• Skupna izložba slika ''Jedno novo vrijeme''

    ''Jedno novo vrijeme'' – skupna izložba slika autora okupljenih oko portala Ludvig dizajn u Galeriji Zvonimir

    Skupna izložba slika ''Jedno novo vrijeme''

     

    Autori: Nada Katanec, Snježana Bilandžić, Andrea Stanić, Snježana Mayer, Ana Sušec, Katarina Sincic Rast, Branka Toplek, Marija Omazic,Vesna Mandić, Ankica Tomac, Danica Kuštrak, Vesna Zvonarević, Barbara Špiljak, Marija Tokić, Zoran Hercigonja, Vera Antolić, Zvjezdana Žužić, Snježana Šebalj, Veseljka Kos, Emina Jaić, Marija Šic, Marijana Vukovic, Branka Drenovac, Ruzica Skoko, Kamelija Salopek, Marija Hećimović, Nives Vrsaljko, Biserka Biba Ladišić, Ingrid Novak, Merima Popara, Dubravko Đurđek

     


    ''Jedno novo vrijeme''



    Sa početkom 2021. godine, likovni umjetnici okupljeni oko portala Ludvig dizajn (https://www.ludvig-designe.com/) sastaju se u zajedničkoj izložbi slikarskih radova sa kojima predstavljaju svoje doživljaje iz prirode, gradske vedute, različite scenične prizore ljudi i njihova emocionalna stanja u trenucima dokolice i uronjenosti u intimi bića. Autori različitih izraza, ponegdje kroz poetski realizam, ali i lirsku apstrakciju ili nadrealne ekspresije boja približavaju nam svoje likovno umijeće, u posvećenosti stvaralačkom činu kroz koju prosijava težnja oblikovanja svijeta, kroz izdvajanje njima značajnih motiva.

    ''Jedno novo vrijeme'' tako predstavlja odmaknutost umjetnika od uzburkane svakodnevice i put traženja tihih inspirativnih trenutaka u kojima se sjećanja i snovi prožimaju sa unutarnjim slikama, kada se na platnu osmišljavaju kompozicijske igre, raščlanjuju boje i tonovi, pretapanje planova, definira se perspektiva i ravnoteža, tvore novi oblici ili se naprosto kroz igru sa kistom i špahtlama, u žarkoj paleti izljeva ritam umjetnikovih osjećanja.

    U prozračnom zelenilu šume na slici Marije Hećimović, kroz dojmljivi kontrast dana i noći na slici ''Most'' Barbare Špiljak Presečki, u slici ''Zalazak na moru'' Vesne Zvonarević i slici "Neka nova svitanja" Andree Stanić, priroda nam nudi i dubine i udaljena obzorja, mikrokozmos za istraživanje, počinak između zbivanja i točku susreta sa samim sobom. Prirodi se slikari uvijek vraćaju u kruženjima godišnjih doba, shvaćajući da svaki dio godine zrači drugačijim svjetlom, ali i svaki autor kroz drugačiju lepezu boja izražava svoje impresije, pa tako i zima na slikama Marije Omazić i Branke Toplek biva viđena na različite načine, gdje nam Omazić dočarava obalu zaleđenog jezera pod žutom svjetlošću hladnog zimskog sunca, a Toplek je svoj prizor zime prikazala bjelkasto sivim, plavim i ljubičastim tonovima, koji se u dalekoj perspektivi zgušnjavaju u obrisima tamnih borova.

    Marijana Vuković slika vatru kroz žustre crvene plamenove koji podsjećaju na tijela nekih vilinskih plesača kraj drevnog ognjišta, dok Snježana Bilandžić svoje eukaliptuse rastvara u mrežolikoj kompoziciji koja povezuje planove pješčanog tla i blijedoplavog neba, gdje i ta stabla djeluju kao da su oživljena i uzgibana u nekom egzotičnom plesu i susretu sa silama prirode.  

    Danica Kuštrak, Emina Jaić, Nada Katanec, Marija Tokić, Marija Šic i Ankica Tomac slikaju ženske likove, djevojku uokvirenu iskričavom aurom svjetlosti iz prirode (Tomac), futuristički prikaz žene u kontemplaciji ispred crvenog oblaka kose (Šic), melankoličnu putnicu na željezničkom peronu u vješto izvedenom bogatstvu sivih tonova (Tokić), bajkovitom šumom uokvirenu djevojku u plavom (Katanec), lice žene koje izvire iz bjeline prošarane mrljama boje (Jaić) i elegantnu figuru žene sa knjigom u ruci u intimi svoje spavaonice (Kuštrak).

    Svi ti likovi odašilju nam dojam mira, prigušenog snatrenja, blage sjete, ali i radoznalog iščekivanja što nam budućnost donosi. Vrijeme zime kada umirujemo svoje aktivnosti ujedno je i period klijanja skrivenih sjemena u zamrznutoj zemlji, rađanja i kristaliziranja novih ideja prema većoj jasnoći, dok u susretu sa tmurnim sivilom i hladnoćom svijeta oko nas okrećemo svoj pogled prema unutarnjoj svjetlosti, novim vizijama koje se stvaraju uz knjigu, glazbu, kultiviranje estetskih ukusa i osobnih kreativnih izražaja.

    Gradske vedute predstavljaju nam Ana Sušec i Biserka Ladišić kroz delikatne detalje zagrebačke uspinjače (Ladišić) i samotnu, kamenom popločanu ulicu u predvečerje (Sušec), u kojima su ti prizori također zamrznuti u vremenu kroz nataložena sjećanja na urbane šetnje i grad koji se stišava prema kraju dana, kada i tamnoplava boja neba sugerira taj suton, protkan rijetkim svjetlom uličnih svjetiljki. Katarina Sinčić Rast sa figurom anđela podsjeća nas na priče koje smo slušali u djetinjstvu sjedeći pored naših baka, a na starinske basne o čarobnim ribama podsjeća nas i slika Vere Antolić, "Zeus Faber". Zvjezdana Žužić i Ružica Skoko predstavile su se sa apstraktnim stilom slikanja, kroz geometrijsku apstrakciju (Žužić) i lirsku apstrakciju (Skoko), gdje u igri primarnih oblika, linija i kolorita uočavamo strujanje emocija, bez potrebe da one budu definirane u nekom vidu poznate materijalne realnosti.

    Veći dio tih autora/ica koji će izlagati na izložbi u zagrebačkoj Galeriji Zvonimir bio je predstavljen i na portalu Ludvig dizajn, koji u svojoj programskoj koncepciji želi predstaviti kreativnost širokog kruga domaćih likovnih stvaralaca i na internetu, što nam je posebno bilo značajno i u 2020., tzv. pandemijskoj godini, kada su mnogi umjetnici kroz digitalnu prilagodbu kulturnih i umjetničkih sadržaja ipak očuvali kontakte sa svojom umjetničkom publikom, usprkos vremenima izolacije i smanjenih mogućnosti za rad i izlaganje. Tako smo ipak došli i do nekog 'novog vremena', u kojemu umjetnička aktivnost postaje jednako bitna i u 'virtualnim', kao i u onim 'realnim' prostorima, kroz multidimenzionalno povezivanje tradicionalnih i suvremenih pristupa u promociji umjetnosti i kulture, koja više nije vezana samo za jedan fizički prostor, već postaje dostupna širokom krugu pratitelja umjetničkih portala, iz raznih država svijeta.

    Definitivno 'novo vrijeme' jeste i ono vrijeme, u kojemu se brišu barijere među različitim kreativcima i ljubiteljima umjetnosti, te se svakodnevno formiraju neke nove suradnje, kao i izložbe kojima je cilj predstaviti što veće bogatstvo različitosti i stilskih izraza domaćih autora, pa nam na tom tragu i izložba u Galeriji Zvonimir daje priliku da upoznamo nove autore i njihovo viđenje posvećenog ''slikarskog vremena'', sa kojim također oblikujemo i naše unutarnje svjetove i umjetničke senzibilitete.

    mr. art Krešimira Gojanović

    Galerija fotografija sa otvorenja izložbe

    • img_20210111_173540
    • jutarnji
    • img_20210111_173513
    • img_20210111_173518
    • img_20210111_163816
    • img_20210111_163813
    • img_20210111_163811
    • img_20210111_143114
    • img_20210111_143109
    • img_20210111_161147
    • img_20210111_143043
    • img_20210111_143034
    • img_20210111_143055
    • img_20210111_143039
    • img_20210111_143017
    • img_20210111_143014
    • img_20210111_143020
    • img_20210111_142958
    • img_20210111_143006
    • img_20210111_143012
    • img_20210111_142907
    • img_20210111_142900
    • img_20210111_142851
    • img_20210108_154350
    • img_20210108_154403
    • img_20210108_154259
    • img_20210108_154149
    • img_20210108_154238
    • img_20210108_154254
    • 138846683_434920144306381_2235581202952023747_n
    • 138841646_248085086669578_5921426974165798132_n
    • 138642992_746809712935130_3556470667894941319_n
    • 138596164_1314416852276460_7560069826253567264_n
    • 138592177_3673061862755960_1075012588958249407_n
    • 138498772_1314417105609768_3083308710583876862_n
    • 138498772_1314416958943116_7888105765690245130_n
    • 138477901_4240403375987134_4165764395664828730_n
    • 138446245_1583941408464070_7933883948541607307_n
    • 138415093_1633053976886314_2359065961461592496_n
    • 138382905_596898941146521_3428253363894462051_n
    • 138369323_3450270965101303_3742789494011364180_n
    • 138377484_1314417048943107_5399487261747394104_n
    • 138376232_1314416892276456_8688698129440977244_n
    • 138343375_231940798497190_5276327861273790153_n
    • 138339895_1314416922276453_8884424409974907490_n
    • 138345293_1314417158943096_4572757263394164832_n
    • 138317159_234180448091496_8098070617219187151_n
    • 138326052_1314417135609765_6999331793744945072_n
    • 138318960_1633054593552919_589768859908644293_n
    • 138288661_3450271011767965_6432228061593200167_n
    • 138283549_151800173378229_1506134982606312988_n
    • 138287615_1633054720219573_7441997802529251094_n
    • 138250712_1410464275952247_6938065247408463236_n
    • 138272858_3450271111767955_1346153222797587288_n
    • 138243570_1161474540922605_3524585183687052623_n
    • 138188414_689187785100940_6288445212983326105_n
    • 138231809_460703961604101_5874944059014997654_o
    • 138237386_327677798413599_7001034344447932907_n
    • 138212154_1633054030219642_565757679981549916_n
    • 138137046_248746336636581_6520742046452641446_n
    • 138174563_1633054536886258_4668437867904349217_n
    • 138131785_3673061912755955_3641133093742782161_n
    • 138084207_309710110474616_4050290434600192096_n
    • 138084207_309710110474616_4050290434600192096_n (1)
    • 138113799_231434415101880_3180242832790021407_n
    • 138039449_3673061689422644_8876141538255311915_n
    • 138081813_1314416995609779_542058702814716374_n
    • 138060433_2486148665012186_7187040911548843883_n
    • 138053563_1633054283552950_5943803936952926100_n
    • 137698834_157761925854901_2004068977494459047_n
    • 137677859_1383597991988890_6456794599073672756_n
    • 138033123_1633054666886245_6463741347581184272_n
    • 137672670_1633054333552945_5732626569181333370_n
    • 137614817_1633054480219597_1066287012752049426_n
    • 137628952_461010658240098_7180278181558630016_o
    • 137643224_1633054763552902_124990005521229564_n
    • 137605585_449822746426745_862992293145287371_n
    • 137598129_195893392282203_1947064684823724818_n
    • 137599688_1633054380219607_2546744827974756047_n
    • 137572247_158338289382127_5252995386353979316_n
    • 137594516_1633054233552955_5361029310571754124_n
    • 137596305_223189686082818_3452490757617190526_n
    • 137553552_163864435114584_2152927115444303449_n
    • 137562033_125248746099592_45662249201036388_n
    • 137565613_445594146808565_5427034915238776068_n
    • 137561032_703774073634801_3198911480874514333_n
    • 137543444_479309390120728_3469672448551741657_n
    • 137540027_123015962976984_61273023095377829_n
    • 137533184_1055463001628701_3230434210116529775_n
    • 137528930_163664155135621_3758460718259531785_n
    • 137495842_900432244033835_3555209194755429455_n
    • 137513935_1633054193552959_3649315653723972672_n
    • 137495842_1633054423552936_2314108639833390596_n
    • 130581818_1021543665005683_711536502605892619_n
    • 136642058_1633053930219652_5050873005400005044_n
  • Zagrebački ljetni likovni salon 2019 - priče, bajke i basne

    Zagrebački ljetni likovni salon 2019 - priče, bajke i basne

     

    U ponedjeljak, 1. srpnja 2019. u 19 sati u Galeriji Kontrast (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ‘’Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – Priče, bajke i basne’’. Izložba će se moći pogledati do 25. srpnja 2019. Ulaz je slobodan. Izložba je potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

    Zagrebački ljetni likovni salon 2019 - priče, bajke i basne

    Izlažu: Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Marija Čingel, Lora Elezović, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Marsela Hajdinjak, Juraj Jonke, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Paula Kunc, Iva Lulić, Rada Marković, Višnja Peter, Petra Popović, Luka Petrač, Laura Šarabok, Matej Škarica i Mladen Žunjić.

    Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – Priče, bajke i basne

    Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb već treću godinu za redom organizira ”Zagrebački ljetni likovni salon”, koji se ove godine održava u Galeriji Kontrast, pod nazivom ”Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – priče, bajke i basne” i posvećen je književnosti za djecu i mlade, a na njemu izlažu 22 umjetnika, članovi i prijatelji HDLU Zagreb. Ovom izložbom istovremeno se težilo podržati Nacionalnu strategiju poticanja čitanja, ali i navesti likovne umjetnike da se prisjete basni, bajki, priča i romana pročitanih u djetinjstvu i da ih sagledaju iz današnje perspektive odraslih osoba, slikajući one poruke, likove i prizore iz tih djela, koji su kasnije pripomogli u formiranju njihovih vrijednosti kao odraslih osoba i u razvoju njihove imaginacije. Književna djela na koja su se likovno referirali, umjetnici su odabrali po svom slobodnom izboru, te su svojim likovnim impresijama željeli kod današnje djece i mladih potaknuti poriv za čitanjem, kao i za kreativnom interpretacijom pročitanog, kroz razvijanje simboličkog mišljenja i jezika.

    Nakon višegodišnjih rasprava po pitanju lektire koju bi mladi trebali čitati, kao i prijepora koji su u našoj javnosti kulminirali i početkom ove godine, bilo nam je zanimljivo istražiti koja djela za djecu i mlade preferiraju domaći likovni umjetnici i što im je od literature iz mladosti ostalo u sjećanju, stvarajući u njihovom biću svojevrsno ''unutarnje viđenje'', pretočeno u likovni govor. Pri tom je ovdje važno naglasiti da se kod većine autora ne radi o klasičnim ilustracijama koje dopunjuju neki literarni predložak, već je prije u pitanju osobna sklonost umjetnika kroz neke davne prizore urezane u njihovom sjećanju, dok su u svom djetinjstvu upoznavali život, prebirući riječi u knjigama i zamišljanjem ih pretvarajući u slike, ali i emocije i čuđenje nad nepoznatim, koje je kroz prizmu dobrih pripovjedača donosilo slutnju avantura, prepunih upečatljivih likova – vila, čarobnjaka, životinja sa ljudskim osobinama, kao i modernih urbanih junaka ili običnih ljudi, zatečenih u neobičnim situacijama.

    Ponegdje su to bili dječji junaci poput neustrašive djevojčice Pipi Duge Čarape i njezinog konja, koje nam je na svojoj slici prikazala Miroslava Kos u žarkim i pulsirajućim bojama, iz čije pozadine prosijava spretno crtačko umijeće, gradeći kompoziciju i sceničnost prostora na slici. Interpretirajući poznatu bajku Vladimira Nazora, “Bijeli jelen”, Paula Kunc i Petra Popović na svojim radovima predočile su nam šumske životinje u delikatnom crtežu (Paula Kunc), odnosno tehnici linoreza (Petra Popović), kao i susret šumskih životinja sa još jednom hrabrom djevojčicom, guščaricom Ankom, koja je nakon puno iskušenja, među šumskim stanovnicima pronašla nove prijatelje i obitelj.

    Na slici Antonije Cesarec, ''Posljednja noć starog gavrana'', inspiriranoj starom zbirkom pripovjetki Zlatka Špoljara, ''Priče iz prirode'' (1. izdanje 1929. godine), u zagasito plavom prostoru prikazan je pad umiruće ptice i sva tragika prolaznosti, dok je na slici Suzane Gajdek nadahnutoj bajkom Petra Pavlovića Eršova, ''Konjić Grbonjić'', lik konja prikazan u širokim preljevima tirkizne, zelene i tamnoplave boje kroz lirski rukopis i bajkovitu atmosferu.

    Životinje iz književnih djela na svojim likovnim djelima još prikazuju i Lora Elezović u tehnici tuša na papiru u minucioznom crtežu, kroz lik ''Mace Papučarice'' iz priče Ele Peroci, kao i Luka Koščak u tehnici ulja na platnu, gdje je s nekoliko jasnih i prodornih boja obradio prizor iz ''Knjige o džungli'' Rudyarda Kiplinga. Višnju Peter inspirirala je ''Bajka o ribaru i ribici'' Aleksandra Sergejeviča Puškina, pri čemu ona ostaje vjerna svom apstraktnom slikarskom izričaju gdje se boje slojevito pretapaju, samo ovlaš nagovještavajući gibanje vode, prepleteno strukturom ribljeg tijela. Kroz apstraktni ekspresionizam, i Mladen Žunjić nadahnut pričom za djecu "Puž stolar" autora Ognjena Livade, dočarava atmosferu zaigrane prirode, kao i emocije veselja i bujnosti života.

    Neki umjetnici odabrali su interpretirati tradicionalne priče, mitove i legende: Branka Kopeti slika motiv ''Arijadninog klupka'', koje je junaku Tezeju pomoglo da se snađe u hodnicima Minotaurovog labirinta, a Laura Šarabok inspirirana zbirkom rimskih i grčkih priča ''Najljepše priče klasične starine'' autora Gustava Schwaba, naslikala je sliku pod nazivom ''Metamorfoze Kore'', sa imaginarnim portretima mitskih vladara podzemlja, Perzefone (Kore) i Hada (Plutona). Vile i vilenjačka bića također su obrađena na ovoj izložbi u likovnim djelima Ivane Kolić (''Mjesečeva vila''), Marsele Hajdinjak (''Mala vila'') i Ive Lulić (''Vodenkinja''), koja su nadahnuta narodnim predajama i tradicionalnim pričama.

    Na svojoj slici ''Legenda o ljeljama'', Marija Kruljac inspirirana djelom Ivana Lovića, ''Gorjanske ljelje'', u tehnici akrila na platnu suptilnim i prozračnim potezima prikazuje ljelje, djevojke iz sela Gorjani kod Đakova, čiji je običaj da na blagdan Duhova, odjevene kao kraljice sa ukrašenim šeširima hodaju po selu i izvode ritual sastavljen od svadbenih pjesama i mačevnog plesa, pri čemu je ovaj jedinstveni domaći običaj 2009. godine upisan na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.

    Umjetnika Luku Petrača inspirirala je priča Ivane Brlić Mažuranić, ''Šuma Striborova'' iz zbirke ''Priče iz davnine'', pa na svojoj slici on efektno sučeljava središnje likove, Guju djevojku i zavedenog sina, dok Matej Škarica, također nadahnut djelima Ivane Brlić Mažuranić, slika centralni motiv magičnog drveta sa razgranatom krošnjom pod žarko osunčanim nebom. Marija Čingel svojom slikom ‘’Poslanik’’ referira se na bajku ''Sretni kraljević'' autora Oscara Wildea, slikajući let lastavice u tmurnom zimskom podneblju, dok je Rada Marković svojim slikama prikazala kompleksnost ženske prirode u liku moderne Pepeljuge, inspirirane bajkom Charlesa Perraulta, odnosno Snjeguljičinu sebeljubivu maćehu pred ogledalom iz njemačke narodne bajke ''Snjeguljica i sedam patuljaka'', koju su zapisali Braća Grimm.

    Ana Cerovski svojom slikom podsjetila nas je na ''Kuginu kuću'' Augusta Šenoe iz zbirke “Povjestice”, slikajući obrise crno – sive građevine kojoj crveni detalji daju dozu dramatike, uokvirujući svjetlost u sredini kompozicije, a Juraj Jonke pastelnom paletom sa puno svjetlosti, nostalgično i duhovito na svojim slikama obradio je neke motive iz romana poznatog pisca ‘’proze u trapericama’’, Zvonimira Majdaka, odnosno Suzane Rog, što je bio pseudonim Zvonimira Majdaka. Na ovoj izložbi još se mogu vidjeti slike i crteži inspirirani modernom bajkom Lymana Franka Bauma, “Čarobnjak iz Oza’’, pričom u stihovima "Ježeva kućica" autora Branka Ćopića, romanom Jože Horvata, “Waitapu”, bajkama Hansa Christiana Andersena, pričama spisateljice Tony Wolf, ‘’Ramskim legendama'' autora Rajka Glibe, i dr. Opsežan izbor literature za djecu i mlade koja je umjetnicima poslužila kao nadahnuće, daje naslutiti načitanost i razvijenu opću kulturu domaćih umjetnika, bogatu maštu i sposobnost zamišljanja različitih prostora, vremena, događaja i likova iz knjiga, kao i sposobnost prenošenja atmosfere književnih djela likovnom ekspresijom, odnosom likova, dinamikom kompozicije i sadržaja na njihovim slikama.

    Moderni načini čitanja svakako se puno više razlikuju od onih vremena kada nije bilo interneta i društvenih mreža koje nas danas preplavljuju svim mogućim slikovnim sadržajima i dnevnim vijestima, dok se istovremeno kod mladih smanjuje koncentracija i duhovna disciplina potrebna da bi se sa razumijevanjem pročitalo zahtjevnije književno djelo, pa nas sve više zapljuskuju porazne statistike o tome koliko malo knjiga i mladi i odrasli pročitaju u toku godine. Onakraj ideoloških rasprava o tome što bi mladi trebali ili ne bi trebali čitati, zaboravljamo ponekad u njima razvijati samu ljubav prema čitanju knjiga, strpljenje i posvećenost da zamišljanjem iz riječi kreiramo svoje osobne slike i impresije, kao i vrijednosne sudove i ljudsku empatiju kroz identifikaciju sa različitim likovima i junacima iz kvalitetnih književnih djela. Likovni umjetnici mogu pomoći u ovom procesu, navodeći djecu i mlade da neko književno djelo dožive i kroz crtež, sliku, ilustraciju, umjetničku fotografiju, koja osobnim rukopisom i percepcijom umjetnika teži dočaravanju univerzalnih poruka, dojmova i uvjerenja.

    Sadržaji koje nesvjesno danas upijamo preko masovnih medija trebali bi se svjesno pročistiti u težnji da odabiremo samo one sadržaje koji će obogatiti naš unutarnji život i navesti nas da ne budemo puki konzumenti preobilja informacija, već da razvijamo dublje razumijevanje svijeta i društva kultiviranjem kritičkog mišljenja, ali i holističkog unutarnjeg viđenja, te sposobnost osjećanja i kreiranja duhovnih prostora kulture, koji svojom širinom nadrastaju dnevne banalnosti i nude sveobuhvatnije razumijevanje čovjekovih motiva i temeljnih potreba, pa i kroz razvoj apstraktnog mišljenja u razumijevanju ideja i simbola, koji nadilaze nivo svakodnevne percepcije.

    U dobroj književnost, kao i u dobroj likovnosti nema doslovnih interpretacija i jednostavnih rješenja ''na prvu loptu'', u njima kroz jezik simbola osluškujemo svoje unutarnje biće u snovima, na javi, kroz pokušaje da izrazimo svoju cjelovitost u komunikaciji sa svijetom, prirodom i ljudima, da se povežemo sa prošlošću, sadašnjošću i budućnošću ljudskog iskustva. Tako su i na ovoj izložbi likovni umjetnici kroz svoje osobne simbole zaronili u prostor kolektivnog iskustva književnosti za djecu i mlade, koju su i sami čitali i poželjeli je preporučiti nadolazećim generacijama. Pri tom je bilo zanimljivo pratiti odabir umjetnika iz različitih generacija: oni su ponekad bili nadahnuti istim djelima, čitanim jednako prije više desetljeća, kao i danas, što samo znači da kvalitetna književnost i umjetnost nadrasta okvire dnevne politike i odnosi nas u puno kompleksnija i humanija duhovna područja među-generacijskog, među-kulturnog i među-prostornog razumijevanja ljudi.

    Granice koje danas dijele ljude na nivou različitih ideologija i političkih ukusa tako je sigurno moguće lakše prevladati, ukoliko bi se u većoj mjeri njegovala ta univerzalna područja duha i kulture, do kojih dopiremo i onda kada kvalitetno čitamo, razmišljamo, osjećamo i kreativno interpretiramo pročitano i doživljeno u nama i oko nas.

    mr. art Krešimira Gojanović

     

    Organizator: Narodno sveučilište Dubrava
    Za organizatora: Željko Šturlić, ravnatelj
    Galerija Kontrast, Dubrava 51 a, 10040 Zagreb
    E-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
    Internetska adresa: www.ns-dubrava.hr

     

    Medijski pokrovitelj izložbe:
    Portal Zagrebački likovni umjetnici
    https://likumzg.wordpress.com/



Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.

NAVIGACIJA