mr. art Krešimira Gojanović

  • Izložba slika Denisa Kaplana "Interstellar Clouds"

    vrijeme: 22.04. do 20.05.2017.

    mjesto: Galerija KRALUŠ, POU Zelina, Vatrogasna 3, Sveti Ivan Zelina.

    Izložba slika Denisa Kaplana

    iz predgovora izložbi: TOCCATA I FUGA FRAKTALA U SLIKAMA DENISA KAPLANA

    Loviti i dodirnuti blještavo središte vizije fraktala, je isto, što i shvatiti da je prirodni svijet izgrađen na zajedničkim motivima i uzorcima. Prepoznavanje uzoraka u prirodi stvara kartu za sebe, lociranoj u promjeni i iščekivanju onoga što tek dolazi. Ti motivi i uzorci ne mogu se opisivati samo, hladno i suho, geometrijskim, matematičkim, kemijskim formulama jer oblaci nisu sfere, planine nisu stošci, otoci nisu krugovi, zemljina kora nije glatka, niti blijesak munje nije pravolinijski. Priroda tu pokazuje ne samo viši stupanj već i sasvim drugu razinu složenosti. Umjetnik Denis Kaplan, tražeći to tijelo komunikacije, združuje glazbu i slikarstvo kao univerzalne jezike pri odgonetanju istine gdje nama ništa nepostojanije od vanjskog izgleda stvari. Tu gdje sitni pigment boje i valna duljina tona nose sličnosti sa nebeskim konstelacijama, neupitna je postavka da se velikim stvarima smiju uspoređivati male. Ove apstrakcije krajolika materije, a mogli bi reći i krajolika duha, upućuju nas na onaj primjer mikroskopske slike gdje prizori ne nalikuju ničem stvarnom što u prirodi možemo vidjeti golim okom, te se doimaju „apstraktnima” iako prikazuju najkonkretniju stvarnost, samu materiju. Neke fotografije iz zraka, ili još više satelitske snimke, toliko nalikuju apstraktnim slikama da bismo ih mogli međusobno zamijeniti. Neke apstraktne slike su čak izrazile osjećaj bestežinskog stanja, jer na njima ne postoji više „gore” i „dolje”.

    Slike iz ciklusa ”Interstellar Clouds” postaju vizije koje trebaju biti tek otkrivene radijskim teleskopima i uspoređene sa beskonačnim prostranstvima svemira. Denis Kaplan crpi svoju inspiraciju u svijesti o slojevitosti osjetilnog iskustva gdje se umjetnička i mitska slika s iskonskim sadržajem prepliće. Kroz memorijske slike , maštu, sanjarenje, hipnotičke slike i halucinacije misli, kroz ovu molitvu odgonetanja, slike uz pratnju glazbe, dobivaju neobičnu živost u detalju i cjelini i navode nas na put beskonačnosti kao stvarnost i kontinuitet.

    Potražimo zato i ove slike u memoriji našeg osobnog iskustva da nas kao četvrta dimenzija vodi kroz krajolike koji su zapisani i u nama.

    Danko Merin, prof

    SLIKARSTVO PROŽETO GLAZBOM:

    Denis Kaplan svoje slike stvara u svojevrsnoj sinesteziji (ujedinjenju osjeta), kroz koju gradi apstraktne kompozicije i kroz njih nam dočarava svoj subjektivni doživljaj nekog glazbenog djela. Glazbena djela tako inspiriraju njegove vizije na svakoj pojedinoj slici, gdje boja i ritam pulsiraju i šire se od centra prema rubovima, što je posebno izraženo u njegovom ciklusu ”Interstellar Clouds”, na način da središnje mjesto u kompoziciji zauzima jezgra ”oblaka”, koji se pretapa sa okolinom nekog unutarnjeg Univerzuma, u kojemu je glazbeno djelo ostavilo svoj emocionalni utisak.

    “Međuzvjezdani oblaci” predstavljaju i potragu za novim duhovnim prostranstvima, za onim nepoznatim, ekstatičnim iskustvom onakraj naših svakodnevnih aktivnosti, oni otvaraju prostor kontemplacije, koji je slikaru neophodan da svoje osjete prevede u jezik boje, svojim emocijama izgradi harmoniju i likovni rukopis sa kojim će popratiti ritam glazbe, bez obzira radi li se o djelima Mozarta, Rachmaninova, Schumanna, Beethovena….

    U likovnom zapisu Denisa Kaplana svako glazbeno djelo ima svoj jedinstveni oblik, toplinu ili hladnoću, smjer kretanja i širenja, svoju punoću ili gustoću, prostore svjetla i sjene koji tvore labirint unutarnjeg doživljaja. Kao da je umjetnik dotaknuo unutarnji Svemir, prepoznao u njemu u početku kaotično gibanje svijeta u nastajanju i potom kroz glazbu pronalazi uvijek iznova nove slike, nove puteve da izrazi svoju ekspresiju.

    mr. art Krešimira Gojanović

  • Zagrebački ljetni likovni salon 2017. – ”Imaginarni prostori”



    U Galeriji Vladimir Filakovac (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb), u ponedjeljak 10. srpnja 2017. u 19 sati otvara se Zagrebački ljetni likovni salon 2017. pod nazivom ”Imaginarni prostori”, na kojemu će svoja djela izložiti članovi HDLU Zagreb. Izložbu će otvoriti voditelj Galerije Vladimir Filakovac, Svebor Vidmar, te u ime HDLU Zagreb, Krešimira Gojanović. Izložba se može pogledati do 27. srpnja 2017. radnim danom od 10 do 19 sati.

    Zagrebački ljetni likovni salon 2017. – ”Imaginarni prostori”

    Izlažu:Sabina Blažić, Jasminka Bukvić, Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Tihomir Cirkvenčić, Krešimira Gojanović, Zlatko Isaković, Denis Kaplan, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Luka Koščak, Alfred Freddy Krupa, Elvira Ladišić, Marina Lapadatović, Jelena Martinović, Danko Merin, Boris Pecigoš, Stjepan Perković, Zvonko Petanović, Luka Piškur, Laura Šarabok i Mladen Žunjić.

    Iz predgovora izložbi:Imaginarni prostori su prostori našeg uma, sjecište ideja i kreativnih impulsa, ono što nas nadahnjuje, čemu se divimo, što nas privlači, ali i zastrašuje ili provocira na istraživanje. To su slike koje pričaju o prirodi i Svemiru, o prolaznosti ili vječnom kruženju životne sile, o putovanju u prošlost ili budućnost, to su i prostori uspomena, snova, impresija i informacija, a umjetnik u svom tom oceanu unutarnjeg sebstva poput nekog arhetipskog promatrača uočava, izdvaja, rasčlanjuje i gradi nova obzorja, ili onim već postojećim pridodaje nova značenja, sagledana iz drugačijih kuteva.

    Na svom ”Zagrebačkom ljetnom likovnom salonu 2017.”, umjetnici su kroz temu ”Imaginarnih prostora” uronili u boje i oblike svog unutarnjeg svijeta, da bi sam taj čin slikanja istodobno postao i metaforički ”put po nepoznatoj zemlji”, potraga za skrivenim prostorima u riznici nesvjesnog uma, koju  ponekad uspijemo otključati kroz umjetnost i duhovnost, u sazvučju između unutarnjeg viđenja i njegove refleksije u materiji, sa kojom se afirmira individualni univerzum pojedinog umjetnika.

    Tako Boris Pecigoš u svom radu ”Monument” propituje prostor koji se aktualizira nakon čovjekove smrti: je li to tek fizički položaj trupla u zemljanoj jami ili simboličko plutanje duše u prostranstvima Svemira? Metafizičkim pitanjima bavi se i Sabina Blažić u svom radu “Između neba i zemlje”, gdje čovjekoliko stablo neraskidivo povezuje dvije dimenzije čovjekovog življenja, duhovnu i materijalnu. Alfred Freddy Krupa dočarava nam Geu, imaginarnu dušu planete Zemlje, koja se u fluidno plavičastim strujanjima pretapa i prožima sa obrisima iz prirode, a Danko Merin istražuje prirodu kroz kolorističku impresiju rascvjetanog vrta, u čijim se dubinama skrivaju tajne. U mekim tragovim akvarelne svježine, i Zvonko Petanović skicira proljetno buđenje svoje Slavonije.

    Ana Cerovski i Jelena Martinović snažnim i čistim bojama opisuju atmosferu samotnih planina u različitim godišnjim dobima, dok nam Laura Šarabok kroz udaljenu ljudsku figuru na vrhuncima masivnog planinskog kanjona približava tračak mistike, ali i egzistencijalnu samoću tragalaca za skrivenim prostorima duha, a Stjepan Perković na svojoj slici simbolički prikazuje prostore unutarnjeg viđenja. Denis Kaplan, Mladen Žunjić i Jasminka Bukvić naslikali su svoja prostranstva apstraktnim rukopisom, koji raspršuje titravu svjetlost velegrada (Bukvić), kao i nemir suvremenog svijeta, prožetog konfliktima i velikim migracijama (Žunjić i Kaplan).

    Marina Lapadatović prikazuje simbolično ”bombardiranje” uma današnjeg čovjeka u svijetu informacijske prezasićenosti, kao i potrebu za samoobranom od tih utjecaja, a Tihomir Cirkvenčić također dočarava dinamičan medijski prostor, prošaran nepravilnim crvenim mrljama, koje simboliziraju dramatične dnevne vijesti. Elvira Ladišić, Luka Koščak i Luka Piškur istražuju prostranstva Svemira, udaljenih galaksija i planeta, dok Ivana Kolić u mitski prostor tamnog univerzuma postavlja anđeosko biće nalik fetusu, koje samo sebe stvara i oslobađa.

    Antonija Cesarec sučeljava lirske poteze kista sa čvrstim geometrijskim površinama ograđenog mikro-kozmosa u vlatima trave, a Branka Kopeti svojim jedrima povezuje morske i nebeske širine i dubine. Zlatko Isaković vodi nas u prošlost živopisnih ulica po kojima šetaju dame sa suncobranima, simbolizirajući eleganciju i mir univerzalnog ženskog principa u svim epohama.

    Žudnja slikara da potraži nove prostore u svojim vizijama stara je kao i slikarstvo samo i još od drevnih prizora ljudi i životinja na zidovima prethistorijskih špilja, umjetnik je imao potrebu svojim viđenjem nadograditi i promjeniti svijet oko sebe, utkati nove simbole u kolektivnu imaginaciju i prenijeti duhovno iskustvo svojim suvremenicima, pa je tako svaka nova slika ujedno i obećanje da ”put po nepoznatoj zemlji” nikad nije do kraja dovršen, već predstavlja poziv da kroz kreaciju iznesemo sebe u već postojeći svijet i osobnom imaginacijom proširimo njegova prostranstva.

    mr. art Krešimira Gojanović

    Fotogalerija

    • img_20170710_193234 (medium)
    • img_20170710_193319 (medium)
    • img_20170710_193231 (medium)
    • img_20170710_193229 (medium)
    • img_20170710_191920 (medium)
    • img_20170710_191908 (medium)
    • img_20170710_191807 (medium)
    • img_20170710_191816 (medium)
    • img_20170710_191603 (medium)
    • img_20170710_191614 (medium)
    • img_20170710_191802 (medium)
    • img_20170710_191557 (medium)
    • img_20170710_191551 (medium)
    • img_20170710_191534 (medium)
    • img_20170710_191528 (medium)
    • img_20170710_191052 (medium)
    • img_20170710_191033 (medium)
    • img_20170710_191048 (medium)
    • img_20170710_191023 (medium)
    • img_20170710_191028 (medium)
    • img_20170710_191006 (medium)
    • img_20170710_191010 (medium)
    • img_20170710_191001 (medium)
    • img_20170710_190937 (medium)
    • img_20170710_190627 (medium)
    • img_20170710_190620 (medium)
    • img_20170710_190922 (medium)
    • img_20170710_190613 (medium)
    • img_20170710_190608 (medium)
    • img_20170710_190602 (medium)
    • img_20170710_190556 (medium)
    • img_20170710_190548 (medium)
    • img_20170710_190540 (medium)
    • img_20170710_190531 (medium)
    • img_20170710_190348 (medium)
    • img_20170710_190520 (medium)
    • img_20170710_190242 (medium)
    • img_20170710_190325 (medium)
    • img_20170710_190225 (medium)
    • img_20170710_185934 (medium)
    • img_20170710_185945 (medium)
    • img_20170710_185926 (medium)
    • img_20170710_185914 (medium)
    • img_20170710_185853 (medium)
    • img_20170710_185907 (medium)
    • img_20170710_185846 (medium)
    • img_20170710_185839 (medium)
    • img_20170710_185827 (medium)
    • img_20170710_185802 (medium)
    • img_20170710_185818 (medium)
    • img_20170710_185809 (medium)
    • img_20170710_185736 (medium)
    • img_20170710_185732 (medium)
    • img_20170710_185722 (medium)
    • img_20170710_185713 (medium)
    • img_20170710_185707 (medium)
    • img_20170710_185644 (medium)
    • img_20170710_185658 (medium)
    • img_20170710_185637 (medium)
    • img_20170710_185633 (medium)
    • img_20170710_185624 (medium)
  • Zagrebački ljetni likovni salon 2019 - priče, bajke i basne

     

    U ponedjeljak, 1. srpnja 2019. u 19 sati u Galeriji Kontrast (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ‘’Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – Priče, bajke i basne’’. Izložba će se moći pogledati do 25. srpnja 2019. Ulaz je slobodan. Izložba je potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

    Zagrebački ljetni likovni salon 2019 - priče, bajke i basne

    Izlažu: Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Marija Čingel, Lora Elezović, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Marsela Hajdinjak, Juraj Jonke, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Paula Kunc, Iva Lulić, Rada Marković, Višnja Peter, Petra Popović, Luka Petrač, Laura Šarabok, Matej Škarica i Mladen Žunjić.

    Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – Priče, bajke i basne

    Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb već treću godinu za redom organizira ”Zagrebački ljetni likovni salon”, koji se ove godine održava u Galeriji Kontrast, pod nazivom ”Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – priče, bajke i basne” i posvećen je književnosti za djecu i mlade, a na njemu izlažu 22 umjetnika, članovi i prijatelji HDLU Zagreb. Ovom izložbom istovremeno se težilo podržati Nacionalnu strategiju poticanja čitanja, ali i navesti likovne umjetnike da se prisjete basni, bajki, priča i romana pročitanih u djetinjstvu i da ih sagledaju iz današnje perspektive odraslih osoba, slikajući one poruke, likove i prizore iz tih djela, koji su kasnije pripomogli u formiranju njihovih vrijednosti kao odraslih osoba i u razvoju njihove imaginacije. Književna djela na koja su se likovno referirali, umjetnici su odabrali po svom slobodnom izboru, te su svojim likovnim impresijama željeli kod današnje djece i mladih potaknuti poriv za čitanjem, kao i za kreativnom interpretacijom pročitanog, kroz razvijanje simboličkog mišljenja i jezika.

    Nakon višegodišnjih rasprava po pitanju lektire koju bi mladi trebali čitati, kao i prijepora koji su u našoj javnosti kulminirali i početkom ove godine, bilo nam je zanimljivo istražiti koja djela za djecu i mlade preferiraju domaći likovni umjetnici i što im je od literature iz mladosti ostalo u sjećanju, stvarajući u njihovom biću svojevrsno ''unutarnje viđenje'', pretočeno u likovni govor. Pri tom je ovdje važno naglasiti da se kod većine autora ne radi o klasičnim ilustracijama koje dopunjuju neki literarni predložak, već je prije u pitanju osobna sklonost umjetnika kroz neke davne prizore urezane u njihovom sjećanju, dok su u svom djetinjstvu upoznavali život, prebirući riječi u knjigama i zamišljanjem ih pretvarajući u slike, ali i emocije i čuđenje nad nepoznatim, koje je kroz prizmu dobrih pripovjedača donosilo slutnju avantura, prepunih upečatljivih likova – vila, čarobnjaka, životinja sa ljudskim osobinama, kao i modernih urbanih junaka ili običnih ljudi, zatečenih u neobičnim situacijama.

    Ponegdje su to bili dječji junaci poput neustrašive djevojčice Pipi Duge Čarape i njezinog konja, koje nam je na svojoj slici prikazala Miroslava Kos u žarkim i pulsirajućim bojama, iz čije pozadine prosijava spretno crtačko umijeće, gradeći kompoziciju i sceničnost prostora na slici. Interpretirajući poznatu bajku Vladimira Nazora, “Bijeli jelen”, Paula Kunc i Petra Popović na svojim radovima predočile su nam šumske životinje u delikatnom crtežu (Paula Kunc), odnosno tehnici linoreza (Petra Popović), kao i susret šumskih životinja sa još jednom hrabrom djevojčicom, guščaricom Ankom, koja je nakon puno iskušenja, među šumskim stanovnicima pronašla nove prijatelje i obitelj.

    Na slici Antonije Cesarec, ''Posljednja noć starog gavrana'', inspiriranoj starom zbirkom pripovjetki Zlatka Špoljara, ''Priče iz prirode'' (1. izdanje 1929. godine), u zagasito plavom prostoru prikazan je pad umiruće ptice i sva tragika prolaznosti, dok je na slici Suzane Gajdek nadahnutoj bajkom Petra Pavlovića Eršova, ''Konjić Grbonjić'', lik konja prikazan u širokim preljevima tirkizne, zelene i tamnoplave boje kroz lirski rukopis i bajkovitu atmosferu.

    Životinje iz književnih djela na svojim likovnim djelima još prikazuju i Lora Elezović u tehnici tuša na papiru u minucioznom crtežu, kroz lik ''Mace Papučarice'' iz priče Ele Peroci, kao i Luka Koščak u tehnici ulja na platnu, gdje je s nekoliko jasnih i prodornih boja obradio prizor iz ''Knjige o džungli'' Rudyarda Kiplinga. Višnju Peter inspirirala je ''Bajka o ribaru i ribici'' Aleksandra Sergejeviča Puškina, pri čemu ona ostaje vjerna svom apstraktnom slikarskom izričaju gdje se boje slojevito pretapaju, samo ovlaš nagovještavajući gibanje vode, prepleteno strukturom ribljeg tijela. Kroz apstraktni ekspresionizam, i Mladen Žunjić nadahnut pričom za djecu "Puž stolar" autora Ognjena Livade, dočarava atmosferu zaigrane prirode, kao i emocije veselja i bujnosti života.

    Neki umjetnici odabrali su interpretirati tradicionalne priče, mitove i legende: Branka Kopeti slika motiv ''Arijadninog klupka'', koje je junaku Tezeju pomoglo da se snađe u hodnicima Minotaurovog labirinta, a Laura Šarabok inspirirana zbirkom rimskih i grčkih priča ''Najljepše priče klasične starine'' autora Gustava Schwaba, naslikala je sliku pod nazivom ''Metamorfoze Kore'', sa imaginarnim portretima mitskih vladara podzemlja, Perzefone (Kore) i Hada (Plutona). Vile i vilenjačka bića također su obrađena na ovoj izložbi u likovnim djelima Ivane Kolić (''Mjesečeva vila''), Marsele Hajdinjak (''Mala vila'') i Ive Lulić (''Vodenkinja''), koja su nadahnuta narodnim predajama i tradicionalnim pričama.

    Na svojoj slici ''Legenda o ljeljama'', Marija Kruljac inspirirana djelom Ivana Lovića, ''Gorjanske ljelje'', u tehnici akrila na platnu suptilnim i prozračnim potezima prikazuje ljelje, djevojke iz sela Gorjani kod Đakova, čiji je običaj da na blagdan Duhova, odjevene kao kraljice sa ukrašenim šeširima hodaju po selu i izvode ritual sastavljen od svadbenih pjesama i mačevnog plesa, pri čemu je ovaj jedinstveni domaći običaj 2009. godine upisan na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.

    Umjetnika Luku Petrača inspirirala je priča Ivane Brlić Mažuranić, ''Šuma Striborova'' iz zbirke ''Priče iz davnine'', pa na svojoj slici on efektno sučeljava središnje likove, Guju djevojku i zavedenog sina, dok Matej Škarica, također nadahnut djelima Ivane Brlić Mažuranić, slika centralni motiv magičnog drveta sa razgranatom krošnjom pod žarko osunčanim nebom. Marija Čingel svojom slikom ‘’Poslanik’’ referira se na bajku ''Sretni kraljević'' autora Oscara Wildea, slikajući let lastavice u tmurnom zimskom podneblju, dok je Rada Marković svojim slikama prikazala kompleksnost ženske prirode u liku moderne Pepeljuge, inspirirane bajkom Charlesa Perraulta, odnosno Snjeguljičinu sebeljubivu maćehu pred ogledalom iz njemačke narodne bajke ''Snjeguljica i sedam patuljaka'', koju su zapisali Braća Grimm.

    Ana Cerovski svojom slikom podsjetila nas je na ''Kuginu kuću'' Augusta Šenoe iz zbirke “Povjestice”, slikajući obrise crno – sive građevine kojoj crveni detalji daju dozu dramatike, uokvirujući svjetlost u sredini kompozicije, a Juraj Jonke pastelnom paletom sa puno svjetlosti, nostalgično i duhovito na svojim slikama obradio je neke motive iz romana poznatog pisca ‘’proze u trapericama’’, Zvonimira Majdaka, odnosno Suzane Rog, što je bio pseudonim Zvonimira Majdaka. Na ovoj izložbi još se mogu vidjeti slike i crteži inspirirani modernom bajkom Lymana Franka Bauma, “Čarobnjak iz Oza’’, pričom u stihovima "Ježeva kućica" autora Branka Ćopića, romanom Jože Horvata, “Waitapu”, bajkama Hansa Christiana Andersena, pričama spisateljice Tony Wolf, ‘’Ramskim legendama'' autora Rajka Glibe, i dr. Opsežan izbor literature za djecu i mlade koja je umjetnicima poslužila kao nadahnuće, daje naslutiti načitanost i razvijenu opću kulturu domaćih umjetnika, bogatu maštu i sposobnost zamišljanja različitih prostora, vremena, događaja i likova iz knjiga, kao i sposobnost prenošenja atmosfere književnih djela likovnom ekspresijom, odnosom likova, dinamikom kompozicije i sadržaja na njihovim slikama.

    Moderni načini čitanja svakako se puno više razlikuju od onih vremena kada nije bilo interneta i društvenih mreža koje nas danas preplavljuju svim mogućim slikovnim sadržajima i dnevnim vijestima, dok se istovremeno kod mladih smanjuje koncentracija i duhovna disciplina potrebna da bi se sa razumijevanjem pročitalo zahtjevnije književno djelo, pa nas sve više zapljuskuju porazne statistike o tome koliko malo knjiga i mladi i odrasli pročitaju u toku godine. Onakraj ideoloških rasprava o tome što bi mladi trebali ili ne bi trebali čitati, zaboravljamo ponekad u njima razvijati samu ljubav prema čitanju knjiga, strpljenje i posvećenost da zamišljanjem iz riječi kreiramo svoje osobne slike i impresije, kao i vrijednosne sudove i ljudsku empatiju kroz identifikaciju sa različitim likovima i junacima iz kvalitetnih književnih djela. Likovni umjetnici mogu pomoći u ovom procesu, navodeći djecu i mlade da neko književno djelo dožive i kroz crtež, sliku, ilustraciju, umjetničku fotografiju, koja osobnim rukopisom i percepcijom umjetnika teži dočaravanju univerzalnih poruka, dojmova i uvjerenja.

    Sadržaji koje nesvjesno danas upijamo preko masovnih medija trebali bi se svjesno pročistiti u težnji da odabiremo samo one sadržaje koji će obogatiti naš unutarnji život i navesti nas da ne budemo puki konzumenti preobilja informacija, već da razvijamo dublje razumijevanje svijeta i društva kultiviranjem kritičkog mišljenja, ali i holističkog unutarnjeg viđenja, te sposobnost osjećanja i kreiranja duhovnih prostora kulture, koji svojom širinom nadrastaju dnevne banalnosti i nude sveobuhvatnije razumijevanje čovjekovih motiva i temeljnih potreba, pa i kroz razvoj apstraktnog mišljenja u razumijevanju ideja i simbola, koji nadilaze nivo svakodnevne percepcije.

    U dobroj književnost, kao i u dobroj likovnosti nema doslovnih interpretacija i jednostavnih rješenja ''na prvu loptu'', u njima kroz jezik simbola osluškujemo svoje unutarnje biće u snovima, na javi, kroz pokušaje da izrazimo svoju cjelovitost u komunikaciji sa svijetom, prirodom i ljudima, da se povežemo sa prošlošću, sadašnjošću i budućnošću ljudskog iskustva. Tako su i na ovoj izložbi likovni umjetnici kroz svoje osobne simbole zaronili u prostor kolektivnog iskustva književnosti za djecu i mlade, koju su i sami čitali i poželjeli je preporučiti nadolazećim generacijama. Pri tom je bilo zanimljivo pratiti odabir umjetnika iz različitih generacija: oni su ponekad bili nadahnuti istim djelima, čitanim jednako prije više desetljeća, kao i danas, što samo znači da kvalitetna književnost i umjetnost nadrasta okvire dnevne politike i odnosi nas u puno kompleksnija i humanija duhovna područja među-generacijskog, među-kulturnog i među-prostornog razumijevanja ljudi.

    Granice koje danas dijele ljude na nivou različitih ideologija i političkih ukusa tako je sigurno moguće lakše prevladati, ukoliko bi se u većoj mjeri njegovala ta univerzalna područja duha i kulture, do kojih dopiremo i onda kada kvalitetno čitamo, razmišljamo, osjećamo i kreativno interpretiramo pročitano i doživljeno u nama i oko nas.

    mr. art Krešimira Gojanović

     

    Organizator: Narodno sveučilište Dubrava
    Za organizatora: Željko Šturlić, ravnatelj
    Galerija Kontrast, Dubrava 51 a, 10040 Zagreb
    E-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
    Internetska adresa: www.ns-dubrava.hr

     

    Medijski pokrovitelj izložbe:
    Portal Zagrebački likovni umjetnici
    https://likumzg.wordpress.com/



Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.