Mercedes Bratoš

  • 44. GODINA ZIMSKE LIKOVNE KOLONIJE – ZILIK

    Od 16. – 20. siječnja 2017. godine u Karlovcu će se održati 44. Zimska likovna kolonija poznatija kao ZILIK u organizaciji Centra za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor (prije Dom za djecu Vladimir Nazor Karlovac) i u suradnji s brojnim hrvatskim likovnim umjetnicima.

    44. GODINA ZIMSKE LIKOVNE KOLONIJE – ZILIK

    Ovogodišnji ZILIK 44. godinu za redom okuplja ugledne hrvatske likovnjake i dovodi ih na kreativne radionice za djecu osnovnih i srednjih škola, te štićenike domova iz svih dijelova Hrvatske. Ova kulturna manifestacija koju je karlovački dječji dom pokrenuo davne 1974. godine kako bi djeci približio umjetnost i kako bi ih potaknuli na kreativno izražavanje, ubrzo je prerasla okvire doma i postala značajan kulturni događaj. Gotovo da i nema velikih imena hrvatskog slikarstva koji svoje mjesto u protekle 43 godine nisu pronašli upravo na ZILIK-u.

    Ovogodišnja kolonija bit će otvorena 16. siječnja u 19.30 sati u Gradskom kazalištu Zorin dom svečanim otvaranjem izložbe poznatog hrvatskog slikara Marijana Richtera. Svakog dana u Centru za pružanje usluga Vladimir Nazor održavat će se kreativne likovne radionice za djecu i mlade pod vodstvom likovnih umjetnika Mercedes Bratoš, Natalie Borčić, Nik Titanika, Antona Vrlića i Nikoline Knežević. Njima će se pridružiti i brojni drugi umjetnici likovnjaci.

    Sa zadovoljstvom i veseljem nastavljamo tradiciju ZILIK-a i ove godine. 44. ZILIK je pred nama, te će ova jedinstvena manifestacija opet razveseliti djecu i sve ljude dobre volje. Hvala našim prijateljima koji izravno i neizravno žive ZILIK.

    Zimska likovna kolonija završava 20. siječnja otvorenjem izložbe radova nastalih na 44. ZILIK-u.

    Izbornica ZILIK-a
    Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

     

     Izbornica 44. ZILIK-a Sonja Švec Španjol, mag.hist.art. izabrala je slijedeće autore za ovogodišnji Mali ZILIK:

     

    PONEDJELJAK 16.01.2017. – MERCEDES BRATOŠ

     

    Radionica:Stablo želja

    Voditeljica: Mercedes Bratoš, akademska slikarica

     

    Opis radionice:

    Kratka uvodna priča i upoznavanje s materijalima za rad. 

    Cilj ove radionice je da djeca uz pomoć kolaža opišu stablo na kojemu će rasti njihove želje. Poticanje mašte i kreativnosti.

     

    Uzrast djece:radionica je namijenjena djeci u dobi od 9 do 13 godina

     

    ŽIVOTOPIS – MERCEDES BRATOŠ:

    Mercedes Bratoš rođena je 1979. godine u Dubrovniku gdje je završila i Srednju umjetničku školu „Luka Sorkočević“. Slikarstvo je diplomirala na Accademia di Belle Arti u Firenci, u klasi prof. Umberta Borella.

    Do sada je imala više samostalnih i skupnih izložbi u inozemstvu i u Hrvatskoj. Članica je HDLU-a i HULULK-a. Živi i stvara u Zagrebu i Dubrovniku.

     

     

     

    UTORAK 17.01.2017. – NATALIA BORČIĆ

     

    Radionica: Tvornica igračaka Djeda Božićnjaka

    Voditeljica: Natalia Borčić, akademska slikarica

     

    Opis radionice:

    Radionica bi započela s upoznavanjem s materijalima za rad i kratkom uvodnom pričom koja bi potaknula imaginaciju kod djece.

    Cilj ove radionice je da sudionici koristeći kolaže i gotove materijale izrade tvornicu iz mašte u kojoj nastaju igračke. Pošto ćemo koristiti kutije tvornice će biti trodimenzionalne.

     

    Uzrast djece:radionica je namijenjena djeci u dobi od 9-12 godina

     

    ŽIVOTOPIS – NATALIA BORČIĆ:

    Natalia Borčić rođena je 1989. godine na Visu. Diplomirala je 2013. godine na Akademiji likovnih umjetnost u klasi prof. Matka Vekića. Izlagala sam na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izložbama. Za vrijeme studija boravila u Budimpešti na studentskoj razmjeni "Erasmus". Sudjelovala je na  nekoliko umjetničkih rezidencija. Dobitnica nekoliko nagrada za svoj rad. Autorica umjetničkog projekta "Umjetnost u svjetionicima", kroz koji u suradnji s Hrvatskom ratnom mornaricom i Plovputom provodi skupne izložbe na hrvatskim svjetionicima (Palagruža). Uz svoj umjetnički rad bavi se  ilustracijama dječjih priča. Član je HDLU od 2012. Godine. Živi i radi u Zagrebu.

    SRIJEDA 18.01.2017. – NIK TITANIK

     

    Radionica: MALA ŠKOLA GEG I PORTRETNE KARIKATURE I CRTANJA SMIJEŠNIH BABETINA POPUT ŠTEFICE JAMBRIŠČAK, NJENOG MUŽA JOŽE I POKOJEG POLITIČARA

    Voditelj:NIK TITANIK, karikaturist, ilustrator, grafički dizajner i nadasve kroničar hrvatske gluposti

     

    Opis radionice:

    Polaznici radionice će saznati kako izgleda tipičan dan novinskog karikaturiste, kako se dolazi do inspiracije i kako se biraju teme. Nakon toga će im praktično biti pokazano i objašnjeno što zapravo definira karikaturu kao takvu, bila ona portretna ili geg. Na primjerima likova Štefice i Jože, te Otovog Pere i Icinog Grge bit će im objašnjena važnost definiranih likova koji se stalno pojavljuju u karikaturama i s kojima se čitatelji mogu poistovjetiti. Nakon toga će im biti pokazano na konkretnom primjeru kako nastaje geg i portretna karikatura. Na kraju slijedi praktični rad, tj. crtanje portretnih i geg karikatura po izboru i njihova analiza. Ta analiza će više biti kao neka svojevrsna izložba i praktično suočavanje autora s javnom kritikom. Naravno, sve u šaljivom tonu i atmosferi.

     

    Uzrast djece:radionica je namijenjena djeci u dobi od 6 godina i više

     

     

    ŽIVOTOPIS – NIK TITANIK:

    Crtati je počeo s tri godine života, sudeći prema pričama starijih (i sačuvanim žvrljotinama). Pod velikim utjecajem stripovske scene, 80-tih godina XX. stoljeća, počinje crtati stripove upijajući stil Magnusa & Bunkera te stvara solidnu kolekciju amaterskih home-made serijala koji nisu bili za objavljivanje, ali su poslužili kao kvalitetna podloga za daljnje crtačko usavršavanje. 1993. godine počinje se baviti portret karikaturom, koje počinje objavljivati 1994. u studentskom listu Puls. Slijedi suradnja s tjednicima Danas, Panorama, NET itd. Početkom 2000. godine otkriva unutarnju strast za geg karikaturom, te postaje punopravnim članom Hrvatskog društva karikaturista i počinje redovno slati karikature na festivale. Iste godine počinje objavljivati u Večernjem listu i Slobodnoj Dalmaciji, te na stranicama jednog od najstarijih hrvatskih web portala Internet Monitor www.monitor.hr, pod pseudonimom Nik Titanik. Krajem godine postaje suradnikom u Hrvatskom Slovu gdje objavljuje portretne karikature političara. Početkom 2001. objavljuje 1. hrvatski internet animirani film "Šatro” na portalu Internet Monitor. U veljači 2001. pokreće službenu web stranicu Hrvatskog društva karikaturista (www.hdk.hr). Od 2001. do 2003. obnašao je funkciju tajnika Hrvatskog društva karikaturista. U istom razdoblju, karikature su mu redovno objavljivane u Nedjeljnom Vjesniku. Trenutno obnaša funkciju predsjednika hrvatskog ogranka FECO-a (Europske federacije karikaturističkih organizacija) i član je Izvršnog odbora HDK-a. Sredinom 2005. godine preuzeo je funkciju glavnog urednika internog glasila Hrvatskog društva karikaturista Karika koju je obnašao 2 godine.

    U svibnju 2006. osniva Nik Titanik Studio d.o.o.

    U veljači 2008. primljen je u članstvo ULUPUH-a.

    Od ožujka 2005. svakodnevno crta dvije karikature za dnevni list 24 sata.

     


     

    ČETVRTAK 19.01.2017. – ANTON VRLIĆ

     

    Radionica: Obojano svjetlo

    Voditelj: Anton Vrlić, akademski slikar

     

    Opis radionice:

    Na radionici će polaznici raditi svoje uratke slikarskim postupcima na temu oslikavanje vitrajnih prozora kvadratnih i kružnih oblika.

    U svojim radovima djeca će istraživati svjetlo i boje. Na početku će im voditelj prezentirati nekoliko primjera vitrajnih prozora iz različitih perioda povijesti umjetnosti, od klasičnih do suvremenih koji su karakteristični za slikarsku tehniku izrade vitraja.

     

     

    ŽIVOTOPIS – ANTON VRLIĆ:

    Anton Vrlić rođen je 1957. u Splitu. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završava u Sinju. Nakon gimnazije 1977. godine upisuje ALU u Zagrebu, gdje je diplomirao slikarstvo u klasi profesora Raoula Goldonija 1982. godine. Od završetka studija do danas kontinuirano se bavi slikarstvom, povremeno grafikom, a posljednjih petnaestak godina istražuje medij stakla. Od 2007. godine zaposlen je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, gdje trenutno predaje kolegij slikarstva na odsjeku Primijenjene umjetnosti u zvanju izvanrednog profesora. Od 2003. godine vanjski je suradnik na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je nositelj izbornog kolegija Tehnike i umjetnost stakla. Do sada je više puta za svoj rad nagrađivan, a izlagao je na 58 samostalnih i više od stotinu grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Godine 2009. izdana je monografija Antona Vrlića autora Borivoja Popovčaka u izdanju Knjigre i NSK iz Zagreba. Djela mu se nalaze u mnogim muzejima i privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu i Rijeci.

     

     

     

     

    PETAK 20.01.2017. – NIKOLINA KNEŽEVIĆ

     

    Radionica: Čarobne diorame

    Voditeljica: Nikolina Knežević, akademska grafičarka i profesorica likovne kulture

     

    Opis radionice:

    Radionicu bih započela kratkim uvodom u kojem opisujem što to uopće jesu diorame. Zatim bih objasnila kako mi danas izrađujemo diorame od papira i kartona.

    Podijelila bi djecu u grupe i rekla svakoj grupi da odabere jednu od tri ponuđene teme za izradu zadatka. 1. tema bi bila : Podvodni svijet, 2. Šumski svijet 3. Svemir

    Objasnila bih postupak izrade diorama i razgovarala sa svakom grupom o odabranoj temi. Djeca bi uz moju pomoć izradila diorame i naučila kako razmišljati o planovima, tj. prostornosti i unaprijed predvidjeti koji elementi idu u koji plan. Također bi naučili kako pretvoriti dvodimenzionalni crtež u 3D prostor.

    ŽIVOTOPIS – NIKOLINA KNEŽEVIĆ:

    Nikolina Knežević rođena je 1986. godine u Zagrebu. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu gdje je 2005. godine maturirala na tekstilnom odjelu, upisuje

     

    Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, nastavnički odsjek gdje je diplomirala 2012. godine u grafičkoj klasi doc. Ines Krasić. Do sada je radila kao profesor likovne kulture i likovne grupe predmeta u osnovnim i srednjim školama. Osnovala je vlastiti modni brand ženskih torbica 2012. godine. Trenutno radi kao freelance kostimograf na filmskim i reklamnim produkcijama. Bavi se crtanjem i slikanjem. Do sada je izlagala na nekoliko skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.

  • Izložba "Novo Svitanje"

    vrijeme: 01.03.2018 u 18 sati
    mjesto: Galerija Sunce, ustanova URIHO, Avenija Marina Držića 1, Zagreb

    Novo Svitanje

    Likovni stvaralački izričaji i umijeća izražavanja tehnikama crtanja,slikanja i drugim načinima te postupci nastajanja djela služe kao izvrsno sredstvo izražavanja, komunikacije i razumijevanja među ljudima.
    Likovna umjetnost u terapijskim primjenama, za razlikuod svijeta, u Hrvatskoj je vrlo slabo korištena.
    Program kreativnog rada u likovnoj radionici art terapije Udruge „Svitanje“ obuhvaća od 10 do 15 korisnika u dobi od 25 do 65 godina.

    Korisnici su liječeni i boravili su na različitim psihijatrijskim odjelima, a danas korisnici svoje kreativno vrijeme provode u udruzi Svitanje.
    Kreativni program obuhvaća nekoliko terapijskih programa. Jedna od njih je i kreativna radionica u kojoj se korisnici relaksiraju i prolaze faze imaginacije kroz nekoliko postupaka.
    Jedna od glavnih zadaća Udruge je osjetiti potrebu svojih korisnika za kreativnošću i izražavanjem te im pomoći u putu i načinu od njihove istinske želje do njezine realizacije.

    Voditeljica i asistentica kreativnih radionica art terapije u udruzi „Svitanje“ Mercedes Bratoš

    Korisnici koji su zajednički radili slike su: Miroslava
    Božanović, Vesna Fidermuc, Damir Vukadin, Augustina
    Harapin, Goran Ganza, Irina Tkalec, Irena Barišić, Romano
    Dimić, Marko Friščić, Mirjana Ksionžik, Dražen Fekete, Sara
    Golomac, Višnja Kramarić, Martina Brnčić

    Svrha Udruge SVITANJE, za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja, je poticanje različitih programa za rehabilitaciju osoba s psihičkim bolestima u zajednici u cilju povećanja autonomije i
    zaštite ljudskih prava kako bi omogućila oboljelima od psihičkih bolesti dostojanstven život, sa što više samostalnosti i optimalnom podrškom, razvoj alternativnih oblika skrbi i prevencija institucionalizacije.
    Procjena funkcioniranja osoba s psihičkim poteškoćama je slaba točka i hrvatskog zakonodavstva.

    Nisu sve osobe koje imaju invaliditet zbog psihičke bolesti nesposobne za rad, već bi trebale biti u mogućnosti tražiti procjenu svog invaliditeta, kao što to mogu osobe s tjelesnim poteškoćama te na temelju toga pronaći za sebe posao koji im je prilagođen i vrstom
    posla i radnim vremenom.
    udruga-svitanje.hr

  • Izložba "PerceiveArt predstavlja"

    vrijeme:utorak, 04. listopada 2016. u 12:00 sati. - 25.10.2016.

    mjesto: Galerija Ericsson

    Izložba

    Suradnja Galerije Ericsson i portala PerceiveArt.com rezultirala je skupnom izložbom sedmero umjetnika različitih generacija i izričaja. Ana Ratković, Natalia Borčić, Mercedes Bratoš, Dora Bakek, Nikolina Knežević, Zoran Kakša i Relja Rajković predstavit će se svojim recentnim radovima u mediju slike, grafike i skulpture.

    Cilj izložbe je prezentirati zaposlenicima tvrtke Ericsson Nikola Tesla raznolikost i bogatstvo suvremene hrvatske likovne scene kroz diferencirane izričaje i tehnike redovima šestero akademskih umjetnika, te jednog osebujnog oblikovatelja nakita.

    Izložba će trajati do 25.10.2016

    O Galeriji Ericsson:

    Suvremeno opremljen galerijski prostor Ericssona Nikole Tesle osmišljen je kao mjesto za upoznavanje s umjetničkim stvaralaštvom zaposlenika kompanije i vanjskih umjetnika. U njemu se redovito održavaju i raznovrsne prezentacije vezane uz aktualna kompanijska događanja.

    Galerija Ericsson otvorena je još 1974. godine te, uz pauzu od 2001. do 2006. godine, već desetljećima pridonosi raznolikosti i bogatstvu društvenog života. Upotpunjujući potrebe ljudi za umjetničkim doživljajem, ona unapređuje radne uvjete i osjećaj pripadnosti kompaniji.

    Zahvaljujući kvalitetnom programu i inovativnom postavu, galerija je vrlo dobro prihvaćena među zaposlenicima, poslovnim partnerima kompanije kao i od strane umjetnika i stručnih krugova.

    http://www.ericsson.hr/izlozbe

    O portalu PerceiveArt:

    Portal PerceiveArt.com osnovan je 2013. godine s ciljem promicanja hrvatske likovne umjetnosti. Portal je u potpunosti neprofitabilan i kroz raznovrsne rubrike poput intervjua s umjetnicima, kritičkih osvrta izložbi, recenzija knjiga, te predstavljanja projekata i opusa umjetnika prati događaje na hrvatskoj likovnoj sceni.

    www.PerceiveArt.com

  • Izložba Mercedes Bratoš - "Slučajni prolaznici"

    vrijeme: utorak 18. listopada 2016 u 19.00

    mjesto: Zavičajni muzej Buzet

    Izložba ostaje otvorena do 3. studenog 2016. i može se pogledati radnim danom od 10 do 15h.

    Izložba Mercedes Bratoš -

    SLUČAJNI PROLAZNICI

    Dosadašnji opus dubrovačke umjetnice Mercedes Bratoš prati izmjena ciklusa sadržajno različitih, ali karakterno povezanih odrednica. Stvaralački proces definiran je intuitivnim i spontanim oblikovanjem skica čiji uži izbor postaje temelj za gradnju slike. Inspirirana svijetom oko sebe i vođena svojim unutarnjim psihološkim ustrojem Mercedes Bratoš stvara cikluse definirane kolažno razrađenim kompozicijama s naglašenim vizualnim redom.

    Izložba Mercedes Bratoš -

    Izložbu "Slučajni prolaznici" čini izbor djela iz recentnog opusa koji zorno prikazuje mijene unutar umjetničinog stvaralaštva. Lajtmotiv odabranih radova slučajni su prolaznici transformirani u glavne aktere pojedinog ciklusa, dok je sadržaj baziran na međuljudskim odnosima glavnih likova.

    Zlatni Hollywood

    Holivudski glamur i elegancija 50-tih godina prošlog stoljeća prezentirani su fotografijama poznatih filmskih scena koje čine središte kompozicije. Akrilnim bojama, kredom, ugljenom ili tušem umjetnica niže gradivne elemente koji slikarski nadopunjuju, zaokružuju, te u konačnici definiraju kompoziciju pritom dajući završni pečat u formi autorskog komentara odabrane scene. Tako je dramatičnost u radu "Ich bin" postignuta oštrim sjenama na licima glumaca postavljenih u središte dubinski oblikovane pozadine geometrijskih formi s naglašenim oštricama, dok je djelo "Forever Neighbors" definirano nježnim florealnim motivima koji ističu ljubavnu notu prizora.

     Mercedes Bratoš

    Pop-art junaci

    Romantični odnosi iz zlatnih godina Hollywooda u pop-artovskom ciklusu zamijenjeni su dinamičnim odnosom anonimnih glavnih aktera. Protagonisti uobličeni u formi crnih silueta dominiraju kolažem urbanog pejzaža ispunjenog ciglenim zidovima, išaranim fasadama, mračnim uličicama ili pak vizurama monumentalnih nebodera. Radnja stripovski podijeljena na sekvence tematizira ulogu super junaka ili spektakl izvođača koji pod okriljem noći izvode svoje tajne akcije. Unatoč mnoštvu kolorističnog sadržaja i nizu detalja, simbolični nazivi radova poput "Elmoli u akciji", "Noćna dama", "Bacač kugle" i "Spokoj" dodatno naglašavaju zagonetnost djela i promatrača potiču da započne s otkrivanjem identiteta glavnih likova.

    Iz dekorativnog u angažirano

    "Flower", "Žena s pticama" i "Garbage" predstavljaju prijelaznu fazu ciklusa na zalasku, no sadrže i naznake nekih novih promišljanja. Dominantni ružičasti cvjetovi u radu "Žena s pticama" ispunjavaju plohu unutar obrisa ženske figure i dokidaju njezin volumen pretvarajući je u ornamentalni znak u prostoru. Dekorativnost se nastavlja i u stiliziranom radu "Flower" na kojem jarki kolorit ispunjava plohe predimenzioniranog cvijeta, dok "Garbage" nagoviješta ciklus u nastajanju. Tonsko, prigušeno i gotovo akromatsko oblikovani elementi otpada naznačuju radikalni zaokret u likovnom i sadržajnom aspektu rada.

    Slučajni prolaznici

    Povratak Shakespearea

    Paralelno s novim promišljanjima nastaje ciklus čiju osnovu čine fotografije poznatog hrvatskog fotografa Mie Vesovića nastale prošle godine tijekom predstava na Dubrovačkim ljetnim igrama. Potaknuta emocijom izabranog kadra Mercedes Bratoš gradi sliku elementima koji čine estetski i likovni sklad s odabranim središnjim motivom dodatno potencirajući uhvaćenu kretnju, emociju ili psihološko stanje glumaca na pozornici. Sklad nije nužno ostvaren primjenom sličnih boja, linija ili tekstura, već može biti baziran i na izrazitom kontrastu, komplementarnosti elemenata i boja ili različitoj dinamici izraženih osjećaja.

    Središnji prizor čini print fotografije, ključna scena iz predstave na temelju koje umjetnica gradi priču. Mercedes Bratoš intervenira u fotografiju povezujući prizor s ostatkom slike koji funkcionira kao nadogradnja scenografije i sadržaja. Fotografija je ponekad prenesena u manjem formatu, pa slikarski definiran prostor dobiva veću funkciju ili pak fotografija dominira platnom čime je okolni prostor sveden na dekorativni okvir. Interveniranje unutar fotografije poput obogaćivanja scene raskošnim lusterom u radu "Kod Capuletija" otvara posve novu dimenziju percepcije viđenog prizora. Slikarski pridodani element postaje integralni dio kadra, te se čini gotovo nezamislivo vizualizirati istu scenu bez njega.

    Dok pojedine intervencije doprinose ostvarenju kompozicijskog sklada kroz ravnotežu elemenata, figura i scenografije, preostali slikarski uplivi imaju čisto simboličku narav. U djelima "Galeb" i "Gavran" motivi predimenzioniranih ptica umetnuti u središnju scenu dominiraju cijelim prikazom potencirajući atmosferu definiranu položajem i odnosom likova. Vrhunac simbolike pronalazimo u radu "Srodne duše" gdje autorica scenu glavnih aktera u intimnom činu pozicioniranih na motiv kompasa dodatno postavlja na dlan ljudske ruke. Simbolika je okrunjena nazivom rada koji možemo protumačiti kao važnost ispravnog izbora u životu, jer nas samo on na našem sudbinskom putovanju može dovesti do srodne duše.

    Autoričina ljubav prema kolažu ponajviše se očituje u radu "Madame Bovary" u kojem je središnja fotografija povećana slikarski nadodanim rubom i smještena na bogatu ornamentalnu pozadinu zidnih tapeta. Kolažni postupak prisutan je i u radu "Kralj Lear". Umjesto okvira ili obogaćene scenografije platno je "izlomljeno" na nekoliko istovremenih kadrova naglašene simbolike i kolorita. Fokus je na liku sklupčanom u fetusni položaj dok sjena rešetki simbolizira pitanje fizičke slobode, ali i slobode čovjekovog duha.

    Sloboda interpretacije

    Najrecentniji radovi osebujna su reinterpretacija Dubrovačkih ljetnih igara. Polazeći od fotografija koje su poslužile kao okidač za stvaranje, autorica na temelju vlastite intuicije gradi neke nove priče utkivajući u njih vlastito viđenje, osjećaje i slutnje. Nazivi radova ne oslanjaju se na preuzetu scenu već su rezultat slobodne asocijacije umjetnice prilikom transformacije odabranog motiva. Spoj slike i fotografije obojen je autoričinim emocijama, doživljajima i promišljanjima o radu unutar nekog šireg konteksta, a ispreplitanje književnog i likovnog omogućuje slojevito čitanje viđenja, značenja i interpretiranja emocija sadržanih u djelu.

    Presjek novijih radova pruža uvid u slojevit i kompleksan karakter Mercedes Bratoš, dubrovačke umjetnice sa zagrebačkom adresom, čije stvaralaštvo ne podilazi trendovima u hrvatskoj likovnoj umjetnosti već dosljednim i nepretencioznim izražavanjem svoje nutrine pronalazi put do publike.

    Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

  • Izložba Mercedes Bratoš - Pasija

    vrijeme: 19. 11. 2019. u 19:00 sati
    mjesto: Sponza Palace, Ulica od Puča 1, Dubrovnik

    Izložba Mercedes Bratoš - Pasija

    Izložba recentnih slika Mercedes Bratoš kojom se ovog studenog ova Dubrovkinja predstavlja u svome rodnom gradu nosi intrigantan naziv – pasija. Ovim pojmom najčešće označavamo patnju koju najčešće poistovjećujemo s ljudskim stradanjem koje je kulminiralo u muci Isusa Krista,no tim pojmom, opisuje se i strast, iznimna naklonost prema nekome ili nečemu, žudnja, velika zanesenost nečim. Autorica svoju pasiju, svoju stvaralačku strast koja se poput fatuma nadvila nad njezin život, usmjerava ka vizualnom izričaju. Čini to razgolićujući vlastite osjećaje i promišljanja, čineći tako vidljivom vlastitu nutrinu, otkrivajući istine o dvojnosti naravi stvaranja, o stvarnosti koja je iza vidljivog. Slike Mercedes Bratoš niz su simboličkih sustava,nerijetko ironično prikazanih svakodnevnih situacija il' stanja,vizualne realizacije gdje se vidljivo i nevidljivo miješaju u neprestanoj metamorfozi, scena popunjenih simbolima i znakovima, nemogućnosti jednostranog iščitavanja i potrebe da se doživi sva kompleksnost i nerješivost, čak i ponuđenim nam sredstvima i rješenjima. To su svojevrsni rebusi vješto kolažiranih elemenata: predmeta svakodnevnice, apstraktnih obličja i crtovlja, hermetične scene u kojima ljudski lik najčešće izostaje. A ono što se uvijek u slikama Mercedes Bratoš diskretno zamjećuje crtačka je virtuoznost, gradnja slike sučeljavanjima snažnog kolora i konturiranja crnom, te kompozicije koja postaje sve napučenija predmetima njezine podsvijesti. One su vizualni eksperiment iskristaliziran iz ideje da poigravajući se simbolima arhetipskog ali i suvremenog, kao dijelovima vlastite podsvijesti, pobudi u nama određene emocije. Emocije, koje će u nama probuditi našu vlastitu pasiju. – iz predgovora Sande Stanaćev Bajzek

    Mercedes Bratoš rođena je 1979. godine u Dubrovniku gdje je završila osnovnu i srednju Umjetničku školu ‘Luka Sorkočević’. Slikarstvo je diplomirala na Accademia di Belle Arti u Firenci, u klasi prof. Umberta Borella. Do sada je imala više samostalnih i skupnih izložbi u inozemstvu i u Hrvatskoj. Sudjelova je na brojnim likovnim kolonijama. Članica je HDLU-a i HULULK-a. Voditeljica je kreativnih radionica u Udruzi Svitanje ( Udruga za zastitu i promicanje mentalnog zdravlja). Bavi se face paintingom i vodi sate crtanja i slikanja. Živi i stvara u Zagrebu.

  • Izložba Mercedes Bratoš "Ne tražim svoj odraz"

    vrijeme: 30. studenoga u 19:00

    mjesto: Galerija ZILIK, Radićeva 13, Karlovac

    Novi ciklus slika Mercedes Bratoš zalazi u područje simboličnih motiva koji problematiziraju univerzalne teme rođenja, smrti, ljubavi i međuljudskih odnosa. Trenutak kada zastanemo pred ogledalom trenutak je kada preispitujemo sami sebe – što vidimo, jesmo li zadovoljni onime što smo postigli u životu, preuzimamo li odgovornost za svoje postupke ili krivimo druge negirajući pritom realnost.

    Izložba Mercedes Bratoš

    Spajanjem različitih materijala Mercedes Bratoš stvara vizualne enigme koje simbolično ističu kompleksnost i slojevitost ljudskog života. Svako djelo odraz je emotivnog stanja umjetnice sazdanog od spleta vanjskih utjecaja, proživljenih situacija i unutarnjih previranja. Sam stvaralački proces karakterizira intuitivno i spontano oblikovanje koje započinje malim kolažnim skicama. Sadržajne kompozicije nastale nizanjem karakternih fragmenata sačinjenih od papira, novinskih isječaka, fotografija i drugih inspirativnih materijala temelj su svake nove slike. Rukovodeći se podsvjesnim Mercedes Bratoš oblikuje kolaže skladnih boja i kompozicija koje potom prenosi na platno.

    Simbolika naziva u radovima Amen, Sjeta, Utopija, Zimska noć i Svjetlo u tami upotpunjena je simbolikom motiva svijeće, žarulje ili prazne fotelje koji snažno ukazuju na odsustvo čovjeka. Umjetnica gradi prazan prostor čija melankolična atmosfera odražava trenutačno stanje duha, dok pojedini elementi preuzimaju ulogu okidača sjećanja ili fragmenata jedne šire priče. Upravo o promatraču ovisi hoće li percipirati asocijativni niz u radovima kao subjektivne informacije o autorici djela ili će pak formirati vlastitu priču na temelju viđenog, pobuđenog i doživljenog.

    Naglasak na praznom prostoru u djelima upotpunjen je dominacijom akromatskih boja, posebice tonovima sive i plohama jednolične crne boje koja doprinosi cjelokupnoj prigušenoj atmosferi, ali ujedno pruža mogućnost gradnje vlastitog sadržaja unutar zadanog okvira. Tako, primjerice, dominantno tamni tonovi postaju podloga za figurativne motive poput svijeće, žarulje, fotelje ili komode, ali i za kolorističke akcente koji poentiraju ključni sadržaj slike.

    U novijim radovima melankoliju i pomalo statičnu dorečenost motiva zamjenjuje ekspresivniji potez i dinamična kompozicija ostvarena ponajprije uplivima snažne crvene, plave i žute boje. Pozadina glavnog motiva je razigranija s više detalja, dok su središnji figurativni elementi stilski uklopljeni u mnoštvo zbivanja na površini slike. U usporedbi s ranijim radovima dolazi do svojevrsne zamjene teza u oblikovanju – akromatske podloge s kolorističkim akcentima zamijenjene su kolorističkim podlogama na kojima se ističu akromatski figurativni motivi poput crne figure konja ili bijele fotelje. Dinamičnije radove prati i promjena u karakteru samih naziva djela, pa tako imena It, Lovina i Na tronu djeluju poput naziva poglavlja nekog kriminalističkog romana. Bilo da je riječ o kontemplativno-sjetnim ili potonjim istraživačko-avanturističkim radovima, nova djela Mercedes Bratoš objedinjuje zagonetka skrivena u simbolici cijelog ciklusa. Ne tražeći svoj direktni i doslovni odraz, Mercedes Bratoš sakupila je fragmente emocija i raspoloženja, te izgradila svojevrsnu kolažiranu stvarnost. Ta stvarnost određena je stalnim traženjem ravnoteže i sklada unutar same sebe i unutar svog likovnog djela. Utoliko naziv izložbe Ne tražim svoj odraz negira doslovnost i ukazuje na širi aspekt poimanja samog sebe i onoga što nas čini individuom. Kompleksnost karaktera Mercedes Bratoš očituje se u kompleksnosti izričaja, dok autentičnost i iskrenost krasi svako pojedino djelo.

    Sonja Švec Španjol

  • Izložba Mercedes Bratoš "Odrazi"

    vrijeme: 26. svibnja 2018 u 21 sati
    mjesto: Galerija sv. NIkole, Malinska

    Izložba Mercedes Bratoš

    "Oslikarstvu Mercedes Bratoš, Dubrovkinje sa zagrebačkom adresom, možemo govoriti kao o tradicionalnoj modernosti koja je, rečeno književnim jezikom, skriveni opis, oživljen raznim motivima. Oni su i imaginarni i stvarni, jedni ili drugi—ozbiljni su. Uloga i funkcija prepoznatljivih i apstraktnih slikaričinih riječi u svakom su pogledu potpuno izvorne obavijesti, onakve kakve samo boja i struktura poteza mogu prenijeti. Tematski, slike su raznih razina razumljivosti i zahvaćaju veći broj percepcija. Gledatelj raspolaže određenom slobodom u odabiru svoje razine na kojoj će se zaustaviti (premda te slobode i nije svjestan). No, najbolja je ona percepcija u kojoj je razina priopćenja najrazumljivija." –

    Milena Žic, Malinska, svibanj 2018.

    • 33222803_1934326506642362_6215118836123828224_n
    • 33113884_1934326483309031_241415460258578432_n
    • 33110455_1934326299975716_1803393786189971456_n
    • 33096397_1934326426642370_6631211836081438720_n
    • 33058678_1934326546642358_3984734962032050176_n
    • 33091390_1934326436642369_3527042008357011456_n
  • Izložba Mercedes Bratoš i Ane Jakić Divković "Pričam ti priču"

    vrijeme: 17.11.2017. u 19 sati

    mjesto: Hotel Palace, Trg J.J. Strossmayera 10, Zagreb

    Mercedes Bratoš

    Mercedes Bratoš, slikarski kolažira paralelne svijetove u njihovoj motivskoj povezanosti. Kompozicije ovih slika slojevite su i složene.

    One istovremeno kombiniraju više očište, više razlicitih ambijenata, od interijera. Otkrivajući svoje unutarnje prostore.

    Mercedes traži sintezi minulih trenutaka proizašlih iz dubina njezina bića, podsvjesnog i iracionalnog te iz vlastitog osjetilnog doživljaja svijeta i vizualizacije njegove stvarnosti poput samog odraza s onu drugu stranu.

    Mercedes Bratoš

    Mercedes Bratoš rođena je 1979.god.u Dubrovniku, gdje je završila osnovnu i srednju umjetničku školu Luka Sorkočević, diplomirala je na Accademi di Belle Arti u Firenci, u klasi prof. Umberta Borella.

    Imala je više samostalnih i skupnih izlozbi u Hrvatskoj i inozenstvu. Članica je HDLU-a i HULUK-a. Voditeljica i asistentica kreativnih radionica u Udruzi Svitanje (udruga za zaštitu i promocanje mentalnog zdravlja).

    Živi i radi u Zagrebu.

  • Izložba slika Mercedes Bratoš „Odraz u ogledalu“

    Društvo prijatelja dubrovačke starine, utorak 25. srpnja 2017. u 21 sat

    Samostalna izložba slika dubrovačke umjetnice Mercedes Bratoš otvorit će se u Društvu prijatelja dubrovačke starine u utorak 25. srpnja 2017. u 21 sat. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Andrea Batinić Ivanković.

    Dubrovačka umjetnica Mercedes Bratoš stvorila je novi ciklus slika prožet dubokom i specifičnom osjećajnošću o svijetu i unutrašnjim stanjima svijesti kojima je inaugurirala vlastiti likovni jezik u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Izložba se sastoji od ukupno deset slika tehnikom akrila na platnu gdje je kroz slobodne kompozicije i likovnu materijalizaciju „osjetilnih trenutaka“ kistom i bojom na površini platna stvorila jedinstven opus čvrste morfološke strukture i stilske koherentnosti. Mercedes Bratoš izlaže djela u kojima se susreću dimenzije konačnosti i vječnosti uz prisutnost lucidnih varijacija vitalnih komponenti, a kojima je još jednom potvrdila svoj jedinstveni likovni izričaj.

    Mercedes Bratoš

    Iz predgovora katalogu kustosice Andree Batinić Ivanković: „Osjećajnost prožeta sjetom, nemirima i dvojbama, kao što je, na primjer vidljivo na slikama Svjetlo u tami, Utopija, Sjeta itd., anticipira slikaričine težnje da zaustavi struje prolaznosti u rijeci vremena koja taj napor nepovratno odnosi u dubokom i tamnom protjecanju kroz njezino slikarstvo kao iskonsku čežnju da problematizira temeljna pitanja vlastitog postojanja u osjećajima prolaznosti i spoznaji o apsurdnosti svakog ljudskog nastojanja da ispuni svoje duhovno „ja“. Na takvoj izrazito osjetilnoj komponenti, umjetnica je oblikovala vlastiti prostorno – vremenski teritorij nabijen patosom, meditativnim tišinama i harmoničnim modulacijama. Otkrivajući svoje unutarnje prostore Mercedes teži sintezi minulih trenutaka proizašlih iz dubine njezina bića, podsvjesnog i iracionalnog te iz vlastitog osjetilnog doživljaja svijeta i vizualizacije njegove stvarnosti poput „odraza u ogledalu“ s one druge strane.

    Mercedes Bratoš

    Mercedes Bratoš rođena je 1979. godine u Dubrovniku gdje je završila osnovnu i srednju Umjetničku školu „Luka Sorkočević“. Slikarstvo je diplomirala na Accademia di Belle Arti u Firenci, u klasi prof. Umberta Borella. Do sada je imala više samostalnih i skupnih izložbi u inozemstvu i u Hrvatskoj. Članica je HDLU-a i HULULK-a. Živi i stvara u Zagrebu i Dubrovniku.

    E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    Web: www.mercedes-bratos.com

    Odraz u ogledalu

    Kao što u smislu oblikovanja traži osjetilnu i tjelesnu građu kojoj će dati oblik da bi izrazila nešto što se na bilo koji način tiče čovjeka i njegova mjesta u svijetu, tako je umjetnost upućena i prema svom promatraču koji je prirodno sazdan kao biće koje pomoću svojih osjetila može percipirati svijet oko sebe obavijen umjetnošću u svakom pogledu. Nedvojbeno je da je svaka umjetnost u prvom redu ogledalo svoga vremena, ali ne samo puki „odraz“, već anticipacija zbiljnosti. Slobodan odnos suvremene umjetnosti spram zbiljnosti danas se svodi na prepuštanje kultno – magijskom, religijski – simboličnom, dijabolično – kaotičnom pa čak i grotesknom doživljaju zbiljnosti kako bi se pobjeglo iz sadašnjosti i smirilo negdje u imaginarnom prostoru umjetničke zbilje. Svaki taj doživljaj zbiljnosti može se osjetiti gotovo na svakom djelu novoga ciklusa slika suvremene dubrovačke umjetnice Mercedes Bratoš. Također, postoji bogata skala oblika uništavanja ljudske, a i umjetnikove slobode bez koje zapravo i nema prave umjetnosti. Mnogostruka vezanost za ništavilo skrivena je tajna svakog subjektivizma i antropocentrizma i još dugo će potrajati „muke“ dok zaista ne dostignemo obzor drugačijeg svijeta. Ovakav pristup suvremenoj umjetnosti stoji sa svake strane pohvale ili pak pokude i to je naprosto pokušaj razumijevanja njezine bîti, a Mercedes je umjetnica koja je na sebi svojstven način uspjela zbiljnost ništavila provući kroz svaku svoju sliku bojom, linijom ili nazivom.

    Mercedes Bratoš

    Umjetnost nije tek uzvišeni čin ljudskog izražavanja, ona je zapravo sebi svojstveno razotkrivanje bîti ljepote, uspostava života u istini i slobodi uma. Upravo stoga je veza filozofije i umjetnosti osobito bliska – umjetnost oslobađa filozofiju kad je posrijedi svijet nadosjetilnoga, dok filozofija oslobađa umjetnost od njezine zatvorenosti u područje osjetilnoga. Kako to s pravom ističe Habermas, život bez umjetnosti nije moguć jer umjetnost je medij koji funkcionira kao sinonim za stvarnost. No, osvrnimo se na još jedan pristup umjetnosti. Kada govorimo o kraju svijeta, svršetku moderne, kraju Boga, razaranju uma i uspostavi bezumlja pa i o kraju umjetnosti, svi ti krajevi istovremeno predstavljaju predmetni horizont i filozofije i umjetnosti. Kada je posrijedi lijepo kod filozofije, možemo reći da filozofija i ne želi biti lijepa, jer ako bi tome težila kako navodi Kant, onda bi ona bila besmislica. Kraj umjetnosti, sasvim paradoksalno, označava da „biti lijepo“ postaje još veća besmislica. Stoga, slike Mercedes Bratoš nisu tu kako bi kod svakog promatrača izazvale ono lijepo, oku ugodno, one su tu kako bi, s jedne strane pokazale sposobnost umjetnice da reflektira zračenje vlastitog duha, a s druge, da upravo ono što možda naizgled djeluje besmisleno, razotkriju kao dubokoumno i prožeto svakim osjećajem ljepote rođenja i smrti kao sastavnim dijelom života od postojanja svijeta pa i same umjetnosti.

    Mercedes Bratoš

    Novi ciklus dubrovačke umjetnice prožet je dubokom i specifičnom osjećajnošću o svijetu i unutrašnjim stanjima svijesti kojima je inaugurirala vlastiti likovni jezik u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, izgrađen na doživljaju prolaznosti ljudskog postojanja u tragično fragmentiranom prostoru; na krhotinama sjećanja i fragilnim insertima vremena potkovanim osjećajem osebujne imaginacije proizašlim iz njezinih životnih epizoda kojima stvara prostore vlastite duhovnosti. Izlažući djela u kojima se susreću dimenzije konačnosti i vječnosti uz prisutnost lucidnih varijacija vitalnih komponenti, autorica je još jednom potvrdila svoj likovni izričaj osebujne poetske izražajnosti. U duhu autentičnog likovnog diskursa, Mercedes Bratoš izlaže djela oniričke stvarnosti u kojima istražuje mogućnosti i dosege vlastitog izraza kao i nove prostore stvaralačke i intelektualne raznolikosti. Kroz slobodne kompozicije jasno se nazire specifičnost autoričinih melankoličnih prostora u tajanstvenim dubinama naznačenim tankoćutnim potezima u maniri već iznijansirane pretežno tamne palete boja. Sigurnim potezima kista, Bratoš izlaže radove iznimnih likovnih vrijednosti u suptilnim nijansama svjetlosti i sjene, emanirajući specifičnim tamnim sjajem kroz slojevite planove slika. Kroz teške zastore crnih sjena i duboke mrkline prostora kroz koje se probija blaga svjetlost u pepeljasto sivim i kobaltno plavim odsjajima, u bijelim i zelenim akcentima uz tragove „vrišteće“ crvene boje, umjetnica je oblikovala ciklus slika s jasno artikuliranim elementima vlastitog i neobično prepoznatljivog stila. Mercedes Bratoš je kroz likovnu materijalizaciju „osjetilnih trenutaka“ kistom i bojom na površini platna stvorila jedinstven opus čvrste morfološke strukture i stilske koherentnosti.

    Osjećajnost prožeta sjetom, nemirima i dvojbama, kao što je, na primjer vidljivo na slikama Svjetlo u tami, Utopija, Sjeta itd., anticipira slikaričine težnje da zaustavi struje prolaznosti u rijeci vremena koja taj napor nepovratno odnosi u dubokom i tamnom protjecanju kroz njezino slikarstvo kao iskonsku čežnju da problematizira temeljna pitanja vlastitog postojanja u osjećajima prolaznosti i spoznaji o apsurdnosti svakog ljudskog nastojanja da ispuni svoje duhovno „ja“. Na takvoj izrazito osjetilnoj komponenti, umjetnica je oblikovala vlastiti prostorno – vremenski teritorij nabijen patosom, meditativnim tišinama i harmoničnim modulacijama. Otkrivajući svoje unutarnje prostore Mercedes teži sintezi minulih trenutaka proizašlih iz dubine njezina bića, podsvjesnog i iracionalnog te iz vlastitog osjetilnog doživljaja svijeta i vizualizacije njegove stvarnosti poput „odraza u ogledalu“ s one druge strane.

    Umjetnica svojim vrhunskim umijećem stvaranja umjetničkih vrednota izlaže radove na kojima „mi“ kao promatrači ponegdje vidimo običan svijećnjak, naslonjač, nadgrobni spomenik ili pak žarulju u prostoru, dok autorica ove tako reći „banalne“ predmete vidi iz jedne sasvim drugačije perspektive te ih stvara onako kako ih ona doživljava, subjektivno i plaho, a opet energetski snažno upisano u začarani krug nesvakidašnjih magičnih prizora neobične realnosti. Ovdje je, dakle, riječ o jednoj iznimnoj izložbi vrlo izazovnog karaktera koja počiva na gradaciji emocija, zasnovanim na ekspresivnim i suptilnim individualnim doživljajima svijeta i „unutarnjeg bića“, a čiji se rezultati mogu prepoznati u snažnim utiscima koje će izložba zasigurno ostaviti na njezinim posjetiteljima. Samim time, govorimo i o umjetnici snažnog duha i neiscrpne kreativne moći kojom ponire duboko u podsvijest; u neobične putanje mašte ne bi li uspjela dati svoju unutarnju sliku svijeta i shvaćanje života kroz vlastita iskustvena zrenja.

    Mercedes Bratoš neprijeporno je umjetnica u čijem krhkom i nježnom tijelu obitava snažna i nježna duša te snažan stvaralački duh ispunjen neugasivim umjetničkim žarom, kojim dokazuje da su umjetnost i njena duša jedno biće, kao što je naposljetku i ona sama, jedinstvena i neponovljiva s nevjerojatnom umjetničkom osobnošću koja ispunjava njezinu dušu i tijelo.

    Andrea Batinić Ivanković, povjesničarka umjetnosti

  • Mercedes Bratos

    Mercedes Bratos_slika

     

    ...rođena je 1979.god.u Dubrovniku, gdje je završila osnovnu i srednju umjetničku
    školu Luka Sorkočević, diplomirala je na Accademi di Belle Arti u Firenci, u klasi
    prof. Umberta Borella.

    Imala je više samostalnih i skupnih izlozbi u Hrvatskoj i inozemstvu.
    Članica je HDLU-a i HULUK-a. Voditeljica i asistentica kreativnih radionica u
    Udruzi Svitanje (udruga za zaštitu i promocanje mentalnog zdravlja).

    Živi i radi u Zagrebu.

    Kontakt: Facebook

     

    • 26940530_1768358719905809_592629491_n
    • 26913612_1768257299915951_1309304684_n
    • 26913762_1768358729905808_837581919_n
    • 26914077_1768358836572464_807875404_n
    • 26913613_1768358813239133_1998136950_n
    • 26857003_1768358829905798_1581187851_n
    • 26857523_1768358793239135_1697557118_n
    • 26994853_1768257126582635_576088334_n
    • 26996737_1768256443249370_2020952030_n
    • 26994976_1768256283249386_1543666584_n
    • 26996708_1768256043249410_102350341_n
    • 26995166_1768255769916104_1516309082_n
    • 26971745_1768257316582616_1291917991_o
    • 26981967_1768257163249298_987550206_o
    • 26943646_1768257249915956_1742124997_n
    • 26972448_1768255786582769_597999272_o
    • 26943311_1768255719916109_1581348098_n
    • 26942472_1768257209915960_1524707880_o
    • 26942079_1768257379915943_1475435422_o
    • 26942758_1768256343249380_1808922258_n
    • 26938012_1768256086582739_439694587_o
    • 26940374_1768257159915965_1261927504_n
    • 26937815_1768256336582714_903964021_o
    • 26941128_1768257199915961_1871956011_n
    • 26940909_1768257346582613_716786720_n
    • 26913720_1768257376582610_880046269_n
    • 26914141_1768256046582743_1118520460_n
    • 26937430_1768255689916112_385231841_o
    • 26913729_1768256309916050_1396406070_n
    • 26913738_1768257049915976_26089443_n
    • 26913792_1768257129915968_808828561_n
    • 26913560_1768257343249280_1524679504_n
    • 26857556_1768257329915948_1840712627_n
    • 26909554_1768255989916082_657227489_o
    • 26857078_1768257039915977_1457788374_n
    • 26856933_1768255726582775_2107142468_n
    • 26856884_1768255973249417_1030435024_n
    • 26856893_1768255683249446_13955547_n
    • 26856180_1768256276582720_1719983845_n
    • 26803981_1768255776582770_98671065_n
    • 26855519_1768256083249406_2004951835_n


    Spajanjem različitih materijala Mercedes Bratoš stvara vizualne enigme koje simbolično ističu kompleksnost i slojevitost ljudskog života. Svako djelo odraz je emotivnog stanja umjetnice sazdanog od spleta vanjskih utjecaja, proživljenih situacija i unutarnjih previranja. Sam stvaralački proces karakterizira intuitivno i spontano oblikovanje koje započinje malim kolažnim skicama. Sadržajne kompozicije nastale nizanjem karakternih fragmenata sačinjenih od papira, novinskih isječaka, fotografija i drugih inspirativnih materijala temelj su svake nove slike. Rukovodeći se podsvjesnim Mercedes Bratoš oblikuje kolaže skladnih boja i kompozicija koje potom prenosi na platno.

    Simbolika naziva u radovima Amen, Sjeta, Utopija, Zimska noć i Svjetlo u tami upotpunjena je simbolikom motiva svijeće, žarulje ili prazne fotelje koji snažno ukazuju na odsustvo čovjeka. Umjetnica gradi prazan prostor čija melankolična atmosfera odražava trenutačno stanje duha, dok pojedini elementi preuzimaju ulogu okidača sjećanja ili fragmenata jedne šire priče. Upravo o promatraču ovisi hoće li percipirati asocijativni niz u radovima kao subjektivne informacije o autorici djela ili će pak formirati vlastitu priču na temelju viđenog, pobuđenog i doživljenog.

    Naglasak na praznom prostoru u djelima upotpunjen je dominacijom akromatskih boja, posebice tonovima sive i plohama jednolične crne boje koja doprinosi cjelokupnoj prigušenoj atmosferi, ali ujedno pruža mogućnost gradnje vlastitog sadržaja unutar zadanog okvira. Tako, primjerice, dominantno tamni tonovi postaju podloga za figurativne motive poput svijeće, žarulje, fotelje ili komode, ali i za kolorističke akcente koji poentiraju ključni sadržaj slike.



    U novijim radovima melankoliju i pomalo statičnu dorečenost motiva zamjenjuje ekspresivniji potez i dinamična kompozicija ostvarena ponajprije uplivima snažne crvene, plave i žute boje. Pozadina glavnog motiva je razigranija s više detalja, dok su središnji figurativni elementi stilski uklopljeni u mnoštvo zbivanja na površini slike. U usporedbi s ranijim radovima dolazi do svojevrsne zamjene teza u oblikovanju – akromatske podloge s kolorističkim akcentima zamijenjene su kolorističkim podlogama na kojima se ističu akromatski figurativni motivi poput crne figure konja ili bijele fotelje. Dinamičnije radove prati i promjena u karakteru samih naziva djela, pa tako imena It, Lovina i Na tronu djeluju poput naziva poglavlja nekog kriminalističkog romana. Bilo da je riječ o kontemplativno-sjetnim ili potonjim istraživačko-avanturističkim radovima, nova djela Mercedes Bratoš objedinjuje zagonetka skrivena u simbolici cijelog ciklusa. Ne tražeći svoj direktni i doslovni odraz, Mercedes Bratoš sakupila je fragmente emocija i raspoloženja, te izgradila svojevrsnu kolažiranu stvarnost. Ta stvarnost određena je stalnim traženjem ravnoteže i sklada unutar same sebe i unutar svog likovnog djela. Utoliko naziv izložbe Ne tražim svoj odraz negira doslovnost i ukazuje na širi aspekt poimanja samog sebe i onoga što nas čini individuom. Kompleksnost karaktera Mercedes Bratoš očituje se u kompleksnosti izričaja, dok autentičnost i iskrenost krasi svako pojedino djelo.

    Sonja Švec Španjol

    Mercedes Bratoš

    SAN LJETNE NOĆI

    Ah, ljetna noć... Toliko je natopljena značenjima, sjećanjima, mirisima, bojama i zvukovima, toliko je u njoj života zgusnutog u vrijeme kojega kao da ima više nego ostatkom godine, a istovremeno i manje. Ljetne su noći sazdane od bezbrojnih trenutaka i žurbe da se svugdje stigne i lijene lakoće kasnih večera, slatkog voća, zrelih vina. Oteščali vlažni zrak vrućeg ljeta s pokojim noćnim povjetarcem donosi šapat davnih trenutaka, nesputanosti i spokoja.

    Što je ljeto u Dubrovniku ako ne šušurLjetnih igara, kolektivni život na plažama i noću po betulama?! On je, međutim, i intima iščekivanog poljupca, oslobođene strasti, užitak bivanja s drugima i različitima. Negdje se u tome procjepu shvaćanja i življenja ljeta našao i novi ciklus Mercedes Bratoš. Nije joj strano slikarstvo koje zuri u hedonizam i upija njegove brojne manifestacije, udobnost i ljepotu življenja, lakoću neopterećenog postojanja, finoću predmeta koji nas okružuju, a bez kojih udobnosti ne bi ni bilo, te želju za tjelesnim užitkom i strašću. Njen je recentni ciklus Tapete iz haremapokazao upravo tu vještinu izrade, ornamentalne dekoracije i kolo­rističke dopadljivosti čije postojanje ne traži odobravanje promatrača, već opisuje i uzdržava udobnost kao konačnu kategoriju. Kada slika po fotografijama Mije Vesovića, stvarajući sasvim nova likovna djela, ona nastoji osvojiti prostor intime, zaokružiti ga i zatvoriti sa svih strana, kako bismo u njegovom središtu dobili prizore hedonističke igre, u ovom slučaju muško-ženskih intimnih trenutaka koji su nekada bili dijelovi kazališnih predstava (odnosno, upravo predstava Dubrovačkih ljetnih igara). Nema u njima ništa sablažnjivo – kao što je i predstava samo igra, tako je i njeno tematiziranje samo ludički moment u nepreglednom kretanju i bujanju likovnog stvaralaštva, misao u velikom korpusu sjećanja – na adaptaciju Bariccovog djela Ocean more, na brodsku kazališnu igru Ledeni mjeseckao scensko uprizorenje Brucknerovog romana Gorki mjesec ili na neobaroknu baletnu predstavu Opasne veze prema motivima iz romana Pierra Choderlosa de Laclosa. Naravno, sjećanja su to pomiješana s autogenim osjećajem estetskoga pa ona ni po čemu nisu objektivna niti tome teže, već sasvim suprotno – poigravajući se s našim sjećanjima na pogledane predstave i osobne (ne nužno svjesne) interpretacije uprizorenih situacija, ona provociraju neku sasvim novu sliku i s njom povezanu memoriju, kao naknadno ugrađeno sjećanje na nešto što kao takvo nikada nije niti postojalo. Kompozicije ovih slika slojevite su i složene. One istovremeno kombiniraju više očišta, više različitih ambijenata, od interijera (vrlo razrađen interijer nalazimo na slici Betlehem(e), koloristički sasvim srodan drugim slikama u autoričinom opusu, od apstrakcija do spomenutog ciklusa Tapete iz harema, otkuda nastavlja sa sličnim poluplošnim prostornim organizacijama) do sasvim neodređenih okruženja, unose florealne, ornamentalne, animalne motive koji naizgled nemaju logično opravdanje, kao i pojedine detalje koji, poput crvenih očiju iz Katunarićevih literarnih sjećanja na Kitaj, ne samo da mijenjaju i nadograđuju osnovnu misao koja se odvija oko promatranog prizora u središtu, nego sasvim mijenjaju i temeljno značenje centralnog motiva.

    Koliko je takav pristup kadikad likovno i pojmovno heterogen, možemo uočiti, primjerice, na slici Mala Lotta, na kojoj se adiranjem takvih elemenata oblikuje „okvir“ oko krvavog prizora dvoje ljubavnika na plaži ispod Lovrjenca koji se, osim što ukazuje na činjenicu da je mjesto zbivanja povezano s morem, ne nameće zatvorenoj cjelini u središtu. Riječ je, dakle, o dva različita likovna polja, što možemo naći i na drugim slikama iz ovog ciklusa, a osobito je to naglašeno na djelu Kod Capuletija. Istovremeno, autorica slikomGavran kreira prizor koji odaje dojam da naknadno uneseni elementi ravnopravno sudjeluju u već postavljenom fotodokumentiranom trenutku sasvim neovisne dramske radnje. Tako dva suha debla flankiraju kompoziciju dvoje pognutih ljubavnika, a veliki gavran u središtu postavljen je kao da će svakog trenutka kljunom nasrnuti na ženu koja nešto dohvaća s poda. Tom se prilikom i takvim postupkom, vidljivim i na slikamaGaleb te donekle Betlehem(e), gube granice prvog fotografskog predloška i autorske intervencije te se postiže zaokruženi, jedinstveni prizor jednakovrijednih likovnih činitelja. Uz kolažiranje i slikanje, Mercedes Bratoš u ovom se ciklusu upustila i u crno-bijeli crtež olovkom koji, poput neke fragonardovske igre suptilne erotike, upotpunjuje dojam razdoblja kojeg nastoji rekonstruirati baletna predstava Opasne veze, samo što se ovdje ta slika zove Dvorac (naziv koji evocira radnju mučnog Kafkinog istoimenog romana).

    Mercedes Bratoš u svome cjelokupnom slikarskom djelovanju gaji osobitu naklonost prema ornamentici; naizgled je sasvim opčinjena jednostavnošću, ritmičnošću i dekorativnošću takvih uzoraka koji su u njenim radovima postali prisutni kao prepoznatljivi
    Mercedes Bratos
    Mercedes Bratoš u svome cjelokupnom slikarskom djelovanju gaji osobitu naklonost prema ornamentici; naizgled je sasvim opčinjena jednostavnošću, ritmičnošću i dekorativnošću takvih uzoraka koji su u njenim radovima postali prisutni kao prepoznatljivi autorski znak. U njenim se slikama, baš kao i u ljetnim noćima, može naći podjednako mnogo fragmentiranoga, razlomljenoga i nedorečenoga, kao i sumiranoga, zgusnutoga, zasićenoga. Ovi su likovni snovi vješto ispričane priče o općemu koje je postalo osobno nekih ljetnih noći nekog dubrovačkog ljeta.

    Marin Ivanović,
    povjesničar umjetnosti



  • Mercedes Bratoš - Anatomija

    vrijeme: 29. listopada 2019. u 19:00 – 22:00
    mjesto: Galerija Kaj, Ilica 34, Zagreb
    Izložba ostaje otvorena do 19. studenoga 2019.

    Mercedes Bratoš - Anatomija

    Mercedes Bratoš akademska je slikarica čiji smo rad do sada upoznavali kroz njezine likovno i sadržajno zaokružene cikluse koji se međusobno uvelike razlikuju kako tematski, tako i izričajno. Od geometrijske apstrakcije preko slika-objekata i audio-vizualnih instalacija, pa sve do fotografije, nit poveznica uvijek je bila kolaž. Kroz opus Mercedes Bratoš pratimo varijacije na temu s kontinuiranim uvođenjem novina prilikom čega se stvaraju originalne kompozicije, kombiniranjem već izrečenog i tek artikuliranog. Stalne mijene u opusu odraz su mijena unutarnjih stanja autorice. Dosljednost izričaja potvrđena je kroz vjernost kolažnoj tehnici i predanost stalnom traženju ravnoteže i sklada unutar djela.

    Mercedes Bratoš svjesnom digresijom u sklopu aktualne izložbe "Anatomija" publiku upoznaje sa samim počecima svog umjetničkog djelovanja kroz prezentaciju radova na temu anatomije nastalih za vrijeme studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Firenci.....

    (iz predgovora izložbe kustosice Sonje Švec Španjol)

  • Skupna izložba "Ljepota prirode"

    vrijeme: 11.06. u 19 sati
    11.06. do 25.06.2018
    mjesto: Galerija KCM. Mesnička 12, Zagreb

    Skupna izložba

    Skupna izložba "Ljepota prirode" predstavlja Vam 19 slikara koji su, ograničeni temom ljepote prirode, svojom individualnošću uprizorili i ukrotili taj trenutak na svojim platnima i staklima. Kroz neke radove vidimo i eksploziju boja koje prirodu prikazuju  preko ljudskih osjećaja, pokreta i portreta.

    Autori:
    Anera Krznarić, Barbara Špiljak, Dagda Miletić, Dalija Penezić, Dijana Mlinarić, Đurđica Pirkić, Emina Jaić, Janica Šterc, Kristina Tot Kaša, Liba Peršinović, Marija Božić, Mercedes Bratoš, Nives Vrsaljko, Snježana Bilandžić, Veseljka Kos, Višnja Peter, Vlatka Bauer, Zoran Hercigonja, Zvjezdana Žužić

    Izložbu otvara prof. Nedeljko Tintor

    Nedeljko Tintor je rođen je 1942. u Koreničanima kraj Daruvara. Pedagošku akademiju kod prof.. Mladena Veže (1965.) i Akademiju likovnih umjetnosti u slikarskoj klasi prof. Raula Goldoruja (1970.) završio je u Zagrebu. 1973/'74. kao stipendist francuske vlade pohađa ECOLE DES BEAUX-ARTS (atelje prof. Gustava Singiera) uz predavanje PARIS I (dio Sorbone) ARTS PLASTIQUES...

    Galerija fotografija sa izložbe


    Foto: Gordan Kos

    • _dsc5685-1200
    • _dsc5687-1200
    • _dsc5666-1200
    • _dsc5676-1200
    • _dsc5670-1200
    • _dsc5647-1200
    • _dsc5648-1200
    • _dsc5659-1200
    • _dsc5644-1200
    • _dsc5639-1200
    • _dsc5631-1200
    • _dsc5621-1200
    • _dsc5617-1200

    Fotografije gostiju i sudionika izložbe

    • img_20180625_110356
    • img_20180625_110349
    • img_20180625_110400
    • img_20180625_110329
    • img_20180625_110339
    • 35113989_216256092489991_2107201162615717888_n
    • 34758941_216255972490003_882585186275950592_n
    • 34985017_216256195823314_2059823648956481536_n
    • 35151454_216256015823332_3042502236316893184_n
    • 35065598_216256152489985_2641765213321297920_n
    • img_20180610_195134
    • img_20180610_195126
    • 35118920_10212227397935417_8507782020930207744_n
    • 35050938_2067537323568573_5175686005453225984_n
    • 35080983_1292962647503192_4481947035079016448_o
    • 34963458_10212227397215399_4230654099227410432_n
    • 35102506_10214988815545407_8768334893387087872_n
    • 35151589_10214988815825414_8004170678540435456_n
    • 35195766_10212227398455430_4204178572195135488_n

    .be

     

  • Skupna izložba "Slika mog svijeta"

    vrijeme: 18.04. – 02.05. 2018 u 19. sati

    mjesto: Slovenski dom Masarykova 13, Zagreb

    Skupna izložba

    Autori:

    Angelina Đoković Janjušević, Barbara Špiljak, Branka Hržić, Branka Šinko, Denis Kaplan, Dijana Mlinarić Daić, Đurđica Pirkić, Emina Jaić, Janica Šterc, Josip Rubes, Karmela Bojić, Kristina Tot Kaša, Maja Perić, Marija Božić, Mercedes Bratoš, Miroslav Odavić, Neva Pavlin, Veseljka Kos, Zoran Hercigonja

    Ova je izložba pregled individualnosti i osobnog pristupa slikarskom stvaranju različitih utjecaja, škola, ambicija, dobnih razlika i vlastitog umijeća.
    Ima stvarno slika koje su rađene do visoke umjetničke perfekcije. Sistemetazacija ili razvrstavanje je gotovo onemogućeno zbog vrlo jakih i različitih individualnosti. Izložba se ne može imenovati po nekim povijesnim razdobljima, stilovima ili tehnikama. Koherentnost je prisutna pa smo tako i pristupili individualno ponaosob riječ dvije o svakom umjetniku.

    Talijanski jezik ima fino razrađenu terminologiju za područje slikarstva npr.: maestria, freschezza, sfumato, primavista... vaghezza. Ovo potonje označava milinu i prijatnost, a ova izložba upravo tome doprinosi.

    prof. Nedeljko Tintor

    • neva pavlin-svemir-ulje na platnu
    • veseljka kos-suton-ulje na platnu 60x40
    • zoran hercigonja-sestra kenoma-tehnika lakova
    • mercedes bratoš-srodne duse-50x70-print-akril na platnu
    • marija božić-magla nad  koranom-kril 43x73
    • miro odavić-moje boje-akril na platnu-50x70
    • karmela bojić-ja-acril na platnu-50x50
    • maja perić-ravnoteža intrige
    • kristina tot kaša-contrast of life-100x70-kombinirana tehnika-akril i sprej
    • josip rubes-oblaci nad zagorjem-ulje na platnu-60x80 cm
    • urđica pirkić-val-akrilne boje
    • emina jaić-morena-apstrakt portret-akrilne boje na platnu
    • janica šterc-modre sanje-ulje na platnu 50x 65
    • branka šinko_kupačica_ulje na platnu 50x40
    • dijana mlinaric daic-čobanica-ulje na platnu-50x40
    • denis kaplan-reveries 29-akril na platnu 70x50cm
    • branka hržić-masline-akril na platnu 40x50
    • barbara špiljak-pogled preko učke-kombinirana tehnika na platnu 50x70 cm
    • angelina đoković janjušević-put-kombinirana tehnika

    ANGELINA ĐOKOVIĆ JANJUŠEVIĆ Put kao prolaznost kroz pejzaž poznate i nepoznate krajeve, likovi u prolazu i nagibu i u iznenadnim situacijama svakog nam putovanja, i putešestvija.

    BARBARA ŠPILJAK Prisutna vrlo smiona tehnika primjenom raznih materijala kao i aplikacija uspješno kolažirana što dopunjava materijalnost i autentičnost podneblja.

    BRANKA HRŽIĆ Uhvaćen mediteranski kolorit uz osjećaj primorskih vjetrova, bure juga ili široka, akrilom uspješno zabilježeno.

    BRANKA ŠINKO Do perfekcije dorađen pejzaž naročito u prikazu drveća i ostalog raslinja kompoziciju dopunjava stafažna figura ženskog lika.

    DENIS KAPLAN Apstrakcija sa jakom individualnošću dopunjena aluzijama na Jackson Pollocka.
    Dualitet je prisutan u ta dva plana.

    DIJANA MLINARIĆ DAIĆ Bukolički prikaz idiličnog prizora uz uspješno kadriranje prvog, drugog i trećeg plana.

    ĐURĐICA PIRKIĆ Dva su vrhunska majstora prikazivanja mora. Englez William Turner i armenac Ivan Ajvazovski. Približavanje njima samo je vrlo pohvalno.

    EMINA JAIĆ Akrilikom vrlo pojednostavljeno rješenje ženskog lika modernizirano poput američkih stripova.

    JANICA ŠTERC Monokromatsko sa komplementarnim akcentima u donjoj polovici slike; nježni senzibilitet što pokazuje ova slika šetnjom pod kišobranima.

    JOSIP RUBES Kumulonimbusi onako kako ih uspješno pokazuju holanđani uz kompoziciju koja također liči na njihove slike pejzaža niskog horizonta. Bravo Josipe.

    KARMELA BOJIĆ Žensko lice senzualno prikazano uz prisustvo orijentalnih atributa, turbana, sjaja, raskoši sa aluzijom na priče iz Šeherezade.

    KRISTINA TOT KAŠA Kompozicija pokazuje dualitet, podijeljenost u dva dijela prikaz lica i neodređenosti uz izvjesna iznenađenja.

    MAJA PERIĆ Vrlo kvalitetna izvedba do perfekcije postavljenih boja i odnosa istih suprostavljajući ili uravnotežujući uglate i amorfne oblike.

    MARIJA BOŽIĆ Vrlo ugodan klasičan pejzaž u kojemu dinamiku daju dijagonalno nagnuta stabla nad vodom.

    MERCEDES BRATOŠ Uspješnost kombinacije printa uz autorsku dorađenost kompozicije konkretno rukom doslikanog lustera kao i dekorativno kadriranje što se odnosi na okvir.

    MIROSLAV ODAVIĆ Ekvilibriranje između ranog i prvog začetnika apstrakcije Vasilija Kandinskog (godina 1910.) i prve violine hrvatskog slikarstva Ede Murtića.

    NEVA PAVLIN Sivilo kao neodređenost sa prizvukom plavetnila (nade) uz dva crvena (topla akcenta) koja možda donekle poznajemo u vječitom pitanju beskonačnosti.

    VESELJKA KOS Meditativno dohvaćanje nedokučivih pojava u samoći na izmaku dana i sunca koje je netom zašlo.

    ZORAN HERCIGONJA Hrabro primijenjena tehnika lakova sa usklađenošću crvene i crne kao i crne i bijele boje. Sve odiše jakim intenzitetom u ekspresiji.

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.