FacebookTwitterGoogle Bookmarks

Petar Hranuelli

  • LIKOVNI SUSRET NA PALMIŽANI

    LIKOVNI SUSRET NA PALMIŽANI 21.4–28.4.2017.

    TEMA: AKT — prikaz nagog ljudskog tijela u različitim položajima, pokretima i držanjima; tema umjetničkih djela od prapovijesti do danas, prikazan samostalno ili unutar kompozicije; u različitim materijalima i svim slikarskim i kiparskim tehnikama.

    LIKOVNI SUSRET NA PALMIŽANI

    SUDIONICI LIKOVNOG SUSRETA NA PALMIŽANI :
    AMRA ZULFIKARPAŠIĆ
    MARKO TUBIĆ
    ŽIVKO GROZDANIĆ GERA
    SLAVKO KRUNIĆ
    PETAR ĆUJO
    NIKOLA VUDRAG
    TONI FRANOVIĆ
    NIKOLINA IVEZIĆ
    ALANA KAJFEŽ
    ANDREJ TOMIĆ
    HELENA OHNJEC
    TISJA KLJAKOVIĆ BRAIĆ
    PETAR HRANUELLI

  • 3. LIKOVNA KOLONIJA VELEBIT

    3. LIKOVNA KOLONIJA VELEBIT

    vrijeme trajanja: 15.6–10.7.2016.

    Lovinac

    VELEBIT

    U suradnji s općinom Lovinac i galerijom Remek-djela iz Zagreba po treći put počima Likovna kolonija Velebit - Lovinac u periodu od 15.6. do 10.7. 2016. godine koji će stvarati radove inspirirane lokalnim prirodnim i kulturnim ljepotama.u ličkim kamenim blokovima teški po 3 do 5 tona.

    kiparska kolonija

    Umjetnici koji sudjeluju na Likovnoj kolonij Velebit III već su poznati javnosti a to su : Petar Ćujo, Nikola Vudrag, Petar Dolić, Alana Kajfež i Petar Hranuelli.

    Pozivamo Vas na Cvitušu u Lovinac da posjetite i da se sami uvjerite u periodu od 15.6. do 10.7. 2016 i da se družite sa umjetnicima i u susjednom cafiću Mali Medo osvježite svoje grlo …

  • ​Hommage Miljenku Stančiću

    ​Hommage Miljenku Stančiću povodom 90. godišnjice rođenja i 40. godišnjice smrti

    Umjetnički paviljon u Zagrebu i Gradski muzej Varaždin organizatori su izložbe Hommage à Miljenko Stančić, priređene u povodu 90. godišnjice njegova rođenja i 40. godišnjice smrti.

    Izložba je monografska, a obuhvaća osamdesetak slika, posuđenih iz ustanova i privatnih zbirki u Varaždinu i Zagrebu, koje prate Stančićeve slikarske faze i otkrivaju interese i domete njegova likovnog opusa.

    ​Hommage Miljenku Stančiću

    Miljenko Stančić (Varaždin, 1926. – Zagreb, 1977.) prve poduke iz slikarstva dobio je tijekom školovanja na varaždinskoj gimnaziji od Ladislava Kralja Međimurca, akademskog grafičara i slikara, što je bio temelj za njegovo daljnje školovanje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je diplomirao 1949. godine.

    Uz slikarstvo, bavio se ilustracijom za novine, knjige i časopise te scenografijom.

    O njegovu slikarstvu pisali su vrsni književnici, među kojima i Miroslav Krleža, kao i mnogi povjesničari umjetnosti, primjerice, Ljubo Babić, Oto Bihalji-Merin, Josip Depolo, Grgo Gamulin, Vladimir Maleković, Tonko Maroević, Jerolim Miše, Radoslav Putar, Miodrag Protić, Saša Vereš, Antun Vrdoljak i Igor Zidić te iz inozemstva Stephane Rey i Patrick Waldberg.

    Likovni kritičari Stančićev rad povezuju uz magični realizam, metafizičko, fantastično ili fantazmagorično slikarstvo, što upućuje na posebnost njegove likovne poetike, prožete snažnim autobiografskim i psihološkim nabojem.

    U Gradskom muzeju Varaždin, u Zbirci Miljenka Stančića, čuva se stotinjak njegovih djela, kao i prikupljena dokumentacija s osvrtima o njegovu stvaralaštvu.

    S obzirom na to da ova građa još uvijek nema svoje mjesto u stalnome postavu, izložba Hommage à Miljenko Stančić, na kojoj će biti i izlošci iz zbirke varaždinskoga muzeja, prigoda je da se javnost, u povodu velikih obljetnica vezanih uz njegovo ime, podsjeti na toga nezaobilaznog autora hrvatske moderne umjetnosti.

    Također, ovom prilikom iz privatnih zbirki bit će izložena i neka djela koja se do sada nisu javno izlagala. Autorica izložbe je Mirjana Dučakijević, muzejska savjetnica u varaždinskome muzeju.

    Izložba se u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu otvara u subotu, 18. ožujka, u 13 sati, gdje će biti postavljena do 7. svibnja, a potom će u palači Sermage Gradskog muzeja Varaždin biti otvorena od 9. kolovoza do 29. listopada ove godine.

  • Izložba Petar Hranuelli - MOTIVI BEACH

    Izložba Petar Hranuelli - MOTIVI BEACH

    vrijeme: 12.7. 2016. do 18. 8. 2016.

    mjesto: Galerija Dalmacijaland, JELSA, HVAR

    Čast nam je pozvati Vas na izložbu skulptura i crteža "motivi plaže" Petra HRANUELLIJA koji će se održati na otoku Galerija Dalmacijaland, Jelsa, Hvar. Svečano otvorenje održat će se u srijedu, 12.7. 2016. u 20.00 sati. Izložba ostaje otvorena do 18. 8. 2016. godine.

     Petar Hranuelli

    Doista, koliko djela toliko različitih pozicija. Bez shematski i bez krute egzaktnosti, ali samo s osjetilnim otpornost skromnih plastika koja se pomiri oporbena elementarni materijal i smislen dizajna, Peter stvara određenu veličinu tijela i proporcije.

    Simetrija je suvišno, ali unatoč slobodnom masovnu distribuciju ili povremenim jačim torzije, trup ne prkose prirodi. Njihova jednostavnost volumena rezultat je poseban krug i organske apstraktne forme. U formalnom smislu ove žene ormari mogu se vidjeti kao sjecišta tokova, kao i oni izbočen hub, ili kao polazište za daljnji razvoj tih snaga.

    Hranuellijeve Venera, skulpture i dlana (i povremeni prvostupnika podlaktice ili suknje djevojaka), vesela i puna snage, svijetle poput jutarnjeg svjetla, života i Bremen nam privlači prolaznike, otvaruju svoje intime u snažnu plodnu ritam. Ja sam otišao s nama, ali uz, fino pročitati punu integraciju njihovih tijela u prostoru osvojili rasta, rasta i dinamičan twist. (Iz predgovora Nikola Albaneže)

    Petar Hranuelli

    U izradi Peter smješta raspored budućih mase. Kratki, oštri strukturna obilježja izazvao gotovo puhati za olovku na papir tako da je rezanje, zgrada sjenu gdje dlijeto može biti slomljena kamena i ljudska ruka ima prodor prostora.

     Petar Hranuelli

    Grafički modeliranje velikim kontrastom svjetla i sjene, jer tamo gdje je svjetlo na papiru, gdje je papir tu sam i skulptura na nevezane stijene, tu je lik senzualnih žena inspirirani pretpovijesne Venere. Zanimljivo je pratiti putem crteža gradacija intenziteta poteze udarac pera pritisak na površini papira i njihove gustoće.

     Petar Hranuelli

    Neki su tako tamne i jake probiti kontura linije. Svaki jaki urezi grafiti u novinama, bio je ljut, sekvencijalni, visoka kamena utjecaj u prolaznosti vremena, Peter Hranuelli simbol oblika, govori o nastanku i postojanju, te jakom željom za njegovo razumijevanje prapovijesti do danas. (Iz predgovora Snježana Kauzlarić)

     Petar Hranuelli

  • Nikola Vudrag u galeriji Remek-djela

    Nikola Vudrag u galeriji Remek-djela



    vrijeme: 12.10–26.10.2016.

    mjesto: Zagreb; Galerija Remek-djela, Stenjevečka ulica 1

    url: http://www.remek-djela.com

    Nikola Vudrag u galeriji Remek-djela

    U srijedu, 12. listopada, s početkom u 19 sati, u Galeriji Remek- djela, otvara se izložba skulptura povodom160. godine rođenja Nikole Tesle. Izložba ostaje otvorena do 26. listopada 2016.

    Nikola Vudrag rođen je 14. Ožujka 1989 godine u Varaždinu. Nakon osnovne škole upisuje Školu za dizajn, tekstil i odjeću, smjer „dizajn i likovna umjetnost“.

    Maturira 2006 godine kao aranžersko-scenografski dizajner na Drugoj gimnaziji Varaždin. Iste godine upisuje Akademiju primijenjenih umjetnosti (APU) u Rijeci i nakon 3 godine smjera „likovne pedagogije“, na odjelu slikarstva, prebacuje se na Akademiju likovnih umjetnosti (ALU) u Zagreb kod Profesora Damira Mataušića, smjer Mala plastika i medaljerstvo, odjel „kiparstvo“.

    Izlaže od 2005 godine u Berlinu (Njemačka), Sofiji (Bugarska), Brežicama i Mariboru (Slovenija), Zagrebu, Varaždinu, Vrsaru, Rijeci, Bakru, Pakracu, Osijeku, Lovincu, na više samostalnih i skupnih izložbi, autor javnih nagrada ( Medalja „Žarko Dolinar AMAC“, „Inovacijska nagrada“ AHK, „Wild Dreamer“ za životno djelo Subversive film festivala, medalje „7 međunarodnog numizmatičkog kongresa“ u Opatiji).

    Od 2012 sudjeluje na kiparskim i slikarskim likovnim radionicama ( Rab, Vrsar, Maribor Varaždin, Lovinac, Zagreb, Lindstedt...).

    Autor je javnih spomenika „Veli Jože“ (Berlin) „Dekanski park“ (Zagreb), „Mač kralja Tomslava“ (Lovinac), „Prof.Emer. Predrag Keros“ (Zagreb). Medaljerski i skulpturalni radovi nalaze se u stalnom postavu muzeja i institucija ( Hrvatski državni arhiv Zagreb, Hrvatsko-njemačka trgovinska industrijska komora Zagreb, Sveučilište u Zagrebu AMAC, Fakultet za turizam univerziteta Maribor, Gradski muzej Varaždin, Zagrebački institut za kulturu zdravlja i Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko debatno društvo Zagreb, International medallic project, te Muzej sporta Zagreb.) .

  • Petar Hranuelli

    Petar Hranuelli


    Revni klesar i nevjerne Venere

    Kako prići figurinama Petra Hranuellija, kako što potpunije doživjeti te ženske aktove, konvencionalno nazvane Venerama?

    Osim na uobičajeno kretanje oko objekta,kretanje koje stvara oblike u vizuelnom iskustvu,pozvani smo također da ih okrećemo na dlanu. Da pored promatrača budemo i mjeritelji obujma i njegovatelji površina. Osijetljivim jagodicama prstiju i toplim dlanom obgrljujemo tijela koja uzvraćaju svojom prilagodljivošću i podatnošću. Uzajamno se epiderme tkiva i kamena uvjetuju svojstvenom im taktilnošću. Tako su ti stari oblici-stari po iskonskom prisustvu u čovjekovu stvaralaštvu-uvijek novi ako ih neprestano obogaćuju novi pogledi i dodiri.

    Doista,koliko aktova toliko raznovrsnih položaja. Bez ikakve shematičnosti i bez krute egzaktnosti, a samo s osjetilnom gipkošću skromnih plastika u kojima je pomirena suprotstavljenost elementarnog materijala i osmišljenost oblikovanja,Petar stvara tijela osobitih mjera i proporcija. Simetrija je tu izlišna, ali unatoč slobodnom rasporedu masa ili ponekoj snažnijoj torziji, ova torza ipak ne prkose prirodi. Njihova lakoća volumena rezultat je naročita spoja organskih i ujedno apstraktnih formi. U formalnom pogledu te ženske korpuse možemo shvatiti kao sjecišta tokova, kao njihovo nabreklo čvorište, odnosno kao ishodišnu točku daljnjeg razvijanja tih silnica.

    Hranuellijeve Venere, te skulpture dlana( poneka i momačke podlaktice ili djevojačkog krila ) , vesele i pune snage, vedre poput jutarnjeg svjetla, životne su i bremenite-pružaju nam se privlačeći namjernika, otvaruju svoju intimu u snažnom plodonosnom ritmu. Ne preostaje nam nego popratiti, likovno pročitati,tu potpunu integraciju njihovih tijela u prostoru osvojenom rastom,stasom i dinamičkim okretom.

    Oblik je svakako podčinjen materijalu ( tek ponegdje uočavamo suzdržano naneseni pigment ) do stupnja da govorimo o prirodnosti oblika-oblutka; kao da ih je oformila abrazivnost prirodnih sila. Nešto izražajnija prisutnost djelovanja ruke nalazi se na jednoliko i oporo ornamentiranim površinama.

    Stilizacijom statue poprimaju karakter simbola,kao da zadobivaju ponešto od božanskih prerogativa. Njihove tipske značajke neizbježno ih povezuju s prethistorijskim Venerama, s magijskim figurama plodnosti “ Sva je u jednoj loptastoj okruglini “- reći će pisac za Willendorfsku Veneru koja je svojom veličinom ( 11cm) i kompaktnošću drevna sestra malih Hranuellijevih Venera; tek su ove potonje usvojile i nesputani plesni pokret juvenilne napetosti.

    Nikola Albaneže

    Galerija Arho, Zagreb, 1.12.2005.

     

    Petar

    Skulpture raširenog dlana

    Anđeli, meleki, leptirice, namiguše, krilate majke, žene, ljepotice, ljubavnice i nevjernice, putene magijske figurice plodnosti i obilja iz pradavne prošlosti, oblikovane u kamenu plemenite strukture, kipara Petra Hranuellija zaokupljaju na više razina i načina. Hranuelli, prije svega, kao kipar zaokupljen je ljepotom oblika, putenošću i podatnošću materijala i materije. S druge strane uživa u negiranju tvrdoće kamena, spoznaji i duhovnosti nevelikih ženskih figurica koje ispunjavaju rašireni dlan i pozivaju nas na dijalog s kamenom, kao što nas i sam Hranuelli poziva da zajedno s njim putujemo njegovim kiparskim iskustvom. Poziva nas da osjetimo težinu i dodir obrađenog hladnog kamena, držimo ga u raširenim dlanovima, dodirujemo sjajne i napete zatvorene površine koje osjetljivim jagodicama prstiju pružaju zadovoljstvo i uživanje pri dodirima kamene površine, uranjanje u dubinu intuitivnog i emocionalnog svijeta spoznaje.

    Prije svega, studije su to nagih ženskih tijela, male kamene plastike u kojima Petar Hranuelli u kamenu oblikuje figuru, zaustavlja pokret i iskorak u prostor. Stilizirani ženski akt kao vječna kiparska tema i inspiracija Hranuelliju je istovremeno izazov i izgovor. Izazov oblikovanja jasnih, zatvorenih kiparskih oblika u kojima se smjenjuju fina stilizacija apstrahirajućih formi svedenih na razinu arhetipa, prastari antropomorfni simboli i suvremena duhovitost namjeno zaustavljenog netipičnog i nespretnog pokreta u trenutku u kojem igra oblicima i volumenima zaigranog umjetnika čine sretnim i zabavljaju ga. Zaobljene i senzualne, pune i debele, oble i putene, bujnih bokova i velikih grudi, prignute i propete, zaustavljene u koraku, pokretu ili plesu, sa krilima umjesto glave i lica, vesele i vedre, pune snage i života, Hranuellijeve su namiguše njegovi mali anđeli s dlana koji poput riječnih oblutaka nose svoje zapise pisane u kamenu, ispunjene poštovanjem umjetnika prema materijalu. Proces klesanja, brušenja i poliranja svojih malih bokatih golih teta Petar Hranuelli pretvorio je u igru umjetnika koja je istovremeno i ritual, pradavni sveti čin u kojem iz kamena oslobađa mistična mala bića koja su u njemu bila zarobljena sve do susreta s rukom kipara. U tom trenutku Hranuelli se igra stvoritelja, no istovremeno ostaje bogobojazno biće puno strahopoštovanja prema energiji zemlje zatočenoj u srcu kamena.

    Istovremeno, Hranuellijeve male kiparske forme izgovor su za krajnje osobne, intimne razgovore između umjetnika i materijala, jer kamen Petru Hranuelliju nije samo slučajno odabrana materija u kojoj ostvaruje vlastitu ideju. Hranuelli oblikuje u bračkom kamenu, najfinijem crnom granitu i bijelom bračkom mramoru, u plemenitom mramoru iz Carrare traži nježno sive niti vodilje i žile u kojima pronalazi otkucaje bila, kojeg isto tako pronalazi u slučajno nađenom kamenju sa velebitskih gora i ličkih gudura, gustom velebitskom vapnencu smeđesive boje prošaranom bjeličastim i crvenkastim žilicama ili ličkom kamenu sivcu, ali i u litotamnijskom vapnencu litavcu iz kamenoloma Bizek sa obližnje Medvednice. Kiparski majstor Petar Hranuelli u kamenu traži dušu, osluškuje duh i dušu kamena te vodi nijeme i duge razgovore u kojima kamen progovara praiskonskim jezikom Majke Zemlje, najstarijim jezikom stvaranja i oblikovanja, jezikom kojim su u pradavna vremena govorili stari bogovi i demijurzi. Hranuelli je nadasve uspješno oslobodio oblik zarobljen i utopljen u kamen, pri čemu parafraziranje Aristotela nije bogohulno pretjerivanje, zato što je Hranuelli doista, uzastopnim udarcima u površinu kamena, čas snažnim i jakim, a potom opreznim, mekim i laganim, oslobodio svoje male krilate bucke odstranivši suvišnu vanjsku kamenu oblogu. Klesanjem kamena, odlamanjem i oduzimanjem ostvario je volumen i prostor koji su u svom prožimanju i sažimanju na površinu izvukli davno zarobljene oblike, što samom procesu stvaranja daje vid obrednog plesa s kamenom, igru oslobađanja oblika, pokreta i priča zatočenih u samo srce kamena. Figurice Petra Hranuellija mogu se osjetiti, odvagati, odmjeriti i pročitati dodirom ruke, a svakim pomakom motrišta mijenjaju nebrojeno mnogo kompozicija i pokreta. Ovisno o kutu gledanja figurice osvajaju nevelik prostor oko sebe i igraju vilinsku igru zavođenja.

    Kiparska duša Petra Hranuellija je stara. Drevna i puna mudrosti i poštovanja prema materijalu i materiji. Umijeću i znanju. Obliku i ideji preuzetoj iz nasljeđa predaka što su na samom početku stvaranja antropomorfnih oblika zaustavljali vrijeme i pokret. Strpljivošću prvih srednjeeuropskih hominida i paleolitskih umjetnika Hranuelli u šamanskom ritualu lomljenja, brušenja i poliranja kamene površine oslobađa figurice svjetlosti pune snage i života što prkose novim tehnologijama i brzim rješenjima. U nesvjesnom mehanizmu preživljavanja Hranuelli poseže za kamenom, živom materijom koja progovara, sluša i poput Duha svetog govori svim jezicima svijeta, najstarijim jezikom Majke Zemlje, titrajima i zračenjima atoma i subatoma što umjetnika čine prvim do demijurga, izvlače na površinu i spašavaju ga od utapanja u osrednjosti, dosjetkama, umjetnosti trenutka i destrukcije, čineći ga tako umjetnikom svijetle strane stvaranja dobre (i vječne) umjetnosti.

    Petar Hranuelli još uvijek traga za kamenom mudrosti, oslobađa tragove života zarobljene u kamenu, njegov duh i dušu, individualnost i besmrtnost, naglašava važnost misterija stvaranja, oblikovanja i nastajanja, vezu između zemlje i neba, materije i duha, što u sinergiji stvaranja kamenu udišu misterij života.

    Draženka Jalšić Ernečić, Koprivnica, 03.05.2014.


    Venere!

    Da li nam sam naziv skulpture govori o prirodi radova koje ćemo vidjeti?
    Da li nam time umjetnik određuje viđeno ili nam samo daje određene asocijacije? Zašto Venera, zašto ne ljubavnica ili naprosto žena?

    Sama skulpturanastaje oblikovanjem volumena. Volumen skulpture doživljavamo ne samo vizualno već i taktilno. Njegovim oblikovanjem umjetnik oblikuje i prostor. Glavni i jedini materijal sa kojim Petar Hranuelli stvara svoje skulpture je kamen, materijal koji ga neraskidivo veže sa porijeklom. Kao kipar i umjetnik formirao se na otoku Braču, mjestu bogate kamenoklesarske tradicije i time za njega odnos prema kamenu ima posebno značenje i čini osobnu prapovijest kao smisao postojanja.

    Tematski se okreće vječnom motivu žene/Venere. Podrijetlo je teme u tradiciji, ali način njegove realizacije čini izraz suvremenog. Njegove na prvi pogled statične kompozicije pažljivim promatranjem i uživljavanjem otkrivaju struju života i energiju koje traju i ponavljaju se. Same figure svojim izrazom tijela pokazuju svoja raspoloženja, jer govor tijela je ovdje primaran. Glave kao neodvojivi vid jedne ljudske, iako u ovom slučaju stilizirane forme, ovdje ne postoje, umjetniku nisu primarne. Skulpture su u potpunosti apersonalne, no samim time nisu nam daleke. Svojom mekoćom boje kao da nas „zovu“ da im se približimo, dotaknemo i saznamo što nam nude.

    Zaokuplja nas i sama površina kamena sa kojom se umjetnik poigrava i istovremeno iskorištava njegova strukturalna svojstva kako bi negirao tvrdoću. Ne postoje pravila, samo umjetnik i djetlo. Odnos kipara prema kamenu zapravo je posebno poglavlje, on mu nije samo odabrani materijal nego ponajprije sinonim za spoznaju kiparstva. Njegove skulpture su istkane kako od tvarnih tako i od materijalno neopipljivih elemenata praznina i sjena, koje im daju naročitu izražajnost, dinamiku i metaforičnost. Umjetnik nije išao u megalomaniju, on ostaje u svom mjerilu, u kojem se u krajnjoj liniji i osjeća najugodnije. Ono što je svojstveno Hranuellijevim radovima je čistoća i jasnost. On ne teži filozofijama i metafizičkom doživljaju svojih skulptura. On traži i teži onom primarnom i možda najprihvatljivijem doživljaju jednostavnosti. Ponekad je upravo to najteže postići. U tome se nalazi puna ljepota njegovih radova. Petar Hranuelli kao mladi umjetnik svoja nam razmišljanja uspijeva prenijeti na topao i profinjen način čime dokazuje da je uspio dočarati samu svoju prirodu.

    Nikolina Mahović
    GALERIJA PRICA, Samobor, 2008.


    Kameni anđeli Petra Hranuellija

    U vremenima kada anđele šaljemo nevidljivim strunama globalne mreže u nadi da će ih naši prijatelji i poznanici proslijediti drugima, ne zato što vjerujemo u anđele, nego zato što je lijepo misliti na anđele u ovom našem ludom svijetu, mali kameni anđeli Petra Hranuellija podsjećaju nas na neraskidivu povezanost i postojanost vjerovanja i umjetnosti. Anđeologija je posebna tema o kojoj se pripovijeda, piše i raspravlja. Neki je drže znanstvenom disciplinom filozofije i teologije koja pripada domeni duhovnog svijeta i izučava postojanje anđela u različitim religijama i vjerovanjima. Ona nagovještava i zadire u onostranost duhovnog svijeta u kojem tek rijetki pojedinci između mitova i stvarnosti nastoje i uspijevaju spoznati mogućnost njihovog postojanja. U postojanje anđela vjerujemo ili ne vjerujemo. Anđele molimo za prisutnost i pomoć, upućujemo im molitve i zazive, smatramo ih nevidljivim pomagačima i zaštitnicima, vjesnicima i poslanicima, duhovnim bićima bez tijela čija je snaga satkana od slobodne volje. Anđeli, arhanđeli, serafini i kerubini, anđeli čuvari, pali anđeli ili izgubljeni anđeli ne pripadaju prostoru i vremenu u kojem živimo. Anđeli ili meleki po nekima su nebeski glasnici i poslanici stvoreni od svjetla ili puka spoznaja čiste duhovnosti. Svi vidimo anđele samo na sebi svojstven način. Oni su odraz našeg unutrašnjeg bića i unutrašnjih stanja, našeg duha i naših snova. Neki ljudi vjeruju kako anđeli čuvaju anđele, upravo onoliko koliko oni u njih vjeruju. Petar Hranuelli svoje anđele oblikuje u kamenu, kleše ih i polira, oslobađa ih i pušta na slobodu iz tvrde jezgre kamena. On svoje izgubljene anđele pronalazi zatočene u kamenu.

    Hranuellijevi anđelisu puteni i zaobljeni, naglašenih ženskih oblina, u svojoj nespretnosti hvataju ravnotežu, traže i vrlo često pronalaze tajnu zlatnog reza, savršeni matematički omjer broja Pi koji je upisan u svakome od nas. Zaustavljeni između dva pokreta odražavaju zdvojnost, nemir i energiju koju u sebi posjeduje i sam kipar. Takvi su zato jer ih on tako osjeća, vidi i priziva u svojim mislima, emocijama i djelima. Oslobađajući ih iz kamena ne pokušava shvatiti razloge i načine, uzroke i posljedice, naprosto to čini svojim kiparskim alatom otvarajući im svojim umijećem i znanjem novu dimenziju fizičkog postojanja. Petar Hranuelli u kamenu traži zatočene anđeoske duše, vraća im život i intuicijom umjetnika slijedi ideju stvaranja iz vremena u kojem se u ništavilu oblikovala praznina i stvarao kamen. Svjesno ili nesvjesno Hranuelli oslobađa prvobitni duh i oblikuje život, ocrtava, kleše i polira čudesne oblike i plohe koje u svojoj napetoj, zakrivljenoj, mekoj i zaobljenoj jednostavnosti postaju mali kameni anđeli prizvani u svijet u kojem živimo. Jedinstvo stvaranja leži upravo u jednostavnosti misli i djela koju je Hranuelli našao u kamenu, u oslobađanju stvarnosti bez smislenih i glasno izgovorenih pitanja i odgovora. Petar Hranuelli pogledom na kamen može vidjeti anđela zarobljenog u tvrdoj jezgri stijene. Dodirom neobrađene površine Hranuelli uspješno očitava poruke davno zapisane u strukturi kamene materije.

    Ako pažljivo promatramo male kamena anđele Petra Hranuellija otvaraju nam se različita polja gledanja, a ako nam kipar na trenutak dopusti, možemo gledati njegovim očima. Samo jedan jedini pogled na male krilate figurice zaustavljene u kretanju, propete, nagnute i razapete između dvije čiste misli, može otvoriti i ispuniti naše vidno polje i naše srce. I tek u tom trenutku možemo osjetiti bliskost sa okamenjenim malim bićima koja svoj život žive u nekim drugim svjetovima kojih uglavnom nismo svjesni. Promatrajući zaigrane kamene anđele, dodirujući prstima i dlanom hladnu i uglačanu površinu, postajemo svjesni njihove razine svijesti, uspijevamo razgovarati, usvajati i razumijevati njihovu okamenjenu realnost. Hranuellijeve anđeoske figuricesu bijele, crvene, sive i crne, baš poput kamenih ulomaka što ih nalazi u prirodi i otima iz zaborava Lemurije s onu stranu linearnog vremena. Pritom je njegova interakcija s anđelima svaki put drugačija, uzbudljiva i nova. Mijenja se od trenutka do trenutka, od ulomka do ulomka kamena u kojima Hranuelli nalazi svoje anđele. U bijelom mramoru ili bračkom kamenu zemaljske bjeline što ga brački kamenoklesari beru poput dragocjenih plodova Zemlje Petar Hranuelli nalazi male bijele anđele, crvene nalazi u tamno crvenom karničkom boksitu Velebita, dok su tamni anđeli oslobođeni iz kamenih ulomaka crnog mramora ili tamnosive ličke breče.

    Petar Hranuelli u zaobljenim organskim površinama i strukturama svojih kamenih anđela traga za savršenstvom, pronalazi i oslobađa savršeni matematički omjer Pi. Pitanje proporcija, tek povremenih namjernih ili nenamjernih odstupanja u dužini i širini anđeoskih krila, zaobljenim bokovima, mekim pregibima i iznenadnim krivuljama, u svakom pojedinom anđeoskom pokretu nesvjesno teži savršenom omjeru i ravnoteži. Pritom, baš kao što savršeni matematički omjer Pi postoji u ljudskom tijelu, svakom živom biću i svim znanim organskim strukturama iz prirode, Hranuellijevi anđeli svojom jasnoćom klesanog kamena prizivaju u naše sjećanje davno usvojene oblike što su lomljenjem, klesanjem, brušenjem i poliranjem oslobođeni iz žive stijene. Petar Hranuelli oslobađa svoje male kamene anđele tragajući za savršenom anđeoskom dušom zatočenom u kamenu i pritom oslobađa sliku prvog pokreta. Tako pronalazi način u kojem je prepuštanje temeljna bit složenog čina stvaranja, što je u Hranuellijevom slučaju iskreno i skladno kiparstvo u kamenu.

    Draženka Jalšić Ernečić,

    Koprivnica, 07.02.2015.

    PETAR HRANUELLI

    petar hranuelli




    rođen u Supetru (27.12.1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 41 samostalnih i 82 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Nikola Albaneže, Nikolina Mahović, Stanko Špoljarić, Rašeljka Bilić, Romina Peritz, Davorin Vujičić, Draženka Jalšić Ernečić , Snježana Kauzlarić, Romana Tekić, Kristina Tamara Franić,... Djela mu se nalaze u javnim i privatnim zbirkama ( Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Španjolska, Kalifornija, Čile,... ) Član je HDLU-a Zagreb od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu i Rasoji.












    SAMOSTALNO IZLAGAO U :

    Dubrovnik, Karlovac, Lopud, Lovinac, Oroslavje, Palmižana, Postira, Pula, Rijeka, Split, Supetar, Samobor, Skradin, Zagreb, Zaprešić .

    SKUPNO IZLAGAO U :

    Antalya ( Turska ), Bale, Banjole, Brežice (Slovenija), Dubrovnik, Gospić, Kaštel Lukšić, Karlovac, Hvar, Osijek, Omišalj, Postira, Požega, Rijeka, Rovinj, Slavonski Brod, Split, Sv.Martin pod Okićem, Sarajevo, Sisak, Samobor, Szmbathely ( Mađarska), Ston, Trogir, Vinkovci, Velika Gorica, Zadar, Zagreb, Zaprešić.

    JAVNI RADOVI :

    Gospić - Park ( Venera, 2008.), Lovinac – Sekulići ( spomen obilježje 2009 )., Sirnitz- Schloß Albeck, Austrija (Park skulptura, Venera 2015.)

    LIKOVNE KOLONIJE :

    Antalya ( Turska ), Alilovci, Karlovac, Knin, Gospić, Lovinac, Novska, Omišalj, Rab, Split, Ston, Sv.Martin pod Okićem, Sirnitz- Schloß Albeck (Austrija), Zaprešić, Zagreb.

    NAGRADE - POHVALE :

    Mali Lošinj (1992), Pučišća (1994), Zagreb (2007), Antalya ( Turska 2010.)

    • petar-hranuelli-venera-2016-mramor-30x11x10cm-6
    • petar-hranuelli-venera-2016-mramor-12x23x9cm-2
    • petar-hranuelli-sv
    • petar-hranuelli-venera-ljubavi-2016
    • petar-hranuelli-ponos
    • petar-hranuelli-sa-plaze-2016-kamen-86x21x19cm
    • petar-hranuelli-pijanac-2014-licki-kamen-v
    • petar-hranuelli-komadic-like
    • petar-hranuelli-licanin-2016-mramor-31x13x10cm
    • petar-hranuelli-bik2016-licki-kamen-10x17x7cm
    • petar-hranuelli-dugonoga
    • petar-hranuelli-bik-2013-licki-kamen-22x38x18cm
    • petar-hranuelli-bik-2016-boksit-9x14x6cm
    • petar-hranuelli-austrija
    • petar-hranuelli-andjeo2016-bizek-36x19x18cm
    • petar-hranuelli-241
    • petar-hranuelli-243
    • petar-hranuelli-240
    • petar-hranuelli-230
    • petar-hranuelli-239
    • petar-hranuelli-236
    • petar-hranuelli-228
    • petar-hranuelli-227
    • petar-hranuelli-225
    • petar-hranuelli-207
    • petar-hranuelli-223
    • petar-hranuelli-210
    • petar-hranuelli-199
    • petar-hranuelli-166
    • pear-hranuelli-likota
    • pear-hranuelli-umorna
    • hranuelli-petar-45
  • PETAR HRANUELLI – Ljepota kamena iz Like

    PETAR HRANUELLI – Ljepota kamena iz Like

    vrijeme: 27.10.-27.11.2017. u 19:00 sati

    mjesto: Muzej Like Gospić, Ulica dr.Franje Tuđmana 3

    Muzej Like Gospić ima čast pozvati Vas i Vaše prijatelje na svečano otvorenje izložbe 52. LIČKI LIKOVNI ANALE kipara PETRA HRANUELLIJA “Ljepota kamena iz Like” u petak, 27. listopada 2017. u 19.00 sati galerija Muzeja Like Gospić ( Ulic dr. Franje Tuđmana 3, Gospić). Izložba je otvorena do 27. studenog 2017.

    PETAR HRANUELLI – Ljepota kamena iz Like

    Prostori našeg Muzeja Like Gospić obogaćeni su, eto, još jednim kulturno – umjetničkim sadržajem. U Galeriji toga kulturno – povijesnog spomenika postavljena je 52. izložba Ličkog likovnog anala. Naime, ovogodišnji Likanale posvećen je stvaralaštvu umjetnika koji ima čvrstu, „kamenu“ poveznicu s Likom – bračkom Zagrepčaninu koji stvara i u Rasoji, u Lovincu – Petru Hranuelliju. Jer, Petar Hranuelli je prvi hrvatski kipar u povijesti Like koji je dobrano ovladao ličkim kamenom, poznavajući njegovu ćud, pronalazeći ga u prirodi od Mazina do Lovinca, i potpunoma progovorio oblicima čistog kiparskog jezika.

    Naglašavamo „da je ovo izložba prvi put u povijesti koju posvećujemo ličkom kamenu koji nije samo za nasip, gradnju kuća, već se i od njega mogu raditi i umjetnička djela“, kako je to izjavio i zapisao sam autor.

    Treba odmah reći da stvaralački opus Petra Hranuellija, nastajao u razdoblju od dvadeset i pet godina pokazuje raznolikost kreativnog sadržaja i izražajnih formi. Opredijelivši se od samog početka za jedan samo njemu svojstven koncept, on ga je postepeno gradio u autentičan stil, vođen prema unutarnjim diktatima oblikovnog jezika. Iako je i po vremenu stvaralačkog sazrijevanja, čak i generacijski, pripadnik danas najaktualnijim kreativnim transformacijama, Hranuelli je tek blago zahvatio takav duh vremena, mnogo se više koncentrirajući na zahtjeve nešto tradicionalnijeg, odnosno, postojanijeg kiparskog prosuđivanja. Drugim riječima, osluškujući potrebe suvremenog, nikada nije zaboravljao tradicionalno. Zato i te njegove Venere, namijenjene današnjici podsjećaju i nadovezuju se na početke te prastare umjetnosti, na prve prapovijesne kamene minijature tzv. orinjaške Venere. Zapravo, te najljepše primjere figurica žene (Venera iz Hohle Felsa, Venera iz Lespuguea, Venera iz Willendorfa) mogli bismo nazvati zajedničkim zametkom, preciznije: pramajkama – začetnicama roda Petrovih Venera.

    U nečem nema dileme, po koncepciji kipar Hranuelli pripada suvremenom shvaćanju figurativnosti, on je bio i ostao „figurativac“. Njegove skulpture su prepoznatljive male nage ženske figure koje čine svojevrstan likovni dnevnik. To su stilizirani zapisi nastali ispod kiparove ruke u jednom dahu, oblikujući ih gotovo lakoćom igre.

    Skulpture Petra Hranuellija su uvjetno i po pravilu nevelikih – malih dimenzija, prilagođene za držanje u ruci, zaobljenih ivica i zategnutih površina volumena. Usprkos malog formata, njegove skulpture u sebi nose naboj unutarnje mase pa tako nose obilježja monumentalne forme. Znači, Petar kao autor koji svojom izrazitom voluminoznošću (i najmanje figure djeluju masivno i monumentalno) daje uzdržljivu narativnu crtu, svi likovi nešto rade (Venera pleše, kliže se, vozi motor, žuri, trči maraton,...) ili im se nešto događa (Venera je umorna, ponekad joj je vjetar u kosi ili je, pak, dobila krila pa je postala anđeo).

    Osnovna obilježja ovih skulptura sadržana su u odnosu intervencije umjetnika i prihvaćanju zadatosti materijala. To ukazuje na shvaćanje da materijal određuje gradivnost forme. Odnosno, svaka forma (djelo) se razotkriva kroz materiju, a potom materija, oduvijek kamen, utječe na oblik, na konačno djelo. Točnije: ponajprije se vrši izbor skulptorske tvari (kamen), slijedi proučavanje strukture iste tvari (glatki i šupljikavi kamen) te obrada (fina i rustična). Tvar se prosipa u jednostavne i nedorečene oblike. Dlijeto nastavlja, dubokim nagonom, tvar se kleše, brusi, polira i doživljava zatočenje u novom obliku. To su rješenja skulptorskih problema kojima Hranuelli ostvaruje svoj kiparski čin. Međutim, unatoč tomu što na Petrovim skulpturama neprikosnoveno dominira jedna težnja – doseći i izraziti ljepotu, osobito ličkog kamena, poneki prosijavaju crvenkaste tonove, težeći izrazu svoje vlastitosti, ne zanemaruje djelovanje svjetlosti koja skulpturu čini životnom i uvjerljivom.

    Pored skulpture baveći se i crtežom, sigurnim i snažnim, on u većini crteža ističe potrebu za redukcijom crtačkog prostora, tj. nestaje iluzija prostora. Likovi - oblici su plošni, plastičnost oblika se reducira na geometrizirane obrise jakih okvirnih linija; u pojedinim crtežima sjenčanje daje oblicima plastičnost. Riječ je naime o crtačkim studijama koje su uspješni predlošci majstorove male plastike. Ovom prilikom tek je djelomično prikazan stvaralački opus kao dio slobodnih skulptorskih razmišljanja Petra Hranuellija bilo u skulpturi, bilo u crtežu. Pa neka ova izložba bude poticaj za daljnje akcije.

    Vesna Bunčić ravnateljica MLG

    PETAR HRANUELLI

    PETAR HRANUELLI

    Rođen u Supetru (27.12.1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 44 samostalnih i 91 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.
    Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja.
    O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Nikola Albaneže, Nikolina Mahović, Stanko Špoljarić, Rašeljka Bilić, Romina Peritz, Davorin Vujičić, Draženka Jalšić Ernečić, Snježana Kauzlarić, Romana Tekić, Kristina Tamara Franić,...
    Djela mu se nalaze u javnim i privatnim zbirkama (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Španjolska, Kalifornija, Čile,...)
    Član je HDLU-a Zagreb od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu i Rasoji.

  • PETAR HRANUELLI Skulpture i crteži

    PETAR HRANUELLI Skulpture i crteži

    vrijeme: 8.12–17.12.2016.

    mjesto: GALERIJA Art for All Kralja Petra 4, Beograd

    PETAR HRANUELLI Skulpture i crteži

    PETAR HRANUELLI, rođen u Supetru (27.12.1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 42 samostalnih i 84 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Nikola Albaneže, Nikolina Mahović, Stanko Špoljarić, Rašeljka Bilić, Romina Peritz, Davorin Vujičić, Draženka Jalšić Ernečić , Snježana Kauzlarić, Romana Tekić, Kristina Tamara Franić,... Djela mu se nalaze u javnim i privatnim zbirkama ( Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Španjolska, Kalifornija, Čile,... ) Član je HDLU-a Zagreb od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu i Rasoji.

    Doista, koliko aktova toliko raznovrsnih položaja. Bez ikakve shematičnosti i bez krute egzaktnosti, a samo s osjetilnom gipkošću skromnih plastika u kojima je pomirena suprotstavljenost elementarnog materijala i osmišljenost oblikovanja, Petar stvara tijela osobitih mjera i proporcija. Simetrija je tu izlišna, ali unatoč slobodnom rasporedu masa ili ponekoj snažnijoj torziji, ova torza ipak ne prkose prirodi. Njihova lakoća volumena rezultat je naročita spoja organskih i ujedno apstraktnih formi. U formalnom pogledu te ženske korpuse možemo shvatiti kao sjecišta tokova, kao njihovo nabreklo čvorište, odnosno kao ishodišnu točku daljnjeg razvijanja tih silnica. Hranuellijeve Venere, te skulpture dlana( poneka i momačke podlaktice ili djevojačkog krila ) , vesele i pune snage, vedre poput jutarnjeg svjetla, životne su i bremenite - pružaju nam se privlačeći namjernika, otvaruju svoju intimu u snažnom plodonosnom ritmu. Ne preostaje nam nego popratiti, likovno pročitati, tu potpunu integraciju njihovih tijela u prostoru osvojenom rastom, stasom i dinamičkim okretom. (Nikola Albaneže)

    GALERIJA Art for All

    U crtežu Petar locira raspored budućih masa. Kratke, oštre strukturne crte nastale gotovo udarcem olovke po papiru režući ga, grade sjenu tamo gdje dlijetom se otkida kamen i ljudska ruka pušta prodiranje prostora. Grafičkom modelacijom u velikom kontrastu svjetla i sjene jer tamo gdje je svjetlo na papiru, gdje papir postoji sam sa sobom, a u skulpturi to je nedirnuti kamen, nameće se lik putene žene nadahnute pretpovijesnom Venerom. Zanimljivo je pratiti kroz crteže gradaciju intenziteta poteza-udarca olovke u pritisku na površinu papira i u njihovoj gustoći. Negdje su toliko tamni i snažni da probijaju obrisnu crtu. Bilo snažnim urezima grafita u papir, bilo frenetičnim, uzastopnim, jakim udarcima u kamen u vremenskom protjecanju, Petar Hranuelli kroz simbol forme, progovara o STVARANJU I POSTOJANJU, te silnoj ljudskoj želji za njegovim razumijevanjem od pretpovijesti do danas. (Snježana Kauzlarić )

    • petar-hranuelli-venera-2016-mramor-v-1
    • petar-hranuelli-zaljubljeni-2
    • petar-hranuelli-bik-2016-boksit-16x24x14cm
    • petar-hranuelli-venera2015-3
    • petar-hranuelli-gimnasticarka-1
    • petar-hranuelli-bik-venera-2015
    • petar-hranuelli-boticelijeva-venera-1
    • petar-hranuelli-bik-2016-licki-kamen-12x20x8cm
    • petar-hranuelli-be-a-lady-2016-mramor-v
    • petar-hranuelli-andjeo2016-bizek-36x19x18cm-1
    • petar-hranuelli-andjeo-2016-mramor-18x18x8cm
    • petar-hranuelli-andjeo-7
    • petar-hranuelli-bik-2016-boksit-13x25x10cm
    • petar-hranuelli-251
    • petar-hranuelli-166
  • Priznanja članovima HDLU Zagreb za 2016. godinu

    Priznanja članovima HDLU Zagreb za 2016. godinu

    Od ove godine u HDLU Zagreb donijeli smo odluku da ćemo dodjeljivati Godišnja priznanja HDLU Zagreb onim članovima udruge, koji su svojim umjetničkim djelovanjem doprinosili razvoju udruge, ali i hrvatske likovne, vizualne i medijske kulture u cjelini. Tako će za 2016. godinu Priznanje HDLU Zagreb dobiti Petar Hranuelli, Alfred Freddy Krupa, Boris Pecigoš i Sonja Švec Španjol. Priznanja će umjetnicima biti uručena na redovnoj Godišnjoj skupštini HDLU Zagreb 2017.

    Priznanja članovima HDLU Zagreb za 2016. godinu

    Obrazloženje

    Petar Hranuelli razvojem svojih stranica Remek-djela.com doprinosio je razvoju hrvatske likovne, vizualne i medijske kulture i edukaciji kulturne publike, predstavljajući veliki broj hrvatskih likovnih umjetnika, te je tijekom 2016. aktivno sudjelovao na brojnim izložbama i likovnim kolonijama, organizirao nekoliko zapaženih izložbi hrvatskih likovnih umjetnika i 3. kiparsku koloniju Velebit-Lovinac.

    Sonji Švec Španjol priznanje HDLU Zagreb će se dodjeliti, jer je u čitavoj 2016. godini razvijala portal PerceiveArt.com, te je na njemu pisala kvalitetne likovne recenzije o izložbama pretežno mladih hrvatskih umjetnika, a koje je organizirala u različitim galerijama u Zagrebu i šire, te je također kao stalna suradnica sudjelovala i u razvoju portala ”Zagrebački likovni umjetnici”.

    Alfred Freddy Krupa priznanje HDLU Zagreb će dobiti jer je u 2016. godini bio vrlo aktivan na međunarodnoj likovnoj sceni, sudjelovao je na nekoliko zapaženih likovnih izložbi u Sarajevu, Budimpešti, Tirani i Parizu, dobio je ove godine više međunarodnih priznanja za svoj umjetnički rad, a čime je doprinosio i promociji hrvatske kulture u svijetu.

    Borisu Pecigošu priznanje će se dodjeliti za njegov opsežan projekt Land Art staze Stražica – Sapaćica na Učki, a koji predstavlja originalan spoj ekološko-umjetničkih instalacija u prirodi i kulturnog turizma, značajnog i potrebnog u Hrvatskoj.

    Čestitamo svim umjetnicima, našim članovima i želimo im puno sreće u daljnjem radu !

    Izvor: hdlu-zagreb

  • Zagrebački likovni salon 2016 u Europskom domu Zagreb

    Zagrebački likovni salon 2016 u Europskom domu Zagreb



    U utorak, 18. 10. 2016. u 19 sati, u Europskom domu Zagreb ( Jurišićeva 1/1, Zagreb ), otvara se ” Zagrebački likovni salon 2016 ”, u organizaciji HDLU Zagreb. Izložbu će otvoriti Renata Bačić ispred Europskog doma Zagreb, te Krešimira Gojanović i Robert Štimec ispred HDLU Zagreb. Izložba će se moći pogledati do 18. 11. 2016.

    Zagrebački likovni salon 2016 u Europskom domu Zagreb

    Zagrebački likovni salon 2016 u organizaciji HDLU Zagreb predstavlja likovna ostvarenja umjetnika i članova HDLU Zagreb u tradicionalnim likovnim tehnikama slike, crteža i umjetničke grafike, u individualnom autorskom izrazu svakog pojedinog umjetnika, koji se predstavio sa jednim djelom po vlastitom izboru, doprinoseći na taj način raznolikosti i slobodi osobnih likovnih rukopisa.

    Izlagači: Petar Hranuelli, Višnja Peter, Stjepan Perković, Krešimira Gojanović, Andro Banovac, Andreja Dujnić, Jela Šare, Hrid Matić, Kristina Kinkela, Nada Martinjak, Luka Koščak, Vlasta Pastuović Aleksić, Zlatko Lula Isaković, Goran Žigolić, Jelena Martinović, Miljenko Beler, Anđelko Brkić, Boris Pecigoš, Mladen Žunjić, Jasna Dapas, Ivana Kolić, Damjan Kovač, Rada Marković, Snježana Mekić Delić, Stjepan Šimić Pepi, Dražen Pavlović i Marija Kruljac.

    Izvor: https://likumzg.wordpress.com

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.