Vijesti iz kulture

Novi galeristi

Više na: Slikarstvo  

Kolumna Milana Zagorca

  • "Infrared art - umjetnost budućnosti"

    "Infrared art - umjetnost budućnosti"

    Pozivamo Vas na izložbu grupe Infra "Infrared art - umjetnost budućnosti"

    vrijeme: subotu, 20.06., u 18 sati,
    mjesto: Galerija Sv. Ivan Zelina, Sv. Ivan Zelina

    Izlagači: Mercedes Bratoš, Ana Divković, Ivica Fišter, Ana Guberina, Marija Galić, Irana Gayatri Horvat, Ana Jakić Divković, Dijana Nazor, Ivana Ožetski, Olena Sokolovska i Nada Žiljak
    Paralelno s predstavljanjem novih radova u infrared tehnici u živo, u galeriji, odvijati će se TV-W-virtualna izložba u dva spektra i predavanje koje će nove teze o infraredartu kao novoj umjetnosti i predstaviti njegova dostignuća i primjenu ne samo u slikarstvu već i u kiparstvu grafici, dizajnu i restauraciji.
    Irana Gayatri Horvat - I zavjesa se hramska razdrije nadvoje (Mk 15,38) odozgor dodolje, komb.tehnika n PLtnu, 300 x 100 cm .jpg
    Irena Gayatri Horvat -prva infrared sliko-instalacija u kojoj je infrared tehnologija implementirana u klasičnu grafiku
    Animacija nove infrared slike Nade Žiljak

    .

    Kontakt: Sanda Stanaćev Bajzek: 0981780190

  • Izložba "Advent u Palaceua "

    Izložba "Advent u Palaceu"

     vrijeme: 02.12.2019 u 19 sati
    mjesto: Galerija Zrinski, hotel Palace, J.J. Strossmayera 10, Zagreb

    Advent (od lat. adventus, što znači dolazak) ili hrvatski – došašće vrijeme je pripreme za blagdan Božića. Slavimo prvi Isusov dolazak na svijet, ujedno razmišljajući i o drugom Kristovom dolasku na svršetku vremena. Vremena koje bi trebalo biti ispunjeno odanim i radosnim iščekivanjem. U zapadnom kršćanstvu, počinje četiri nedjelje prije Božića, kao što je i ove nedjelje započelo ovogodišnje Došašće. Četiri nedjelje liturgijske priprave za Kristov dolazak, koje simboliziraju četiri tisućljeća od stvaranja svijeta do dolaska Isusa Krista. Radost ovogodišnjeg iščekivanja dijele s nama likovni umjetnici, članovi Hrvatske udruge likovnih umjetnika i likovnih kritičara, koji se sada, gotovo već tradicionalno, po treći put u galeriji Zrinski - hotela Palace predstavljaju brojnim posjetiteljima zagrebačkog Adventa koji rado navraćaju i u hotel i njegovu galeriju.
    Mercedes Bratoš, Marija Galić, Ana Guberina, Andreja Hojnik Fišić, Irena Gayatri Horvat, Lojze Kalinšek, Dora Mihaljević, Dijana Nazor, Hrvoje Marko Peruzović, Marija Puzak, Lahorka Rožić, Krunislav Stojanovski i Nada Žiljak te ove godine prvi puta u Palaceu, ali ne i na HULULK-ovim božićnim izložbama korisnici Centra za rehabilitaciju Zagreb, Leon Barić i Kristijan Žerjavić.

  • Izložba "KOJA JE TVOJA FREKVENCIJA?"

    Izložba "KOJA JE TVOJA FREKVENCIJA?"

    Izlažu: Mercedes Bratoš, Ivana Ožetski, Vesna Šantak

    Izložba


    mjesto : Muzej Prigorja, Trg Dragutina Domjanića 5, 10360 Sesvete
    vrijeme: 03. 07. 2020. do 20. 07. 2020.
    otvorenje: 03. 07. 2020. u 19.00 sati
    organizator: Muzej Prigorja 

     

    Otvorenje će se održati ispred Muzeja Prigorja: Ivana Ožetski izradit će sliku uz pomoć generatora frekvencija i predstaviti grafizam skriven u frekvencijama boja.

    Izložbom u Muzeju Prigorja tri hrvatske vizualne umjetnice: Mercedes Bratoš, Ivana Ožetski i Vesna Šantak, otkrivaju svoju stvaralačku frekvenciju, potičući nas da, izlažući se pozitivnom "zračenju" njihove umjetnosti, otkrijemo vlastitu te se ukoliko je potrebno, namjestimo na onu višu i pozitivniju frekvenciju. Inspirirani radom, tj. ciklusom Ivane Ožetski simboličnog naziva "What is Your Frequency?", predstavljamo recentne uratke ovih triju autorica pod okriljem teze kojom sama Ivana opisuje svoj rad: "Sve oko nas uključujući i nas same energija je napravljena od valova različite dužine koji vibriraju na različitim frekvencijama, a naš mozak je prevoditelj i ima sposobnost interpretiranja frekvencija u ono što osjetilima percipiramo kao fizičku realnost. U tome nam nerijetko pomaže tehnologija (- i razne tehnike) kako bismo različite pojave sproveli u druge medije i time ih učinili vidljivima" (iz predgovora Sande Stanaćev Bajzek).

    Izložba se može razgledati do 20. srpnja 2020. godine. Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske

  • Izložba "Novo Svitanje"

    Izložba "Novo Svitanje"

    vrijeme: 01.03.2018 u 18 sati
    mjesto: Galerija Sunce, ustanova URIHO, Avenija Marina Držića 1, Zagreb

    Novo Svitanje

    Likovni stvaralački izričaji i umijeća izražavanja tehnikama crtanja,slikanja i drugim načinima te postupci nastajanja djela služe kao izvrsno sredstvo izražavanja, komunikacije i razumijevanja među ljudima.
    Likovna umjetnost u terapijskim primjenama, za razlikuod svijeta, u Hrvatskoj je vrlo slabo korištena.
    Program kreativnog rada u likovnoj radionici art terapije Udruge „Svitanje“ obuhvaća od 10 do 15 korisnika u dobi od 25 do 65 godina.

    Korisnici su liječeni i boravili su na različitim psihijatrijskim odjelima, a danas korisnici svoje kreativno vrijeme provode u udruzi Svitanje.
    Kreativni program obuhvaća nekoliko terapijskih programa. Jedna od njih je i kreativna radionica u kojoj se korisnici relaksiraju i prolaze faze imaginacije kroz nekoliko postupaka.
    Jedna od glavnih zadaća Udruge je osjetiti potrebu svojih korisnika za kreativnošću i izražavanjem te im pomoći u putu i načinu od njihove istinske želje do njezine realizacije.

    Voditeljica i asistentica kreativnih radionica art terapije u udruzi „Svitanje“ Mercedes Bratoš

    Korisnici koji su zajednički radili slike su: Miroslava
    Božanović, Vesna Fidermuc, Damir Vukadin, Augustina
    Harapin, Goran Ganza, Irina Tkalec, Irena Barišić, Romano
    Dimić, Marko Friščić, Mirjana Ksionžik, Dražen Fekete, Sara
    Golomac, Višnja Kramarić, Martina Brnčić

    Svrha Udruge SVITANJE, za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja, je poticanje različitih programa za rehabilitaciju osoba s psihičkim bolestima u zajednici u cilju povećanja autonomije i
    zaštite ljudskih prava kako bi omogućila oboljelima od psihičkih bolesti dostojanstven život, sa što više samostalnosti i optimalnom podrškom, razvoj alternativnih oblika skrbi i prevencija institucionalizacije.
    Procjena funkcioniranja osoba s psihičkim poteškoćama je slaba točka i hrvatskog zakonodavstva.

    Nisu sve osobe koje imaju invaliditet zbog psihičke bolesti nesposobne za rad, već bi trebale biti u mogućnosti tražiti procjenu svog invaliditeta, kao što to mogu osobe s tjelesnim poteškoćama te na temelju toga pronaći za sebe posao koji im je prilagođen i vrstom
    posla i radnim vremenom.
    udruga-svitanje.hr

  • Izložba Mercedes Bratoš - Pasija

    Izložba Mercedes Bratoš - Pasija

    vrijeme: 19. 11. 2019. u 19:00 sati
    mjesto: Sponza Palace, Ulica od Puča 1, Dubrovnik

    Izložba Mercedes Bratoš - Pasija

    Izložba recentnih slika Mercedes Bratoš kojom se ovog studenog ova Dubrovkinja predstavlja u svome rodnom gradu nosi intrigantan naziv – pasija. Ovim pojmom najčešće označavamo patnju koju najčešće poistovjećujemo s ljudskim stradanjem koje je kulminiralo u muci Isusa Krista,no tim pojmom, opisuje se i strast, iznimna naklonost prema nekome ili nečemu, žudnja, velika zanesenost nečim. Autorica svoju pasiju, svoju stvaralačku strast koja se poput fatuma nadvila nad njezin život, usmjerava ka vizualnom izričaju. Čini to razgolićujući vlastite osjećaje i promišljanja, čineći tako vidljivom vlastitu nutrinu, otkrivajući istine o dvojnosti naravi stvaranja, o stvarnosti koja je iza vidljivog. Slike Mercedes Bratoš niz su simboličkih sustava,nerijetko ironično prikazanih svakodnevnih situacija il' stanja,vizualne realizacije gdje se vidljivo i nevidljivo miješaju u neprestanoj metamorfozi, scena popunjenih simbolima i znakovima, nemogućnosti jednostranog iščitavanja i potrebe da se doživi sva kompleksnost i nerješivost, čak i ponuđenim nam sredstvima i rješenjima. To su svojevrsni rebusi vješto kolažiranih elemenata: predmeta svakodnevnice, apstraktnih obličja i crtovlja, hermetične scene u kojima ljudski lik najčešće izostaje. A ono što se uvijek u slikama Mercedes Bratoš diskretno zamjećuje crtačka je virtuoznost, gradnja slike sučeljavanjima snažnog kolora i konturiranja crnom, te kompozicije koja postaje sve napučenija predmetima njezine podsvijesti. One su vizualni eksperiment iskristaliziran iz ideje da poigravajući se simbolima arhetipskog ali i suvremenog, kao dijelovima vlastite podsvijesti, pobudi u nama određene emocije. Emocije, koje će u nama probuditi našu vlastitu pasiju. – iz predgovora Sande Stanaćev Bajzek

    Mercedes Bratoš rođena je 1979. godine u Dubrovniku gdje je završila osnovnu i srednju Umjetničku školu ‘Luka Sorkočević’. Slikarstvo je diplomirala na Accademia di Belle Arti u Firenci, u klasi prof. Umberta Borella. Do sada je imala više samostalnih i skupnih izložbi u inozemstvu i u Hrvatskoj. Sudjelova je na brojnim likovnim kolonijama. Članica je HDLU-a i HULULK-a. Voditeljica je kreativnih radionica u Udruzi Svitanje ( Udruga za zastitu i promicanje mentalnog zdravlja). Bavi se face paintingom i vodi sate crtanja i slikanja. Živi i stvara u Zagrebu.

  • Izložba Mercedes Bratoš "Odrazi"

    Izložba Mercedes Bratoš "Odrazi"

    vrijeme: 26. svibnja 2018 u 21 sati
    mjesto: Galerija sv. NIkole, Malinska

    Izložba Mercedes Bratoš

    "Oslikarstvu Mercedes Bratoš, Dubrovkinje sa zagrebačkom adresom, možemo govoriti kao o tradicionalnoj modernosti koja je, rečeno književnim jezikom, skriveni opis, oživljen raznim motivima. Oni su i imaginarni i stvarni, jedni ili drugi—ozbiljni su. Uloga i funkcija prepoznatljivih i apstraktnih slikaričinih riječi u svakom su pogledu potpuno izvorne obavijesti, onakve kakve samo boja i struktura poteza mogu prenijeti. Tematski, slike su raznih razina razumljivosti i zahvaćaju veći broj percepcija. Gledatelj raspolaže određenom slobodom u odabiru svoje razine na kojoj će se zaustaviti (premda te slobode i nije svjestan). No, najbolja je ona percepcija u kojoj je razina priopćenja najrazumljivija." –

    Milena Žic, Malinska, svibanj 2018.

    • 33222803_1934326506642362_6215118836123828224_n
    • 33113884_1934326483309031_241415460258578432_n
    • 33110455_1934326299975716_1803393786189971456_n
    • 33096397_1934326426642370_6631211836081438720_n
    • 33058678_1934326546642358_3984734962032050176_n
    • 33091390_1934326436642369_3527042008357011456_n
  • Izložba umjetničkih djela: "Novo otkrivena Arkadija"

    Izložba umjetničkih djela: "Novo otkrivena Arkadija"

     

    Izložba umjetničkih djela:

    vrijeme: 13. prosinca 2019. u 19:00
    mjesto: Art galerija Makek, Trg kralja Tomislava 15, Zagreb

    Likovna kolonija Paradiso obilježila je ove godine dvadeset ljeta uspješne organizatorske i izložbene djelatnosti apostrofirajući važnost umjetničkog djelovanja u predstavljanju i promociji vlastite zemlje. A već devet godina u galeriji Makek, u srcu Zagreba, upriličuje skupnu izložbu u kojoj uz promociju kataloga predstavlja dio bogate produkcije nastale na likovnim sazivima na Rabu. Art kolonija Paradiso svojim djelovanjem i mjestom u kojem se održava, uvijek iznova budi u nama i umjetnicima osjećaje „rajskog“, pomogne nam da barem nakratko zaustavimo vrijeme i uživamo u novo otkrivenoj Arkadiji. Što nam je to ove godine donijela otkrit će te posjetom galeriji Makek. Izložbom se predstavlja petnaest hrvatskih i inozemnih umjetnika dokazujući cilj i namjeru zadnjih okupljanja u primarnosti kvalitete nauštrb kvantiteti.
    To su:
    Saša Bezjak i Anka Krašna iz Slovenije, Krishna Luchoomun iz Mauriciusa, Krunoslav Jakobović iz Francuske, Petra Jovanovska iz Sj. Makedonije, Elisabeth Wedenig iz Austrije te Marija Vuletić, Petar Šalić, Mario Romoda, Dorijan Šikić, Fran Makek, Zlatko Modrić, Robert Budor, Mercedes Bratoš i Zlatko Kauzlarić Atač iz Hrvatske.

    Djela ovih umjetnika mogu se pogledati do 1.travnja 2020.

  • Izložba: DANTE 700 – I u paklu može biti dobro?

    Izložba: DANTE 700 – I u paklu može biti dobro?

    Izložba: DANTE 700 – I u paklu može biti dobro?

    tematska žirirana izložba posvećena obljetnici Danteove smrti
    koju organizira Gradski muzej Križevci u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
    15. 11. – 11. 12. 2021.

     

    Likovna galerija Gradskog muzeja Križevci, Trg Antuna Nemčića 6/I, Križevci
    Otvorenje izložbe održat će se u atriju Likovne galerije Gradskog muzeja Križevci 15. 11. 2021. u 18 sati. Zbog epidemioloških mjera ograničen je broj osoba koje mogu prisustvovati otvorenju, te Vas molimo za razumijevanje i strpljenje. Nošenje zaštitnih maski je obavezno.

     

    Autorica koncepcije: Elizabeta Wagner, mag. hist. art.
    Kustosica izložbe: Elizabeta Wagner, mag. hist. art.
    Selektori: Josip Zanki, Danko Friščić, Zoran Homen, Tea Hatadi i Elizabeta Wagner

     

    Autori: Janko Belaj, Antonija Belovari, Mercedes Bratoš, Marko Domazet, Marina Draženović, Zrinka Elkasović, Damir Facan-Grdiša, Marija Galić, Ana Gezi, Željka Gradski, Tatjana Grgurina Vučetić, Branko Gulin, Igor Gustini, Amira Hadžimejlić, Iva Haramina Milinković, Paolo Patrick Hrga, Valerija Jakuš, Verena Marija Jakuš, Lucija Jelić, Danijela Kasaić, Dalia Katavić, Marta Katavić, Petar Koši, Andreja Krušelj Pavličić, Lazer Rok Lumezi, Ivica Malčić, Nela Marušić, Zdravko Milić, Dunja Naerlović, Ivana Ožetski, Hrvoje Marko Peruzović, Ana Pintarić, Marijana Pišonić, Snježana Pokos-Vujec, Petar Popijač, Marina Popović, Tiana Pozaić, Katarina Radošević Galić, Kristina Rismondo, Vedran Ružić, Helena Schultheis Edgeler, Krunislav Stojanovski, Sanja Šebalj, Duško Šibl, Tomislav Šilipetar, Tea Švarić, Tea Teodorović, Sonja Turner Fegić, Alan Vlahov, Leo Vukelić i Saša Živković te pozvani umjetnici Tomislav Buntak, Sabina Kolonić, Danko Friščić, Grgur Akrap, Josip Zanki i Luka Tomić
    Učenici Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci: Klara Grahova, Hana Komar, Ana Kopilović, Lucija Kovačić, Mika Krmpotić, Sofija Krnjak, Eva Ratković; mentorica: Tanja Valsted

     

    Iz predgovora kataloga izložbe Elizabete Wagner, mag. hist. art.:
    “UNESCO je 2021. proglasio godinom obilježavanja sedamstote obljetnice smrti Dantea Alighierija. Talijanski pjesnik, pisac, filozof i “otac” talijanskog jezika, u vrijeme kada su literati stvarali isključivo na latinskom, zapisivao je svoje stihove toskanskim dijalektom, govornim talijanskim jezikom, približio književnost običnom čovjeku i utabao staze velikim talijanskim renesansnim piscima, Petrarci i Boccacciu.
    Iako je veliki Firentinac autor brojnih, znanih, manje znanih i opskurnih soneta, lirskih pjesama i proznih ogleda, narativna poezija koja je ugledala svjetlo dana krajem prve četvrtine četrnaestog stoljeća, učinila ga je književnim besmrtnikom. Danteova Commedia, La Divina ili Božanstvena, kako ju je doimenovao Giovanni Boccaccio, veličanstven je epski spjev koji se smatra posljednjim velikim književnim djelom srednjeg vijeka te prvim koje nagovješćuje novo vrijeme – renesansu.

    Božanstvena komedija je, usudimo se reći, putopis izgubljene duše regijama zagrobnog svijeta iz ovozemaljske perspektive. Posrnulog smrtnika putem prema Bogu vode antički pjesnik Publije Vergilije Maron, Beatrice di Folco Portinari, Danteova muza iz “Novog života” (La Vita Nuova, 1294.) te svećenik, svetac i mistik, Bernard iz Clairvauxa. Tri dijela, tri poglavlja, putnika će provesti stadijima prepoznavanja grijeha (Pakao), putem pokajanja (Čistilište) te napokon, do praga vječnog života i uzašašća prema Bogu (Raj). Ta “summa u stihu” priznata je i prepoznata kao jedno od najvažnijih literarnih djela svih vremena te je sasvim razumljivo zašto predstavlja i centralno djelo izložbe posvećene Danteu Alighieriju.
    U spomen obljetnice smrti velikog pjesnika Gradski muzej Križevci i Akademija likovne umjetnosti, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH, Grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije te uz podršku Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci, Turističke zajednice Križevci, HDLU-a i ULUPUH-a, raspisali su javni natječaj i organizirali otvorenu i žiriranu izložbu.
    Odabrani umjetnici, predstavljeni na izložbi, dolaze s područja cijele Hrvatske i izražavaju se širokim spektrom likovnih jezika. Slikarstvo je zastupljeno brojnim tehnikama, od ulja i akrila, akvarela, tuša i flomastera, sve do umjetničkih realizacija grafičkim tehnikama na raznim podlogama, te slika vidljivih u infracrvenom spektru. Prijavljene skulpture izvedene su u papier mâcheu, glini, drvu, metalu i staklu. Izloženo je i više konceptualnih radova i instalacija, asemblaža te djela koja tradicijski spadaju u primijenjenu umjetnost, izvedenih tehnikom tapiserije, obrade plemenitih metala, fotografije te dekorativne keramike.(…)”
    Projekt je nastao u suradnji Gradskog muzeja Križevci i Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Koprivničko-križevačke županije i Grada Križevaca.

    Istaknuta slika: Ivica Malčić: Imam slike da me zaštite", 2019.

  • Mercedes Bratoš

    Mercedes Bratoš

    Mercedes Bratos_slika

     

    Mercedes Bratoš, rođena 1979. godine u Dubrovniku, razvila je svoj umjetnički stil kroz obrazovanje na prestižnoj Akademiji likovnih umjetnosti Accademi di Belle Artiu Firenci, pod mentorstvom profesora Umberta Borella. Njezin opus karakterizira jedinstven spoj apstrakcije i kolaža, s primjesama pop arta, što je vidljivo u načinu na koji kombinira fotografije i akrile, često dodajući teksturalne slojeve i vizualne elemente iz raznih izvora.

    Bratoš se posebno ističe u svojoj vještini manipuliranja slikovnim sadržajem, stvarajući dinamične kompozicije koje uključuju ikonične figure iz popularne kulture, filmske klasike i vintage estetike. Ove reference unosi u suvremeni kontekst, često miješajući crno-bijelu fotografiju sa svijetlim, ekspresivnim bojama, čime postiže snažan kontrast između prošlosti i sadašnjosti.

    Njezine slike odražavaju tehničku preciznost i estetsku promišljenost, dok tematski istražuju složene odnose između povijesti, identiteta i kolektivne svijesti. Bratoš koristi dekorativne elemente i teksture, spajajući različite medije na način koji privlači pozornost i potiče na promišljanje o slojevitosti značenja.

    Mercedes Bratoš se može usporediti sa slikarima kao što su Richard Hamilton i Robert Rauschenberg, zahvaljujući njezinoj sposobnosti da koristi elemente kolaža i fotografije u kombinaciji sa slikarskim tehnikama. U njenim djelima osjeća se duh postmodernog izraza, gdje slike postaju više od običnih vizualnih prikaza – one postaju platforme za refleksiju o kulturi, vremenu i individualnim iskustvima.

    Kontakt: Facebook

     

    • 26940530_1768358719905809_592629491_n
    • 26913762_1768358729905808_837581919_n
    • 26913613_1768358813239133_1998136950_n
    • 26914077_1768358836572464_807875404_n
    • 26913612_1768257299915951_1309304684_n
    • 26857523_1768358793239135_1697557118_n
    • 26857003_1768358829905798_1581187851_n
    • 26996708_1768256043249410_102350341_n
    • 26996737_1768256443249370_2020952030_n
    • 26994853_1768257126582635_576088334_n
    • 26995166_1768255769916104_1516309082_n
    • 26994976_1768256283249386_1543666584_n
    • 26943311_1768255719916109_1581348098_n
    • 26943646_1768257249915956_1742124997_n
    • 26981967_1768257163249298_987550206_o
    • 26971745_1768257316582616_1291917991_o
    • 26972448_1768255786582769_597999272_o
    • 26942758_1768256343249380_1808922258_n
    • 26942472_1768257209915960_1524707880_o
    • 26942079_1768257379915943_1475435422_o
    • 26937815_1768256336582714_903964021_o
    • 26938012_1768256086582739_439694587_o
    • 26941128_1768257199915961_1871956011_n
    • 26940909_1768257346582613_716786720_n
    • 26940374_1768257159915965_1261927504_n
    • 26937430_1768255689916112_385231841_o
    • 26913720_1768257376582610_880046269_n
    • 26913738_1768257049915976_26089443_n
    • 26914141_1768256046582743_1118520460_n
    • 26913729_1768256309916050_1396406070_n
    • 26913792_1768257129915968_808828561_n
    • 26913560_1768257343249280_1524679504_n
    • 26857556_1768257329915948_1840712627_n
    • 26909554_1768255989916082_657227489_o
    • 26856893_1768255683249446_13955547_n
    • 26856884_1768255973249417_1030435024_n
    • 26857078_1768257039915977_1457788374_n
    • 26856933_1768255726582775_2107142468_n
    • 26855519_1768256083249406_2004951835_n
    • 26856180_1768256276582720_1719983845_n
    • 26803981_1768255776582770_98671065_n


    Spajanjem različitih materijala Mercedes Bratoš stvara vizualne enigme koje simbolično ističu kompleksnost i slojevitost ljudskog života. Svako djelo odraz je emotivnog stanja umjetnice sazdanog od spleta vanjskih utjecaja, proživljenih situacija i unutarnjih previranja. Sam stvaralački proces karakterizira intuitivno i spontano oblikovanje koje započinje malim kolažnim skicama. Sadržajne kompozicije nastale nizanjem karakternih fragmenata sačinjenih od papira, novinskih isječaka, fotografija i drugih inspirativnih materijala temelj su svake nove slike. Rukovodeći se podsvjesnim Mercedes Bratoš oblikuje kolaže skladnih boja i kompozicija koje potom prenosi na platno.

    Simbolika naziva u radovima Amen, Sjeta, Utopija, Zimska noć i Svjetlo u tami upotpunjena je simbolikom motiva svijeće, žarulje ili prazne fotelje koji snažno ukazuju na odsustvo čovjeka. Umjetnica gradi prazan prostor čija melankolična atmosfera odražava trenutačno stanje duha, dok pojedini elementi preuzimaju ulogu okidača sjećanja ili fragmenata jedne šire priče. Upravo o promatraču ovisi hoće li percipirati asocijativni niz u radovima kao subjektivne informacije o autorici djela ili će pak formirati vlastitu priču na temelju viđenog, pobuđenog i doživljenog.

    Naglasak na praznom prostoru u djelima upotpunjen je dominacijom akromatskih boja, posebice tonovima sive i plohama jednolične crne boje koja doprinosi cjelokupnoj prigušenoj atmosferi, ali ujedno pruža mogućnost gradnje vlastitog sadržaja unutar zadanog okvira. Tako, primjerice, dominantno tamni tonovi postaju podloga za figurativne motive poput svijeće, žarulje, fotelje ili komode, ali i za kolorističke akcente koji poentiraju ključni sadržaj slike.



    U novijim radovima melankoliju i pomalo statičnu dorečenost motiva zamjenjuje ekspresivniji potez i dinamična kompozicija ostvarena ponajprije uplivima snažne crvene, plave i žute boje. Pozadina glavnog motiva je razigranija s više detalja, dok su središnji figurativni elementi stilski uklopljeni u mnoštvo zbivanja na površini slike. U usporedbi s ranijim radovima dolazi do svojevrsne zamjene teza u oblikovanju – akromatske podloge s kolorističkim akcentima zamijenjene su kolorističkim podlogama na kojima se ističu akromatski figurativni motivi poput crne figure konja ili bijele fotelje. Dinamičnije radove prati i promjena u karakteru samih naziva djela, pa tako imena It, Lovina i Na tronu djeluju poput naziva poglavlja nekog kriminalističkog romana. Bilo da je riječ o kontemplativno-sjetnim ili potonjim istraživačko-avanturističkim radovima, nova djela Mercedes Bratoš objedinjuje zagonetka skrivena u simbolici cijelog ciklusa. Ne tražeći svoj direktni i doslovni odraz, Mercedes Bratoš sakupila je fragmente emocija i raspoloženja, te izgradila svojevrsnu kolažiranu stvarnost. Ta stvarnost određena je stalnim traženjem ravnoteže i sklada unutar same sebe i unutar svog likovnog djela. Utoliko naziv izložbe Ne tražim svoj odraz negira doslovnost i ukazuje na širi aspekt poimanja samog sebe i onoga što nas čini individuom. Kompleksnost karaktera Mercedes Bratoš očituje se u kompleksnosti izričaja, dok autentičnost i iskrenost krasi svako pojedino djelo.

    Sonja Švec Španjol

    Mercedes Bratoš

    SAN LJETNE NOĆI

    Ah, ljetna noć... Toliko je natopljena značenjima, sjećanjima, mirisima, bojama i zvukovima, toliko je u njoj života zgusnutog u vrijeme kojega kao da ima više nego ostatkom godine, a istovremeno i manje. Ljetne su noći sazdane od bezbrojnih trenutaka i žurbe da se svugdje stigne i lijene lakoće kasnih večera, slatkog voća, zrelih vina. Oteščali vlažni zrak vrućeg ljeta s pokojim noćnim povjetarcem donosi šapat davnih trenutaka, nesputanosti i spokoja.

    Što je ljeto u Dubrovniku ako ne šušurLjetnih igara, kolektivni život na plažama i noću po betulama?! On je, međutim, i intima iščekivanog poljupca, oslobođene strasti, užitak bivanja s drugima i različitima. Negdje se u tome procjepu shvaćanja i življenja ljeta našao i novi ciklus Mercedes Bratoš. Nije joj strano slikarstvo koje zuri u hedonizam i upija njegove brojne manifestacije, udobnost i ljepotu življenja, lakoću neopterećenog postojanja, finoću predmeta koji nas okružuju, a bez kojih udobnosti ne bi ni bilo, te želju za tjelesnim užitkom i strašću. Njen je recentni ciklus Tapete iz haremapokazao upravo tu vještinu izrade, ornamentalne dekoracije i kolo­rističke dopadljivosti čije postojanje ne traži odobravanje promatrača, već opisuje i uzdržava udobnost kao konačnu kategoriju. Kada slika po fotografijama Mije Vesovića, stvarajući sasvim nova likovna djela, ona nastoji osvojiti prostor intime, zaokružiti ga i zatvoriti sa svih strana, kako bismo u njegovom središtu dobili prizore hedonističke igre, u ovom slučaju muško-ženskih intimnih trenutaka koji su nekada bili dijelovi kazališnih predstava (odnosno, upravo predstava Dubrovačkih ljetnih igara). Nema u njima ništa sablažnjivo – kao što je i predstava samo igra, tako je i njeno tematiziranje samo ludički moment u nepreglednom kretanju i bujanju likovnog stvaralaštva, misao u velikom korpusu sjećanja – na adaptaciju Bariccovog djela Ocean more, na brodsku kazališnu igru Ledeni mjeseckao scensko uprizorenje Brucknerovog romana Gorki mjesec ili na neobaroknu baletnu predstavu Opasne veze prema motivima iz romana Pierra Choderlosa de Laclosa. Naravno, sjećanja su to pomiješana s autogenim osjećajem estetskoga pa ona ni po čemu nisu objektivna niti tome teže, već sasvim suprotno – poigravajući se s našim sjećanjima na pogledane predstave i osobne (ne nužno svjesne) interpretacije uprizorenih situacija, ona provociraju neku sasvim novu sliku i s njom povezanu memoriju, kao naknadno ugrađeno sjećanje na nešto što kao takvo nikada nije niti postojalo. Kompozicije ovih slika slojevite su i složene. One istovremeno kombiniraju više očišta, više različitih ambijenata, od interijera (vrlo razrađen interijer nalazimo na slici Betlehem(e), koloristički sasvim srodan drugim slikama u autoričinom opusu, od apstrakcija do spomenutog ciklusa Tapete iz harema, otkuda nastavlja sa sličnim poluplošnim prostornim organizacijama) do sasvim neodređenih okruženja, unose florealne, ornamentalne, animalne motive koji naizgled nemaju logično opravdanje, kao i pojedine detalje koji, poput crvenih očiju iz Katunarićevih literarnih sjećanja na Kitaj, ne samo da mijenjaju i nadograđuju osnovnu misao koja se odvija oko promatranog prizora u središtu, nego sasvim mijenjaju i temeljno značenje centralnog motiva.

    Koliko je takav pristup kadikad likovno i pojmovno heterogen, možemo uočiti, primjerice, na slici Mala Lotta, na kojoj se adiranjem takvih elemenata oblikuje „okvir“ oko krvavog prizora dvoje ljubavnika na plaži ispod Lovrjenca koji se, osim što ukazuje na činjenicu da je mjesto zbivanja povezano s morem, ne nameće zatvorenoj cjelini u središtu. Riječ je, dakle, o dva različita likovna polja, što možemo naći i na drugim slikama iz ovog ciklusa, a osobito je to naglašeno na djelu Kod Capuletija. Istovremeno, autorica slikomGavran kreira prizor koji odaje dojam da naknadno uneseni elementi ravnopravno sudjeluju u već postavljenom fotodokumentiranom trenutku sasvim neovisne dramske radnje. Tako dva suha debla flankiraju kompoziciju dvoje pognutih ljubavnika, a veliki gavran u središtu postavljen je kao da će svakog trenutka kljunom nasrnuti na ženu koja nešto dohvaća s poda. Tom se prilikom i takvim postupkom, vidljivim i na slikamaGaleb te donekle Betlehem(e), gube granice prvog fotografskog predloška i autorske intervencije te se postiže zaokruženi, jedinstveni prizor jednakovrijednih likovnih činitelja. Uz kolažiranje i slikanje, Mercedes Bratoš u ovom se ciklusu upustila i u crno-bijeli crtež olovkom koji, poput neke fragonardovske igre suptilne erotike, upotpunjuje dojam razdoblja kojeg nastoji rekonstruirati baletna predstava Opasne veze, samo što se ovdje ta slika zove Dvorac (naziv koji evocira radnju mučnog Kafkinog istoimenog romana).

    Mercedes Bratoš u svome cjelokupnom slikarskom djelovanju gaji osobitu naklonost prema ornamentici; naizgled je sasvim opčinjena jednostavnošću, ritmičnošću i dekorativnošću takvih uzoraka koji su u njenim radovima postali prisutni kao prepoznatljivi
    Mercedes Bratos
    Mercedes Bratoš u svome cjelokupnom slikarskom djelovanju gaji osobitu naklonost prema ornamentici; naizgled je sasvim opčinjena jednostavnošću, ritmičnošću i dekorativnošću takvih uzoraka koji su u njenim radovima postali prisutni kao prepoznatljivi autorski znak. U njenim se slikama, baš kao i u ljetnim noćima, može naći podjednako mnogo fragmentiranoga, razlomljenoga i nedorečenoga, kao i sumiranoga, zgusnutoga, zasićenoga. Ovi su likovni snovi vješto ispričane priče o općemu koje je postalo osobno nekih ljetnih noći nekog dubrovačkog ljeta.

    Marin Ivanović,
    povjesničar umjetnosti



  • Mercedes Bratoš - Anatomija

    Mercedes Bratoš - Anatomija

    vrijeme: 29. listopada 2019. u 19:00 – 22:00
    mjesto: Galerija Kaj, Ilica 34, Zagreb
    Izložba ostaje otvorena do 19. studenoga 2019.

    Mercedes Bratoš - Anatomija

    Mercedes Bratoš akademska je slikarica čiji smo rad do sada upoznavali kroz njezine likovno i sadržajno zaokružene cikluse koji se međusobno uvelike razlikuju kako tematski, tako i izričajno. Od geometrijske apstrakcije preko slika-objekata i audio-vizualnih instalacija, pa sve do fotografije, nit poveznica uvijek je bila kolaž. Kroz opus Mercedes Bratoš pratimo varijacije na temu s kontinuiranim uvođenjem novina prilikom čega se stvaraju originalne kompozicije, kombiniranjem već izrečenog i tek artikuliranog. Stalne mijene u opusu odraz su mijena unutarnjih stanja autorice. Dosljednost izričaja potvrđena je kroz vjernost kolažnoj tehnici i predanost stalnom traženju ravnoteže i sklada unutar djela.

    Mercedes Bratoš svjesnom digresijom u sklopu aktualne izložbe "Anatomija" publiku upoznaje sa samim počecima svog umjetničkog djelovanja kroz prezentaciju radova na temu anatomije nastalih za vrijeme studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Firenci.....

    (iz predgovora izložbe kustosice Sonje Švec Španjol)

  • Skupna izložba "Ljepota prirode"

    Skupna izložba "Ljepota prirode"

    vrijeme: 11.06. u 19 sati
    11.06. do 25.06.2018
    mjesto: Galerija KCM. Mesnička 12, Zagreb

    Skupna izložba

    Skupna izložba "Ljepota prirode" predstavlja Vam 19 slikara koji su, ograničeni temom ljepote prirode, svojom individualnošću uprizorili i ukrotili taj trenutak na svojim platnima i staklima. Kroz neke radove vidimo i eksploziju boja koje prirodu prikazuju  preko ljudskih osjećaja, pokreta i portreta.

    Autori:
    Anera Krznarić, Barbara Špiljak, Dagda Miletić, Dalija Penezić, Dijana Mlinarić, Đurđica Pirkić, Emina Jaić, Janica Šterc, Kristina Tot Kaša, Liba Peršinović, Marija Božić, Mercedes Bratoš, Nives Vrsaljko, Snježana Bilandžić, Veseljka Kos, Višnja Peter, Vlatka Bauer, Zoran Hercigonja, Zvjezdana Žužić

    Izložbu otvara prof. Nedeljko Tintor

    Nedeljko Tintor je rođen je 1942. u Koreničanima kraj Daruvara. Pedagošku akademiju kod prof.. Mladena Veže (1965.) i Akademiju likovnih umjetnosti u slikarskoj klasi prof. Raula Goldoruja (1970.) završio je u Zagrebu. 1973/'74. kao stipendist francuske vlade pohađa ECOLE DES BEAUX-ARTS (atelje prof. Gustava Singiera) uz predavanje PARIS I (dio Sorbone) ARTS PLASTIQUES...

    Galerija fotografija sa izložbe


    Foto: Gordan Kos

    • _dsc5687-1200
    • _dsc5685-1200
    • _dsc5666-1200
    • _dsc5676-1200
    • _dsc5670-1200
    • _dsc5647-1200
    • _dsc5648-1200
    • _dsc5659-1200
    • _dsc5644-1200
    • _dsc5639-1200
    • _dsc5631-1200
    • _dsc5621-1200
    • _dsc5617-1200

    Fotografije gostiju i sudionika izložbe

    • img_20180625_110356
    • img_20180625_110349
    • img_20180625_110400
    • img_20180625_110339
    • img_20180625_110329
    • 34758941_216255972490003_882585186275950592_n
    • 35113989_216256092489991_2107201162615717888_n
    • 35065598_216256152489985_2641765213321297920_n
    • 35151454_216256015823332_3042502236316893184_n
    • 34985017_216256195823314_2059823648956481536_n
    • img_20180610_195134
    • img_20180610_195126
    • 35118920_10212227397935417_8507782020930207744_n
    • 35151589_10214988815825414_8004170678540435456_n
    • 35080983_1292962647503192_4481947035079016448_o
    • 35050938_2067537323568573_5175686005453225984_n
    • 35195766_10212227398455430_4204178572195135488_n
    • 34963458_10212227397215399_4230654099227410432_n
    • 35102506_10214988815545407_8768334893387087872_n

    .be

     

  • Skupna izložba "Slika mog svijeta"

    Skupna izložba "Slika mog svijeta"

    vrijeme: 18.04. – 02.05. 2018 u 19. sati

    mjesto: Slovenski dom Masarykova 13, Zagreb

    Skupna izložba

    Autori:

    Angelina Đoković Janjušević, Barbara Špiljak, Branka Hržić, Branka Šinko, Denis Kaplan, Dijana Mlinarić Daić, Đurđica Pirkić, Emina Jaić, Janica Šterc, Josip Rubes, Karmela Bojić, Kristina Tot Kaša, Maja Perić, Marija Božić, Mercedes Bratoš, Miroslav Odavić, Neva Pavlin, Veseljka Kos, Zoran Hercigonja

    Ova je izložba pregled individualnosti i osobnog pristupa slikarskom stvaranju različitih utjecaja, škola, ambicija, dobnih razlika i vlastitog umijeća.
    Ima stvarno slika koje su rađene do visoke umjetničke perfekcije. Sistemetazacija ili razvrstavanje je gotovo onemogućeno zbog vrlo jakih i različitih individualnosti. Izložba se ne može imenovati po nekim povijesnim razdobljima, stilovima ili tehnikama. Koherentnost je prisutna pa smo tako i pristupili individualno ponaosob riječ dvije o svakom umjetniku.

    Talijanski jezik ima fino razrađenu terminologiju za područje slikarstva npr.: maestria, freschezza, sfumato, primavista... vaghezza. Ovo potonje označava milinu i prijatnost, a ova izložba upravo tome doprinosi.

    prof. Nedeljko Tintor

    • veseljka kos-suton-ulje na platnu 60x40
    • neva pavlin-svemir-ulje na platnu
    • zoran hercigonja-sestra kenoma-tehnika lakova
    • marija božić-magla nad  koranom-kril 43x73
    • miro odavić-moje boje-akril na platnu-50x70
    • mercedes bratoš-srodne duse-50x70-print-akril na platnu
    • maja perić-ravnoteža intrige
    • kristina tot kaša-contrast of life-100x70-kombinirana tehnika-akril i sprej
    • karmela bojić-ja-acril na platnu-50x50
    • đurđica pirkić-val-akrilne boje
    • josip rubes-oblaci nad zagorjem-ulje na platnu-60x80 cm
    • emina jaić-morena-apstrakt portret-akrilne boje na platnu
    • janica šterc-modre sanje-ulje na platnu 50x 65
    • branka šinko_kupačica_ulje na platnu 50x40
    • dijana mlinaric daic-čobanica-ulje na platnu-50x40
    • denis kaplan-reveries 29-akril na platnu 70x50cm
    • barbara špiljak-pogled preko učke-kombinirana tehnika na platnu 50x70 cm
    • branka hržić-masline-akril na platnu 40x50
    • angelina đoković janjušević-put-kombinirana tehnika

    ANGELINA ĐOKOVIĆ JANJUŠEVIĆ Put kao prolaznost kroz pejzaž poznate i nepoznate krajeve, likovi u prolazu i nagibu i u iznenadnim situacijama svakog nam putovanja, i putešestvija.

    BARBARA ŠPILJAK Prisutna vrlo smiona tehnika primjenom raznih materijala kao i aplikacija uspješno kolažirana što dopunjava materijalnost i autentičnost podneblja.

    BRANKA HRŽIĆ Uhvaćen mediteranski kolorit uz osjećaj primorskih vjetrova, bure juga ili široka, akrilom uspješno zabilježeno.

    BRANKA ŠINKO Do perfekcije dorađen pejzaž naročito u prikazu drveća i ostalog raslinja kompoziciju dopunjava stafažna figura ženskog lika.

    DENIS KAPLAN Apstrakcija sa jakom individualnošću dopunjena aluzijama na Jackson Pollocka.
    Dualitet je prisutan u ta dva plana.

    DIJANA MLINARIĆ DAIĆ Bukolički prikaz idiličnog prizora uz uspješno kadriranje prvog, drugog i trećeg plana.

    ĐURĐICA PIRKIĆ Dva su vrhunska majstora prikazivanja mora. Englez William Turner i armenac Ivan Ajvazovski. Približavanje njima samo je vrlo pohvalno.

    EMINA JAIĆ Akrilikom vrlo pojednostavljeno rješenje ženskog lika modernizirano poput američkih stripova.

    JANICA ŠTERC Monokromatsko sa komplementarnim akcentima u donjoj polovici slike; nježni senzibilitet što pokazuje ova slika šetnjom pod kišobranima.

    JOSIP RUBES Kumulonimbusi onako kako ih uspješno pokazuju holanđani uz kompoziciju koja također liči na njihove slike pejzaža niskog horizonta. Bravo Josipe.

    KARMELA BOJIĆ Žensko lice senzualno prikazano uz prisustvo orijentalnih atributa, turbana, sjaja, raskoši sa aluzijom na priče iz Šeherezade.

    KRISTINA TOT KAŠA Kompozicija pokazuje dualitet, podijeljenost u dva dijela prikaz lica i neodređenosti uz izvjesna iznenađenja.

    MAJA PERIĆ Vrlo kvalitetna izvedba do perfekcije postavljenih boja i odnosa istih suprostavljajući ili uravnotežujući uglate i amorfne oblike.

    MARIJA BOŽIĆ Vrlo ugodan klasičan pejzaž u kojemu dinamiku daju dijagonalno nagnuta stabla nad vodom.

    MERCEDES BRATOŠ Uspješnost kombinacije printa uz autorsku dorađenost kompozicije konkretno rukom doslikanog lustera kao i dekorativno kadriranje što se odnosi na okvir.

    MIROSLAV ODAVIĆ Ekvilibriranje između ranog i prvog začetnika apstrakcije Vasilija Kandinskog (godina 1910.) i prve violine hrvatskog slikarstva Ede Murtića.

    NEVA PAVLIN Sivilo kao neodređenost sa prizvukom plavetnila (nade) uz dva crvena (topla akcenta) koja možda donekle poznajemo u vječitom pitanju beskonačnosti.

    VESELJKA KOS Meditativno dohvaćanje nedokučivih pojava u samoći na izmaku dana i sunca koje je netom zašlo.

    ZORAN HERCIGONJA Hrabro primijenjena tehnika lakova sa usklađenošću crvene i crne kao i crne i bijele boje. Sve odiše jakim intenzitetom u ekspresiji.

Škola slikanja

Prodaja slika Online

Studio za šišanje i uređivanje pasa

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.