izložbe

  • Slavo Striegl - Život za slikarstvo

    vrijeme: 24.09.2019.
    mjesto: MUO - Muzej za umjetnost i obrt, Trg Republike Hrvatske 10, Zagreb

    Slavo Striegl - Život za slikarstvo

    U Muzeju za umjetnost i obrt 24.9.2019. otvara se izložba koja će revalorizirati umjetničko stvaralaštvo Slave Striegla te potvrditi njegov status referentnog imena hrvatske likovne umjetnosti.
    Izložba će predstaviti opus Slave Striegla tematiziran u zasebnim cjelinama prateći njegov rad od samih početaka; najranijih radova s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, preko najproduktivnije faze stvaralaštva pa sve do njegovih posljednjih kreativnih životnih dana. Izložbom se pokazuje Strieglova autorska potentnost i stvaralački kontinuitet kojim se nanovo otkriva i interpretira građa ovog vrsnog portretista Siska i pokupsko posavskog kraja.
    Na izložbi se pokazuju i javnosti manje poznati radovi u tehnici kolaža koje je stvarao pred kraj svog životnog vijeka. U njima se ogleda Strieglova umjetnička raznovrsnost, kreativnost i originalnost.

    Izložba je otvorena do 27.10.2019.

    Autori izložbe:
    Miroslav Gašparović – kustos izložbe; kritički pregled
    Zoran Burojević – kustos izložbe; život i djelo
    Željko i Lana Kovačić – vizualni identitet i postav izložbe i kataloga

    Izvor: https://www.muo.hr/

  • Slikarica Antonia Čačić izlaže u Mostaru

    vrijeme: 25.01.2018.
    mjesto: BiH, Mostar, Galeria Aluminij



    Galerija Aluminij ovogodišnju sezonu otvara intrigantnim bezimenim postavom hrvatske akademske slikarice Antonije Čačić koja je, s pravom, sve češćim predmetom zanimanja stasalih likovnih kritičara.

    Izložbeni će postav činiti šesnaest djela većih i srednjih formata, rađenih u tehnici akrila na platnu, za koje hrvatski povjesničar umjetnosti Nikola Albaneže zapisuje kako jeu svojoj profinjenosti otvoren pozornosti promatrača. U prigodnomu kataloškom osvrtu imena Dah vizualnih mantri, Albaneže raščlanjuje kako slikarica kroz djelo projicira vlastitu energiju, ispituje mogućnosti odabranoga postupka i izlaže dobivene rezultate.

    - Naizgled, ploha je vraćena samoj sebi, dvjema dimenzijama, pa ipak naše oko biva uvučeno u igru dubine planova i njihove među-slojevitosti. Tankoćutnost kojom Antonia provodi rečeno obilježava i izdvaja njezin rad. Za razliku od umjetnika koji žele naglasiti materijalnost (odnosno, kako se običava reći, materičnost) svojega medija, te apliciraju debele pastozne namaze, Antonia nadasve suptilno radi suprotno; ona finim, poput velova prozirnim premazima (s obzirom na tehniku kojom koristi papirnate ubruse, točnije bi bilo govoriti o nanosima ili otiskivanjima), lazurama gradi površinu ispod čije transparentnosti naziremo dublje slojeve, njihovu nedostižnost i neuhvatljivost. Disanje je domena ovoga slikarstva, oblici na platnima samo su zastali u nekomu trenutku, u odabranomu isječku iz kontinuiranoga skupljanja i širenja, plavičastih (hladnih) i crvenih (toplih) kromatika, uz poneke ljubičaste i zelene predjele koja se uklanjaju svakoj opipljivosti kao pregrubome činu za ove vizualne mantre – promišlja Albaneže.

    Izložba će biti svečano otvorena u Salonu 1 Galerije Aluminij, u četvrtak, 25. siječnja 2018. godine, s početkom u 19 sati. Ulazak je tradicionalno besplatan, a postav će ostati dostupnim za razgledanje tijekom puna četiri tjedna, i to djelatnim danima u razdoblju od 7 do 20, te subotom od 9 do 14 sati.

    Inače, Antonia je Čačić rođena 1976. u Zadru (RH). Godine 2001. diplomirala je pri Studiju dizajna Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (RH), gdje 2002. diplomira i slikarstvo pri Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi prof. Eugena Kokota, da bi 2006. u Ljubljani (Slovenija) stekla i treću diplomu, uspješno završivši poslijediplomski Studij slikarstva (Akademija za likovno umetnost in oblikovanje),u klasi prof. Gustava Gnamuša. Izlagala je dosad na nizu samostalnih i skupnih izložbi, kao i likovnih festivala i radionica u rodnoj Hrvatskoj, te u Sloveniji i u Velikoj Britaniji. Izložba u Galeriji Aluminij prvim joj je profesionalnim nastupom u BiH. Antonia je članicom Hrvatskoga društva likovnih umjetnika Zagreb i Hrvatskoga društva likovnih umjetnika Rijeka.

  • Suad Salihovic

    Suad Salihović rođen je 1970 godine u selu Šerići kod Jajca, BiH.

    Već od malih nogu pokazuje zanimanje za izradu predmeta u drvetu. 1997. godine ozbiljnije se posvećuje bavljenjem skulpture i duboreza u drvetu. 2004. godine je imao svoju prvu samostalnu izložbu, tako da je do 2016. godine imao 6 samostalnih i 4 kolektivne izložbe.

    Suad Salihović nije akademski obrazovan, te je samim time naivni umjetnik. Živi i radi u Jajcu BiH.

    Suad Salihovic

    Suad Salihovic

    Dimenzija 130cm x 34cm rađena je od oraha

    Suad Salihovic

    Pored bavljenja skulpturom i duborezom bavi se i rućnom izradom kundaka za lovačko oružje razlićitih inovativni tehnički poboljšanja. Svaki kundak je unikat i čini svaku pusku jedinstvenom i sami time vlasnika-lovca iste.

    Suad Salihovic

    Kontakt: Suad Salihovic

    • vecera
    • vecera2
    • kundak
    • kundak1
    • kundak2
    • kundak3
    • kundak4
    • kundak5
    • kundak6
    • 34
    • 35
    • 36
    • 37
    • 38
    • 40
    • 32
    • 31
    • 29
    • 30
    • 28
    • 27
    • 26
    • 33
    • 2
    • 3
    • 4
    • 5
    • 6
    • 7
    • 8
    • 9
    • 19
    • 18
    • 20
    • 21
    • 22
    • 24
    • 23
    • 25

  • Svečano otvorenje 8. Hrvatskog triennala akvarela

     

    Galerija umjetnina Grada Slav. Broda, Gradski muzej Karlovac i Muzej Mimara imaju čast i zadovoljstvo pozvati Vas na svečano otvorenje 8. Hrvatskog triennala akvarela u utorak 5. studenoga, 2019. u 19 sati

    Svečano otvorenje 8. Hrvatskog triennala akvarela

     

    Godine 1998. pokrenuta je hrvatska trijenalna izložba akvarela koju su pokrenuli Galerija umjetnina Grada Slavonskog Broda i Gradski muzej Karlovac. Jaka tradicija akvarelnog slikarstva koja se veže kako za Karlovac tako i za Slavonski Brod s pravom stoji iza ideje pokretanja trijenalne izložbe hrvatskog akvarela.
    Na prvoj izložbi, koja je imala premijeru u karlovačkoj Galeriji „Vjekoslav Karas“ 25. svibnja, bilo je izloženo 233 rada 133 autora. Na prvom trijenalu akvarela sudjelovala je cijela jedna generacija sjajnih autora od kojih nažalost mnogi nisu među živima. Spomenimo stoga Murtića, Lovrenčića, Sablića, Antolčića, Radoičića, Rajkovića, Reisera, Petrovića, Perčinlića, Hadžića i druge … U dvadeset i jednu godinu trajanja Triennala, na njemu je izlagalo preko 400 autora koji su omogućili da ova manifestacija doživi osam izdanja.

    Od niza autora sudionika treba svakako istaknuti i Brešića, Haramiju, Sedera, Mariju Ujević, Biffela, Kesera, Lipovca, Kuliša, Diminića, Šiška, Palisku, Švaljeka, Labaša, Bučana, braću Jakelić
    Izložba ovogodišnjeg 8. Hrvatskog triennala čija je premijera bila u Slavonskom Brodu u svibnju, a zatim u srpnju u karlovačkoj galeriji „Vjekoslav Karas“ imati će svoju završnicu u zagrebačkom Muzeju Mimara 5. studenoga 2019. godine. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske tijekom niza godina redovno je sufinanciralo ovaj projekt.
    Zdravko Milić, akademski slikar iz Labina dobitnik je Velike otkupne nagrade 8. Hrvatskog triennala akvarela za rad „Nebeska podmornica„, a zagrebački akademski slikar Zoran Kakša dobio je Posebnu pohvalu za rad „Starost“.

    Sonja Švec Španjol, predsjednica Prosudbene komisije 8. triennala ističe: ”8. hrvatski triennale akvarela potvrdio je činjenicu kako tehnika akvarela i dalje uživa veliku popularnost, te je sam triennale postao poticaj i mjerilo vrijednosnih dosega u tehnici akvarela i bez imalo sumnje prerastao u tradiciju nakon pune 22 godine kontinuiranog djelovanja. I možda još bitnije, hrvatski triennale akvarela ukazuje kako ne mora sve biti glasno, veliko i agresivno kako bi bilo vidljivo, uvaženo i cijenjeno. Dapače, svijet nam uvijek iznova pokazuje kako oni tihi zakutci skrivaju najveće vrijednosti ukoliko znamo osluškivati, gledati, ali i vidjeti.” Nakon dugog niza godina zagrebačka publika imati će priliku vidjeti ovu jedinstvenu kolektivnu izložbu sjajnog medija koji umjetnicima pruža neslućene mogućnosti .

    Žiriranje radova za 8. Hrvatski triennale akvarela održano je 28. travnja 2019. u prostorijama Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda. Od pristiglih radova 163 autora prosudbena komisija u sastavu Sonja Švec Španjol mag.hist.art., Dino Trtovac akad. slikar i Tomislav Buntak akad. slikar odabrala je 79 autora koji će dati izgled 8. hrvatskom triennalu akvarela. Veliku nagradu Triennala dobio je rad Zdravka Milića “Nebeska podmornica” a za rad “Starost” Zoran Kakša je dobio posebnu pohvalu.

    Popis autora koji sudjeluju na izložbi 8. hrvatski triennale akvarela:

    1.Zlatko Keser
    2. Branimir Dorotić
    3. Karina Sladović
    4. Dubravka Kanjski
    5. Nenad Opačić
    6. Koraljka Rajn
    7. Josipa Čamber
    8. Zdravko Milić
    9. Damir Facan-Grdiša
    10. Josip Šimić
    11. Marina Krištofić
    12. Nikolina Knežević
    13. Branko Kolarić
    14. Mirela Blažević
    15. Andrija Girardi
    16. Vesna Pavlaković
    17. Ana Sladetić
    18. Petar Dolić
    19. Ivan Miletić
    20. Frane Radak
    21. Radovan Rajko Svilar
    22. Antun Boris Švaljek
    23. Zvonimir Perak
    24. Josip Švaljek
    25. Eugen Varzić
    26. Svebor Vidmar
    27. Irena Podvorac
    28. Branka Radonić
    29. Marijan Richter
    30. Josip Majić
    31. Zlatan Kovač
    32. Andrej Tomić
    33. Jadranka Fatur
    34. Anton Vrlić
    35. Alen Matijašević
    36. Mišo Baričević
    37. Josip Škerlj
    38. Ivana Ožetski
    39. Sunčanica Tuk
    40. Lea Popinjač
    41. Marta Tuta
    42. Saša Jantolek
    43. Zoran Kakša
    44. Lora Elezović
    45. Emanuela Lekić
    46. Sanja Pribić
    47. Nada Bogdanović
    48. Katarina Fabijanić Čačić
    49. Tatjana Politeo
    50. Ana Čolaković
    51. Željko Mucko
    52. Branka Dubovac
    53. Igor Konjušak
    54. Siniša Reberski
    55. Ivana Maradin
    56. Milan Pavlović
    57. Anna Arty
    58. Srećko Planinić
    59. Dafne Perković Planinić
    60. Valentina Šuljić
    61. Iva Matija Bitanga
    62. Klaudio Katunar
    63. Živko Toplak
    64. Igor Modrić
    65. Milorad Rupčić
    66. Mirko Stojić
    67. Andrea Pavetić
    68. Nikolina Šimunović
    69. Branimir Pešut
    70. Stjepan Šandrk
    71. Vatroslav Kuliš
    72. Dragutin Dado Kovačević
    73. Danko Friščić
    74. Mia Matijević
    75. Petra Šabić
    76. Jagor Bučan
    77. Ivica Kurtz
    78. Ratko Janjić Jobo
    79. Koraljka Kovač

     



  • TRAPULE (nerealizirani projekti) / izložba neformalne skupine Trapula

    vrijeme: 18. veljače – 4. ožujka 2016.

    mjesto: Galerija Filodrammatica, Korzo 28/1, Rijeka

    Otvorenje izložbe: četvrtak 18. veljače, 19 sati

    park

    Neformalnu skupinu Trapula čine pulski arhitekti, dizajneri i umjetnici bliski idejama environmental arta. Područje interesa nalaze u izvođenju multidisciplinarnih umjetničkih zahvata, instalacija i intervencija s naglaskom na nove tehnologije, materijale i postupke u javnom prostoru, u kojima se prožimaju ekologija, umjetnost, turizam, edukacija i znanost.

    Skupina djeluje u cilju stvaranja prepoznatljivih vizualno perceptivnih repera visoko umjetničke i estetske naravi, koji mogu postati nositeljima suvremenog identiteta određenog područja. Djelovanje skupine podrazumijeva uključivanje i suradnju s javnim i privatnim sektorom, kao i s drugim umjetnicima ili umjetničkim skupinama, pri čemu se velika pozornost polaže na aktivnu i dijalogizirajuću participaciju lokalne zajednice te lokalnog kulturnog, materijalnog i duhovnog naslijeđa.

    Članovi čvrste jezgre neformalne grupe Trapula su arhitekti Dino Krizmanić i Leonid Zuban, dizajner svjetla Dean Skira, umjetnici Robert Pauletta i Bojan Šumonja, te novinar Sven Semenčić.

    Skupina Trapula do sada je radila na više projekata u Puli, Premanturi, Labinu i Rabu – od kojih nijedan nije bio realiziran – a sada ih na jednom mjestu okuplja u Galeriji Filodrammatica. Izložba TRAPULE (nerealizirani projekti) otvara se u četvrtak, 18. veljače u 19 sati, a moguće ju je posjetiti do 4. ožujka 2016. godine

  • Završna izložba Likovnog studija Centra Knap

     

    vrijeme: 5. lipnja 2019. u 19:00 – 21:00

    mjesto: Ulica Petra Petrovića Njegoša 10, Zagreb

    Završna izložba Likovnog studija Centra Knap

    Likovni studio Centra Knap jedan je od najvećih amaterskih likovnih centara u gradu.

    Programi Likovnog studija održavaju se kontinuirano tijekom cijele školske godine kroz razne likovne radionice namijenjene amaterima. Likovni klub, Crtanje i slikanje, Keramika te Kiparstvo radionice su koje djeluju u sklopu studija. Program godišnje pohađa preko 50 polaznika. Voditelji radionica su akademski umjetnici koji svoje znanje prenose polaznicima te ih na taj način usmjeravaju u svijet umjetnosti.

    Višegodišnjim kontinuiranim radom polaznici Likovnog studija stekli su zavidne vještine u likovnim tehnikama kojima se bave. Završna izložba pregled je najboljih radova polaznika Likovnog studija u nastalih u sezoni 2018./19.

    Program je realiziran uz potporu Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.



    Izvor: Facebook

  • Život umjetnosti – 50 godina: Kada, kako, s kim i za koga živi umjetnost?

    vrijeme: 22.09.2016. - 04.10.2016.20,00

    mjesto: Zagreb; HDD galerija, Boškovićeva 18

    ŽIVOT UMJETNOSTI – 50 godina: Kada, kako, s kim i za koga živi umjetnost?

    U četvrtak 22. rujna 2016. u 20 sati u HDD galeriji otvara se izložba „ŽIVOT UMJETNOSTI – 50 godina: Kada, kako, s kim i za koga živi umjetnost?“. Izložbom, koju zajednički organiziraju Hrvatsko dizajnersko društvo i Institut za povijest umjetnosti, obilježava se 50 godina izlaženja časopisa Život umjetnosti te se tom prilikom osvrćemo s jedne strane na njegovu evoluciju s aspekta grafičkog oblikovanja, a s druge na uređivačke osobitosti i mijene u njegovoj ulozi u kontekstu znanosti o povijesti umjetnosti, arhitekture i urbanizma, dizajna, fotografije, teorije, likovne kritike i same moderne i suvremene umjetničke produkcije. Izložba je dio programske linije HDD galerije pod nazivom Studije slučajeva.*

    U tom smislu, izložba na jednom mjestu predstavlja nekoliko međusobno prepletenih narativa. Kronološki prikaz u prostoru donosi najvažnije podatke o strukturi uredništava i promjenama u uređivačkoj koncepciji časopisa od 1966. do danas, čineći svojevrsnu skicu portreta časopisa kroz vrijeme. Posebno su naznačeni i dizajneri i umjetnici koji su Život umjetnosti oblikovali tijekom pedeset godina, uključujući Mihajla Arsovskog, Antu Kuduza, Eugena Fellera, Juraja Dobrovića, Marcela Bačića, Roberta Rebernaka, Sanju Štok, Inju Kavurić, Igora Kuduza, Marija Aničića, Jele Dominis i Studio Bilić_Müller.

    Putem audio-intervjua i isječaka iz razgovora s nekadašnjim urednicima i članovima uredništava Života umjetnosti predstavljene su današnje refleksije o časopisu te njegovoj ulozi i važnosti iz rakursa ljudi koji su ga stvarali, pa tako o časopisu govore Zvonko Maković, Žarko Domljan, Tonko Maroević, Darja Radović Mahečić i Željka Čorak uz osvrte na rad sadašnje urednice Sandre Križić Roban i prvog urednika Života umjetnosti Božidara Gagre.

    Na izložbi su također naznačene i neke od najvažnijih tema koje je časopis otvarao kroz desetljeća, uključujući i sve dosadašnje temate i tematske brojeve, kao i isječke iz bitnih tekstova najrazličitijih značajnih autora koji su pisali za Život umjetnosti. Poseban „sloj“ izložbe koji također pruža priliku za interpretaciju čini faktografija (histogrami i liste) prikupljena cjelovitom računalnom obradom jezičnog korpusa časopisa, koja rasvjetljava prisutnost i fluktuaciju određenih pojmova i referentnih imena (umjetnika ili autora) tijekom pedeset godina postojanja časopisa. Razmjerno mali izložbeni prostor HDD galerije ujedno je ovom prilikom transformiran i u čitaonicu Života umjetnosti, u kojoj će publika osim izloženih i istaknutih važnijih izdanja imati dostupnu cjelovitu biblioteku Života umjetnosti, koja je nakon provedenog projekta digitalizacije odnedavno dostupna i kao digitalno izdanje na online stranicama časopisa zivotumjetnosti.ipu.hr. Tijekom izložbe bit će omogućena i kupnja starih brojeva časopisa po promotivnoj cijeni.

    Kustosi izložbe su Marko Golub, Irena Šimić, Marija Borovičkić, Sanja Horvatinčić i Sandra Križić Roban. Izložbu prati i opsežan tekst o dizajnu Života umjetnosti koji je za ovu priliku napisao kritičar dizajna i arhitekture Maroje Mrduljaš, a donosi ne samo osvrt na dizajnerske transformacije časopisa, nego i njihov komentar u kontekstu nekih ključnih trenutaka u razvoju časopisne forme u Hrvatskoj i internacionalno od 60-ih do danas.

    Izvor: http://dizajn.hr/

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.