Narodno sveučilište Dubrava

  • Antun Bukovec "RUKE UMJETNIKA II" - izložba fotografija




    Narodno sveučilište Dubrava
    Fotogalerija Dubrava,- Zagreb, Dubrava 51 a
    (16. 9. – 3. 10. 2019.)

    Antun Bukovec RUKE UMJETNIKA II - izložba fotografija

    (Iz životopisa)

    Antun Bukovec rođen je1956. godine u Zagrebu Fotografijom se bavi od najranije mladosti. Uz fotografiju bavi se i video snimanjem i multimedijalnom postprodukcijom. Surađuje s brojnim kulturnim i sportskim institucijama i udrugama.
    Koautor je fotografija za nekoliko knjiga i brošura.
    Poseban dio opusa čine mnogobrojne fotografije i videozapisi s njegovih putovanja biciklom po Europi.
    Ovo mu je osma samostalna izložaba.
    Živi i radi u Zagrebu.
    Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

    Fotografije kojima se Antun Bukovec predstavlja u Fotogaleriji Dubrava snimane su posljednjih nekoliko godina, prilikom snimanja brojnih i raznovrsnih kulturnih događanja. Predstavlja se s ukupno 45 fotografija.
    Autor posvećuje pozornost rukama umjetnika (književnika, likovnih umjetnika, glazbenika, glumaca…). kojima izvode svoja djela. Ruke – kao metafora stvaranja, čovjekov alat kojim stvara nove svjetove… Bukovec svojim fotografskim okom i umijećem bilježi čovjekovo najvrjednije sredstvo kojim ostavlja trag na svijetu…

  • Izložba "Aktovi" Gorana Žigolića

    vrijeme: 12. veljače 2018 u 18 sati
    mjesto: Kulturni centar Dubrava 51 a, Zagreb

    Goran Žigolić Vas poziva na otvorenje izložbe na kojoj će predstaviti svoje slike aktova rađene u akvarelu.

    Izložba

    Galerija fotografija sa otvorenja izložbe

     

    • img_20180212_182900
    • img_20180212_184012
    • img_20180212_184027
    • img_20180212_184054
    • img_20180212_184039
    • img_20180212_182850
    • img_20180212_182841
    • img_20180212_182818
    • img_20180212_181317
    • img_20180212_182546
    • img_20180212_182609
    • img_20180212_182830
    • img_20180212_181309
    • img_20180212_181203
    • img_20180212_181150
    • img_20180212_180454
    • img_20180212_181238
    • img_20180212_181126
    • img_20180212_181131
    • img_20180212_175712
    • img_20180212_175702
    • img_20180212_175732
    • img_20180212_175628
    • img_20180212_175639
    • img_20180212_175634
    • img_20180212_175618
    • img_20180212_175720
    • img_20180212_175541
    • img_20180212_175608
    • img_20180212_175555
    • img_20180212_175501
    • img_20180212_175547


    Obrisi savršenstva

    Goran Žigolić slikar je koji sigurnim potezom linije i nježnim, prozaičnim tonovima akvarela stvara opuštene ženske aktove u različitim pozama, naglašavajući prolaznost tijela sa svim svojim nesavršenostima.

    Žigolić ne potpada pod jefitna rješenja erotizacije slikanog motiva, već mu daje dozu dostojanstva i monumentalnosti u kojem su prikazane figure svedene na dinamičnu mrlju nalik skici, koja nam otkriva različita duševna stanja.

    Iako se autor služi predloškom koji pronalazi na internetu i zatim ga stilizira na ono bitno, uočavamo neobičnost u kompozicijskim rješenjima. Da bi rad bio upečatljiviji, Žigolić smješta pojedine likove uz jedan od rubova formata, narušavajući tako ravnotežu u korist dinamike. Jer, ovaj život jest uistinu dinamičan i pun izazova.

    Umjetnikove djevojke izgledaju nam kao da odrađuju rutinu života, u domaćem okruženju gdje je seksualnost samo sporedna stvar, pokušavajući dati odgovor na neka druga egzistencijalna pitanja.

    Za Žigolića golotinja ne predstavlja smisao hedonističkog života. Ona je ovdje samo djelić neke veće cjeline koju autor uspješno bilježi olovkom i kistom na papiru, tragajući uvijek dosljedno za iskonskom ljepotom pojavnog svijeta.

    Svebor Vidmar

  • Izložba ”Mitska dimenzija grada i urbane legende”

    vrijeme: 6. veljače 2017. u 19 sati

    mjesto: Fotogalerija Dubrava (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51a, Zagreb),

    U Fotogaleriji Dubrava (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51a, Zagreb), u ponedjeljak, 6. veljače 2017. u 19 sati otvara se izložba fotografija pod nazivom ”Mitska dimenzija grada i urbane legende”, na kojoj će svoja djela izložiti članovi HDLU Zagreb. Izložba se može pogledati do 23. veljače 2017.

    Izlagači: Vlasta Pastuović Aleksić, Andro Banovac, Sabina Blažić, Dalibor Brlek Slavenski, Tihomir Cirkvenčić, Krešimira Gojanović, Ivana Kolić, Alfred Freddy Krupa, Damir Matijević, Ivana Režek, Sonja Šimatić, Robert Štimec

    Izložba ”Mitska dimenzija grada i urbane legende”

    Mitska dimenzija grada i urbane legende

    Gradovi u kojima živimo slojevita su sinteza kolektivnih sjećanja iz prošlosti, ali i osobnih priča o odrastanju, generacijskim putevima kroz društvene tranzicije i transformacije prostora kojima smo svjedočili, te kroz tu dvojnost kolektivnog i individualnog, starog i novog, mita i urbane legende, nastale su priče zabilježene na ovim fotografijama, kao svojevrsno osobno putovanje svakog autora u potrazi za onim magičnim trenucima, koji predstavljaju moderni folklor neke urbane sredine.

    Izložba ”Mitska dimenzija grada i urbane legende”

    Kao vječiti nomadi, građani putuju kroz vrijeme i prostor na samotnim prometnicama, na kojima su generacije mladih čekale prijevoz u svjetlu neonskih reklama nakon noćnih izlazaka, kao na fotografiji Andre Banovca, ili se vraćaju u daleku prošlost kroz priče o zagrebačkim coprnicama u prigušenom sjaju starinskih fenjera na fotografiji Tihomira Cirkvenčića.

    Stare gradske priče pretapaju se sa psihodeličnim prizorima iz modernih reklama, pri čemu se one prenose kroz neformalna druženja poznanika u šetnjama po skrivenim uličicama, u susretu sa ispranim, od vremena rastočenim skulpturama na gradskim grobljima, u bestijariju likova na fasadama zgrada, dotičući se nekih arhetipskih tema kao što su prolaznost i protočnost vremena, onaj neopipljivi déjà vu osjećaj, kojega su naši sugrađani iz prošlih vremena ostavili iza sebe, da bi bio ponovo prepoznat u suvremenim prizorima tranzicijski devastiranih i napuštenih lokala, o kojima će se također jednom iskrojiti neke nove urbane legende, da bi se nadovezale na one prijašnje.

    Gradovi tako dišu svojim pulsom u slojevima prohujalih vremena, koja su iza sebe ostavljala zapise u materiji građevina, jednako kao i u duhovnoj atmosferi nekih gradskih okupljališta, koja su danas ispunjena bogatom simbolikom, te vibriraju u našim sjećanjima, obojana finim nijansama osobnih doživljaja, uspomenama iz mladosti na prve izlaske, prve ljubavi, vjenčanja, rođenja, jednako kao i posljednje ispraćaje na gradskim počivalištima, u lokalima kroz koje smo prolazili, praćeni zaboravljenim pjesmama uličnih svirača na fotografiji Dalibora Brleka Slavenskog.

    Svaka od tih osobnih priča biva utkana u ritam grada, zaustavljena u vremenu kao jedan slikoviti trenutak koji se više nikada neće vratiti, ali će ostati poput memorijskog zapisa za buduće generacije, pri čemu će se mitologija nekog grada uvijek iznova nadopunjavati i obogaćivati, pozivati nas na istraživanje, baš kao što su i autori na ovoj izložbi bili pozvani da svojim fotografijama dočaraju svoje osobne impresije, sjećanja i doživljaje.

    Tako Alfred Freddy Krupa na pomalo ironičan, simbolički način prikazuje svoju sjenu ispod sjene zastave, što asocira na prolaznost različitih političkih režima, koji su također ostavljali traga i na naše građanske živote, naših suvremenika, kao i naših prethodnika, a Damir Matijević na svojim fotografijama ne bavi se prošlošću, nego daje jednu futurističku viziju brzine i dinamike, kada se starinsko tkivo grada osvijetli kroz apstraktne kompozicije, koje zazivaju duh modernih metropola.

    Sabina Blažić u svojoj šetnji kroz Maksimir približava nam melankoličnu, gotovo slikarsku vizuru fluidnog drvoreda u perspektivi, a Ivana Režek na svojim fotokolažima rastače oblike u slojevima, kako bi dočarala prizore snovitih iluzija.

    Sonja Šimatić obilazi stare, napuštene prostore, prazne izloge u zagrebačkoj Ilici da nas podsjeti kako je bilo nekad, a Vlasta Pastuović Aleksić fokusira se na detalje gradskih prozora i fasada, te njihovih stiliziranih struktura. Robert Štimec fotografira gradske spomenike i značajne građevine iz različitih kuteva, pod različitim osvjetljenjima, otkrivajući uvijek iznova drugačije detalje i perspektive, a Ivana Kolić kroz svoje dvije fotografije, Pogled u visinu i Pluto, dočarava nam dvojnost staroga i novoga u krvotoku svoga grada.

    U svoj toj užurbanosti suvremenog života, grad je postao poput nekog živog organizma, čvorište naših susreta koje stalno buja i raste, kada građevine i ulice postaju nijemi svjedoci protoka vremena, podsjećajući nas na cikluse života kroz koje smo putovali i otkrivali prostore oko sebe, ali i unutar sebe, kroz tkanja vlastitih uspomena u dodiru sa urbanim pejzažima.

    mr. art Krešimira Gojanović, ak. slik. graf.

  • Izložba Zdravka Polašeka "Završno poglavlje"

    vrijeme: 04.06.2018.
    mjesto: Kulturni centar Dubrava

    Izložba Zdravka Polašeka

     

    Otkad je u mirovini, Zdravko Polašek mogao se napokon posvetiti svojoj velikoj ljubavi – slikanju. Taj talent je otkrio već u gimnazijskim danima zahvaljujući svom razredniku i slikaru Dragutinu Ančiću. No, životne okolnosti odvele su ga u drugom smjeru. Polašek je za svog radnog vijeka obnašao razne rukovodeće funkcije, što ga je formiralo u odgovornog pojedinca koji se znao uspješno nositi s nadolazećim problemima i izazovima, te ih u konačnici rješavati na korist čitavog kolektiva i zajednice. On gaji i veliku ljubav prema sportu, što mu je razvilo kompetitivne sposobnosti i odlike koje ga tjeraju da si i dandanas uspješno postavlja nove životne ciljeve.

    No, ovoga puta slikar Polašek prisiljen je natjecati se sam sa sobom kako bi neprestano otkrivao nove unutarnje svjetove inspiriane okolinom koja ga okružuje. Slikarsko umijeće usavršavao je u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb kod profesora Otta Burgera koji mu je dao brojne vrijedne savjete o tehnikama i načinima slikanja.

    Iako autodidakt, Polašek je najbolji upravo u radovima na papiru. Tu ne robuje niti perspektivi, niti faktografiji slikanih prikaza, već s lakoćom hvata atmosferu pojedinih godišnjih doba prepoznatljivog kolorita, tekstura i duktusa. Ti pejzaži slikani su gotovo u dahu, za razliku od onih na platnu gdje autor pokušava vjerno prikazati, prema zadanom predlošku, pojedina mjesta gdje je odrastao, školovao se, radio ili boravio.

    Sve te slike nastale su u posljednjih osamnaest godina kao dnevnički zapis o minulom vremenu koje mu donijelo toliko vrijednih plodova. Umjetnost je za njega “šlag na torti” zaokruženog životnog ciklusa gdje se dokazao kao uspješna društvena i kreativna osoba u različitim djelatnostima.

    Za Polašeka je ovo njegova posljednja samostalna izložba. Odlučio se umiroviti kao izlagač, ali ne kao i umjetnik, jer u njegovu slikarstvu još ima mjesta za daljnji razvoj i rast. Slikarstvo je velika avantura mogućnosti koja ne prestaje sve dok se još može držati kist u ruci.

    Stoga je izložba nazvana Završno poglavlje. Na prvi pogled to nam zvuči pomalo turobno, no, ako slučajno poznajete autora, znat će te da je to osoba koja čvrsto stoji na zemlji, svjesna svojih mogućnosti. Za njega je umjetnost bijeg od naše stvarnosti, pri čemu ga sam proces kreativnog stvaralaštva pomlađuje, podsjećajući ga na lijepe i važne događaje koje su poput velike prekretnice obilježili njegov ispunjeni i smisleni život.
    Svebor Vidmar

    Izložba Zdravka Polašeka

    Zdravko Polašek rođen je u Donjoj Kovačici 1941. godine, gdje je pohađao osnovnu školu. Školovanje je nastavio u Bjelovaru. Slikarski talent počinje otkrivati u gimanzijskim danima. Kao stipendist Tvornice alatnih strojeva Prvomajska završio je Višu tehničku školu i stekao zvanje inženjera sigurnosti na radu. Apsolvirao je na Fakultetu organizacijskih nauka. Kao rukovodilac radio je u TAS Prvomajska, a funkciju direktora obnašao je u poduzećima DIOZ i Mašinelektro. U Privrednoj komori Zagreb bio jer član Odbora za unapređenje rada i poslovanja. Godine 1988. postaje uspješan i višestruko nagrađivan privrednik, a krajem 1998. godine odlazi u mirovinu. Kao umirovljenik postaje aktivnim članom članom udruge “Akcija za Zagreb”. Posebno se posvećuje organizaciji sportskih aktivnosti, dok u slobodno vrijeme počinje intezivno slikati. Prvu samostalnu izložbu je imao u Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu. Do sada je izlagao na sedam skupnih i šest samostalnih izložbi. Velik broj djela donirao je u dobrotvorne svrhe.

  • Zagrebački ljetni likovni salon 2019 - priče, bajke i basne

     

    U ponedjeljak, 1. srpnja 2019. u 19 sati u Galeriji Kontrast (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ‘’Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – Priče, bajke i basne’’. Izložba će se moći pogledati do 25. srpnja 2019. Ulaz je slobodan. Izložba je potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

    Zagrebački ljetni likovni salon 2019 - priče, bajke i basne

    Izlažu: Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Marija Čingel, Lora Elezović, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Marsela Hajdinjak, Juraj Jonke, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Paula Kunc, Iva Lulić, Rada Marković, Višnja Peter, Petra Popović, Luka Petrač, Laura Šarabok, Matej Škarica i Mladen Žunjić.

    Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – Priče, bajke i basne

    Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb već treću godinu za redom organizira ”Zagrebački ljetni likovni salon”, koji se ove godine održava u Galeriji Kontrast, pod nazivom ”Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – priče, bajke i basne” i posvećen je književnosti za djecu i mlade, a na njemu izlažu 22 umjetnika, članovi i prijatelji HDLU Zagreb. Ovom izložbom istovremeno se težilo podržati Nacionalnu strategiju poticanja čitanja, ali i navesti likovne umjetnike da se prisjete basni, bajki, priča i romana pročitanih u djetinjstvu i da ih sagledaju iz današnje perspektive odraslih osoba, slikajući one poruke, likove i prizore iz tih djela, koji su kasnije pripomogli u formiranju njihovih vrijednosti kao odraslih osoba i u razvoju njihove imaginacije. Književna djela na koja su se likovno referirali, umjetnici su odabrali po svom slobodnom izboru, te su svojim likovnim impresijama željeli kod današnje djece i mladih potaknuti poriv za čitanjem, kao i za kreativnom interpretacijom pročitanog, kroz razvijanje simboličkog mišljenja i jezika.

    Nakon višegodišnjih rasprava po pitanju lektire koju bi mladi trebali čitati, kao i prijepora koji su u našoj javnosti kulminirali i početkom ove godine, bilo nam je zanimljivo istražiti koja djela za djecu i mlade preferiraju domaći likovni umjetnici i što im je od literature iz mladosti ostalo u sjećanju, stvarajući u njihovom biću svojevrsno ''unutarnje viđenje'', pretočeno u likovni govor. Pri tom je ovdje važno naglasiti da se kod većine autora ne radi o klasičnim ilustracijama koje dopunjuju neki literarni predložak, već je prije u pitanju osobna sklonost umjetnika kroz neke davne prizore urezane u njihovom sjećanju, dok su u svom djetinjstvu upoznavali život, prebirući riječi u knjigama i zamišljanjem ih pretvarajući u slike, ali i emocije i čuđenje nad nepoznatim, koje je kroz prizmu dobrih pripovjedača donosilo slutnju avantura, prepunih upečatljivih likova – vila, čarobnjaka, životinja sa ljudskim osobinama, kao i modernih urbanih junaka ili običnih ljudi, zatečenih u neobičnim situacijama.

    Ponegdje su to bili dječji junaci poput neustrašive djevojčice Pipi Duge Čarape i njezinog konja, koje nam je na svojoj slici prikazala Miroslava Kos u žarkim i pulsirajućim bojama, iz čije pozadine prosijava spretno crtačko umijeće, gradeći kompoziciju i sceničnost prostora na slici. Interpretirajući poznatu bajku Vladimira Nazora, “Bijeli jelen”, Paula Kunc i Petra Popović na svojim radovima predočile su nam šumske životinje u delikatnom crtežu (Paula Kunc), odnosno tehnici linoreza (Petra Popović), kao i susret šumskih životinja sa još jednom hrabrom djevojčicom, guščaricom Ankom, koja je nakon puno iskušenja, među šumskim stanovnicima pronašla nove prijatelje i obitelj.

    Na slici Antonije Cesarec, ''Posljednja noć starog gavrana'', inspiriranoj starom zbirkom pripovjetki Zlatka Špoljara, ''Priče iz prirode'' (1. izdanje 1929. godine), u zagasito plavom prostoru prikazan je pad umiruće ptice i sva tragika prolaznosti, dok je na slici Suzane Gajdek nadahnutoj bajkom Petra Pavlovića Eršova, ''Konjić Grbonjić'', lik konja prikazan u širokim preljevima tirkizne, zelene i tamnoplave boje kroz lirski rukopis i bajkovitu atmosferu.

    Životinje iz književnih djela na svojim likovnim djelima još prikazuju i Lora Elezović u tehnici tuša na papiru u minucioznom crtežu, kroz lik ''Mace Papučarice'' iz priče Ele Peroci, kao i Luka Koščak u tehnici ulja na platnu, gdje je s nekoliko jasnih i prodornih boja obradio prizor iz ''Knjige o džungli'' Rudyarda Kiplinga. Višnju Peter inspirirala je ''Bajka o ribaru i ribici'' Aleksandra Sergejeviča Puškina, pri čemu ona ostaje vjerna svom apstraktnom slikarskom izričaju gdje se boje slojevito pretapaju, samo ovlaš nagovještavajući gibanje vode, prepleteno strukturom ribljeg tijela. Kroz apstraktni ekspresionizam, i Mladen Žunjić nadahnut pričom za djecu "Puž stolar" autora Ognjena Livade, dočarava atmosferu zaigrane prirode, kao i emocije veselja i bujnosti života.

    Neki umjetnici odabrali su interpretirati tradicionalne priče, mitove i legende: Branka Kopeti slika motiv ''Arijadninog klupka'', koje je junaku Tezeju pomoglo da se snađe u hodnicima Minotaurovog labirinta, a Laura Šarabok inspirirana zbirkom rimskih i grčkih priča ''Najljepše priče klasične starine'' autora Gustava Schwaba, naslikala je sliku pod nazivom ''Metamorfoze Kore'', sa imaginarnim portretima mitskih vladara podzemlja, Perzefone (Kore) i Hada (Plutona). Vile i vilenjačka bića također su obrađena na ovoj izložbi u likovnim djelima Ivane Kolić (''Mjesečeva vila''), Marsele Hajdinjak (''Mala vila'') i Ive Lulić (''Vodenkinja''), koja su nadahnuta narodnim predajama i tradicionalnim pričama.

    Na svojoj slici ''Legenda o ljeljama'', Marija Kruljac inspirirana djelom Ivana Lovića, ''Gorjanske ljelje'', u tehnici akrila na platnu suptilnim i prozračnim potezima prikazuje ljelje, djevojke iz sela Gorjani kod Đakova, čiji je običaj da na blagdan Duhova, odjevene kao kraljice sa ukrašenim šeširima hodaju po selu i izvode ritual sastavljen od svadbenih pjesama i mačevnog plesa, pri čemu je ovaj jedinstveni domaći običaj 2009. godine upisan na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.

    Umjetnika Luku Petrača inspirirala je priča Ivane Brlić Mažuranić, ''Šuma Striborova'' iz zbirke ''Priče iz davnine'', pa na svojoj slici on efektno sučeljava središnje likove, Guju djevojku i zavedenog sina, dok Matej Škarica, također nadahnut djelima Ivane Brlić Mažuranić, slika centralni motiv magičnog drveta sa razgranatom krošnjom pod žarko osunčanim nebom. Marija Čingel svojom slikom ‘’Poslanik’’ referira se na bajku ''Sretni kraljević'' autora Oscara Wildea, slikajući let lastavice u tmurnom zimskom podneblju, dok je Rada Marković svojim slikama prikazala kompleksnost ženske prirode u liku moderne Pepeljuge, inspirirane bajkom Charlesa Perraulta, odnosno Snjeguljičinu sebeljubivu maćehu pred ogledalom iz njemačke narodne bajke ''Snjeguljica i sedam patuljaka'', koju su zapisali Braća Grimm.

    Ana Cerovski svojom slikom podsjetila nas je na ''Kuginu kuću'' Augusta Šenoe iz zbirke “Povjestice”, slikajući obrise crno – sive građevine kojoj crveni detalji daju dozu dramatike, uokvirujući svjetlost u sredini kompozicije, a Juraj Jonke pastelnom paletom sa puno svjetlosti, nostalgično i duhovito na svojim slikama obradio je neke motive iz romana poznatog pisca ‘’proze u trapericama’’, Zvonimira Majdaka, odnosno Suzane Rog, što je bio pseudonim Zvonimira Majdaka. Na ovoj izložbi još se mogu vidjeti slike i crteži inspirirani modernom bajkom Lymana Franka Bauma, “Čarobnjak iz Oza’’, pričom u stihovima "Ježeva kućica" autora Branka Ćopića, romanom Jože Horvata, “Waitapu”, bajkama Hansa Christiana Andersena, pričama spisateljice Tony Wolf, ‘’Ramskim legendama'' autora Rajka Glibe, i dr. Opsežan izbor literature za djecu i mlade koja je umjetnicima poslužila kao nadahnuće, daje naslutiti načitanost i razvijenu opću kulturu domaćih umjetnika, bogatu maštu i sposobnost zamišljanja različitih prostora, vremena, događaja i likova iz knjiga, kao i sposobnost prenošenja atmosfere književnih djela likovnom ekspresijom, odnosom likova, dinamikom kompozicije i sadržaja na njihovim slikama.

    Moderni načini čitanja svakako se puno više razlikuju od onih vremena kada nije bilo interneta i društvenih mreža koje nas danas preplavljuju svim mogućim slikovnim sadržajima i dnevnim vijestima, dok se istovremeno kod mladih smanjuje koncentracija i duhovna disciplina potrebna da bi se sa razumijevanjem pročitalo zahtjevnije književno djelo, pa nas sve više zapljuskuju porazne statistike o tome koliko malo knjiga i mladi i odrasli pročitaju u toku godine. Onakraj ideoloških rasprava o tome što bi mladi trebali ili ne bi trebali čitati, zaboravljamo ponekad u njima razvijati samu ljubav prema čitanju knjiga, strpljenje i posvećenost da zamišljanjem iz riječi kreiramo svoje osobne slike i impresije, kao i vrijednosne sudove i ljudsku empatiju kroz identifikaciju sa različitim likovima i junacima iz kvalitetnih književnih djela. Likovni umjetnici mogu pomoći u ovom procesu, navodeći djecu i mlade da neko književno djelo dožive i kroz crtež, sliku, ilustraciju, umjetničku fotografiju, koja osobnim rukopisom i percepcijom umjetnika teži dočaravanju univerzalnih poruka, dojmova i uvjerenja.

    Sadržaji koje nesvjesno danas upijamo preko masovnih medija trebali bi se svjesno pročistiti u težnji da odabiremo samo one sadržaje koji će obogatiti naš unutarnji život i navesti nas da ne budemo puki konzumenti preobilja informacija, već da razvijamo dublje razumijevanje svijeta i društva kultiviranjem kritičkog mišljenja, ali i holističkog unutarnjeg viđenja, te sposobnost osjećanja i kreiranja duhovnih prostora kulture, koji svojom širinom nadrastaju dnevne banalnosti i nude sveobuhvatnije razumijevanje čovjekovih motiva i temeljnih potreba, pa i kroz razvoj apstraktnog mišljenja u razumijevanju ideja i simbola, koji nadilaze nivo svakodnevne percepcije.

    U dobroj književnost, kao i u dobroj likovnosti nema doslovnih interpretacija i jednostavnih rješenja ''na prvu loptu'', u njima kroz jezik simbola osluškujemo svoje unutarnje biće u snovima, na javi, kroz pokušaje da izrazimo svoju cjelovitost u komunikaciji sa svijetom, prirodom i ljudima, da se povežemo sa prošlošću, sadašnjošću i budućnošću ljudskog iskustva. Tako su i na ovoj izložbi likovni umjetnici kroz svoje osobne simbole zaronili u prostor kolektivnog iskustva književnosti za djecu i mlade, koju su i sami čitali i poželjeli je preporučiti nadolazećim generacijama. Pri tom je bilo zanimljivo pratiti odabir umjetnika iz različitih generacija: oni su ponekad bili nadahnuti istim djelima, čitanim jednako prije više desetljeća, kao i danas, što samo znači da kvalitetna književnost i umjetnost nadrasta okvire dnevne politike i odnosi nas u puno kompleksnija i humanija duhovna područja među-generacijskog, među-kulturnog i među-prostornog razumijevanja ljudi.

    Granice koje danas dijele ljude na nivou različitih ideologija i političkih ukusa tako je sigurno moguće lakše prevladati, ukoliko bi se u većoj mjeri njegovala ta univerzalna područja duha i kulture, do kojih dopiremo i onda kada kvalitetno čitamo, razmišljamo, osjećamo i kreativno interpretiramo pročitano i doživljeno u nama i oko nas.

    mr. art Krešimira Gojanović

     

    Organizator: Narodno sveučilište Dubrava
    Za organizatora: Željko Šturlić, ravnatelj
    Galerija Kontrast, Dubrava 51 a, 10040 Zagreb
    E-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
    Internetska adresa: www.ns-dubrava.hr

     

    Medijski pokrovitelj izložbe:
    Portal Zagrebački likovni umjetnici
    https://likumzg.wordpress.com/



Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.