• In memoriam prijatelju Josipu Klarici

    In memoriam prijatelju Josipu Klarici

    In memoriam prijatelju Josipu Klarici

    U kafiću nama omiljenom okupljalištu nas trojca „dežurnih mušketira“ raspredali smo te večeri neobrađene teme, naravno malo politike, osvrt na mlađe dane, otiske mladosti i neizbježno kulinarstvo – neiscrpna tema.

    Na zidovima vise slike moje male osobnosti, fotografije od Josipa uljepšavaju ga svojim neponovljivim vizurama Maksimirskih izmaglica.

    Klarica – Bedić – Đurđek, mušketiri  ostaše bez prvaka...u svemu

    Te smo večeri popili piće zajedno u lokalu. Rastanak uobičajan – Bok! -  Vidimo se!

    Nazavao sam ga po noći da mi narući još metar drva koje dobiva sutradan, jer prvi smo susjedi...

    OK!  Kaže on.

    Umro je te noći, kamion sa drvima ujutro je došao i otišao. Njegov auto parkiran te večeri ukoso, po njegovom običaju pred garažom, stoji u istom položaju, šteta što je podigao ručnu svoga života.

    Pišući ovaj tekst tekle su mi suze, tekla mi je prošlost našeg druženja, no ostala su zauvijek lijepa sastajanja koja nikada neće proteći.

    Misli mi bježe, sve bih htio izreći ukratko, našu mladost, dežuranje u njegovoj „svetinji“ uvijek podšišane trave u vrtu, čavrljanje do zore.

    Eto zato pišem te crtice druženja, sva sam Josipova saznanja pomno upijao, hvala ti stari, ali ostalo je još puno, puno toga – nedorečenoga. Ostaje mi zauvijek pogled na njegovanu, besprijekorno uređenu živicu, zvuk upaljene kosilice četvrtkom.

    Frende sory ali ja ne mogu vjerovati da si se ukrcao na taj krivi vlak. No tvoja lokomotiva stajat će na peronu i zauvijek u našim srcima.

    Oduvijek sam ga nasmijavao svojim dosjetkama pokušavajući izvući iz njega toplinu duše koje je brižno skrivao, poluosmjehom, odgovarajući dozirano osmišljenom taktikom.

    Ma fenomenalac a i znalac.

    Svjedokom sam  zvuka paljenja auta ranom zorom, Josip je odlazio na put Maksimirskih jezera a i nadalje u Turopolje, Moslavinu tražeći onaj famozni trenutak podignuća magle, svečani ulazak sunčanih zraka u njegov već postavljeni kadar omiljene mu kamere „obscure“

    Svjetski priznatim uradcima očituju se njegova djela.

    Poznavao je bravurozno sve slikarske trikove, tehnika fotografija u malom prstu, čovjek je bio rođen da nauči svijet doktrini umjetnosti.

    Teško uopće nadalje pisati a imam još tisuće riječi neispričanih potrebitim za izreći.

    Nestaje emocija, snaga...

    Ostaje nedorečeno a i nikada dopričanih priča.

    Pijesak iz Josipove staklene piramide pune dobrote, lijepih riječi za svakoga, curiti će polako, ponosno, u spomen budučim generacijama iz samo njegove znane „Pandorine kutije“ zauvijek.

    Hvala ti majstore, prijatelju naš.

    Dubravko Đurđek & Željko Bedić

  • Izložba 20 godina časopisa Oris: Spomen-park Dotrščina

    Izložba 20 godina časopisa Oris: Spomen-park Dotrščina



    U subotu, 2. ožujka u 12 sati, u Oris Kući arhitekture, Kralja Držislava 3 u Zagrebu, otvara se izložba ''20 godina časopisa Oris: Spomen-park Dotrščina'' kojom se obilježava 20. godišnjica objavljivanja časopisa Oris.

    Izložba 20 godina časopisa Oris: Spomen-park Dotrščina

    Prvi broj časopisa Oris za arhitekturu i kulturu življenja, izašao je prije 20 godina, 2. 3. 1999. Ova važna obljetnica obilježit će se izložbom u Oris Kući arhitekture o Spomen-parku Dotrščina koji u povijesno-umjetničkom smislu predstavlja iznimnu simbiozu spomeničke baštine i krajobrazne arhitekture.

    Na izložbi će biti prezentirane autorske fotografije jednog od majstora suvremene hrvatske fotografije, Josipa Klarice, snimljene posebno za Oris. Osim Klaričinih fotografija obilježenih umjetničkim senzibilitetom, na izložbi će biti prezentirani i arhivski materijali, nacrti i skice o Dotrščini iz fundusa Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU te Muzeja suvremene umjetnosti, koji su ujedno i partneri izložbenog programa. Slavljenički 115. broj časopisa Oris donijet će prikaz Spomen-parka Dotrščina u tri priloga: umjetničke fotografije uvaženog fotografa Josipa Klarice praćene tekstom Tomislava Pavelića, vrijedan dokumentarni prikaz područja znanstvenice Sanje Horvatinčić te prilog Nenada Fabijanića o neizvedenom projektu Memorijalnog muzeja Dotrščina. Sve tri teme bit će zastupljene i na izložbi ovog projekta u kojem se ogledaju sve kvalitete koje Oris njeguje u svom djelovanju: trajnost, kvaliteta, vrednovanje baštine, promišljenost, interdisciplinarnost.

    Dotrščina je spomen-projekt ovih prostora s odmakom poslijeratnih godina, konstituiran čistom arhitekturom, smišljen uvjerljivo projektiranom predstavom i jasnim sredstvima. Predstavlja se ovdje kao tipičan rezultat i proklamacija onodobnih arhitektonskih natječaja: prije svega tražila se misao i ideja, dovoljno potvrđena dokazima inteligencije i likovne kulture autora. Kontinuirano otporan na mijene i trendove svoga vremena, uvjerljivi modernist, ali danas i aktualno utjecajan emisijom svojih crtanih misli, Šegvić nas i dalje podsjeća, upozorava: misao NE VENE.

    - Iz teksta Nenada Fabijanića, Gesta, potez, a ne mrlja, Oris 115

    Izvor: www.oris.hr

  • Josip Klarica - Ivan Posavec " Snoviđenja"

    Josip Klarica - Ivan Posavec " Snoviđenja"

    vrijeme: 16. studenoga 2019 u 12 sati
    Izložba je otvorena do 1.prosinca 2019.
    mjesto: Studio Moderne galerije "Josip Račić", Margaretska 3, Zagreb

    Josip Klarica - Ivan Posavec

    O autorima:
    Josip Klarica
    Rođen je 18. 06. 1946. u Beogradu. Od 1961. do 1966. godine uči fotografiju na Školi za primjenjenu umjetnost u Zagrebu, a 1969. studira na češkoj FAMU, kao i Zafranović, Grlić, Karanović i Marković. Profesori režije bili su mu Forman i Menzel, književnosti Kundera. Imao je samostalnu izložbu u Photographer’s Gallery u Londonu i Gallerie Johannes Faber u Beču, u mnogim zagrebačkim galerijama i muzejima, a radovi mu se nalaze u MSU, MUO, Modernoj galeriji, a i u Bibliotheque National u Parizu.

    1977. diplomirao je i potom se vraća u Zagreb gdje od 1977. živi i radi.

    Tijekom profesionalnog rada djeluje kao filmski snimatelj, propagandni i umjetnički fotograf. Kao umjetnički fotograf izučavao je povijest fotografskih tehnika i fotokemijske procese. Uspješno je rekonstruirao nekoliko starih fotografskih postupaka koje je prezentirao na autorskim izložbama. U svojem radu koristi kameru obscuru i repliku panoramske komore (Paris 1845) koju je sam rekonstruirao i prilagodio svom radu.

    Ivan Posavec
    Rođen je 1951. u Dužici pokraj Siska.
    Godine 1969. dolazi na studij veterine u Zagreb, koji prekida 1974. kao apsolvent, da bi se posvetio fotografiji. Diplomira 1980. filmsko snimanje u klasi prof. Nikole Tanhofera na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu, a 1984. magistrira fotografiju kod prof. Dragoljuba Kažića na Akademiji primenjenih umetnosti u Beogradu.

    Radove su mu otkupili Muzej suvremene umjetnosti i Muzej za umjetnost
    i obrt u Zagrebu te Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Dobitnik je nagrade «Tošo Dabac» 1992., a 2003. Nagrade grada Zagreba te još pedesetak drugih nagrada. S kolegom Mijom Vesovićem 1979. osniva grupu MO. Član je ULUPUH-a, a već trideset godina bavi se novinskom fotografijom.

    Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    IZLOŽBE
    Samostalne izložbe (izbor)
    2009. IVAN POSAVEC fotografije, Galerija Waldinger, Osijek
    2008. Portreti, Galerija Krsto Hegedušić, Petrinja
    2007. Panorame, Galerija Lang, Samobor
    2006. Radnici, Galerija Prica, Samobor
    2006. Pozdrav iz Dužice, Galerija Meandar medija, Zagreb
    2005. Ivan Posavec, Galerija Klovićevi dvori – Kula Lotršćak, Zagreb
    2004. Polaroidi, Galerija Miroslav Kraljević, Zagreb
    2003. POSAVEC fotografije, Galerija umjetnina, Split
    2002. POSAVEC fotografije ’71-’02, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb
    1994. Izložba ratne fotografije, Sveučilište, Klagenfurt, Austrija
    1992. Tragovi rata – za slobodu, Galerija Nova, Zagreb (izložba je tijekom iste godine postavljana u Varaždinu, Poreču, Pazinu, Labinu, Rovinju, Allesandriji i Ridlingenu)
    1991. Ivan Posavec, Galerija Spot, Zagreb
    1988. Ivan Posavec, Galerija PM, Zagreb
    1987. Ivan Posavec, Galerija Re, Labin
    1986. Ivan Posavec, Dom kulture, Novo Mesto, Slovenija
    1985. POSAVEC, CEFFT Galerije grada Zagreba, Zagreb1984. POSAVEC, Floating Gallery, Winnipeg, Kanada
    1980. Ivan Posavec, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
    1976. Ivan Posavec, Tehnički muzej, Zagreb / Galerija Foto saveza Jugoslavije, Beograd
    Grupne izložbe (izbor)
    2007. Volimo li gledati druge ljude, Umjetnički paviljon, Zagreb
    2006. Retorika praznine na fotografijama iz zbirke MMSU, MMSU, Rijeka
    2006. Skriveno blago Muzeja za umjetnost i obrt, MUO, Zagreb
    2005. Preko 7 mora i 7 gora, Hrvatska fotografija’05, Umjetnički paviljon, Zagreb
    2005. Pejsaž u suvremenoj likovnoj umjetnosti i kulturi između fetiša i ideologije, 34. Splitski salon, Split
    2004. The Balkans – a crossroad to the future, Arte Fiera Bologna
    2003. Krv i med budućnost je na Balkanu, Klosterneuburg, Sammlung Essl, Beč, Austrija
    1993. Hrvatska fotografija od tisuću devetsto pedesete do danas, MSU, Zagreb
    1992. DANAS desetljeće naslovne stranice, ULUPUH, Zagreb
    1989. Contemporary Yugoslav photography, Cornell University, Ithaca, SAD
    1988. 5. trienale jugoslovenske fotografije, Cankarjev dom, Ljubljana, Slovenia
    1985. Some aspects of Yugoslav contemporary photography, Open Eye Gallery, Liverpool
    1983. Aspekte der zeitgenoessischen jugoslawischen Fotografie, Fotogalerie im forum stadtpark, Graz, Austrija

  • Napustio nas je veliki umjetnik - Josip Klarica

    Napustio nas je veliki umjetnik - Josip Klarica

    Josip Klarica

    Veliki umjetnik, fotograf, moj dragi prijatelj napustio nas je danas i ostavio iza sebe veliku prazninu u svijetu fotografije, umjetnosti, kinomatografije..

    Rođen 1946. godine u Beogradu. Diplomirao je na Karlovom univerzitetu u Pragu (FAMU) na katedri filmske kamere. Među predavačima su mu bili redatelj Miloš Forman i književnik Milan Kundera, a prijateljevao je i s fotografom Josefom Sudekom. Klarica je izučavao povijest fotografskih tehnologija i fotokemijskih procesa. Uspješno je rekonstruirao nekoliko starih fotografskih postupaka, koje je prezentirao na autorskim izložbama. Karakteristika njegova rada je korištenje fotoaparata 19. stoljeća, među ostalima, camere obscure i vlastite idealne replike prvog panoramskog fotoaparata, koji je konstruirao Friedrich von Martens 1845. godine u Parizu. Svoje negative Klarica isključivo kontaktno kopira.
    Dosad je samostalno izlagao u nekoliko uglednih muzeja i galerija u Hrvatskoj i inozemstvu

    Josip Klarica

    Josip Klarica

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.

NAVIGACIJA