In memoriam Josip Vaništa (1924.-2018.)

vrijeme: 29.03. 19:00 do 22:00

mjesto: Galerija Šira, Preradovićeva 13, 10 000 Zagreb

Da obilježi bližnjima svoj odlazak s ovoga svijeta, Josip Vaništa je odabrao simbolički povratak u povijesni Salon “Šira”. Izložba, po vlastitom mu izboru, nazvana “In memoriam” ne okuplja slikarske radove nego samo par misli i predmeta, odabranih znakova što naglašavaju upravo njegovu odsutnost, njegov nestanak, njegovu smrt, koju kao suputnici, poznanici, poštovaoci duboko osjećamo. Čitavoga svog vijeka Vaništa se odlučno nosio s prazninom, da bi je kreativno zanijekao, bavio se bjelinom ne bi li crninu ništio, ostavljao tragove kako bi ih mogao prebrisati. Slikar, crtač i pisac težio je djelu, ali umjetnik i čovjek ostvarivao se ne manje u djelovanju, koje je, usuđujemo se reći, također već djelom postalo. Teško nam se pomiriti s mišlju da je povučena crta nad životom stvaraoca koji je srebrnu liniju vukao prema beskonačnosti i koji se ironično oboružao beskrajnim štapom, ali gubitak Josipa Vanište odmjeravamo maksimalističkim zahtjevima.
Tonko Maroević

Kolekcija Marinko Sudac; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb;

Moderna galerija, Zagreb; Arhitektonski fakultet u Zagrebu; Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

Umjetnička grupa Gorgona

Avangarda i eksperiment u Zagrebu 1959-1966

U povijesti umjetnosti, 20. stoljeće obilježeno je mnogim umjetničkim pokretima i grupama koje su promicale inovaciju, eksperiment i rušenje tradicionalnih granica umjetnosti. Jedna od takvih grupa koja je ostavila trajni pečat na hrvatskoj umjetničkoj sceni jest umjetnička grupa Gorgona, koja je djelovala u Zagrebu od 1959. do 1966. godine. Kroz svoj rad, članovi Gorgone isticali su se po svojoj avangardnoj estetici, eksperimentalnom pristupu umjetnosti i odbacivanju konvencionalnih normi.

Umjetnička grupa Gorgona osnovana je 1959. godine u Zagrebu od strane grupe mladih umjetnika i intelektualaca. Njihov rad bio je inspiriran suvremenim umjetničkim pravcima poput dadaizma, konstruktivizma, nadrealizma i apstraktnog ekspresionizma, ali su istovremeno nastojali stvoriti nešto potpuno novo i originalno. Ime grupe, Gorgona, odabrano je kao referenca na mitsko biće koje prelazi granice stvarnosti i fantazije, što je odražavalo ambicije članova grupe da istraže nove dimenzije umjetnosti.

Članovi Gorgone bili su umjetnici različitih profila, uključujući slikare, kipare, pisce, arhitekte i filozofe. Među najpoznatijim članovima bili su Josip Vaništa, Julije Knifer, Ivan Kožarić, Đuro Seder, Marijan Jevšovar, Đuro Griesbach, Miljenko Horvat i Dimitrije Bašičević Mangelos. Svaki od njih donio je svoju jedinstvenu viziju i perspektivu u rad grupe, doprinoseći bogatstvu i raznolikosti njezina stvaralaštva.

Ono što je karakteriziralo rad Gorgone bila je njezina eksperimentalna priroda i odbacivanje tradicionalnih umjetničkih formi. Članovi grupe istraživali su različite medije i tehnike izražavanja, uključujući slikarstvo, skulpturu, crtež, performanse, asamblaže, grafike i konceptualnu umjetnost. Njihova djela često su bila minimalistička, geometrijska i apstraktna, istražujući odnos između linije, forme, prostora i vremena.

Gorgona je također bila poznata po svojim eksperimentalnim izložbama, koje su često bile smještene izvan tradicionalnih galerijskih prostora. Članovi grupe organizirali su seriju nekonvencionalnih izložbi u različitim prostorima poput podruma, dvorišta, tramvajskih stanica i javnih parkova. Ove izložbe nisu bile samo prilika za predstavljanje umjetničkih djela, već su bile i interakcija između umjetnosti, prostora i publike.

Unatoč svom značaju i utjecaju, umjetnička grupa Gorgona nije bila široko prepoznata za vrijeme svog djelovanja. Njezin rad ostao je uglavnom neprimijećen izvan uskog kruga umjetničkih krugova Zagreba. Ipak, nakon raspada grupe, njezino naslijeđe dobiva na važnosti te se Gorgona prepoznaje kao jedan od ključnih predstavnika avangardne umjetničke scene u Hrvatskoj.

U konačnici, umjetnička grupa Gorgona ostavlja neizbrisiv trag u povijesti hrvatske umjetnosti. Njezin rad podsjeća nas na važnost eksperimenta, inovacije i slobode izražavanja u umjetnosti te nas inspirira da istražujemo granice i mogućnosti stvaralaštva. Gorgona ostaje simbol avangarde i revolucionarnog duha koji je oblikovao suvremenu umjetničku scenu u Hrvatskoj i šire.