samostalne izložbe

  • Izložba Srećka Planinića 'Vertikalni sliv'

    Izložba slikara Srećka Planinića 'Vertikalni sliv"



    utorak 20. kolovoza 2019. u 21 sat
    Muzej općine Jelsa – Galerija Kravata

    Izložba će biti otvorena do 15. rujna 2019.

    Izložba Srećka Planinića 'Vertikalni sliv'

    Prividno ograničena beskonačnost okvirom slike, ali misao kontinuira izvan prostora slike. Bezvremenski tubusi prodiru kao komete u dijelove organskog, povijesno prepoznatljivih priča; tubusi kao spoj sa suvremenim ili čak svevremenim. Enigma prapočetka izazov je autoru koju razrješava poistovjećivanjem s protokom vremena. Ne postoji sukob na plohi koja nekiput poput kadrova stripa podastire priču suradnje lirskog s geometrijskim.
    Autor Srećko Planinić potiče senzaciju oka promatrača i iznalazi u nutrini organskog čistoću geometrijskog suprotstavljajući ih u suradnji skoro pa taktilnog na dvodimenzionalnoj plohi kadra.
    Kustosica: Jasenka Splivalo

    O autoru:

    1939. rođen u Mostaru
    1959. studij slikarstva na ALU Zagreb; diplomirao u klasi prof. Marina Tartaglie
    1965. do 1968. Poslijediplomski studij u Majstorskoj radionici prof. Krste Hegedušića
    Nova stremljenja rezultirala su stvaranjem misli o lirsko-geometrijskoj apstrakciji. Planinić istraživački pristupa tada aktualnom razvoju apstrakcije povezujući lirsko s geometrijskim.
    1971. predsjednik je Udruženja likovnih umjetnika, koje za njegova mandata dobiva naziv Hrvatsko društvo likovnih umjetnika.
    S grupom kolega inicira i angažiran je oko stvaranja Galerije Karas, te je dugogodišnji voditelj Galerije Porezne uprave u kojoj sustavno prate aktualnu likovnu scenu.
    Izlagao na brojnim grupnim i samostalnim izložbama. Dobitnik je niza nagrada i priznanja.
    Živi i radi u Zagrebu, a ljeti u Jelsi, na Hvaru

    Izvor: https://www.facebook.com/events/491413251672069/

  • Izložba Tvrtka Burića ‘’Line memories''

    Izložba Tvrtka Burića  ‘’Line memories''

     

    vrijeme: 20. srpnja u 21:00 sati
    mjesto: u Dioklecijanovim podrumima (zapadno krilo), Split



    Izložba Tvrtka Burića  ‘’Line memories''

    LINE MEMORIES


    U svijetu nikad veće kompetitivnosti sve je učestalija nemogućnost održavanja ravnoteže između duhovnog i materijalnog, te privatnog i profesionalnog zbog čega dolazi do radikalne stagnacije kvalitete života pojedinca. Takvo okruženje postaje glavno inspirativno područje u radu Tvrtka Burića i ključni poticaj za bijeg u svijet vizualnog i doživljajnog u kojem autor pronalazi mogućnost rješenja za novonametnute vrijednosti kroz uspostavljanje ravnoteže između punog i praznog, mirnog i dramatičnog, prirodnog i umjetnog. Tvrtko Burić iskustvo doživljaja svijeta u kojem živi transformira u umjetničke instalacije disperzivnog karaktera. Spontanim i intuitivnim oblikovanjem jedinstvenih formi autor utjelovljuje snagu i energiju doživljenog.

    Povijesnost Dioklecijanovih podruma postavila je jedinstven izazov u Burićevom radu. Oblikovanje nove umjetničke instalacije zahtijevalo je uspostavljanje dijaloga s kompleksnim i slojevitim prostorom podruma. Kako je izgradnja podrumskih dvorana uvjetovana geološkom podlogom lokaliteta, Tvrtko Burić je morao slijediti prirodne zadatosti i specifičnosti prostora prilikom osmišljavanja i realizacije jedinstvenog site-specific rada. Dok je manji dio sastavnih dijelova instalacije pripremljen unaprijed, veći dio rada nastao je na licu mjesta pri čemu je prostorni raspored elemenata novonastale konstrukcije realiziran unutar konteksta vizualnog sadržaja kojeg poimamo kao totalitet povijesnog nasljeđa.

    Tvrtko Burić osmislio je linearni crtež koji je materijalizirao u prostoru gradeći rasplinutu strukturu naizmjeničnih organskih formi i grafičkih akcenata. Linija, kao ključna nit poveznica svih dijelova instalacije, definira dinamiku cjelokupnog prostora. Ona objedinjuje, razjedinjuje i rasplinjuje vodeći pogled promatrača od razvedenih formi, preko stanovitih pauza u prostoru, pa sve do krajnje minimalističkih akcenata. Instalacija izdaleka poprima dojam trodimenzionalnog skiciranja po zraku, no njezina prostorna slojevitost poziva promatrača da zakorači u njezinu unutrašnjost kako bi pobliže promotrio bogatstvo detalja konstrukcije, te stekao sveobuhvatni dojam prostornog crteža. Kretanjem kroz prostor promatrač postaje sastavni dio instalacije spoznajući pritom beskonačan broj točki gledišta koje se mijenjaju svakim daljnjim korakom. Sagledavanjem djela iz više mogućih perspektiva promatrač gradi cjelovitu interpretaciju umjetničkog djela koja otvara različite mogućnosti evaluacije. Upravo se promatračevom aktivacijom postiže konačno ostvarenje instalacije te ona poprima svoj puni smisao.

    4 fotomontaa kakvu e instalaciju napraviti u Podrumima

    Uz osnovni dijalog ostvaren između prostora, umjetničkog djela i publike, instalacija sadrži nekoliko ključnih slojeva značenja koje je moguće iščitati analizom pojedinih detalja. Ako pažnju obratimo na upotrijebljene materijale uvidjet ćemo kako je riječ o direktnom srazu prirodnih i umjetnih elemenata – sasušenih grana stabala povezanih s komadima plastike i metala u jedinstvene razvedene forme. Kombinacija prirodnog i umjetnog izravna je referenca na suvremeni izričaj realiziran u povijesnom prostoru. S druge strane, Burić spajanjem nespojivog ukazuje na dominaciju čovjeka nad prirodom koja je neminovna za naš opstanak, a koju sustavno uništavamo gomilajući nerazgradivi otpad. Pronalaskom ravnoteže između organskog i neorganskog možemo ostvariti i ravnotežu između čovjeka i prirode, industrije i prirode, tehnologije i prirode.

    Daljnjom analizom detalja dolazimo do idućeg višeznačenjskog umjetničkog momenta. Svi dijelovi instalacije zajedno s prostorom u kojem se nalaze tvore zaokruženi i definirani prostorni entitet. No, ako razlomimo elemente i sagledamo ih kao jedinke uvidjet ćemo da je riječ o grupaciji različitih materijala koji djeluju poput nakupine beskorisnog otpada. Kada ih umjetnik transformira u jedinstvenu instalaciju koja je ostvarila dijalog s prostorom, ujedno se ostvaruje i maksimalni potencijal predmeta koje bismo u suprotnome odbacili. S druge strane, oslobađanje prostora podruma od nagomilanih predmeta kojima su se od srednjeg vijeka supstrukcije Dioklecijanove palače postupno zatrpavale ilustrira obrnuti proces: oduzimanjem dolazi do oslobađanja prostora čime je ostavljena mogućnost izgradnje mentalne slike, odnosno preispitivanja percepcije nas samih i naših postupaka. Oba primjera ukazuju kako spontano građenje i upotreba naizgled bezvrijednih predmeta, kao i čišćenje natovarenog prostora, mogu zajednički oformiti jedinstvenu energiju i dinamiku, te poprimiti smisleno obličje.

    Upoznavanjem jedinstvene instalacije prostornog crteža promatrač spoznaje dinamiku i karakter samog autora kao i prostora u kojem je instalacija smještena. Linija tumači glavnu fabulu, no osim što se povremeno materijalizira u konkretnije natruhe figurativnih formi, ona ujedno ustupa mjesto pauzama, tj. prazninama u prostoru koje pružaju promatraču mogućnost da sâm dovrši priču i na taj način aktivno sudjeluje u radu.

    Tvrtko Burić je svojim individualnim pristupom i razumijevanjem nematerijalnih vrijednosti pojedinog prostora ostvario komunikaciju između povijesnog i suvremenog, osobnog i kolektivnog, te ukazao na važnost i raznolikost poimanja vrijednosti umjetničkog djela i njegove trajnosti, kao i na mogućnost uspostavljanja dijaloga između prirodnih suprotnosti. Tako su materijalizirane bilješke umjetnikovih razmišljanja o neostvarivom, ali i potencijalnom postale svojevrsni poziv za višeslojno iščitavanje dinamika i varijabli suvremenog života, te traženja mogućih korektiva i čovjekove uloge u njemu.


    Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

    4 fotomontaa kakvu e instalaciju napraviti u Podrumima

    BIOGRAFIJA

    Tvrtko Burić rođen je 1982. godine u Bjelovaru. U Zagrebu je završio Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, a nakon srednje škole seli u Genovu gdje nastavlja svoje obrazovanje. Diplomirao je industrijski dizajn na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Genovi 2010. godine. Trenutno živi i radi u Chiavariu, Genova.
    Njegovi brojni radovi, ponajviše instalacije, nalaze se u muzejima i u javnom prostoru u različitim gradovima Italije i Europe (Hrvatska, Španjolska, Portugal, Norveška, Litva, Francuska, Nizozemska, Engleska).
    Djela Tvrtka Burića rezultat su složenog sustava mišljenja koji se oslanja na kulturne i umjetničke pojmove različitih izvora. Njegova djela, bilo instalacije, slike ili jednostavni crteži, savršena su trodimenzionalna točka suradnje između poezije i tehnologije s jedne strane, te energije i strasti za životom i truda prema boljoj budućnosti s druge strane.


    IZBOR REALIZIRANIH PROJEKATA:

    2018. Personal exhibition, Galleria Conceptual, Milan (Italy)
    2018. Art Fair Verona (Italy)
    2017. Site-specific installation Human landscape "Creadores Europeos", Valladolid (Spain)
    2016. Site-specific installation in public space “The sign after”, Aveiro (Portugal)
    2016. Site-specific installation “Human landscape” Art Nouveau Museum, Aveiro (Portugal)
    2016. Site-specific installation “Human landscape”, Kristiansand (Norway)
    2016. Site-specific installation in public space “The sign after”, Kaunas (Lithuania)
    2016. Personal exhibition, pwc space, Milano (Italy)
    2015. "From energy to energy", Museum Galata, Genova (Italy)
    2015. "From energy to energy", MED - 3R, Maison de l'Environnement, Nice (France)
    2015. "From energy to energy", Green Palace, Genova (Italy)
    2015. Site-specific installation, Gallery Cerruti Arte, Genova (Italy)
    2014. Personal exhibition, Cerruti Arte, Genova (Italy)
    2014. Site-specific installation “Crowd” Route du nord light, Rotterdam (Holland)
    2013. Site-specific installation “Landscape”, Delft (Holland)
    2013. Site-specific installation "Life Line", Sala Dogana, Genova (Italy)
    2013. Site-specific installation “Historical Landscape”, Museum White Palace, Genova (Italy)
    2013. Site-specific installation in public space “Post Human”, Palazzo Ducale, Genova (Italy)
    2012. Personal exhibition “Product Human”, Palazzo Ducale, Sala Dogana, Genova (Italy)
    2011. Site-specic installation in public space “Continuum”, Aquila (Italy)

    Tvrtka Burića prezentira galerija Conceptual, Milan

    Kontakt:
    www.tvrtkoburic.com
    Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    Izložba Tvrtka Burića  ‘’Line memories''

     



     

  • Izložba Vlatke Bauer "Priča o Vukovaru"

    Izložba Vlatke Bauer "Priča o Vukovaru"

    vrijeme: 16.studenoga. 2018. u 19 sati
    mjesto: Mjesni odbor Maksimir, Barutanski breg 5, Zagreb

    Izložba Vlatke Bauer

    Vlatka Bauer rođena je 26. travnja 1982. u Vukovaru, gdje je živjela do 1991. godine.
    Nakon toga živjela je u Zagrebu, Hrvatskom zagorju i Križevcima.
    Široki opus njenog rada spaja slikarstvo, kiparstvo te osebujan izražaj mozaika u pijesku.
    Sudionica je mnogih likovnih akcija i donacija. Sudjeluje na međunarodnim likovnim kolonijama i međunarodnim izložbama, skupnim i samostalnim.
    Specifičnost-unikatnost prepoznata je i izvan naših granica, tako da se njezini radovi nalaze u privatnim kolekcijama diljem Europe, Australije, Kanade i Indije.

    Uz duboke emotivne poruke strahota rata, upućene nam ponaosob, sa svakog djela vrišti emocija lijepo i dobro potkrijepljena žarkim tonovima.
    Svaki je kadar slike „zaražen“ istinom prošlosti te naviru sjećanja, boli i patnje koje su preslikane nepovratno... Ganuće nadire...
    Slike nas tjeraju na unutarnju emotivnu snagu od koje će hrabro zasuziti oko, ne potiskujući dušu.

    Kroz relativno čiste plohe prodire likovni prikaz građanskog slikarstva - nepatvoreno jako fokusno, iskonsko...
    Ostajemo sami sa sobom, dominacijom osobnih promišljanja, dubokih osjećaja.


    Kako nas svaka slika naprosto hrani trenucima prošlosti, ostajemo nijemi gledajući nedavnu stvarnost, beskrajno istinski učinjeno, dokumentirano.

    Rađeno u maniri kombiniranih tehnika poticaj je na žaru boja, stagnirajući crnom koja podvlači poruku.

    Tekst za katalog napisao slikar Dubravko Đurđek.

    Izložbu otvara prof. Nedeljko Tintor

    /Facebook stranica Fijakerart i Ludvig-dizajn/

  • Josip Baričević - "Porta Caesarea"

    Josip Baričević - "Porta Caesarea"

    vrijeme: 25. listopada 2019. u 19:30 sati.
    mjesto: Galerija Zvonimir, Solin

    Josip Baričević -

    Solinski slikar Josip Baričević priređuje izložbu slika pod nazivom "Porta Caesarea" koja će se otvoriti u petak, 25. listopada 2019. u 19:30 sati.
    U programu otvaranja sudjeluju likovna kritičarka Cvjetana Bazina Periša, pijanist Marin Limić te pjesnici Ante Tešija i Veselin Vetma.
    Izložba je otvorena do 05. studenoga 2019.

    Izvor: https://www.facebook.com/events/474001779867200/

  • Josip Rubes

    Josip Rubes

    Josip Rubes, liječnik i dipl. slikar, rođen je 1942 godine u Pavlovčanima kod Jastrebarskog.

    Od 1972 godine živi u Klokovcu kod KrapinskihToplica. Do umirovljenja 2008 g. radio kao liječnik internist-dijabetolog u Spec. bolnici za medicinsku rehbilitaciju.

    Slikarstvom se bavi od rane mladosti. Desetak godina je najviše slikao krajolike najčešće u tehnici suhog pastela.

    Imao je preko 70 samostalnih izložbi. Organizator je likovnih izložbi u holu Specijalne bolnice za medicinsku rehabiliaciju.

    Član je likovnih udruga (HDLU Zagreb, Zlatarska paleta, Grupa 69, HLD) sa kojima je sudjelovao na više od 300 skupnih izložbi.

    Utemeljitelj je i voditelj likovne sekcije pri KUD-u Zlatko Baloković. Od 2007. uz pejsažno slikarstvo slika apstraktnim stilom i priredio je nekoliko izložbi apstrakcija. 2011 i 2012 g. sudjelovao je na izložbi u New Yorku sa grupom hrvatskih slikara.

    Odlaskom u mirovinu upisuje izvanredni studij slikarstva na ARTHOUSE – College of Visual arts u Ljubljani. Diplomirao 2012 godine s temom diplomskog rada „Jackson Pollock i njegov utjecaj na Edu Murtića“.

    Od 2002. član je udruge „Muži zagorskog srca“. 2013. uvršten je u enciklopedijsko izdanje Who is Who u Hrvatskoj.

    Adresa:
    Klokovec 226,
    49217 Krapinske Toplice
    Mob. 098 920 6452
    E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
    www.josip-rubes.pondi.hr
    http://josip-rubes.fineartamerica.com
    https://apstraktno-slikarstvo-josiprubes.com/

    • Geometrijska apstrakcija47 100x80 cm
    • Geometrijska apstrakcija49 100x80 cm
    • Geometrijska apstrakcija46 100x80 cm
    • Geometrijska apstrakcija45 100x80 cm
    • Geometrijska apstrakcija48 100x80 cm
    • Geometrijska apstrakcija44 100x80 cm
    • p1017857
    • p1017860
    • p1017707
    • rubes44
    • rubes22
    • rubes33
    • p1010580
    • p1010332
    • 04
    • p1010825
    • p1011124
    • p1011918
    • p1011202
    • p1011941
    • p1011969
    • p1016948
    • p1017509
    • p1017515
    • p1017512
    • p1018147
    • p1018602
    • p1019056
    • p1018190
    • p1019854
    • p1019910
    • slike-lipanj-012
    • pa281697
  • Joško Čizmić

    Joško Čizmić

    rođen sam 1956. godine u Splitu. Živim u Dugom Ratu. Slikarstvom i drugim oblicima stvaranja bavim se iz potreba svoje duše i u tome uživam već 30-tak godina.

    Član sam Poljičke likovne udruge „Krug“ iz Dugog Rata. Izlagao sam na 16 samostalnih i stotinjak skupnih izložbi , sudjelujem na likovnim kolonijama.

    Posebna inspiracija mi je lokalni zavičaj ili preciznije sve ono što je vezano uz more: brodovi,galebovi ribe,valovi…

    Nekoliko misli koje je zapisao pok. Anđelko Novaković prilikom otvaranja moje izložbe 2002. godine.

    22. travnja 1501. U slavnome Splitu gradu Marko je Marulić završio i potpisao ishodišnu hrvatsku autorsku knjigu. Juditu. I pri samome je kraju zaiskrio da iskrenije ne može:

    Trudna tega plova
    Ovdi jidra kala
    Plavca moja nova
    I Bogu budi fala
    Ki nebesa skova
    I svaka ostala

    …………

    Jer svi smo mi, zar ne, su/putnici/ mornari na brodovima od lipote i kruva (sa sedam kora i sedamdeset i sedam nedovršenih priča), u neizmaštanim bojama darovana neba, u čežnjama, neotporni na nove avanture, presretni u povratcima.

    Radost oka, i pomja, nijansa i opomena, do zanosa, na valima Zavičaja.

    ……………..

    Tko ima oči,neka zaplovi.

    A tko nema duše, ni brod mu ne može pomoći. Ni Judita. I kad jidra kala. Jidra od suhog zlata.

    Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    Joško Čizmić

    • 58994419_386317738764228_9172136431382953984_n
    • 58430334_2131604753619325_3582333888317358080_n
    • 58460481_421575181741179_8119794526748409856_n
    • 58441590_580325709114372_691915447519412224_n
    • 58676665_407252046525759_9003930681549520896_n
    • 58949976_650812535369115_6583349815751475200_n
    • 58574640_353171975321755_697528213861040128_n
    • 58579458_295870684640530_502544309304688640_n
    • 58543821_384179438839082_2605862958923776000_n
    • 58373999_398151127581745_5228327680138543104_n
    • 57503667_673498699775237_2827948008333639680_n
    • 57353009_1882237035216029_5693610579759988736_n
    • 57258176_600615317015653_1852544975313567744_n
    • 57280477_325400341493742_7300331371015176192_n
    • 57338729_436937320413169_3717398991890022400_n
    • 57343502_699295570472950_8043628697707610112_n
    • 57181952_756202301440077_8871341463414243328_n
    • 57238753_595813034247706_1746992945673797632_n
    • 57076261_361376287802323_3200591529987014656_n
    • 57191797_325879084779866_6105460452676861952_n
    • 57164023_2124468924269415_4864387445854044160_n
    • 57080023_326855231308204_1088127881382461440_n
    • 57206035_440601766708931_9124418584515182592_n
    • 57068557_2235924756724035_9103666904563712000_n
    • 57038335_2145269075551803_2694790527370395648_n
    • 30126026_2045640342349974_225616647_o
    • 30121900_2045640909016584_1951902947_o
    • 30125633_2045640409016634_1113396934_o
    • 30074161_2045640845683257_777050158_o
    • 30122234_2045640779016597_2105737374_o
    • 30122074_2045641265683215_83640180_o
    • 30122052_2045641072349901_2089127150_o
    • 30070800_2045640129016662_898388817_o
    • 30070174_2045640475683294_1208085035_o
    • 30070517_2045640692349939_613404008_o
    • 29996169_2045641185683223_476947962_o
    • 30069760_2045640289016646_209837126_o
    • 30069879_2045640215683320_493383086_o
    • 9a
    • 7a
    • 3a
    • 6a
    • 5a
    • 8a
    • 4a
    • 2a
    • 11a
    • 12a
    • 1a
    • 10a
    • 10
    • 1
    • 12
    • 11
    • 13
    • 14
    • 15
    • 16
    • 17
    • 19
    • 18
    • 2
    • 21
    • 20
    • 22
    • 23
    • 24
    • 25
    • 26
    • 27
    • 28
    • 29
    • 3
    • 30
    • 4
    • 6
    • 5
    • 7
    • 8
    • 9
  • Krešimir Ivić "Naše more i obala"

    Krešimir Ivić "Naše more i obala"

     

    Izložba slika akademskog slikara Krešimira Ivića može se pogledati do kraja travnja u Galeriji Specijalne policije na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu.
    Krešimir Ivić
    Ivić slika kontinentalne i primorske pejsaže , gradske vedute i portrete glazbenika. Ivićev najnoviji ciklus izveden je u tehnici akrila na kartonu u kojem su boje u prvom planu, posebice jarko crveni crtež koji je temelj slike.
    Krešimir Ivić je diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1981. godine u klasi profesora Vasilija Jordana. Priredio je više od 50 samostalnih izložbi. Ivić je i profesinalni glazbenik kontrabasist.



  • Ljiljana Jovanovic

    Ljiljana Jovanovic

    2018

    Ljiljana Jovanovic


    Rođena sam 8. 7. 1950. godine u Osijeku. Od 1978. godine živim u Šidu. Završila sam Poljoprivredni Fakultet u Osijeku.Od 1978. radim u Tehničkoj Školi " Nikola Tesla " u Šidu kao profesor stručnih predmeta.
    Slikarstvom se bavim aktivno od 1992. godine.

     Imala sam 10 samostalnih izložbi i velik broj kolektivnih, učesnik sam mnogih likovnih kolonija, međunarodnih izložbi i ima me u mnogim katalozima.

    Upražnjavam sve likovne tehnike, ali najviše sam radila lavirane tuševe i sada enkaustiku.

    Kontakt: Facebook

    • DSCF2617
    • DSCF2619
    • DSCF2606
    • DSCF2604
    • DSCF2598
    • DSCF2595
    • DSCF2580
    • DSCF2577
    • DSCF2571
    • DSCF2554
    • DSCF2553
    • DSCF2552
    • DSCF2544
    • DSCF2539
    • DSCF2542
    • DSCF2538
    • DSCF2531
    • DSCF2528
    • DSCF2525
    • DSCF2522
    • DSCF2519
    • DSCF2518
    • DSCF2509
    • DSCF2512
    • DSCF2504
    • DSCF2503
    • DSCF2502
    • DSCF2499
    • DSCF2494
    • DSCF2493
    • DSCF2492
    • DSCF2486
    • DSCF2484
    • DSCF2479
    • DSCF2476
    • DSCF2469
    • DSCF2468
    • DSCF2461
    • DSCF2447
    • DSCF2448
    • DSCF2441
    • DSCF2440
    • DSCF2438
    • DSCF2437
    • DSCF2413
    • DSCF2408

  • Mercedes Bratoš - Anatomija

    Mercedes Bratoš - Anatomija

    vrijeme: 29. listopada 2019. u 19:00 – 22:00
    mjesto: Galerija Kaj, Ilica 34, Zagreb
    Izložba ostaje otvorena do 19. studenoga 2019.

    Mercedes Bratoš - Anatomija

    Mercedes Bratoš akademska je slikarica čiji smo rad do sada upoznavali kroz njezine likovno i sadržajno zaokružene cikluse koji se međusobno uvelike razlikuju kako tematski, tako i izričajno. Od geometrijske apstrakcije preko slika-objekata i audio-vizualnih instalacija, pa sve do fotografije, nit poveznica uvijek je bila kolaž. Kroz opus Mercedes Bratoš pratimo varijacije na temu s kontinuiranim uvođenjem novina prilikom čega se stvaraju originalne kompozicije, kombiniranjem već izrečenog i tek artikuliranog. Stalne mijene u opusu odraz su mijena unutarnjih stanja autorice. Dosljednost izričaja potvrđena je kroz vjernost kolažnoj tehnici i predanost stalnom traženju ravnoteže i sklada unutar djela.

    Mercedes Bratoš svjesnom digresijom u sklopu aktualne izložbe "Anatomija" publiku upoznaje sa samim počecima svog umjetničkog djelovanja kroz prezentaciju radova na temu anatomije nastalih za vrijeme studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Firenci.....

    (iz predgovora izložbe kustosice Sonje Švec Španjol)

  • Milo Sakač - izložba slika "Put soli"

    Milo Sakač - izložba slika "Put soli"

    vrijeme:17.10. 2019. g. u 19:00 sati
    mjesto: Galerija Družina, Krekov trg 1, Ljubljana

    Milo Sakač - izložba slika

  • Miro Glavurtić: Bog i psine

    Miro Glavurtić: Bog i psine




    vrijeme: 12. travnja u 19 sati

    mjesto: Galerija Forum, Teslina 16, Zagreb

    Miro Glavurtić: Bog i psine

    Dana 12. travnja u 19 sati u Galeriji Forum, u Teslinoj 16, otvorit će se izložba Mire Glavurtića, hrvatskog slikara, osnivača Mediale i književnika. Miro Glavurtić rođen je 1932. u Kotoru. Jedan je od osnivača i idejnih nositelja Mediale, grupe umjetnika osnovane 1957. u Beogradu.

    Cijeloga života zainteresiran za okultno, mistično i nadrealno, ostvario je zanimljiv opus u likovnoj umjetnosti i književnosti (njegov roman Psine izdan 1982. pokazuje ga kao sjajnog stilista). Godine 1993. seli se u Zagreb, gdje živi i danas.
    Izložba u Galeriji Forum pod nazivom Bog i Psine dat će presjek njegovog stvaralaštva, kontekstualiziran s citatima iz njegovih knjiga, kao i njegovim literarnim portretom iz pera Mirka Kovača.

    Glavurtićevo stvaralaštvo karakterizira napetost između precizne i disciplinirane linije njegova crteža i neobičnih likova, objekata i prostora koje stvara. To su slike bogate imaginacije s referencijama na povijest umjetnosti, kao i na geometriju, koja je ljudski pokušaj oponašanja kozmičkog (mističnog) stvaranja. Kustos izložbe i autor predgovora je voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović.
    Izložba je otvorena do 11. svibnja.

    Izvor: Facebook

  • Najava izložbe Ingrid Novak "Istra nekoč in danes"

    Najava izložbe Ingrid Novak "Istra nekoč in danes"


    vrijeme: 28.06.2019. u 18:30
    mjesto: Pretorsko palačo, Kopar, Titov trg 3
    Pozivamo Vas na prvu samostalnu izložbu Ingrid Novak

    Najava izložbe Ingrid Novak

  • Otvorenje izložbe Barbare Špiljak Presečki

    Otvorenje izložbe Barbare Špiljak Presečki

    vrijeme: 1. prosinca 2018. u 18:00 – 19:00

    mjesto: Pučko Otvoreno Učilište Krapina

    Otvorenje izložbe Barbare Špiljak Presečki

    Barbara Špiljak Presečki, rođena Krapinčanka, osnovnu školu, osnovnu glazbenu školu i opću gimnaziju završila je u Krapini. Agronomski fakultet završila je u Zagrebu 2002 g. U Istri živi od 2005 g. Na poslovima hortikulturnih uređenja radi do 2017 g. Slikarstvom se bavi od osnovne škole, a početkom 2000. g. aktivno počinje sa samorazvojem.

    Nije pohađala škole, tečajeve ni radionice za slikarstvo. Članica je pulske Udruge likovnih i književnih stvaralaca Uliks i Likovne udruge Poreč - LUP. Do sada je izlagala u Labinu, Puli, Poreču, Funtani i Pićnu. Živi i stvara u Kukurinima kod Pićna, a od 2018 g. se profesionalno bavi slikarstvom i proizvodnjom suvenira u svom ateljeu-galeriji.
    Od malena ima svoj osebujan stil koji stalno nadograđuje i nadopunjuje novim tehnikama i materijalima. Iako slika pejzaže, prirodu, portrete... najzanimljiviji su nam maštoviti motivi imaginarnih svjetova i bića koje ponekad možemo svrstati u čistu naivu, a ponekad jednostavno ne možemo odrediti pravac.
    Autorica nalazi svoju inspiraciju u krajobrazu vanjskog i razigranosti svog unutarnjeg svijeta, a sve realizira veselim bojama, zanimljivim kompozicijama i ritmom. Svi ti elementi pokazuju da će sigurno autoričino slikarstvo nastaviti svoj tijek uz daljnji razvoj, eksperimentiranje i predan rad.
    U glazbenom programu otvorenja izložbe nastupit će KUD Ilirci, čija je dugogodišnja članica bila i sama umjetnica Barbara Špiljak Presečki.

  • Otvorenje izložbe slika Marije Marciuš "Moja putovanja"

    Otvorenje izložbe slika Marije Marciuš "Moja putovanja"

    Srdačno Vas pozivamo na otvorenje druge samostalne izložbe slika Marije Marciuš Moja putovanja
    u utorak, 15. listopada 2019. u 18:30 sati
    u Gradskoj knjižnici "Franjo Marković" Križevci.

    Otvorenje izložbe slika Marije Marciuš

    Izložba ostaje otvorena do 31.10.2019. i možete ju razgledati u radno vrijeme knjižnice.

  • PETAR HRANUELLI izlaže u Centru za kulturu Čakovec

    PETAR HRANUELLI izlaže u Centru za kulturu Čakovec

     

    vrijeme: 21. ožujka 2019. u 19.00 sati – 8. travnja 2019.
    mjesto: Trg Republike 3, 40 000 Čakovec

    Izložbu će otvoriti povjesničarka umjetnosti Iva Körbler

    PETAR HRANUELLI izlaže u Centru za kulturu Čakovec


    Skulpture i crteži Petra Hranuellija

    Što razmišljam gledajući skulpture Petra Hranuellija? Gledam li najprije volumen, elemente forme, materijal iz kojeg su izrađene, površinu, morfologiju, utjecaje… ili me neodoljivo privlači njihova poruka, simbolizam i kontekst u koji umjetnik pozicionira ženu kao vječnu temu? Događa se upravo ovo drugo.
    Te dimenzijama male, ali iznimno moćno oblikovane skulpture žena, u punoći volumena i snazi s kojom je u njima zatočena energija oblikovanja, emaniraju na promatrača poruku o ženi kao ne samo vječnom vitalističkom principu, već otkrivaju Petra Hranuellija kao feminista u najčišćem značenju pojma, bez suvišnih ideoloških natruha. Mogli bismo reći kako autor motivu žene prilazi arhetipski, a mogli bismo jednako tako istaknuti kako je vrlo zanimljivo da u današnje vrijeme – kada svi drže dijetu ili imaju iskrivljene standarde o izgledu ženskog tijela – jedan umjetnik ponovno želi staviti u prvi plan arhetipski simbol plodnosti, obnavljanja života, ali i žene koja je postojana, stamena i otporna na sve životne nedaće i bure. Hranuellijeve skulpture žena ne može otpuhati niti velebitska bura, a kamoli da im može nauditi neki frustrirani pripadnik muškog roda.

    No, ovaj je skulptor dugo tražio i usavršavao svoj izraz, svjestan obvezujućeg i opterećujućeg konteksta velike tradicije moderne i suvremene hrvatske skulpture, posebice u kamenu i bronzi. U njegove oblike nisu ugrađene samo paleolitske Venere, simboli plodnosti dalekih civilizacija, barokne raskošne i putene ljepojke, već je umjetnik sam sebi postavio zahtjevnu granicu: u opsežnom stilsko-morfološkom vokabularu kojeg su nam ostavili hrvatski moderni i suvremeni kipari i kiparice, Hranuelli je percipirao i razumio kiparske probleme i rješenja – ili im je tek postao intuitivno blizak - Frana Krišinića, Ive Lozice, Koste Angelija Radovanija, Zvonimira Lončarića, Milene Lah, Velibora Mačukatina, Vjekoslava Rukljača i Marije Ujević-Galetović, ali ih nije prepisao. Hranuellijeve skulpture pokazuju pomno studiranje anatomije ženskog tijela i pokreta, iako na prvi pogled djeluju tako voluminozno: to što su punijeg volumena, ne znači kako je na kiparu lakši zadatak da ih volumenski i prostorno oživi i „pokrene“. Štoviše, taj je proces još zahtjevniji.

    Mramor i kamen iz kojeg izlaze Hranuellijeve žene iznimno je dinamiziranih površina i ploha, kao da ih je zaista oblikovala tisućljetna erozija vjetra i vode. One postoje još od prije svijeta – što bi se reklo – prije ove naše civilizacije, a toliko će trajati i u budućnosti nakon nas. U oblikovanju površine, kao i specifičnoj atemporalnoj morfologiji poput totema i simbola plodnosti, umjetnik iznimno pazi da ih pretjerano ne dorađuje, odnosno, pomno ih usavršava, ali pazi da svaka mala forma ostane sačuvana kao da je dio prirode ili svojevrsni u prirodi pronađeni objekt (objet trouvé) ma koliko to nekomu u interpretaciji i kontekstualizaciji zvučalo pomalo bizarno. U ideji kako su žene dio prirode, i često po mnogim parametrima bliže njoj od muškaraca, Hranuelli ne pretjeruje, već ju odlično balansira kao poruku svojih skulptura.

    Crteži u tušu na bijelom papiru mogu biti shvaćeni kao predlošci za skulpture, ali jednako tako kao samostalna likovna slika i artefakt. Oni su jednostavni, čisti i nepretenciozni, i u svojoj voluminoznosti izazivaju tiho poštovanje. No, uvijek ćemo u Hranuellijevim crtežima ženskog tijela zapaziti nježnost i određeno strahopoštovanje pred time koliko je žensko tijelo zapravo vrlo moćan stroj. Ponekad smo zaista bliže vodama, zemlji, vjetru i fazama Mjeseca, nego ostatku naših muških polovica, a taj fenomen Petar Hranuelli iznimno senzibilno prepoznaje i utiskuje u svoje crteže i skulpture.

    Iva Körbler



    Izvor: https://czk-cakovec.hr

  • Petar Hranuelli izlaže u Galeriji Kraluš – POU Zelina

    Petar Hranuelli izlaže u Galeriji Kraluš – POU Zelina




    U četvrtak, 15. ožujka 2018. u 19.00 sati u Galeriji Kraluš (POU Zelina, Vatrogasna 3, Sv. Ivan Zelina) otvara se samostalna izložba skulptura i crteža kipara Petra Hranuellija. Izložbu će otvoriti voditelj galerije Kraluš, prof. Danko Merin, a izložba se može pogledati do 13. 4. 2018. godine.

    Petar Hranuelli izlaže u Galeriji Kraluš – POU Zelina

    Petar Hranuelli, rođen u Supetru (27.12.1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 46 samostalnih i 91 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Nikola Albaneže, Nikolina Mahović, Stanko Špoljarić, Rašeljka Bilić, Romina Peritz, Davorin Vujičić, Draženka Jalšić Ernečić, Snježana Kauzlarić, Romana Tekić, Olivera Vukotić, Vesna Bunčić,... Djela mu se nalaze u javnim i privatnim zbirkama (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Španjolska, Kalifornija, Čile,...).

    Petar Hranuelli izlaže u Galeriji Kraluš – POU Zelina

    Hranuellijev opus materijalom i vitalnošću vezan je uz ishodište, otok Brač. Kamene skulpture formi apstrahiranih iz figurativnog prikazuju najčešće žene (Venere) i ljudsku figure općenito, redovito u dijalogu s tradicijom od prahistorije preko klasične antike do suvremenog doba. Vitalnost i bujnost isklesana u kamenu, nekadi i u drugim materijalima poput stakla, bilo da se radi o skulpturama manjeg formata ili javnoga karaktera odlike su Hranuellijeva stvaralaštva. Član je HDLU-a Zagreb od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu i Rasoji.

    Fotogalerija

    • petar-hranuelli_zelina-(2)
    • petar-hranuelli-zelina-15.3.2018
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018-(5)
    • katalog_zelina_hranuelli
    • makovic_hranuelli_15.3.2018
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018-(25)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018 (8)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018 (9)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018-(6)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018 (7)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018-(1)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018 (22)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018 (4)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018 (21)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018 (17)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018 (20)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018 (19)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018 (16)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018 (15)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018 (18)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018 (12)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018 (14)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018 (10)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018 (11)
    • hranuelli_izlozba_zelina_otvorenje_15.3.2018 (13)
  • Retrospektivna izložba slikarice Janice Šterc

    Retrospektivna izložba slikarice Janice Šterc

    mjesto: Knjižnica Knežija, Albaharijeva 7, Zagreb
    vrijeme: 18:00 sati.

    Retrospektivna izložba slikarice Janice Šterc

    Izbor likovnih radova slikarice Janice Šterc za ovu izložbu zasnovan je na motivima. Mada se neki od motiva tijekom vremena ponavljaju, pristup likovnim pitanjima i odgovorima je drukčiji. Iako raznorodni, motivi su koloristički snažni i ujedinjeni autoričinim osebujnim likovnim izrazom.

    Slikarica Janica Šterc Školu primijenjene umjetnosti završila je u Zagrebu 1977.g., Odsjek grafički dizajn, u klasi prof. Zdenka Gradiša, a potom Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Izlaže od 1982. godine zapažena likovna ostvarenja u različitim tehnikama: ulje na platnu, akvarel, ugljen, tuš, gvaš i pastela. Do sada je imala 89 izložbi slika od kojih 36 samostalne. Njezine pjesme i likovni radovi međusobno se isprepliću, nadopunjujući se pričaju zajedničku priču koja, iako u dva različita čina, živi jedinstveni život.
    Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i drugih likovnih udruženja.

    Izvor: kgz.hr

    Galerija fotografija sa otvorenja izložbe

    • 41073944_708680319489471_8331061820555001856_n
    • 41034323_708679866156183_8775480744010055680_n
    • 41290308_708680322822804_508880124800663552_o
    • 41155368_708680549489448_7558615104875397120_o
    • 41193202_708680486156121_4032534649501646848_o
    • 41210588_708680652822771_4083032555685675008_o
    • img_20180906_181033
    • img_20180906_184642
    • img_20180906_182456
    • img_20180906_184649
    • img_20180906_184940
    • img_20180906_182510
    • img_20180906_181106
    • img_20180906_182501
    • img_20180906_180303
    • img_20180906_180307
    • img_20180906_181517
    • img_20180906_184653
    • img_20180906_184701
    • img_20180906_180313
    • img_20180906_183041
    • img_20180906_181525
    • img_20180906_180330
    • img_20180906_184702
    • img_20180906_183059
    • img_20180906_180321
    • img_20180906_181530
    • img_20180906_180849
    • img_20180906_181537
    • img_20180906_184705
    • img_20180906_183113
    • img_20180906_183156
    • img_20180906_181609
    • img_20180906_180853
    • img_20180906_184719
    • img_20180906_183509
    • img_20180906_181707
    • img_20180906_180935
    • img_20180906_184721
    • img_20180906_184724
    • img_20180906_184625
    • img_20180906_181731
    • img_20180906_180950
    • img_20180906_184636
    • img_20180906_184727
    • img_20180906_181027
    • img_20180906_182443
  • Samostalna izložba "Skice iz Edena" akademske slikarice Edit Glavurtić

    Samostalna izložba "Skice iz Edena" akademske slikarice Edit Glavurtić


    U okviru bogatog programa koji je Dom kulture Nova Gradiška pripremio povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, u petak 13. ožujka 2020. s početkom u 19 sati otvara se samostalna izložba "Skice iz Edena" akademske slikarice Edit Glavurtić. Umjetnica će se predstaviti izborom od 30-ak slika različitih formata izvedenih u tehnici ulja na platnu koji su nastali u posljednje dvije godine. Umjetnica je predano radila na ovom ciklusu od 2018. godine, a zadnji radovi nastali su u posljednjih nekoliko mjeseci te će premijerno biti predstavljeni javnosti upravo u Domu kulture Nova Gradiška. Na otvorenju će govoriti: umjetnica Edit Glavurtić, povjesničarka umjetnosti i kustosica izložbe Sonja Švec Španjol, te ravnateljica Doma kulture Nova Gradiška Danijela Juranović.

    Samostalna izložba

    Skice iz Edena

    … jer što je život ako nije doživljen u svojoj punini i bogatstvu? Povratak prirodi nameće se kao jedan od prioriteta u 21. stoljeću, posebice nakon što se pojedinac, zanesen tehnološkim i znanstvenim napretkom, prepustio utrci s vremenom toliko preopterećen ambicijama da je zaboravio biti čovjek. Odnos čovjeka i prirode jedan je od najkompleksnijih odnosa koji se kontinuirano mijenjao kroz povijest, a do ključnog urušavanja nepobitne spone došlo je u aktualnom stoljeću. Pojedinci koji su osvijestili otuđenje od vlastitih korijena iznova uče kako zastati na trenutak i dopustiti prirodi da ih očara, inspirira i podsjeti tko smo i zašto smo. Da bi se čovjek ponovno povezao s prirodom mora biti otvoren prema svim stvarnostima i ljepotama koje priroda pruža vodeći računa kako njezino bogatstvo počiva na neiscrpnom vrelu čudnovatih pojava. Povratak prirodi predstavlja povratak samome sebi, a to, između ostalog, prepoznajemo u opusu akademske slikarice Edit Glavurtić koja je unutarnju radost življenja pretočila u radost likovnog stvaralaštva.

    Dva međusobno različita cvijeta suštinski su motivi iz prirode preuzeti kao podloga za gradnju jedne posve intrigantne likovne priče. Božur kao jedan od najraskošnijih cvjetova s velikim okruglastim pupoljcima prepunih latica nanizanih u slojevima u potpunoj je suprotnosti s perunikom, neobičnim i elegantnim cvijetom suptilnih boja kojeg krase izdužene latice jasno naznačenih bridova. No, cvijet je tek polazište za gradnju likovne priče koja vrlo brzo nadilazi pojam polazišnog motiva i započinje vlastiti život – život proizašao iz pomne studije likovne forme. Božur je cvijet čija prirodna konstrukcija otvara nebrojene mogućnosti, u kojem se latice doslovce rađaju jedna iz druge gradeći pritom bogatstvo razvedenih formi koje djeluju krajnje meko i paperjasto. Kako sama umjetnica kaže, slikajući latice cvijeta koji je izdvojen i višestruko uvećan naglasak stavlja na dvije nematerijalne dimenzije: tišinu i svjetlost pri čemu se forma, zavisno od udaljenosti s koje se promatra, rastvara apstraktno što se u potpunosti uklapa u filozofiju "oslobađanja približavanjem". Meditativni proces gradnje kompozicije likovnim elementima poput linije, boje i volumena oslobađa krucijalan duhovni aspekt koji autorica utkiva u svaki rad. Moguće ga je osjetiti kroz bogatstvo formi i sadržaja unutar kojeg se postepeno otkriva punina života, pulsirajući titraj prirode i neprikosnoveni stvaralački nerv umjetnice. Forme se rađaju jedna iz druge i transformiraju tonovima različitih svjetlosnih vrijednosti unutar jedne dominantne boje, najčešće ružičaste. Posebno su intrigantne kompozicije sorte božura Maximov festival gdje ogromne snježnobijele površine latica akcentuiraju crvene mrlje na samim vrhovima te one bliže središtu pupoljka. Za razliku od ružičastih, krajnje tonski oblikovanih, božura ritam razvedenih formi bijelih pupoljaka determiniraju suptilni uplivi boje crvenog vina koji sporadično akcentuiraju pojedine rubove latica ostvarujući dojmljivu cjelinu koja počiva na kontrastu mekoće volumena i oštrine crvenog obrisa. U svim izvedenicama i interpretacijama božura, neopisiva ljepota punoće formi naprosto mami da ih dotaknete, te potiče iluziju opojnog mirisa. Te težnje ne javljaju se zato što su forme oblikovane realistično, već zato što je Edit Glavurtić u likovnu formu vješto utkala svu ljubav, radost, poštovanje spram prirode i ponajviše vlastito nepatvoreno osjećanje prirode koju ne preslikava već ju čini živom u svojoj primarnoj vokaciji – slikarstvu.

    Za razliku od bogatstva i razvedenosti formi božura interpretiranih u različitim fazama zrelosti od zatvorenih pupoljaka do rascvalosti, cvijet perunika nudi posve drugačije mogućnosti u interpretaciji likovne forme. Krajnje elegantan cvijet izduljenog vretenastog oblika s fragilnim laticama oštrih bridova lišen je suvišnih detalja i prenatrpanosti. Nit poveznicu sa studijom božura pronalazimo u razvoju kompozicija različitih kretanja i usmjerenja pri čemu otvorenost kompozicije daje naznaku da niz možda nije dovršen već se potencijalno nastavlja u novoj interpretaciji na drugoj slici. No, božuri vrlo često ispunjavaju cijelu površinu slike dok je kod interpretacije perunike prostor čistine odnosno bjeline platna podjednako važan kao i prostor koji na slici zauzima motiv cvijeta. Nevjerojatna tankoćutnost velikih površina latica dočarana je bogatim rasponom tonova unutar jedne boje te količinom zastupljene svjetlosti, ali i suptilno naznačenom namreškanom teksturom površine. Zahvaljujući minuciozno izvedenim likovnim elementima možemo osjetiti lakoću, fragilnost i nevjerojatnu pojavnost cvijeta koji vlastitim unutarnjim gibanjem stvara kompoziciju najsuptilnijeg plesa prirode pri čemu svaka latica dosljedno igra svoju ulogu u službi utjelovljenja nadrealno očaravajuće kompozicije.

    U svojim studijama likovnih formi Edit Glavurtić vješto koristi uljenu slikarsku tehniku koja se nametnula sama po sebi kao tehnika koja najviše odgovara karakteru umjetničinog osjećanja materije prilikom realizacije likovne ideje. Autorica potencira glavnu karakteristiku ulja odnosno njegovog nevjerojatnog raspona boje od najdublje sjene do najvišeg svjetla što ponajbolje vidimo na svjetlosnim akcentima latica cvijeća na kojima svjetlost titra u punini svoje blistavosti. Suverenim vladanjem likovnim elementima i unutarnjim osjećanjem materije, ali i interpretiranog sadržaja, Edit Glavurtić postiže likovnu zvučnost slikarstva koje je nastalo iz najdublje unutarnje stvarnosti – stvarnosti koja nikoga ne ostavlja imunim iz jednostavnog razloga – jer je iskrena.

                                                                           Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

    O umjetnici:

    Edit Glavurtić rođena je 1965. u Splitu, a u Zagrebu živi od 1970. godine. Pohađala je Školu primijenjene umjetnosti, Odjel zidnih slikarskih tehnika. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Odsjek za slikarstvo, diplomirala je 1988. godine u klasi prof. Đure Sedera. Dvije godine zaposlena je u Zagreb filmu, na odjelu scenografije kao asistent scenografa, i oslikava pozadine za crtanu seriju „Mali leteći medvjedići“. Odlazi u Beč 1990. godine, gdje se bavi likovnim radom i 1995. godine na „Schule fur Angewandte Kunst“ dobiva titulu magistra umjetnosti. Od 2003. godine ponovo živi u Zagrebu i radi kao samostalna likovna umjetnica. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika.

    Izložba ostaje otvorena do kraja ožujka.

  • Samostalna izložba "Snovitost" akademske umjetnice Mateje Rusak

    Samostalna izložba "Snovitost" akademske umjetnice Mateje Rusak



    vrijeme:10. listopada 2019. u 19 sati
    mjesto: Galerija ZILIK u Karlovac.

    Samostalna izložba

    Na samostalnoj izložbi u Galeriji ZILIK Mateja Rusak predstavit će se ambijentalnom instalacijom izvedenom u grafičkoj tehnici akvatinte. Izložbeni prostor galerije ZILIK transformirat će se u posve novi prostor ispunjen transparentnim trakama krhkog papira ispunjenog suptilnim prijelazima pastelnih tonova boja koje imaju za cilj potaknuti posjetitelja na sanjarenje. Riječ je o posve neobičnoj izložbi kojom umjetnica želi distancirati posjetitelje od svakodnevnih briga i stresova i omogućiti im boravak u nesvakidašnjem prostoru u kojem se mogu opustiti i posvetiti se sebi i svojim mislima.

    O umjetnici:

    Mateja Rusak rođena je 1989. u Varaždinu gdje je završila osnovnu školu te srednju školu usmjerenja grafički dizajner. 2013. godine diplomirala je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u klasi red. prof. Jasne Šikanje te stekla titulu magistra likovne pedagogije. Od 2014. radi kao nastavnica strukovnih predmeta likovne umjetnosti i dizajna u Srednjoj strukovnoj školi u Varaždinu. Članica je Hrvatskog društva likovnog društva Varaždin od 2015. godine.

    Do sada je imala pet samostalnih izložbi te je sudjelovala na dvadesetak skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. 2012. godine dobila je nagradu Viktor Hreljanović na međunarodnoj izložbi fotografije pod nazivom Treći element za seriju fotografija naziva Vodena igra. Iste je godine primila Zahvalnicu riječkog Sveučilišta za ostvarena postignuća u 2012. godini.

    2016. i 2017. godine sudjelovala je na 15. i 16. Međunarodnoj radionice grafike na temu Arhitektura i povijest Celja te je za isto dobila Priznanje za promicanje likovne kulture mladih. Na zimskoj likovnoj koloniji u Karlovcu (ZILIK), u Centru za pružanje usluga vodila je likovnu radionicu naziva „Floralni kalendar“ 22.1.2019.

    2017., 2018., 2019. mentorica je nagrađenih radova učenika na hrvatskim likovnim natječajima i Međunarodnim likovnim natječajima u Sloveniji, Litvi, Češkoj, Rumunjskoj, Indiji, Bjelorusiji, Bugarskoj.

    SNOVITOST

    San… toliko nestvaran, čudesan, onostran…. a opet sveprisutan. Ono što svjesno potiskuje, nesvjesno oslobađa kada sanjamo. San je, kao nosilac simbola, odraz našeg unutarnjeg stanja. On skriva višestruka značenja. Od snova koje sanjamo dok spavamo, preko snova o kojima sanjarimo dok smo budni i koji predstavljaju naše želje, nade i ciljeve, pa sve do pojma snovitosti koji podrazumijeva ono što se krije iza sna, ono izmaštano i neuhvatljivo. No, kako vizualizirati nešto što postoji izvan okvira prostora i vremena? Kako prikazati san?

    Lakoća, krhkost, transparentnost, slojevitost, ispreplitanje i preklapanje nit su osnova ambijentalne instalacije autorice Mateje Rusak. Poluproziran i tanak, ali istovremeno snažan kineski papir preuzima ulogu podloge za grafički otisak u tehnici akvatinte kojom umjetnica stvara apstraktni uzorak obuhvaćajući cijeli spektar nježnih pastelnih tonova žute, narančaste, ružičaste, plave i zelene boje koje se izmjenjuju s područjima bjeline. Grafičke trake lebde isprepletene u prostoru, dok zidove ispunjavaju manji formati istih boja i uzoraka. Izložbeni prostor transformiran je u gotovo nestvarno područje kreirano u mislima autorice. Suptilnost, profinjenost i nježnost upotrijebljenih materijala i boja oblikuje tankoćutan ambijent koji predstavlja materijalizirani ekvivalent nedokučivom svijetu snova. Ulaskom u galeriju posjetitelj ulazi u izmaštani prostor kojemu je cilj distancirati pojedinca od svakodnevnice, stresa i briga, te mu omogućiti opuštanje i prepuštanje sanjarenju. Apstraktni govor grafika poput Rorschachovih mrlja kroz oblike i boje potencira određene emocije i asocijacije. Prijelazi između boja su blagi te odražavaju neodređenost snova, tj. nedokučivost njihova potpunog shvaćanja. Nenametljivo i krajnje suptilno oblikovanje ambijenta dopušta posjetitelju oslobađanje misli, snova i želja. Koncept lebdenja manifestira se kroz kontinuirane trake grafičkih otisaka smještene podno stropa koje najbolje doživimo kada legnemo na pod, što nas pak vraća u djetinjstvo kada smo satima ležali na travi promatrajući oblake u prolazu. Boravak u prirodi obično je popraćen cvrkutom ptica koji je sastavni element i ove ambijentalne instalacije. Zvučni efekti ispunjavaju prostor galerije i nadopunjuju doživljaj sna. Ptičji let simbolizira oslobađanje od tjelesnih ograničenja, kao što snovi podrazumijevaju oslobađanje od psihičkih i emocionalnih barijera. Materijalizirani prostor snova postaje područje koje se ne analizira, već osjeća svim osjetilima. Cjelokupnost ambijentalne instalacije izvedene u mediju grafike i upotpunjene zvučnim efektom cvrkuta ptica na više razina simbolizira snovitost. Transparentnost papira, ispreplitanje i preklapanje traka metafora je slojevitosti ljudskog života koji je isprepleten nitima različitih trenutaka, osoba, događaja i emocija što se posljedično preslikava i odražava u našim snovima. Cvrkut ptica simbolizira prisutnost duše koju ne vidimo, ali ju osjećamo. Ležeći na podu percipiramo prelijevajuće tonove nježnih boja što nas okružuju. I dok se postepeno opuštamo, u radovima zrcalimo sami sebe. Kroz kolektivnu memoriju poimamo nebo kao simbol svetog reda univerzuma, odnosno izravno očitovanje transcendencije, te pogledom prema gore ogledamo se u simbolu vlastite svijesti. Unutar snovitog ambijenta ništa nije nametnuto i nema konačnih odgovora, već je stvoren čudesan prostor koji nas relaksira i vodi u područje nesvjesnog i slobodnog. Jer tek kada smo opušteni i slobodni usudimo se sanjati.

    Fréderic Gaussen je rekao da nam se san, simbol osobne pustolovine, tako duboko zavučen u dubine svijesti da izmiče vlastitom tvorcu, ukazuje kao najtajanstveniji i najbestidniji izraz nas samih.[1]
    Stvarajući u stanju potpune opuštenosti i smirenosti Mateja Rusak prenijela je iskrenu emociju u svoj rad oblikujući ambijent satkan od vlastitih snova. Dajući sebe i svoju osobnost, osjećaje i doživljaje u svaki grafički otisak potaknula je proces oblikovanja svojevrsnog kolaža snova koji je rezultirao čudesnom ambijentalnom instalacijom. Novostvoreni prostor, kako sama autorica kaže, poziva posjetitelja da utone u vlastitu snovitost.

                                                                                                  Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

     

     

  • Samostalna izložba „Ludus” akademskog umjetnika Eugena Varzića

    Samostalna izložba „Ludus” akademskog umjetnika Eugena Varzića

     

    Samostalna izložba „Ludus” akademskog umjetnika Eugena Varzića otvara se u srijedu 18. rujna 2019. godine u 20.30 sati, u Galeriji „Pet kula” u Motovunu. U službenom dijelu otvorenja izložbe govorit će predsjednik Udruge fotografa Fotovun David Matković, kustosica izložbe Sonja Švec Španjol i umjetnik Eugen Varzić, a nakon otvorenja slijedi nastup DJ Marca Grabbera. Riječ je o jednoj u nizu putujućih izložbi kojom Eugen Varzić predstavlja svoj novi ciklus radova. Izložba ostaje otvorena do 23.10.2019. godine.

    Samostalna izložba „Ludus” akademskog umjetnika Eugena Varzića

    Izložba u Motovunu bit će najopsežnije i najkompletnije predstavljanje umjetnikovog recentnog rada do sada. Naime, premijerno će biti predstavljena tri posve nova rada, a ujedno će i raniji radovi istarskih urbanih veduta imati premijerno predstavljanje u Istri. Na izložbi će biti objedinjeno oko 25 radova nastalih u periodu od 2016. godine do danas. Slikarstvo Eugena Varzića obilježeno je kontinuiranim istraživanjem, eksperimentiranjem i razvojem. Nerv koji uvijek propituje, te tjera i gura umjetnika prema naprijed rezultirao je novim radovima objedinjenim pod nazivom Ludus. Ime karakterizira osjećaj prisutan prilikom stvaranja – trenutka unutar kojeg je slikarstvo Eugena Varzića doseglo stupanj kada slikanje postaje užitak, a igra proces u vremenu. Tematsko područje i dalje ostaje isto – svijet figuracije s motivima ljudskog lika u formi portreta ili autoportreta, no pristup u obradi motiva i sadržaja se značajno mijenja. Svaka slika postaje slika-koncept, te svojom snagom može stajati samostalno prostoru, neovisno od drugih djela nastalih u istom periodu. Svaka slika je istovremeno traganje, propitkivanje i zauzimanje stava.

    Samostalna izložba „Ludus” akademskog umjetnika Eugena Varzića

    Putujuća izložba je započela u umjetnikovom rodnom Đakovu u sklopu ovogodišnje Noći muzeja, nastavila se izložbom u Zagrebu, Šibeniku i u Slavonskom Brodu, a nakon Motovuna izložba svoje putovanje završava gostovanjem u Pakracu krajem godine. Postav izložbe se mijenja od izložbe do izložbe ovisno o prostornim mogućnostima galerije i muzeja, no ujedno i stalno nadopunjuje novonastalim radovima koji nastanu u periodu između dvije izložbe. Tako će Istrijani prvi imati priliku vidjeti posljednji rad "Hrvatska" koji čini dio mini-ciklusa od ukupno tri rada: "Bosna", "Srbija" i "Hrvatska. Riječ je o tzv. prijelaznim slikama koje su poveznica ranijeg ciklusa i tek predstojećeg ciklusa te označavaju transformaciju i rađanje nečeg novog u umjetnikovom radu. Premijerno će biti predstavljen i izuzetno upečatljiv i snažan rad "F 20".

    Samostalna izložba „Ludus” akademskog umjetnika Eugena Varzića

    O izložbi:

    Novi radovi svojevrsna su dijagnoza naše stvarnosti. Eugen Varzić pažljivim promatranjem, velikom prodornošću i bogatom imaginacijom bilježi stanje čovjeka i vremena. Prvi rad koji je nastao kao slika-koncept je "Andragathia". Kako sam umjetnik ističe slika prikazuje lice Europe danas. Počevši od grčkih i rimskih ideala na kojima počiva kultura, filozofija i umjetnost Zapadnog svijeta, preko devastacija, pa sve do moralnih prodaja i degradacije ljudskog bića kada smo svi postali roba za zamjenu ili što bolju prodaju sažeto je u licu kojim dominira prodoran pogled s izmjenjujućim emocijama strasti, gnjeva, hladnoće i otriježnjenosti proživljenim. Portret direktno, fokusirano i trezveno komunicira s promatračem pritom u potpunosti negirajući izbrazdano i okrvavljeno lice s kojeg kaplje pulsirajuća krv. Bijela maska pojačava dojam hladnoće, te dodatno ističe ogoljeni pogled. Oči zrcale našu prošlost, a potencijalno i našu budućnost kao pojedinca, zajednice, nacije ili u konačnici cjelokupnog čovječanstva. Nijemi krik prisutan je u još jednom zamaskiranom autoportretu pod nazivom "Asshole". Lice utjelovljuje psihološku evokaciju svih osjećaja i duševnih stanja jednog naroda. To je bol i razočaranje ljudi koji odlaze, ali i snažna kritika sustava, društva i politike koja polako, ali sigurno vodi do samouništenja vlastite države. Nije riječ o drami koja se raspršila na sve strane, već o ekspresiji koncentriranoj u duši pojedinca koji nosi breme cijelog naroda. Osjećaj svjesnosti situacije i nemogućnosti mijenjanja realnosti na bolje mučnija je od bilo kakvog fizičkog maltretiranja. Za vrijeme fizičkog nanošenja ozljeda pojedinac se može mentalno isključiti, ali kada stanje izjeda čovjeka iznutra, psihička bol veća je od bilo kakve fizičke boli. To stanje potvrđuje nevjerojatno snažan izraz lica zamaskiranog u hrvatski nacionalni simbol. Iskrenost koja prožima svako djelo Eugena Varzića u vizualno i emocionalno snažnim kritikama društva ne podržava očajavanje, već poziva na djelovanje, a svako djelovanje počinje s idejom, promišljanjem ili reakcijom. U suprotnome, indiferentnost je najočitija potvrda izgubljene bitke.

    Ostajući u području figuracije i realističnih prikaza Eugen Varzić ponovno otkriva ono što nikada nismo znali ili nismo imali hrabrosti uočiti. U bilježenju vidljive i psihološke stvarnosti bitan je proces koji oslobađa i potiče na nove načine izražavanja. Nerv koji ne da mira i stalno tjera dalje poduprt istinom i novostečenom slobodom, te sigurnošću u izričaju otvara cijeli dijapazon novih mogućnosti.

    Samostalna izložba „Ludus” akademskog umjetnika Eugena Varzića

    U trenutku u kojem je tehničko savladano, a um zreo i oslobođen barijera, započinje igra koja ustupa mjesto ekspresiji tj. ogoljivanju duše u svim njezinim aspektima. I to bez suzdržavanja, kalkuliranja i ustručavanja. Radovi Eugena Varzića sadrže i dobro i loše, lijepo i ružno, sreću i tugu, pohvalu i kritiku, te nadu i beznađe. Umjetnik interpretira svijet iskreno, intuitivno i slobodno. Kontinuiranim radom i razvojem nastoji potaknuti emociju ili reakciju koja ima učinak na pojedinca, zajednicu, svijet. U svojoj namjeri dolazi do samih granica brutalnosti, rušeći povremeno i moralne barijere. Uzdrmati čovjeka tj. potaknuti i najmanji titraj duše daje smisao cjelokupnom djelovanju.

    Samostalna izložba „Ludus” akademskog umjetnika Eugena Varzića

    O autoru:

    Eugen Varzić diplomirao je na slikarskom odjelu Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci 1999. godine. Izlagao je na trideset samostalnih izložbi, te na više od stotinu skupnih u zemlji inozemstvu. Za svoj rad više je puta nagrađivan. Vodio je razne umjetničke projekte, te surađivao na međunarodnim likovno-umjetničkim projektima. Likovno se usavršavao u Madridu kod Eloy Moralesa i Antonio Garcia Lopeza. Njegovi likovni radovi nalaze se u mnogim javnim i privatnim prostorima, u privatnim zbirkama širom Hrvatske i svijeta, kao i u sakralnim prostorima. Uvršten je u leksikone i vodiče moderne i suvremene umjetnosti u Italiji i Španjolskoj. Njegov rad je predstavljen na svim relevantnijim skupnim izložbama u Republici Hrvatskoj kao što su Bijenale slikarstva, Trijenale autoportreta, Trijenale slikarstva - Plavi salon i Trijenale akvarela. Duži niz godina sudjeluje u humanitarnim aukcijama slika. Povremeno se bavi dizajnom, ilustracijom i izradom slikovnica, vođenjem likovnih radionica i individualnih likovnih poduka budućih studenata visokih umjetničkih škola. Na prvoj TEDxPula konferenciji u Istri održao je govor pod nazivom Umjetnost kao disanje.
    Kao slobodni umjetnik živi i stvara u Istri, Hrvatska.

    web stranica: www.eugenvarzic.com

    Samostalna izložba „Ludus” akademskog umjetnika Eugena Varzića

    DJ Marc Grabber:

    poznatiji kao producent i suosnivač projekata poput Dalmatian Dub, Golem, Manouche, The Ufoslavians, Heron te vlastite produkcije koje potpisuje za razne međunarodne etikete poput Endangered (New York), Nightcolours (London), Manual Music (Amsterdam), 3000 Grad (Berlin), Wildfang (Basel).. Kao dj prošao je sve veće gradove u EU i Rusiji te uz produkciju organizirao i par većih festivala od kojih su najpoznatiji Valkana Beach i Heineken Thirst.Krajem 2018. u suradnji sa skladateljem Bastianom objavljuje album "Freedom" te stječe veće priznanje u regiji. Grabber najviše surađuje s kolegom i producentom Krešimirom Tomecom (Cubismo, Vještice itd.), mladim i perspektivnim dj-em Andreom Ljekajem (Get Physical),Berlinskim dj/producentom David Guzy-em te Ljubljanskim rapperom Fidžijem. Njegov glazbeni opus ide od klupske elektronike preko downtempa pa sve do reggaea i balkan beata. Iako rijetko, povremeno potpisuje i remixeve za kvalitetne regionalne izvođače poput The Chweger, Putokazi, Nina Badrić, Dzihan & Kamien, Headoneast, Maat...

    Samostalna izložba „Ludus” akademskog umjetnika Eugena Varzića

    Izložba ostaje otvorena do 23.10.2019. godine.

     

    LUDUS

    Postoje različite vrste ljubavi i strasti. One su najčešće usmjerene prema drugim živim bićima. No, emocionalno se možemo vezati i uz predmete i mjesta koji nas asociraju na određene ljude ili događaje, dok je strast često nit vodilja u radu, hobiju ili pozivu kojem smo posvetili svoj život. Ljubav može biti romantična, uzvišena ili opsesivna, no postoji i zabavna vrsta ljubavi – ludus. Takvu ljubav poimamo kao igru. Ona je oslobođena očekivanja i dodatnih opterećenja, te se u njoj istinski uživa. Duh ludusa pronalazimo i u novim radovima Eugena Varzića.  

    Slikarstvo kao način života. Život u kojem je slikanje kao disanje. Život u kojem se odgovor na vanjska i unutarnja, pozitivna i negativna iskustva stvarnosti uvijek pronalazi u slici. Eugen Varzić živi svoje slikarstvo. Ono je obilježeno kontinuiranim istraživanjem, eksperimentiranjem i razvojem. Nerv koji uvijek propituje, te tjera i gura umjetnika prema naprijed rezultirao je novim radovima objedinjenim pod nazivom Ludus.Ime karakterizira osjećaj prisutan prilikom stvaranja – trenutka unutar kojeg je slikarstvo Eugena Varzića doseglo stupanj kada slikanje postaje užitak, a igra proces u vremenu. Tematsko područje i dalje ostaje isto – svijet figuracije s motivima ljudskog lika u formi portreta ili autoportreta, no pristup u obradi motiva i sadržaja se značajno mijenja. Svaka slika postaje slika-koncept, te svojom snagom može stajati samostalno u prostoru, neovisno od drugih djela nastalih u istom periodu. Svaka slika je istovremeno traganje, propitkivanje i zauzimanje stava. Poučen iskustvima Antonia Lópeza Garcie i Eloya Moralesa, Eugen Varzić se nakon potpunog ovladavanja tehnikom fokusira na istraživanje psihološkog polja pojedinca. Ranija "poetika tišine" prisutna u urbanim vedutama i šumama poput "Forest Swords" u novim radovima zamijenjena je glasnim unutarnjim krikom. Uz perfekciju tehnike, u prvi plan izbija ekspresija lišena cenzure i suzdržavanja. Kao što su u ludusu važniji osjećaji koje pojedinac posjeduje od osobe koja potiče te osjećaje, tako je kod novih radova portret samo polazište za vlastitu interpretaciju, odnosno temelj za razradu i formiranje posve novog djela. Slika postaje područje slobode gdje je i dalje prisutna fizička sličnost s modelom, no dolazi do značajne transformacije u psihološkoj interpretaciji. Stapanje vizualno prepoznatljive vanjštine i posve nove utisnute nutrine stvara novi identitet čime započinje život slike. Transformacija postaje okidač za cijeli dijapazon reakcija i emocija – od oduševljenja do vidljive uznemirenosti.

    Portreti bliskih i poznatih osoba poput djela "Winter" i "Slavonia" s naglašenim toplim inkarnatom dodatno su istaknuti uhvaćenom svjetlošću koja oblikuje detalje dajući završni karakter licu lišenom tenzija i uznemirenosti. Raniji portreti postupno ustupaju mjesto gotovo akromatskim portretima "I woke up like this" i "Mirror" gdje tonska gradacija definira osobe koje asociraju na likove iz starih filmova, tj. one intrigantne ličnosti s pričom koju tek treba otkriti. U konačnici nastaju krajnje ekspresivni portreti skriveni iza maski, vrišteći iznutra u težnji da nam ispričaju priču jednog naroda, ideje, emocije ili ljubavi. Ključnu ulogu u transformaciji izraza imaju tzv. prijelazne slike koje nastaju između ciklusa. Riječ je o urbanim vedutama ili motivima šume koje terapeutski asistiraju u nepoznatom području traženja i stvaranja novog. Postoji nešto intrigantno i pomalo zastrašujuće u tim prijelaznim radovima, posebice u slici "Contia" i "Babina Greda". Dok ogoljuju dušu autora one istovremeno omogućuju direktnu spoznaju kroz ranjivo i procesualno. Igra je dovela do oslobađanja boja, motiva i simbolike u radovima nijemog krika, utapanja i portreta zatvorenih očiju, pa sve do motiva ruku koje jednako snažno pričaju priču i prenose poruku. Nazivi radova podjednako su važni kao i sama djela. Oni dolaze iz realnog života i prenose poruke koje daje sam model. Nikada nisu doslovni, već pričaju priču ili objedinjuju utisnuti sadržaj. Mogu biti prva ili konačna informacija o radu. Često neočekivani, provokativni ili simbolični, nazivi su ponekad i brutalni, no uvijek ostavljaju tračak nade.

    Novi radovi svojevrsna su dijagnoza naše stvarnosti. Eugen Varzić pažljivim promatranjem, velikom prodornošću i bogatom imaginacijom bilježi stanje čovjeka i vremena. Prvi rad koji je nastao kao slika-koncept je "Andragathia". Kako sam umjetnik ističe slika prikazuje lice Europe danas. Počevši od grčkih i rimskih ideala na kojima počiva kultura, filozofija i umjetnost Zapadnog svijeta, preko devastacija, pa sve do moralnih prodaja i degradacije ljudskog bića kada smo svi postali roba za zamjenu ili što bolju prodaju sažeto je u licu kojim dominira prodoran pogled s izmjenjujućim emocijama strasti, gnjeva, hladnoće i otriježnjenosti proživljenim. Portret direktno, fokusirano i trezveno komunicira s promatračem pritom u potpunosti negirajući izbrazdano i okrvavljeno lice s kojeg kaplje pulsirajuća krv. Bijela maska pojačava dojam hladnoće, te dodatno ističe ogoljeni pogled. Oči zrcale našu prošlost, a potencijalno i našu budućnost kao pojedinca, zajednice, nacije ili u konačnici cjelokupnog čovječanstva. Nijemi krik prisutan je u još jednom zamaskiranom autoportretu pod nazivom "Asshole". Lice utjelovljuje psihološku evokaciju svih osjećaja i duševnih stanja jednog naroda. To je bol i razočaranje ljudi koji odlaze, ali i snažna kritika sustava, društva i politike koja polako, ali sigurno vodi do samouništenja vlastite države. Nije riječ o drami koja se raspršila na sve strane, već o ekspresiji koncentriranoj u duši pojedinca koji nosi breme cijelog naroda. Osjećaj svjesnosti situacije i nemogućnosti mijenjanja realnosti na bolje mučnija je od bilo kakvog fizičkog maltretiranja. Za vrijeme fizičkog nanošenja ozljeda pojedinac se može mentalno isključiti, ali kada stanje izjeda čovjeka iznutra, psihička bol veća je od bilo kakve fizičke boli. To stanje potvrđuje nevjerojatno snažan izraz lica zamaskiranog u hrvatski nacionalni simbol.

    Prikazan u krupnom planu, kao i dva ranija autoportreta, rad "Night, my love" portret je slikareve supruge, no umjesto nijemog krika dolazi do koncentracije sadržaja unutar uma ženskog lika. Zatvaranjem očiju prekida se komunikacija s promatračem i dolazi do stanja kontemplacije unutar same duše, dok blago uzdignuta glava, niz sitnih, ali jasno vidljivih detalja iscrtanih po licu, snažno osjenčani kapci, te boja trule višnje na usnama i kosa u duginim bojama jasno izražavaju pritajeni bunt. Iskrenost koja prožima svako djelo Eugena Varzića u vizualno i emocionalno snažnim kritikama društva ne podržava očajavanje, već poziva na djelovanje, a svako djelovanje počinje s idejom, promišljanjem ili reakcijom. U suprotnome, indiferentnost je najočitija potvrda izgubljene bitke.

    Ostajući u području figuracije i realističnih prikaza Eugen Varzić ponovno otkriva ono što nikada nismo znali ili nismo imali hrabrosti uočiti. U bilježenju vidljive i psihološke stvarnosti bitan je proces koji oslobađa i potiče na nove načine izražavanja. Nerv koji ne da mira i stalno tjera dalje poduprt istinom i novostečenom slobodom, te sigurnošću u izričaju otvara cijeli dijapazon novih mogućnosti. U procesu eksperimentiranja nastao je i rad "Mother" u kojem dominira intenzivno plava boja usmjeravajući pažnju promatrača na gestu koja je spontanim kretnjama dlanova i prstiju formirala znakovni izraz po kojem je rad i nazvan. Slika "Sunday" nagovijestila je zrelost i početak novog poglavlja. Lik starice izvire iz mraka dok tamna pozadina dodatno ističe prikaz ljudskosti. Meka sijeda kosa, lice obasjano suncem, ruka oslonjena na stol i zamišljen pogled u stranu. Svaki detalj na licu, tijelu i odjeći starice dio je slagalice proživljenog života. Riječi Paola Segnerija kako je lice prijestolje na kojem stoluje duša i očituje svima svoje dostojanstvo kao da su pisane za Eugenov prikaz none. Namreškana koža otkriva godine, a lice ispisano životom priča priču koja postaje dio kolektivne memorije. Nit poveznica svih recentnih radova je slojevitost prikaza kao odraz kompleksnosti čovjeka. Slojevitost i ekspresivnost utječu na promatrača, te se emocije i reakcije izmjenjuju ovisno o iskustvu i doživljaju pojedinca.

    U trenutku u kojem je tehničko savladano, a um zreo i oslobođen barijera, započinje igra koja ustupa mjesto ekspresiji tj. ogoljivanju duše u svim njezinim aspektima. I to bez suzdržavanja, kalkuliranja i ustručavanja. Radovi Eugena Varzića sadrže i dobro i loše, lijepo i ružno, sreću i tugu, pohvalu i kritiku, te nadu i beznađe. Umjetnik interpretira svijet iskreno, intuitivno i slobodno. Kontinuiranim radom i razvojem nastoji potaknuti emociju ili reakciju koja ima učinak na pojedinca, zajednicu, svijet. U svojoj namjeri dolazi do samih granica brutalnosti, rušeći povremeno i moralne barijere. Uzdrmati čovjeka tj. potaknuti i najmanji titraj duše daje smisao cjelokupnom djelovanju.

                                                                                   Sonja Švec Španjol, mag. hist. art.

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.

NAVIGACIJA