Vijesti iz kulture
Novi galeristi
Kolumna Milana Zagorca
-
Izložba akvarela Gorana Žigolića "Zagrebačke vedute"
Izložba akvarela Gorana Žigolića "Zagrebačke vedute"
vrijeme: 24.02.2020. u 18 sati
mjesto: Kulturni Centar Dubrava, Dubrava 51a, ZagrebGoran Žigolić – Žigi rođen je 1966. godine u Đakovu. Inficiran je slikama i likovnošću te svim vrstama vizualnog od samog početka. Od umjetničkog obrazovanja završio je usavršavanje u slikarstvu u zagrebačkoj Agori. Radio je s drugim profesionalnim slikarima, posebice na aktovima i osnovnom akademskom crtežu kao osnovi, smatrajući to krucijalnim sa sve dalje.
-
Otvorenje izložbe fotografskih slika Đurđice Kocijančić
Otvorenje izložbe fotografskih slika Đurđice Kocijančić
u Foto galeriji Dubrava, Dubrava 51 A, Zagreb. Izložba je otvorena od 9.3.2020 do 26.3.2020 -
Samostalna izložba Ane Bušalić ”U bezvremenom plavetnilu”
Samostalna izložba Ane Bušalić ”U bezvremenom plavetnilu”
U ponedjeljak, 10. listopada 2022. u 18 sati u Galeriji Kontrast (Kulturni centar, Dubrava 51 a, Zagreb) otvara se izložba slika Ane Bušalić, pod nazivom ”U bezvremenom plavetnilu”. Izložba se može pogledati do 3. studenoga 2022., radnim danom od 10 do 20 sati, ulaz je slobodan
Izvor: https://hdlu-zagreb.hrIz predgovora: U bezvremenom plavetnilu
Ana Bušalić kroz svoje likovne impresije predstavila nam je svijet primorskog kolorita, skrivene uvale u kojima se namreškane strukture vode susreću sa bjeličastim stijenama u podnožju živopisnih otočića koje gledamo iz ptičje perspektive, zaokružene slojevima tirkizne prozirnosti. U tom podneblju more se transformira, ritmički protkano zrakama svjetlosti zatamnjuje se prema obzorju, ponire u mreži valova i mijenja nijanse od plićaka prema dubinama.
Meditativno je to slikarstvo, nastalo kroz uronjenost pažnje u atmosferi netaknute prirode, gdje se oblici postepeno rastvaraju u mrljama i nanosima boje, u pletivu morske pjene i svjetlosnih bljeskova na površini vode. Kao pažljivi posmatrač, Ana istražuje boje mora u različitim dobima dana, njegovo gibanje potaknuto vjetrom i podvodnim strujama, nagovještaje prostora u podmorju gdje se zgušnjavaju sjenoviti dijelovi protkani iskričavim nitima, nalik na brza jata ribljih tijela.
Tako primorski pejsaži na njezinim slikama nikad nisu isti, oni se mijenjaju kroz refleksije svjetlosti, u bogatoj skali modrine koja se sučeljava sa suhim raslinjem na obali, oštrim stijenama i bujnom vegetacijom u centru otoka. Strukture na slikama mijenjaju se od kružnih i vijugavih do ravnih i premreženih, njihov ritam dočarava snagu suprotstavljenih elemenata vode i kamena, vode i zraka, svjetlosti i mokrine. More ovdje postaje kao živo biće koje diše sa svojim posmatračem, u jutarnjoj svježini i kroz dan prema večeri, kad mrko plave sjene nagovješćuju smiraj vode na udaljenom horizontu.
Priroda u ovim slikarskim studijama ne teži dopadljivosti, već se ona raščlanjuje na pra-elemente, upija se kroz duboke doživljaje jednoličnih strujanja sa kojima valovi zapljuskuju obalu i povlače se od nje, kroz šum vjetra u raslinju, miris soli i zvuk cvrčaka. Slobodnim rukopisom i kroz pastuozne geste, autorica dočarava obrise samotnog žala, odmak od užurbanog vremena, povratak iskonskom biću koje se povezalo sa prirodom u želji da se vrati izvorima, opažajući gibanje ispod površine. Od cjelovitih kompozicija sa otocima u centru slike, do sitnih detalja sa kojima se opisuje strujanje vode, uvijek sa drugačijim fokusom i smjerovima, uočavamo istovremeno posvećenost i brzinu zapažanja, težnju da se izrazi slojevitost elemenata, ali i da se snažnim potezima naglase kontrasti na tim prizorima, da se ono čvrsto i zemljano odvoji od fluidnog.
Slikarica tako posmatra more i kroz godišnja doba, vraćajući mu se uvijek iznova sa drugačijim paletama i svježim pogledom, jer na tom putu samootkrivanja prirode u sebi nema ponovljenih koraka. Svaki zapis bilježi nove nijanse i tonove plavetnila i zelenila, u pokušajima da se od sjajne površine krene prema sve većim dubinama, da se ispita ono skriveno i nepoznato, da se naslute obrisi koji se pretvaraju u definirane oblike ili oblici koji se rastvaraju i pojednostavljuju prema bestežinskom stanju, lakoći postojanja u nama samima i moru koje nas okružuje i nadahnjuje.
Krešimira Gojanović
Biografija autorice
Ana Bušalić rođena je 1975. godine u Splitu, gdje se i školovala. Završila je Srednju trgovačku školu u Splitu, smjer dizajner-aranžer, 1994. godine. Potom je studirala na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, u klasi profesora Gorkog Žuvele, te diplomirala 1999. godine i stekla zvanje Profesor likovne kulture-restaurator. Tijekom studija radila je na rekonstrukciji salonitanskog mozaika u Solinu i kraće vrijeme volontirala u Arheološkom muzeju u Splitu. Godinu dana provela je volontirajući u osnovnoj školi Pojišan, te je položila stručni ispit za učitelja likovne kulture, 2002. godine. Od 2003. do 2010. godine bila je zaposlena kao restaurator u poduzeću Antique-Impex d.o.o. u Splitu. Članica je i osnivačica Udruge za očuvanje upotrebne vrijednosti umjetničkih predmeta ”Vis-à-Vis” u Splitu. Duži niz godina bavi se slikarstvom u različitim tehnikama ulja na platnu, kartonu, staklu, pleksiglasu…. Izlagala je na nekoliko samostalnih i više skupnih izložbi. Članica je HDLU Zagreb.