povjesničari umjetnosti

  • ​Hommage Miljenku Stančiću

    ​Hommage Miljenku Stančiću povodom 90. godišnjice rođenja i 40. godišnjice smrti

    Umjetnički paviljon u Zagrebu i Gradski muzej Varaždin organizatori su izložbe Hommage à Miljenko Stančić, priređene u povodu 90. godišnjice njegova rođenja i 40. godišnjice smrti.

    Izložba je monografska, a obuhvaća osamdesetak slika, posuđenih iz ustanova i privatnih zbirki u Varaždinu i Zagrebu, koje prate Stančićeve slikarske faze i otkrivaju interese i domete njegova likovnog opusa.

    ​Hommage Miljenku Stančiću

    Miljenko Stančić (Varaždin, 1926. – Zagreb, 1977.) prve poduke iz slikarstva dobio je tijekom školovanja na varaždinskoj gimnaziji od Ladislava Kralja Međimurca, akademskog grafičara i slikara, što je bio temelj za njegovo daljnje školovanje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je diplomirao 1949. godine.

    Uz slikarstvo, bavio se ilustracijom za novine, knjige i časopise te scenografijom.

    O njegovu slikarstvu pisali su vrsni književnici, među kojima i Miroslav Krleža, kao i mnogi povjesničari umjetnosti, primjerice, Ljubo Babić, Oto Bihalji-Merin, Josip Depolo, Grgo Gamulin, Vladimir Maleković, Tonko Maroević, Jerolim Miše, Radoslav Putar, Miodrag Protić, Saša Vereš, Antun Vrdoljak i Igor Zidić te iz inozemstva Stephane Rey i Patrick Waldberg.

    Likovni kritičari Stančićev rad povezuju uz magični realizam, metafizičko, fantastično ili fantazmagorično slikarstvo, što upućuje na posebnost njegove likovne poetike, prožete snažnim autobiografskim i psihološkim nabojem.

    U Gradskom muzeju Varaždin, u Zbirci Miljenka Stančića, čuva se stotinjak njegovih djela, kao i prikupljena dokumentacija s osvrtima o njegovu stvaralaštvu.

    S obzirom na to da ova građa još uvijek nema svoje mjesto u stalnome postavu, izložba Hommage à Miljenko Stančić, na kojoj će biti i izlošci iz zbirke varaždinskoga muzeja, prigoda je da se javnost, u povodu velikih obljetnica vezanih uz njegovo ime, podsjeti na toga nezaobilaznog autora hrvatske moderne umjetnosti.

    Također, ovom prilikom iz privatnih zbirki bit će izložena i neka djela koja se do sada nisu javno izlagala. Autorica izložbe je Mirjana Dučakijević, muzejska savjetnica u varaždinskome muzeju.

    Izložba se u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu otvara u subotu, 18. ožujka, u 13 sati, gdje će biti postavljena do 7. svibnja, a potom će u palači Sermage Gradskog muzeja Varaždin biti otvorena od 9. kolovoza do 29. listopada ove godine.

  • Stjepan Šandrk "Spektakl"

    Stjepan Šandrk "Spektakl"

    vrijeme: 24.6.2020. u 19 sati
    mjesto: Likovni Centar Grada Zagreba & Zbirka Jozo Kljaković, Rokov perivoj 4, Zagreb

    Pozivamo Vas na otvorenje izložbe Stjepana Šandrka "SPEKTAKL" u srijedu, 24.6.2020. u 19 sati u prostoru Centra za likovni odgoj Grada Zagreba i Zbirke Kljaković na Rokovom perivoju 4.

    otvorenje izložbe Stjepana Šandrka

     

    Prisjećam se kako povjesničari umjetnosti mistificiraju ljudsku potrebu za dokumentacijom vlastite prisutnosti. U pretpovijesnim otiscima ruku, u konceptualnim fotografskim ciklusima koji, tobože nepretenciozno, bilježe pogled autora, kao i u djelu onog šaljivdžije koji je prije pedesetak godina muzejima slao telegrame kojima potvrđuje da je živ, brojni će umnici naći nevjerojatnu egzistencijalnu dubinu. A stvar je, pokazuje se u posljednje vrijeme, prilično banalna. Ne treba biti senzibilni intelektualac da bi se htjelo ovjekovječiti svoju osobu u nekom vremenu i na nekom mjestu. Visokorezolucijske kamere koje danas svi imamo u mobitelima, kao i brojne društvene mreže, to potvrđuju.

    Ljudska potreba za afirmacijom sebe, svoga lika i svoga iskustva, doživjela je apoteozu zahvaljujući novim tehnologijama, te se pokazala sveprisutnom i temeljnom za našu vrstu. Nema potrebe za prevelikim intelektualiziranjem tog nagona. Stjepan Šandrk ga je uočio i izražava ga na vrlo upečatljiv način. Na njegovim slikama, kao i na ovdje izloženim akvarelima, prikazani su ljudi koji poziraju za fotografije, ili fotografiraju sami sebe mobitelima ispred umjetničkih slika. Na jednome od njih oduševljene se novinarke fotografiraju pored najpopularnijeg zagrebačkog psa, Rudija. Čini se kao da Šandrk ismijava sve teorije koje ističu bilo kakvu dubinu u suvremenoj umjetnosti. Na koncu, sve je to samopromocija i spektakl (a ovim je posljednjim pojmom i okrstio taj svoj ciklus).

    To je u jednu ruku cinizam. Relativizacija vrijednosti suvremene umjetnosti, kojoj se cijela jedna industrija trudi dati pedigre i značaj. Izjednačiti jednog Rothka s osobenjakom u kostimu strip-junaka (i još k tome u kostimu izrađenom u stilu neke kompjutorske igrice, koje li višestruke intermedijalnosti), ili ovjekovječiti par azijskih turista koji se fotografira kraj slike kritički priznatog nam suvremenika Nea Raucha, na neki je način kulturni eksces.
    Ali to je i subverzija ili, ako hoćete, prevrednovanje vrijednosti. Tko će biti danas (a pogotovo danas) taj koji će baciti prvi kamen kritike i razgraničiti visokokulturno od popularnog, duhovno od kiča? Kao što su i na Šandrkovim slikama i akvarelima (nastalima prema predlošcima fotomontaža) različiti prizori spojeni u jednu stvarnost, tako su i sve razine kulture, nekoć vrlo diferencirane, danas nivelirane u jedinstvu općeg relativizma ukusa. Konzervativac će reći da je to svetogrđe, progresivac će u tome vidjeti korake ljudske emancipacije. U svakom slučaju to je trenutačno stanje zapadne kulture. S njime se možemo gunđajući pomiriti, a o njemu možemo i ekstatično i visokoparno filozofirati. Šandrkovi radovi sugeriraju kako je najpametnije da u njemu naprosto uživamo. Jer, na koncu, što drugo s njim možemo?

    Iz predgovora Feđe Gavrilovića

    Izvor: Facebook 

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.