Nikola Albaneže

  • Izložba Dominique Jurić "Solilokvij"

    vrijeme: četvrtak 20. srpnja 2017. u 21.00

    mjesto: u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

    Dominique Jurić jedina je studentica, u dugoj povijesti ALU, koja je diplomirala s temom vitraja te je imala diplomsku izložbu vitraja u Galeriji Forum. Izložba "Solilokvij" osma je u nizu izložaba posvećenih akademskoj slikarici i grafičarki Izabeli Šimunović (1970.-2010.) kojima Scena AMADEO i Hrvatski prirodoslovni muzej predstavljaju likovne umjetnike čija su djela inspirirana prirodoslovnom tematikom.
    Izložba ostaje otvorena do 15. rujna 2017. i može se pogledati od utorka do nedjelju od 9 do 19 sati.

    Izložba Dominique Jurić

    Oštri rezovi i svjetlosne mreške

    Očuvati nešto staro, oživjeti zaboravljeno i vratiti mu sjaj! Nemojte pomisliti kako je riječ o restauratorsko-konzervatorskoj problematici koja je zalutala u svijet umjetničkih izložaba. To je naprosto dio umjetničkoga credo, onaj njegov dio koji iskazuje autorsko nepristajanje na apsolutistički diktat novuma, dok u njegovu drugome dijelu i dalje nepomućeno vlada nastojanje za osobnim izražavanjem, drugim riječima za originalnošću kreacije. Nema tu nikakve kontradikcije; umjetnička disciplina – ma kako stara i, tobože, neaktualna bila – samo je sredstvo za ekspresiju doživljaja, vrijednosti i stavova. Kao i (od)uvijek, legitimno polazište i suvremenih nam umjetnika, nakon svih borbi za slobodu izraza i suvišnih osuda anakronizama, s ovu stranu staroga i novoga.

    Djelo Dominique Jurić u pogledu navedenih prijepora veoma je indikativno. Opredijelivši se za tehniku vitraja, pristala je na njegova ograničenja, na breme duge i bogate povijesti, ali i na izazov njihova prevladavanja. U doba kada svijetom blješte nebrojeni monitori - bez obzira obasjava li nas svjetlost Sunca ili odsjaj Mjeseca – njezin rad ponovno ukazuje na čovjekov odnos prema neposrednoj i jednostavnoj ljepoti prirode. Ima li primjerenijega mjesta od Prirodoslovnoga muzeja kako bi se i s pozicije umjetničke produkcije doslovno i simbolički podsjetilo na biljke i životinje koje cijelo vrijeme nastanjuju ovaj planet zajedno s nama!?

    Bačve

    Poznato je, osobitost vitraja je njegova uvjetovanost svjetlošću; na djelu je „oživljavanje materije“ – za potrebe slikovitosti opisa dopustimo si tu metafizičku metaforu. Naime, premda su bez svjetla onemogućena i druga likovna i općenito vizualna očitovanja, u slučaju stakla ono dolazi do eksponencijalno naglašena izražaja. I kada se u autoričinim vitrajima pojave, primjerice, zoomorfni i poneki floralni motivi, kakvi dominiraju ovom izložbom, onda ih, impostirane u za njih osmišljene okvire ili ugrađene u rabljena drvena vrata i prozore, lom svjetla pokreće u igri koja traje od kada je prvi pogled zapazio mreškanje odražavajućih površina.

    Prihvatimo li stoga misao da se esencija svake stvari, pojave ili stanja – shvaćena kao specifičnost koja odlikuje cjelinu čiji je dio - razotkriva u detalju, lako je uvidjeti kako je ona u ovome slučaju sadržana u oštrim rezom i svjetlom oblikovanoj materiji. U želji da označi ne samo naše podneblje, nego sveukupnost života pod Mliječnom stazom, Dominique Jurić za predloške odabire i izdvaja neposredne i sveobuhvatne, bliske i udaljene, osobne i zajedničke motive. Sve su to elementi naše biosfere, reducirani do mjere da postaju znakovi identiteta. Nije potrebno zahvaćati panoramski pogled niti epsku širinu; na djelu je imanentna čovjekova potreba za metonimijskim suglasjima, odnosno simbolizacijom kao komunikacijskim sredstvom.

    Svojim recentnim realizacijama u vitraju, Dominique pokazuje kako se nekadašnja visoka umjetnost hotimice smješta u trošne okvire obilježene ne-elitnom, ali ništa manje začudnom svakodnevicom. No premda autoričina spremnost na konceptualni pomak čini osobiti naglasak ovoga ciklusa, samo oblikovanje plošnim crtežom olovnih linija, koloristički sklopovi obojanoga stakla te ulovljena svjetlost ostaju nepromjenjivi temelji na kojemu izrasta i umjetnost Dominique Jurić.

    Nikola Albaneže

    smokve

    O autorici:

    DOMINIQUE JURIĆ, rođena u Zagrebu. Nakon mature na Obrazovnom centru za kulturu i umjetnost upisala je studije Povijest umjetnosti i Etnologija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 1991. godine pod voditeljstvom prof. dr. sc. Ive Maroevića na temi ''Privatna galerijska djelatnost sa posebnim osvrtom na grad Zagreb''. Godine 1988. sudjelovala je u radu međunarodnog muzeološkog tečaja ''Museological approach to the integrated use of cultural heritage'' u Dubrovniku. Na Akademiju likovnih umjetnosti upisala se 1993. godine. Diplomirala je u klasi prof. Eugena Kokota, Nastavnički smjer-slikarstvo. Jedina je studentica, u dugoj povijesti ALU, koja je diplomirala s temom vitraja te je imala diplomsku izložbu vitraja u Galeriji Forum. Kako u svom likovnom izrazu osobito njeguje tu tradicionalnu tehniku boravila je na usavršavanju na studijskim putovanjima u Švicarskoj i Francuskoj. Godine 1999. sudjelovala je u radu ''3eme Forum international sur la conservation et la technologie du vitrail historique'' u Fribourgu. Iste godine prošla je seminar u ''Centre International du Vitrail'' u Chartresu, na temu ''Peinture sur verre, grisaille''.
    Uz slikarstvo bavi se i dizajnom te likovnim radionicama za djecu.
    Imala je 25 samostalnih i 67 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu te joj se radovi nalaze u privatnim i galerijskim zbirkama.
    Član je HDLU-a, te živi i radi u Zagrebu.

  • Izložba Petar Hranuelli - MOTIVI BEACH

    vrijeme: 12.7. 2016. do 18. 8. 2016.

    mjesto: Galerija Dalmacijaland, JELSA, HVAR

    Čast nam je pozvati Vas na izložbu skulptura i crteža "motivi plaže" Petra HRANUELLIJA koji će se održati na otoku Galerija Dalmacijaland, Jelsa, Hvar. Svečano otvorenje održat će se u srijedu, 12.7. 2016. u 20.00 sati. Izložba ostaje otvorena do 18. 8. 2016. godine.

     Petar Hranuelli

    Doista, koliko djela toliko različitih pozicija. Bez shematski i bez krute egzaktnosti, ali samo s osjetilnim otpornost skromnih plastika koja se pomiri oporbena elementarni materijal i smislen dizajna, Peter stvara određenu veličinu tijela i proporcije.

    Simetrija je suvišno, ali unatoč slobodnom masovnu distribuciju ili povremenim jačim torzije, trup ne prkose prirodi. Njihova jednostavnost volumena rezultat je poseban krug i organske apstraktne forme. U formalnom smislu ove žene ormari mogu se vidjeti kao sjecišta tokova, kao i oni izbočen hub, ili kao polazište za daljnji razvoj tih snaga.

    Hranuellijeve Venera, skulpture i dlana (i povremeni prvostupnika podlaktice ili suknje djevojaka), vesela i puna snage, svijetle poput jutarnjeg svjetla, života i Bremen nam privlači prolaznike, otvaruju svoje intime u snažnu plodnu ritam. Ja sam otišao s nama, ali uz, fino pročitati punu integraciju njihovih tijela u prostoru osvojili rasta, rasta i dinamičan twist. (Iz predgovora Nikola Albaneže)

    Petar Hranuelli

    U izradi Peter smješta raspored budućih mase. Kratki, oštri strukturna obilježja izazvao gotovo puhati za olovku na papir tako da je rezanje, zgrada sjenu gdje dlijeto može biti slomljena kamena i ljudska ruka ima prodor prostora.

     Petar Hranuelli

    Grafički modeliranje velikim kontrastom svjetla i sjene, jer tamo gdje je svjetlo na papiru, gdje je papir tu sam i skulptura na nevezane stijene, tu je lik senzualnih žena inspirirani pretpovijesne Venere. Zanimljivo je pratiti putem crteža gradacija intenziteta poteze udarac pera pritisak na površini papira i njihove gustoće.

     Petar Hranuelli

    Neki su tako tamne i jake probiti kontura linije. Svaki jaki urezi grafiti u novinama, bio je ljut, sekvencijalni, visoka kamena utjecaj u prolaznosti vremena, Peter Hranuelli simbol oblika, govori o nastanku i postojanju, te jakom željom za njegovo razumijevanje prapovijesti do danas. (Iz predgovora Snježana Kauzlarić)

     Petar Hranuelli

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.