeđe kako bismo očuvali vlastiti identitet. Svoje iskustvo iseljenja, proživljenih emocija i unutarnjih borbi akademska umjetnica Sandra Radić Parać interpretirala je u novom ciklusu radova pod nazivom "Unutarnji mostovi".

    Ciklus obuhvaća ukupno 21 rad unutar kojeg umjetnica oblikuje intimni vizualni dnevnik nastao kao rezultat iskrene refleksije brojnih unutarnjih previranja, stanja i emocija koje je autorica proživljavala u periodu nakon teške odluke o iseljenju. Sandra Radić Parać iselila je 2014. godine iz rodne Dalmacije u kozmopolitski milijunski grad Berlin. Unutarnja borba i rastrganost te podijeljene emocije rezultirali su novim ciklusom slika nastalih u periodu od 2015. do 2021. godine. Kako sama umjetnica kaže, težište njezina rada je bura intimnih osjećaja koji variraju od dubokog razočaranja, melankolije, apatije preko depresije pa sve do oslobođenja unutarnje snage i buđenja nove nade u ljude koji ovaj svijet čine boljim mjestom za sve nas.

    Neizvjesnost, pritisak i očekivanja nove sredine, novih ljudi i, u konačnici, novog života iziskivali su hrabrost i odlučnost te nevjerojatnu energiju prilikom prilagodbe, upoznavanja i pronalaska vlastitog mjesta u novoj sredini. Od umjetnice se očekivalo da istovremeno osigura egzistenciju, podiže obitelj, uskladi privatni i poslovni život te se posveti umjetnosti tj. svom životnom pozivu. Uz sve navedene brige i preokupacije, Sandra Radić Parać se po prvi put u životu našla "s druge strane" granice čineći dio dijaspore što je otvorilo cijelu paletu emocija i razmišljanja, ali i novih vidika, te ukazalo na duboko ukorijenjene probleme poput odnosa iseljenika prema domovini i domovine prema iseljenicima. U prvi plan je iskočio postojeći jaz koji je iz godine u godinu sve dublji, a bazira se na brojnim predrasudama i sve većem animozitetu s obje strane. Sandra Radić Parać pretočila je vrtlog silnih emocija, stanja i razmišljanja koji je obilježio njezino vlastito iskustvo života u iseljeništvu u niz autoportreta i portreta s ciljem razbijanja dugogodišnjih predrasuda i izgradnje unutarnjih mostova između pojedinaca s obje strane granice.

    O autorici:

    Sandra Radić Parać (1981., Maribor, Slovenija), samostalna umjetnica, prof. likovne kulture i likovna pedagoginja, odrasla i školovana u Dalmaciji. Diplomirala je 2005. godine na Umjetničkoj akademiji sveučilišta u Splitu (klasa prof. Željka Marovića), a iste godine, kao najbolja studentica, primila je rektorovu nagradu. Godinama živi od svoga rada kao samostalna umjetnica u Trogiru gdje vodi svoju galeriju - atelje, te radi kao profesorica u državnim školama, vodi likovne radionice za djecu, odrasle, za kazališne potrebe i likovnu udrugu Trogir, aktivno sudjeluje na izložbama i u aktualnim umjetničkim stremljenja. Nakon uspješno završenog rezidencijalnog programa „Kunstraum Tapir“ u Berlinu,  2014. seli u Berlin gdje 4 godine studira njemački jezik, a 2018. se upisuje na Deutsche Angestellten-Akademie. U Berlinu otvara vlastito umjetničko poslovanje, stvara u svom ateljeu i radi kao umjetnički pedagog. Inspiracija su joj poezija i priroda, voli cvijeće a duga kosa i frizure su joj strast. Članica je HULU-a Split.

    Izložba ostaje otvorena do 16. kolovoza 2021.

  • Izložba slika „Tako beše, tako volem“ slikara Žarka Đukića i Svetlane Miladić

    Izložba slika „Tako beše, tako volem“ slikara Žarka Đukića i Svetlane Miladić

    vrijeme: 21.01.2019. u 19 sati
    mjesto: Kulturni centar u Bačkoj Palanci

    Izložba slika  „Tako beše, tako volem“ slikara Žarka Đukića i Svetlane Miladić

    Žarkove slike koje će biti izložene su spoj ikonopisa i njegovih radova mrtve prirode.

    -Može se reći da nije ciklus, vćc retrospektiva mog rada u slikarstvu izvan ikone. Na slikama su prikazani upotrebni predmeti iz prošlih vremena kojih sve manje ima. I ako ih ima, nalaze se negde po tavanima, podrumima, ispod streha. TIm predmetima kroz sliku dajm novi život i vraćam ih u domove ponovo, ali u kreativnom obliku.

    Svetlnaine slike predstavljaju snove o slobodi rečene prepoznatljivim predelima i koloritom. Dah prošlih vremena kada je sve bilo prirodno, nostalgija za tim vremenima koju ona iskazuje kroz svoj rad.

    -Ovce koje se pojavljuju na mojim slikama su slobodne, one znaju svoj put, nemaju ni čobane, ni predvodnike…a sa njima sam povezala i sebe lično, moje korene.

    Ovce su panonske rase, ali one su izmeštene u planinske predele, većinom i to je ono što nosim u genima, poreklo. Ideja mi je da posmatrač oseti isto ono što i ja dok stvaram, a po reakcijama, saznajem da i oseća. Tako da najčeše saopštavaju da žele da uđu u sliku. Jedan od utisaka je glasio „ja tako zamišljam raj“.

    Izvor: backapalankavesti.com

  • Izložba slika "Proljeće je, a u meni nemir"

    Izložba slika "Proljeće je, a u meni nemir"




    vrijeme: 23.04. 2019 u 19 sati
    mjesto: Medulićeva 16, Zagreb

    Pozivamo Vas na otvorenje izložbe članica grupe Atelier 9

    Izložba slika

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.

NAVIGACIJA