Vijesti iz kulture

Novi galeristi

Više na: Slikarstvo  

Kolumna Milana Zagorca

  • HDLU Zagreb raspisuje natječaj za upis novih članova u 2025. godini

    HDLU Zagreb raspisuje natječaj za upis novih članova u 2025. godini


    HDLU Zagreb natjecaj clanovi 2025

    HDLU Zagreb raspisuje natječaj za upis novih članova, profesionalnih likovnih umjetnika u 2025. godini, koji traje do 5. 1. 2025.

    Za pristup natječaju, potrebno je na mail udruge Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. poslati molbu sa slijedećim podacima:

    1./ Životopis umjetnika sa popisom dosadašnjeg umjetničkog obrazovanja i umjetničkog djelovanja (skupne i samostalne izložbe), uz skeniranu diplomu, datum rođenja, mail adresu i adresu web stranice ako je umjetnik ima. Prilažu se i fotografije do 10 karakterističnih likovnih djela u attachmentu maila, uz natječajnu molbu, te dokaz o državljanstvu (ili o prebivalištu). Ove godine prednost kod upisa će imati umjetnici kojima trebaju strukovne potvrde za profesionalne likovne umjetnike.

    2./ Za umjetnike koji nemaju diplomu, uz detaljan popis umjetničkog djelovanja u zadnjih pet godina, potrebno je također priložiti i portfolio sa radovima umjetnika, koji može biti u virtualnom obliku kao web stranica ili 10-ak karakterističnih likovnih radova na fotografijama, priloženim uz životopis u attachmentu maila. Strukovnih izložbi u relevantnim domaćim galerijama treba biti najmanje 3 samostalne i/ili pet skupnih žiriranih u posljednjih pet godina.

    ----------------------------------------------------------------

    Primljeni umjetnici koji zadovolje natječajne kriterije su obavezni platiti godišnju članarinu za godinu dana unaprijed od trenutka upisa u udrugu, koja iznosi 20 eura i kad je plate, tada će biti upisani u Registar članova HDLU Zagreb, te će dobiti potvrdu o članstvu i člansku iskaznicu sa kojom ostvaruju besplatan ulaz ili popust u većini domaćih galerija i muzeja. Osim godišnje članarine od 20 eura, u udruzi se ništa drugo ne plaća, sve potvrde i sudjelovanje u aktivnostima udruge za članove su besplatni.

    Temeljem Članka 10. Statuta HDLU Zagreb, članom HDLU Zagreb se postaje upisom u Popis članova koji vodi predsjednik/ica udruge. Interni Popis članova nije javan, vodi se elektronički i obavezno sadrži podatke o osobnom imenu člana, OIB-u, datumu rođenja, datumu pristupanja udruzi, te adresu stanovanja, broj telefona, mail adresu i adresu web stranice ako je član ima.

    Komisija za prijem novih članova nije dužna obrazlagati svoje odluke pristupnicima natječaja.

     

    Povlastice, prava i dužnosti koje imaju članovi HDLU Zagreb

    1./ HDLU Zagreb ima Status strukovne umjetničke udruge, koja je ovlaštena od Ministarstva kulture i medija da umjetnicima izdaje potvrde za porezne olakšice, što se može vidjeti na Popisu strukovnih umjetničkih udruga Ministarstva kulture i medija RH, pod rednim brojem 22:

    https://min-kulture.gov.hr/pristup-informacijama-16/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga-na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367

    2./ Osim potvrda za porezne olakšice, HDLU Zagreb kao strukovna udruga svojim članovima piše različita strukovna mišljenja i Pisma preporuke za dobijanje ateljea, za mirovinski dodatak za profesionalne umjetnike, za dobijanje nekog posla ili angažmana, izložbenog prostora, umjetničke potpore, i sl.

    3./ HDLU Zagreb svakog četvrtka u godini, a po potrebi i češće za svoje članove organizira Online savjetovalište za individualna savjetovanja sa umjetnicima o različitim strukovnim problemima.

    Od ove godine posebno pokrećemo i ''Online savjetovalište za mlade vizualne umjetnike'' sa temama koje se mogu vidjeti na poveznici:

    https://hdlu-zagreb.hr/savjetovaliste/

    4./ Pomažemo umjetnicima kod organizacije njihovih samostalnih izložbi, također i kod promocije njihovih samostalnih izložbi na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici”, portalu HDLU Zagreb, facebook stranici ”Zagrebački likovni umjetnici – HDLU Zagreb”, kao i u drugim medijima sa kojima surađujemo. Također mladi umjetnici do 35. godine starosti ako se učlane u HDLU Zagreb, u toku godine mogu dobiti jednu besplatnu likovnu recenziju povodom svoje samostalne izložbe.

    5./ Članovi HDLU Zagreb imaju pravo besplatno sudjelovati na izložbama (‘realnim’ i virtualnim), edukativnim radionicama i ostalim aktivnostima u organizaciji HDLU Zagreb.

    6./ Članovi HDLU Zagreb imaju pravo svoje strukovne tekstove i različite recenzije objavljivati na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici” i pratećoj facebook stranici.

    7./ Članovi HDLU Zagreb dobijaju savjetodavnu podršku na različitim natječajima za javne dotacije, kod osmišljavanja, predlaganja i provođenja kulturnih i umjetničkih projekata.

    8./ Članovi po želji sudjeluju na Godišnjoj skupštini udruge i ostalim sastancima članova udruge, te su putem izvještaja transparentno informirani o stanju i problemima u udruzi.


    U vezi svih dodatnih informacija, možete se javiti na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

     

     

    Krešimira Gojanović, predsjednica HDLU Zagreb
    Robert Štimec, dopredsjednik HDLU Zagreb
    098 429 278

  • Izložba Krešimire Gojanović ”Mala retrospektiva”

    Izložba Krešimire Gojanović "Mala retrospektiva"

    Izvor: https://likumzg.wordpress.com/

    Izložba Krešimire Gojanović ”Mala retrospektiva”

    U Galeriji Vladimir Filakovac (Kulturni centar, Dubrava 51 a, Zagreb) u ponedjeljak, 5. srpnja 2021. u 20 sati otvara se izložba akademske slikarice Krešimire Gojanović pod nazivom ”Mala retrospektiva”. Izložbu će otvoriti voditelj galerije Vladimir Filakovac, Svebor Vidmar, a moći će se pogledati do 30. srpnja 2021., radnim danom od 10 do 20 sati, ulaz je slobodan. Otvorenje izložbe održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama.

    Iz predgovora Svebora Vidmara: U borbi protiv carstva sjena

    Već u doba antičke Grčke, mitološke priče su ondašnjem puku, bez obzira radilo se o plemenitima ili robovima, predstavljale na metafizičkoj razini sve njihove egzistencijalne težnje nad čijim sudbinama su neprestano bdjeli strogi bogovi s Olimpa. Miješali su im se bez zadrške u život, stvarajući pritom različite prepreke i probleme. Ako bi se pojedini zadatci u njihovoj režiji uspješno obavili ili ne obavili, to bi rezultiralo besmrtnom slavom ili smrću. Pojedini od tih sretnika bili su opjevani kao heroji i ovjenčani lovorikama za buduće naraštaje (sjetimo se samo poluboga Herakla), dok bi ostali, s manje sreće, završili u Hadu, podzemnom svijetu.

    Prisjetimo li se svih tih poznatih priča o Perzefoni, Ikaru, Akteonu, Ahileju…, zamijetit ćemo sve te potresne sudbine i činilo se da će navedeni protagonisti uspjeti u svom naumu pobjede okolnog svijeta, no Kairos – bog sreće, u posljednjem trenutku bi im se izmaknuo, sve upropastivši. Takva drama, u kojoj komedija i tragedija idu ruku pod ruku, opisujući osjećaje kao što su strah, čast, strast, ljubomora, umišljenost, mržnja, bijes, osveta…, viđena je znatno kasnije, u Shakespeareovo doba.

    Mitološke priče su i na simboličnoj razini progovarale o sazrijevanju mladića ili djevojke u odgovornog muškarca ili ženu koji snose posljedice za svoja djela ili nedjela. Na taj su se način, uz pomoć univerzalne poruke, obrazovali ljudi, s namjerom da dosegnu sklad s vlastitim okruženjem. One su se bavile i drugim temama kao što je postanak svemira, pojedinih nebeskih tijela, prirodnih pojava, za koje u ono vrijeme nije bilo logičkoga objašnjenja…. Upravo takve legende, očuvane usmenom predajom, omogućile su pojedincima bolje upoznati vlastite sklonosti, dobre ili loše, koje su im mogle koristiti ili kasnije postati prijetnja za daljnji napredak i opstanak.

    Sam je mit tako sveden na simbol kojega treba dešifrirati u unutarnjoj psihi slušatelja, ovoga puta gledatelja, dok promatramo bogat opus slika i crteža Krešimire Gojanović. Tako njezini radovi kao i mitološke priče kojima je inspirirana, postaju mjesto susreta vidljivog i nevidljivog svijeta, miješajući pritom različite stilove, naglašeno kontrastirajući primarne i komplementarne boje s crnom nebojom, kao i stilizirane, maštovite figurativne prikaze s nefigurativnim motivima.

    Umjetnica s lakoćom slika plohe svijetlih tonova nalik vitrajima na koje zatim dodaje crnu prepoznatljivu, dekorativnu teksturu ornamentalnog karaktera. Na taj način pojačava dojam plošnosti. Krešimira slika poput šamana, svjesna svoje uloge sustvaratelja svijeta, stoga u tim radovima prepoznajemo i onu iskonsku sirovost kakvu tek viđamo u radovima art bruta, naivnoj umjetnosti, fantazmagoriji i psihodeličnom slikarstvu. U njezinom opusu nema većih eksperimenata i odskakanja formi, već je to umjetnost kontinuiteta koji postaje osobni zaštitni znak.

    Krešimira Gojanović svojim je stvaralaštvom kao malo koji suvremeni umjetnik na ekspresivan i autentičan način, alegorijama opisala položaj umjetnika u društvu, u kojem se miješaju interesi politike i odabranih pojedinaca na vrhu, nauštrb nesmetanog stvaralaštva koje slavi život. Tu treba prepoznati i njezino htijenje za poštovanjem spram onih institucija o kojem financijski ovisi i koje često i neuvijeno kritizira, kao istaknuti borac za pravdu na našoj likovnoj sceni.

    Svestrana umjetnica koja se, osim likovnošću, bavi i pisanjem predgovora, poezijom, ilustracijom, grafičkim dizajnom, fotografijom…, poput Prometeja nosi to teško breme na leđima kao glavna perjanica, želeći bezuspješno ujediniti sve umjetnike u državi, ne bi li postigli veća prava, kakva i zaslužuju. Često ide sama protiv sustava koji za nju predstavlja strašnog Minotaura. Beskompromisna na bilo kakvu nepravdu, voljeli je ili ne zbog toga, moramo ustvrditi da u toj bespoštednoj borbi ne mari za svoju karijeru i unutarnje, duhovno zdravlje. Preuzela je ulogu tragičara Ahileja iz Homerova epa Ilijade, koji se jednom prilikom obratio Odiseju: …da bi radije bio nadničar seoski nego vladar ljudima u carstvu sjena. Upravo taj naš stvarni prostor za Krešimiru postaje carstvo sjena u kojem su za uspjeh predodređene manipulacije s Olimpa na kojem su pojedinci na valu političke moći postali polubogovi, pojedini čak i više od toga, određujući smjer našeg kulturnog i društvenog života.

    Tu razdijeljenost osobnosti Krešimira često slika u motivu Kentaura. Taj polubog nije niti čovjek niti konj. Čak ih je i sam Homer opisao više kao zvijeri nego kao ljude. Njegova polovičnost ih je određivala i zbog toga su smatrani prijetnjom poradi svoje nepredvidljive, agresivne ćudi. Ali postoji i jedna iznimka. Najpoznatiji među njima zvao se Hiron, koji je za razliku od svoje braće bio inteligentno, civilizirano i ljubazno biće, veliki stručnjak za umjetnost, lov i medicinu, kao i za proricanje. Podučavao je brojne grčke junake od Ajanta do Tezeja. Imao je nevjerojatan dar s kojim je svojim učenicima pomagao ostvariti najveći potencijal.

    To nas podsjeća i na Krešimirinu ulogu predsjednice HDLU-a Zagreb, jer je svojim natječajnim izložbama nesebično omogućila brojnim umjetnicima da pokažu publici svoju darovitost, u trenutku kada za njihovo stvaralaštvo nije bilo većeg interesa. Time je utjecala na njihov daljnji nesmetani razvoj, čime je samo potvrdila smisao postojanja svoje vrijedne udruge. I sam poznati grčki filozof Platon je ustvrdio: Ljudi su kao zemlja, mogu vam pomoći da rastete kao osoba ili usporiti vaš rast i pretvoriti vas u obični korov.

    Još dvije godine dijeli Krešimiru od tridesete obljetnice njenoga stvaralaštva, ali upravo ova mala retrospektivna izložba slika i crteža na tragu je bolje valorizacije, jer joj se djela teško mogu ugurati u kakav stil, pokret ili umjetničku grupu. Ona prkosi vremenu, noseći plemenite ideje s kojima su bili zaokupljeni i stari Grci. Iz polja nadrealnog prešli su uz pomoć filozofije u realno, obogativši svjetsku civilizaciju svim svojim misaonim otkrićima, umjetnošću, ali i demokracijom – vladavinom prava. Na tom tragu treba promatrati i djela Krešimire Gojanović, buntovnice s razlogom, koja nam još štošta ima reći, bilo verbalno, pisano ili likovno.

    Svebor Vidmar

    Životopis

    Krešimira Gojanović rođena je 13. veljače 1970. godine u Osijeku. Godine 1989. završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, smjer Slikarstvo, a 1993. diplomirala je na Grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Ante Kuduza. Godine 2010. magistrirala je na ALUO Ljubljana, smjer Oblikovanje vizualnih komunikacija, pri mentoru prof. Milana Eriča, te je obranila magistarski rad Medijska kultura: tradicionalna umjetnost u klasičnim i suvremenim medijima.

    Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, te slovenskog društva BMG za promociju turizma i umjetnosti. Bila je članica HDLU-a od 1993. do 2017. godine, a 2015. godine s kolegama je osnovala novu strukovnu udrugu zagrebačkih likovnih umjetnika – HDLU Zagreb, u kojem od 2015. godine djeluje kao predsjednica. Izlagala je na 50 samostalnih izložbi i više od 100 skupnih žiriranih, u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je u brojnim likovnim kolonijama humanitarnog karaktera, a radovi joj se nalaze u fundusima više domaćih galerija i muzeja.

    Osim slikarstvom i grafikom, bavi se grafičkim i web dizajnom, fotografijom, ilustracijom, likovnim marketingom, te osmišljavanjem i organizacijom kreativnih, likovnih i dizajnerskih radionica za djecu i odrasle. Autorica je edukativnog programa za likovne umjetnike Vizualne komunikacije i kulturni marketing za profesionalne umjetnike, kojega je više puta izvodila u sklopu edukativnih aktivnosti različitih strukovnih udruga u kulturi. Djeluje i kao nezavisna kustosica od 2007. godine, piše likovne kritike i predgovore izložbama svojih kolega, te iza sebe ima 50-ak važnijih kustoskih projekata. Od 2015. godine autorica je i urednica internetskog portala Zagrebački likovni umjetnici, namijenjenog neprofitnoj kulturnoj promociji profesionalnih likovnih umjetnika iz Zagreba i Hrvatske.

     

  • Samostalna izložba crteža Krešimire Gojanović iz ciklusa ”Saturnova djeca” i ”Anima mundi” u Galeriji InArt

    Samostalna izložba crteža Krešimire Gojanović iz ciklusa ”Saturnova djeca” i ”Anima mundi” u Galeriji InArt

    Samostalna izložba crteža Krešimire Gojanović iz ciklusa ”Saturnova djeca” i ”Anima mundi” u Galeriji InArt

    U subotu, 31. listopada 2020. u 18 sati u Galeriji InArt (MO Trnsko, Trnsko 34 a, Zagreb), uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera, otvara se izložba crteža Krešimire Gojanović iz ciklusa ‘’Saturnova djeca’’ i ‘’Anima mundi’’. Izložba će se moći pogledati do 17. studenog 2020. godine. Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, u okviru Javnog poziva za poticanje stvaralaštva vizualnih umjetnika u 2020. godini.

    U ciklusima crteža ”Saturnova djeca” i ”Anima mundi” koji su se razvijali tijekom nekoliko zadnjih godina, autorica u formi ‘crtačkih dnevnika’ predstavlja alegorijsko putovanje, unutar kojega sublimira osobno kreativno iskustvo, re-interpretirajući stare europske mitove u susretu sa suvremenom urbanom poetikom i simbolikom umjetničkog življenja u našem malom tranzicijskom društvu.

    Izvor: https://hdlu-zagreb.hr/

Škola slikanja

Prodaja slika Online

Studio za šišanje i uređivanje pasa

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.