skulptura

  • Marija Ujević-Galetović - skulpture i slike

    vrijeme: 18.lipnja-10.srpnja 2016 g.

    mjesto: Dom kulture Lovinac

    Marija Ujević-Galetović - skulpture i slike

    Zavodljive zamisli i otkrivajući uvidi

    Unatoč raširene dominacije relativiziranja umjetničkih vrijednosti pod štitom institucionalne teorije umjetnosti, potpomognute nekritičkom (da bude sasvim jasno: i nesamokritičkom s autorske pozicije) prezentacijom svega i svačega, postoje pojedinci – pomalo nalik usamljenim borcima ili posljednjem mohikancu – koji ne pristaju na takvo postupanje. Njima je pročišćavanje oblika, traženje najboljeg izraza, odbacivanje onoga što ne udovoljava usvojenim i samoizgrađenim standardima, dio stvaralačkog habitusa bez kojega je nezamisliv njihov rad. Jedan od najizrazitijih primjera tako visoko podignuta praga u hrvatskoj umjetnosti predstavlja djelo Marije Ujević Galetović, kiparice koja je svojim ostvarenjima, ponajviše javnom plastikom i spomenicima, obilježila naše razdoblje na hrvatskim prostorima.

    Čitavo autoričino djelo odlikuje artističko poznavanje materijala i tehničkih postupaka, neizostavna širina pogleda i usredotočenost na aktualni zadatak, temeljita erudicija i bistrina duha. S takvim osobinama i pretpostavkama jedini je mogući rezultat, moglo bi se olako zaključiti, neupitna originalnost. Vjerojatno i jest tako, no uvijek je, kada je riječ o kreativnosti, nužan još neki osobiti, jedinstveni sastojak…

    skazana neupitna Ujevićkina originalnost prisutna je i kada uočavamo zanimljive reference prema povijesnim primjerima umjetničkih djela. Zar stilizacija izduženoga vrata koji neosjetno prelazi u tijelo u skulpturi Kozo jedna nije potencirani odjek, dakle naglašenija verzija manirističkih pretjerivanja poput one koju pamtimo na slavnoj Parmigianinovoj Djevici duga vrata (ali i čitavoga tijela) iz 1530? Zar Pobjegla iz Raja ne ukazuje još izravnije na svoje prethodnice. Ne samo na Picassove Žene koje trče na plaži (1922.), nego i dublje u prošlost gdje nas dočekuju brojni, pogotovo u baroku, prikazi Daphne u bijegu (napose Tiepolova ili Cornelisa de Vosa), ali i sve do prizora na drevnim grčkim vazama; taj snažni zamah udova u pokretu, zavijorena kosa, elementi su iste obiteljske geneze.

    Kada to osvijestimo, moramo još više cijeniti moć i sposobnost kiparice da nakon svih tih prikaza ostvari tako jezgrovit i snažan, ujedno veoma duhovit prikaz. Sam naslov urnebesan je; naša trkačica ne bježi pred ostrašćenim Apolonom ili kakvom drugom uobičajenom strašnom nevoljom; ona je pobjegla iz Raja! Zašto iz Raja? Obično zamišljamo da taj idealizirani prostor mira i spokoja ipak nije mučilište. Unatoč tome, mora da je pobjegla od dosade; što bi je drugo moglo na to nagnati. Eva prognana iz Raja (zajedno s Adamom, dakako) u pravilu je potištena, uplakana i pritom ne trči, prije posrće pod teretom očaja. Za razliku od Daphne i njene neizbježne metamorfoze te pred iskuše-njem poklekle Eve, nezaustavljiva se, raspojasana Marijina bjegunica nije predala, njena pobuna protiv usuda - barem za sada, dok traje - uspješna je.

    I statični je kiparičin Mornar ponajprije nositelj svojih osobitih atributa; grube snage, prostodušnosti, zadriglosti. Nabrekli vrat koji stapa glavu i tijelo te jedva naznačeno zadiranje u površinu tijela majstorskoj je ruci dovoljno da naznači tipičnu za mornare potkošulju s naramenicama, odnosno vanjsku fizičku osobinu koja precizno odražava unutarnju narav.

    Zamijetimo kako je na svakome od navedena tri rada ponešto izostavljeno – udovi na kozi, udovi (zamjenjuju ih grudi) i glava na bjegunici, usta na mornaru – pa ipak, njihov je specifičan karakter pojačan, nipošto oslabljen. Duhovitost zamisli, njena izražajnost dobili su time na intenzitetu, kao da je sama psihologija forme iskazala svoju pronicljivost.

    Međutim, nasuprot dojma lakoće izvedbe, valja nam zamijetiti strogost i ozbiljnost u postupku oblikovanja. Naime, u sekvencijalnom nizu kretnji i položaja koje zauzima određeno tijelo, pojedini su među njima u većoj mjeri karakteristični, više otkrivaju i govore od drugih. Premda slijede neposredno jedan za drugim, ti položaji se izdvajanjem fiksiraju, zadobivaju Zavod ljive zamisli i otkrivaju ći uvidi vanvremensku protežnost. Marija Ujević je pozorni lovac takvih položaja (ostale odbacuje), također i pogleda koji ih ponajbolje otkrivaju (a fotografski objektivi hvataju i fiksiraju). I zato nam ne preostaje nego ustvrditi: klasičnim primjerima govora tijela priključila je autorica svoje radove, obogaćujući vokabular osobitim izražajnim potencijalima. Bez obzira kakvu narav nastoji iskazati, u rasponu od suzdržanosti do eskalacije pokreta. U nekim je figurama dostojanstvo izraženije, u drugima ranjivost, u trećima duhovitost, komičnost dapače. Unutar takve karakterne i sadržajne fleksibilnosti, konstanta je tek izraz sam, ono što nazivamo poetikom; individualnim, precizno razrađenim rukopisom.

    Marija Ujević oblikuje zatvorene, jasne obrise volumena glatkih površina; zato njena napeta, energizirana skulpturalna masa uvijek djeluje vrlo sugestivno.

    U recentnim je godinama Marija Ujević Galetović na velika vrata unijela slikarstvo u svoj rad te ujedno na domaću likovnu scenu, pozornost je zasigurno bila osigurana njenom reputacijom, a svojstveni joj, sasvim osebujni izraz opravdao zanimanje javnosti. Odrješitim kadriranjem – u kojemu prevladavaju kvadratni i bliski im formati čime je također naglašena artificijelnost pogleda - uprizoruje scene poput kazališnih kulisa. Ako treba prikazati namreškano more s izmaglicom ili neveru, onda će profinjenom gradacijom ”More“, akril na platnu, 150x140 cm nijansi odabranih boja uz tanku čipku valova, odnosno crnilom nagomilanih oblaka predočiti upravo to. Ne na način koji bi težio mimetičkoj vjernosti, nego preciznoj simboličkoj deskripciji. Pritom je prostor kombinacija oblikovne plošnosti uz selektivnu primjenu postupaka koje bismo mogli opisati kao atmosfersku (tonovi lagano blijede u dubini) te pravilnu, geometrijsku perspektivu (prikaz stabala koja se smanjuju u pozadinskim planovima to nedvojbeno pokazuje).

    Neodoljiva je ta teatarska dobrodošlica umjetničinih ilustrativnih, više crtačkih nego slikarskih slika. One posjeduju zagonetnost, ponekad dirljivu jednostavnost (Đoni je izložen studeni kao i našem pogledu, ali zadržava svoje ljudsko dostojanstvo), otvorenu zapitanost pred kompleksnošću neprestano očuđujućeg života. Hodom u novo Marije Ujević Galetović proširuje svoje impozantno djelo koje potvrđuje kako figurativna umjetnost i dalje može (a uvijek će i moći) reći više o zbilji, o percepciji, nego mehanički, kako god savršeni objektiv ili puko oko koje gleda, a ne uviđa.

    Nikola Albaneže

    Marija Ujević-Galetović - skulpture i slike

    ŽIVOTOPIS

    Marija Ujević-Galetovićrođena je 20. listopada 1933. godine u Zagrebu u kojemu je završila osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Godine 1953. upisuje se na zagrebačku Akademiju likovnih umjetnosti - Kiparski odsjek; diplomirala je 1958. U klasi profesora Frana Kršinića. Nakon studija usavršavala se na Central School of Art u Londonu; u nekoliko navrata boravila na studijskim putovanjima (Italija, Engleska, Francuska).

    Na zagrebačkoj ALU radi od 1987., napredujući od docenta do statusa redovitog profesora 1995. Od 1998. redoviti je član HAZU čiji je član suradnik bila od 1990. godine.

    Izlagačku aktivnost započela je 1960. te je od tada prezentirala svoje radove na brojnim samostalnim i skupnim nastupima. Istakla se je napose skulpturalnim ostvarenjima na otvorenom prostoru – gradskim ulicama i trgovima (spomenici Augustu Šenoi u Zagrebu, Miroslavu Krleži u Osijeku, Jakovu Gotovcu u Osoru, Frani Petriću u Cresu, Petru Krešimiru u Šibeniku, Ivanu Pavlu II. u Dubrovniku), u parkovima i dvorištima (skulpture Trkač na Savskom nasipu u Zagrebu, Ženamačka uz galeriju Lauba, spomenik Jurju Križaniću na Kaptolu u Zagrebu) - te u sklopu arhitektonskih cjelina – u crkvama (patronu crkve Sv. Pavla u Zagrebu, skulptura Uzašašće u crkvi Sv. Nikole u Rijeci) i pasažima (spomenik Vlahi Paljetku).

    Za svoj je spomenički rad primila mnoga priznanjate je dobitnica značajnih nacionalnih i međunarodnih nagrada među kojima se ističu: 1. nagrada na međunarodnom natječaju za spomenik Telekomunikacije u Ženevi 1965., 1. Nagrada na natječaju za spomenik Augustu Cesarcu u Zagrebu 1973., 1. nagrada za spomenik Jovanu Steriji Popoviću u Novom Sadu 1981., Izvedbena nagrada za spomenik Miroslavu Krleži na Zagrebačkome salonu 1982., Nagrada na Trijenalu hrvatskog kiparstva u Zagrebu 1986., Nagrada za spomenik Augustu Šenoi u Zagrebu 1987., Nagrada grada Zagreba 1989., Nagrada Zagrebačkog salona 1990.

    Njezina se djela nalaze u zbirkama zagrebačkih ustanova: Moderne galerije, Muzeja suvremene umjetnosti, Laube; također u privatnim kolekcijama Alfreda Brogyanyija u Beču, Nede Young u New Yorku. Kao dio recentne i aktualne produkcije Marije Ujević- Galetović očekuje se skoro postavljanje spomenika Jurju Križaniću u Moskvi te realizacija brončanih vratnica na katedrali u Požegi.

  • FOTO NATJEČAJ MONTRAKER 2016

    vrijeme: ponedjeljak, 29.8.2016. - četvrtak, 15.9.2016.

    mjesto: Vrsar

    MontrakerNatječaj se organizira kao dodatni program Međunarodne studentske kiparske škole Montraker koja se održava od 29. kolovoza do 10. rujna 2016. godine. Škola je nastala kao platforma za praktični rad studenata likovnih akademija, smjera kiparstva. Od 1991. godine nastalo je više od stotinjak skulptura u kamenu koje su postavljene u Vrsaru i okolici.

    Natjecatelji mogu birati između dvije teme:

    Skulptura u nastajanju

    Fotografiraju se sudionici 26. međunarodne studentske kiparske škole Montraker koji će od 29. kolovoza do 10. rujna stvarati skulpture u kamenu u istoimenom kamenolomu u Vrsaru. Radno vrijeme studenata je od 8 - 12 i 16 - 19 sati, svaki dan osim nedjelje.

    Skulptura u prostoru

    Fotografiraju se skulpture koje su nastale od 1991. godine u radu Međunarodne studentske kiparske škole Montraker i koje su postavljene u javni prostor Vrsara. Naglasak je na odnosu skulpture i prostora oko nje. Kartu Vrsara sa obilježenim lokacijama skulptura natjecatelji mogu zatražiti u uredu Turističke zajednice Općine Vrsar.

    Svaki natjecatelj može prijaviti do tri fotografije. Fotografije se šalju digitalno na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. najkasnije do 15. rujna 2016. godine. U naslovu e-maila obavezno napisati ZA FOTO NATJEČAJ MONTRAKER 2016.

    Kod prijave treba upisati slijedeće podatke:
    Ime i prezime, adresu, broj telefona i nazive fotografija.
    Fotografije za prijavu ne smiju prelaziti 500 kb po fotografiji.

    Pristigle fotografije će pregledati žiri u sastavu:
    Tatjana Velenik, povjesničarka umjetnosti,
    Sebastijan Vojvoda, akademski slikar
    i Andi Bančić, profesor likovne kulture.

    Žiri će odabrati tri najbolje fotografije koje će dobiti slijedeće nagrade:

    1. nagrada: 3.000 kn
    2. nagrada: 2.000 kn
    3. nagrada: 1.000 kn

    Žiri će napraviti i uži izbor fotografija koje će biti izložene na izložbi u rujnu 2017. godine u sklopu programa Međunarodne studentske kiparske škole Montraker.

    Organizatori si osiguravaju pravo korištenja nagrađenih fotografija u propagandnim materijalima te se obavezuju navesti ime autora kod svakog objavljivanja.

    Dodatne informacije možete zatražiti na e-mail adresi Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i broju telefona 091 431 59 59 (zvati od 8 - 15 h).

    Izvor: http://www.poup.hr/hr/aktualnosti/natjecaji/foto-natjecaj-montraker-2016

  • Ivo Rakuljić

    Rođen 04.11.1958 u Splitu, slikarstvom i skulpturom se bavim dugo a u poslijednje vrijeme aktivnije.

    Član sam Poljičke Likovne udruge Krug-Dugi Rat.

    Uz desetak samostalnih izložbi , sudjelovao sam na osamdesetak skupnih te nekoliko likovnih kolonija.

    U slikarstvu se upuštam u razne tehnike a motivi koji me privlaće su marine i ostali Dalmatinski motivi , kao sakralna tematika, portreti itd..

    Jednostavno u svom hodu pod ovim nebeskim svodom inspiriran ljepotom , pokušavam na neki naćin prenijeti tu ljepotu na razne podloge!!

    Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    • 40172474_265212590985608_8005683988792344576_n
    • 40288049_321438858421188_5387389732361601024_n
    • 40244700_2087957454792494_3282882441953411072_n
    • 40141530_1842176245878847_1149248298251452416_n
    • 40211723_653890958316507_8322180743014907904_n
    • 40168642_238966730136141_435483493103828992_n
    • 40318667_256320401878135_3912132706011447296_n
    • 40288015_2012371232386086_8581780141322010624_n
    • 40098627_511476445953668_3132717676477022208_n
    • 28754981_10210755705361567_1562618866_o
    • 28755728_10210755692201238_1063803009_o
    • 28821687_10210755713041759_1645144308_o
    • 28768316_10210755714641799_166734657_o
    • 28696132_10210755710521696_1936358116_o
    • 28721832_10210755708521646_56911337_n
    • 28694131_10210755713321766_1944579761_o
    • 28722453_10210755706401593_1697379006_n
    • 28722416_10210755698521396_2091852836_n
    • 28721627_10210755693921281_706123652_n
    • 28722324_10210755710161687_1917375325_n
    • 28537063_10210755714121786_574161814_n
    • 28536734_10210755710441694_1980087994_n
    • 28536607_10210755697561372_284364998_n
    • 28536276_10210755705801578_613283708_n
    • 28536652_10210755694761302_1660079328_n
    • 28536866_10210755698801403_1379968689_n
    • 28535684_10210755714841804_1433040461_n
    • img_5071
    • img_5014
    • fullsizerender2
    • fullsizerender7
    • fullsizerender5
    • fullsizerender
    • fullsizerender1
    • img_2782
    • img_2783
    • img_2784
    • img_2785
    • img_2789
    • img_2788
    • img_2787
    • img_2790
    • img_2791
    • img_2792
    • img_2793
    • img_2794
    • img_2796
    • img_2795
    • img_2799
    • img_2797
    • img_2798
    • img_2805
    • img_2802
    • img_2800
    • img_2803
    • img_2813
    • img_2809
    • img_2807
    • img_2808
    • img_2814
    • img_2883
  • Izložba Petar Hranuelli - MOTIVI BEACH

    vrijeme: 12.7. 2016. do 18. 8. 2016.

    mjesto: Galerija Dalmacijaland, JELSA, HVAR

    Čast nam je pozvati Vas na izložbu skulptura i crteža "motivi plaže" Petra HRANUELLIJA koji će se održati na otoku Galerija Dalmacijaland, Jelsa, Hvar. Svečano otvorenje održat će se u srijedu, 12.7. 2016. u 20.00 sati. Izložba ostaje otvorena do 18. 8. 2016. godine.

     Petar Hranuelli

    Doista, koliko djela toliko različitih pozicija. Bez shematski i bez krute egzaktnosti, ali samo s osjetilnim otpornost skromnih plastika koja se pomiri oporbena elementarni materijal i smislen dizajna, Peter stvara određenu veličinu tijela i proporcije.

    Simetrija je suvišno, ali unatoč slobodnom masovnu distribuciju ili povremenim jačim torzije, trup ne prkose prirodi. Njihova jednostavnost volumena rezultat je poseban krug i organske apstraktne forme. U formalnom smislu ove žene ormari mogu se vidjeti kao sjecišta tokova, kao i oni izbočen hub, ili kao polazište za daljnji razvoj tih snaga.

    Hranuellijeve Venera, skulpture i dlana (i povremeni prvostupnika podlaktice ili suknje djevojaka), vesela i puna snage, svijetle poput jutarnjeg svjetla, života i Bremen nam privlači prolaznike, otvaruju svoje intime u snažnu plodnu ritam. Ja sam otišao s nama, ali uz, fino pročitati punu integraciju njihovih tijela u prostoru osvojili rasta, rasta i dinamičan twist. (Iz predgovora Nikola Albaneže)

    Petar Hranuelli

    U izradi Peter smješta raspored budućih mase. Kratki, oštri strukturna obilježja izazvao gotovo puhati za olovku na papir tako da je rezanje, zgrada sjenu gdje dlijeto može biti slomljena kamena i ljudska ruka ima prodor prostora.

     Petar Hranuelli

    Grafički modeliranje velikim kontrastom svjetla i sjene, jer tamo gdje je svjetlo na papiru, gdje je papir tu sam i skulptura na nevezane stijene, tu je lik senzualnih žena inspirirani pretpovijesne Venere. Zanimljivo je pratiti putem crteža gradacija intenziteta poteze udarac pera pritisak na površini papira i njihove gustoće.

     Petar Hranuelli

    Neki su tako tamne i jake probiti kontura linije. Svaki jaki urezi grafiti u novinama, bio je ljut, sekvencijalni, visoka kamena utjecaj u prolaznosti vremena, Peter Hranuelli simbol oblika, govori o nastanku i postojanju, te jakom željom za njegovo razumijevanje prapovijesti do danas. (Iz predgovora Snježana Kauzlarić)

     Petar Hranuelli

  • Lemmy Kilmister dobiva skulpturu u Zagrebu


    Ian Fraser Kilmister, poznat pod glazbeničkim imenom Lemmy, engleski glazbenik, gitarist, pjevač i tekstopisac, osnivač i frontmen rock sastava Motörhead dobit će svoju skulpturu u Parku Rock'n'Rolla u dvorištu Beertije, u ulici Pavla Hatza 14 u Zagrebu, ove subote, 8. listopada, u 20 sati.

    Lemmy Kilmister dobiva skulpturu u Zagrebu

    Mjesto uz legende

    Nedavno preminuli velikan svjetske glazbe tako će se u tematskome parku pridružiti Ramonesima, Joeu Strummeru, Johnu Lennonu, Nicku Caveu, Amy Winehouse, Jimmyju Hendrixu, Iggyju Popu, Davidu Bowieju i instalaciji Queens of the rock’n’roll koju čine Debbie Harry, Patti Smith i Skin iz Skunk Anansie, Jacku Whiteu te još jednoj instalaciji s 10 top bendova današnjice, nazvanoj Bands of the Decade.

    Autor skulpture je zagrebački akademski kipar Ivan Duraković. Nakon otkrivanja skulpture u vrtu parka će se održati veliki Motörhead DJ party.

  • Maja Raleva-Miladinovski

    Maja Raleva-Miladinovski


    Rođena je 02.05.1982 u Kavadarcima u Makedoniji.
    Sklonost prema umjetnosti pokazuje od ranoga djetinjstva.
    Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti na Sveučilištu Ćirila i Metoda u Skopju u klasi prof. Stanko Pavleski.
    Godine 2014. završila je postdiplomski studij Akademije likovnih umjetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Tomislava Todorovika u odjelu za oblikovanje.
    Radila je u Ministarstvu kulture Republike Makedonije, Ured za zaštitu kulturne baštine.
    Od 2003. do danas sudjelovala je na mnogim skupnim nacionalnim i međunarodnim izložbama i umjetničkim sajmovima

    Kontakt: Facebook

    Mob: mob: +389 78/ 288 - 037

    E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    Slike

    • 54257542_331789504119206_6754966220589498368_n
    • 54222344_394194204490917_8585753286718521344_n
    • 53668521_2075366519211446_8207707048394096640_n
    • 53633635_633545927065674_1567614650168639488_n
    • 53751025_1035644706635782_860237019735916544_n
    • 41991217_1970770086555857_7212197753043025920_n
    • 42110571_303788867074593_3883638844997763072_n
    • 41965153_2088435761221206_332549404944760832_n
    • 41692594_2162288420763833_3860060874702061568_n
    • 41665341_682263848809266_8358968666913505280_n
    • 41613755_2176123305968549_4847586465799995392_n
    • 41633879_2217754291793041_8922724764221440000_n
    • 41390512_286817302139382_8340980875726422016_n
    • 41396898_334031047417530_1819907896788385792_n
    • 41389622_1156195277869751_793735193528631296_n
    • 41461340_340345953205263_1629596779211128832_n
    • fb_img_1536268783242
    • fb_img_1536268666544
    • fb_img_1536268118376
    • fb_img_1536268940515
    • fb_img_1536268753692
    • fb_img_1536268234619
    • fb_img_1536268131284
    • fb_img_1536268082043
    • fb_img_1536268949394
    • fb_img_1536269000686
    • fb_img_1536268306507
    • fb_img_1536268474990
    • fb_img_1536268248057
    • fb_img_1536268945576
    • fb_img_1536268469570
    • fb_img_1536268317255
    • fb_img_1536268175969
    • fb_img_1536268254774
    • fb_img_1536268272563
    • fb_img_1536268262193
    • fb_img_1536268183554
    • fb_img_1536269066414

    Skulpture

    • 41595846_733521653663974_4206693846777593856_n
    • fb_img_1536269252229
    • fb_img_1536268616063
    • fb_img_1536268612504
    • fb_img_1536268858935
    • fb_img_1536269117924
    • fb_img_1536268591626
    • fb_img_1536269109987
    • fb_img_1536268582245
    • fb_img_1536268608864
    • fb_img_1536268855115
    • fb_img_1536268574928
    • fb_img_1536268034070
    • fb_img_1536268566470
    • fb_img_1536268714343
    • fb_img_1536268489003


    Membership / Associations:

    2006 -Member of the Society of  Fine Artist of Kavadarci Macedonia

    2008 -Member of the Society of  Fine Artist of Macedonia - Skopje

     

    Group exhibitions:

    2003-Artists of Vatasa – Museum of Kavadarci

    2004  -Macedonian Ntional Theatare

    2005- Gallery Drugarce – Skopje.

    2005 - Group exhibitions – F.Fine arts - Skopje

    2005  - S. I. A. M. Bienale students from around the world - Museum  City of

                Skopje

    2008– Art house salon army Skopje  

    2009 -Member of the Society of  Fine Artist of Macedonia - Skopje –

    1. Bulgaria - Sofia

    2009 -. M.S.F.A.- Kavadarci – Cifte bath - Skopje

    2009 - Group exhibitions  -  J. Osogovski

    2009 -Gallery Kumanovo

    2010 - Watercolor – Ecka - Serbia

    2010- International Art Caravan - Ohrid

    2010- International Art Caravan - Veles

    2011-  Gallery Kumanovo 13 April

    2011- Gallery 73 Beograd  22 May

    2011– Gallery Bridge – Novi Sad

    2011- Rio de Žaneiro,

    2011- Gallery Macedonian Chrch - Detroit

    2011- Gallery Tazo art center New York

    2011– Biennale of watercolor –Belgrade - Serbia

    2011- Biennale of  drawing – Belgrade- Serbia

    2011-Museum of R. Srpska

    2011-Museum of Kozara -R.Serbia

    2012- International Art Caravan - Museum of Kavadarci

    2012-Museum of Zrenjanin - Serbia

    2012-MacedonianAmbasad of Pariz Franch

    2012-MacedonianAmbasad of Slovenia

    2012 House of King Petar Ι Performance art project "Ariadina Nit" - Belgrade - R. Serbia

    2012 Women artists from Kavadarci - City Gallery Kavadarci

    2013 Artists Association of Kavadarci - Gallery "SOKOL ART"

    2016 International exhibition by mail at the ERGO LAB Lugano Switzerland

     

    Soloexhibitions:

     

    2006 ”My city  without essentiallybut with reason„ – Museum of Contemporary Art – Skopje

    2007– Strumica  ”Conversation with Vincent Van Gogh„

    2007”Conversation with Vincent Van Gogh„ -Prilep  

    2009”Conversation with Vincent Van Gogh„ -Kumanovo  

    2010 -”Conversation with Vincent Van Gogh„ – Blok gallry - Belgrade

    2010 – Feat (love, sex and money) – Skopje

    2014 – Coded shadows – Novi Sad Serbia

    2017 „ART CODESmederevska Palanka R. Serbia

    2018ART CODEBelgrade R. Serbia

     

    Awards:

    2003   Won II- prize for creativity –Projety AN-BLOK – Krusevo

    2004Humanitarian organization "Big and small" for children with disabilities (psychological workshops - art therapy).

    Projekt:

    2009- Projekt sculture Wars – Rapid Deployment Unit -  Skopje  

     

    Written crticism

    2014 г. Text-exhibition - Coded shadows R. Serbia

    2016 Text-critique, opening exhibition "Remains Fragments, Shadows" - author Dragica Ristovska Dimitrovska - gallery NLB-Skopje

    2017/2018 year. Text exhibition "ART CODE" Smederevska Palanka and "Blok Galerija" – Belgrade

    2018 Text-critique, opening exhibition "Fragments" - author Dragica Ristovska Dimitrovska - gallery NLB-Skopje

  • Petar Hranuelli


    Revni klesar i nevjerne Venere

    Kako prići figurinama Petra Hranuellija, kako što potpunije doživjeti te ženske aktove, konvencionalno nazvane Venerama?

    Osim na uobičajeno kretanje oko objekta,kretanje koje stvara oblike u vizuelnom iskustvu,pozvani smo također da ih okrećemo na dlanu. Da pored promatrača budemo i mjeritelji obujma i njegovatelji površina. Osijetljivim jagodicama prstiju i toplim dlanom obgrljujemo tijela koja uzvraćaju svojom prilagodljivošću i podatnošću. Uzajamno se epiderme tkiva i kamena uvjetuju svojstvenom im taktilnošću. Tako su ti stari oblici-stari po iskonskom prisustvu u čovjekovu stvaralaštvu-uvijek novi ako ih neprestano obogaćuju novi pogledi i dodiri.

    Doista,koliko aktova toliko raznovrsnih položaja. Bez ikakve shematičnosti i bez krute egzaktnosti, a samo s osjetilnom gipkošću skromnih plastika u kojima je pomirena suprotstavljenost elementarnog materijala i osmišljenost oblikovanja,Petar stvara tijela osobitih mjera i proporcija. Simetrija je tu izlišna, ali unatoč slobodnom rasporedu masa ili ponekoj snažnijoj torziji, ova torza ipak ne prkose prirodi. Njihova lakoća volumena rezultat je naročita spoja organskih i ujedno apstraktnih formi. U formalnom pogledu te ženske korpuse možemo shvatiti kao sjecišta tokova, kao njihovo nabreklo čvorište, odnosno kao ishodišnu točku daljnjeg razvijanja tih silnica.

    Hranuellijeve Venere, te skulpture dlana( poneka i momačke podlaktice ili djevojačkog krila ) , vesele i pune snage, vedre poput jutarnjeg svjetla, životne su i bremenite-pružaju nam se privlačeći namjernika, otvaruju svoju intimu u snažnom plodonosnom ritmu. Ne preostaje nam nego popratiti, likovno pročitati,tu potpunu integraciju njihovih tijela u prostoru osvojenom rastom,stasom i dinamičkim okretom.

    Oblik je svakako podčinjen materijalu ( tek ponegdje uočavamo suzdržano naneseni pigment ) do stupnja da govorimo o prirodnosti oblika-oblutka; kao da ih je oformila abrazivnost prirodnih sila. Nešto izražajnija prisutnost djelovanja ruke nalazi se na jednoliko i oporo ornamentiranim površinama.

    Stilizacijom statue poprimaju karakter simbola,kao da zadobivaju ponešto od božanskih prerogativa. Njihove tipske značajke neizbježno ih povezuju s prethistorijskim Venerama, s magijskim figurama plodnosti “ Sva je u jednoj loptastoj okruglini “- reći će pisac za Willendorfsku Veneru koja je svojom veličinom ( 11cm) i kompaktnošću drevna sestra malih Hranuellijevih Venera; tek su ove potonje usvojile i nesputani plesni pokret juvenilne napetosti.

    Nikola Albaneže

    Galerija Arho, Zagreb, 1.12.2005.

     

    Petar

    Skulpture raširenog dlana

    Anđeli, meleki, leptirice, namiguše, krilate majke, žene, ljepotice, ljubavnice i nevjernice, putene magijske figurice plodnosti i obilja iz pradavne prošlosti, oblikovane u kamenu plemenite strukture, kipara Petra Hranuellija zaokupljaju na više razina i načina. Hranuelli, prije svega, kao kipar zaokupljen je ljepotom oblika, putenošću i podatnošću materijala i materije. S druge strane uživa u negiranju tvrdoće kamena, spoznaji i duhovnosti nevelikih ženskih figurica koje ispunjavaju rašireni dlan i pozivaju nas na dijalog s kamenom, kao što nas i sam Hranuelli poziva da zajedno s njim putujemo njegovim kiparskim iskustvom. Poziva nas da osjetimo težinu i dodir obrađenog hladnog kamena, držimo ga u raširenim dlanovima, dodirujemo sjajne i napete zatvorene površine koje osjetljivim jagodicama prstiju pružaju zadovoljstvo i uživanje pri dodirima kamene površine, uranjanje u dubinu intuitivnog i emocionalnog svijeta spoznaje.

    Prije svega, studije su to nagih ženskih tijela, male kamene plastike u kojima Petar Hranuelli u kamenu oblikuje figuru, zaustavlja pokret i iskorak u prostor. Stilizirani ženski akt kao vječna kiparska tema i inspiracija Hranuelliju je istovremeno izazov i izgovor. Izazov oblikovanja jasnih, zatvorenih kiparskih oblika u kojima se smjenjuju fina stilizacija apstrahirajućih formi svedenih na razinu arhetipa, prastari antropomorfni simboli i suvremena duhovitost namjeno zaustavljenog netipičnog i nespretnog pokreta u trenutku u kojem igra oblicima i volumenima zaigranog umjetnika čine sretnim i zabavljaju ga. Zaobljene i senzualne, pune i debele, oble i putene, bujnih bokova i velikih grudi, prignute i propete, zaustavljene u koraku, pokretu ili plesu, sa krilima umjesto glave i lica, vesele i vedre, pune snage i života, Hranuellijeve su namiguše njegovi mali anđeli s dlana koji poput riječnih oblutaka nose svoje zapise pisane u kamenu, ispunjene poštovanjem umjetnika prema materijalu. Proces klesanja, brušenja i poliranja svojih malih bokatih golih teta Petar Hranuelli pretvorio je u igru umjetnika koja je istovremeno i ritual, pradavni sveti čin u kojem iz kamena oslobađa mistična mala bića koja su u njemu bila zarobljena sve do susreta s rukom kipara. U tom trenutku Hranuelli se igra stvoritelja, no istovremeno ostaje bogobojazno biće puno strahopoštovanja prema energiji zemlje zatočenoj u srcu kamena.

    Istovremeno, Hranuellijeve male kiparske forme izgovor su za krajnje osobne, intimne razgovore između umjetnika i materijala, jer kamen Petru Hranuelliju nije samo slučajno odabrana materija u kojoj ostvaruje vlastitu ideju. Hranuelli oblikuje u bračkom kamenu, najfinijem crnom granitu i bijelom bračkom mramoru, u plemenitom mramoru iz Carrare traži nježno sive niti vodilje i žile u kojima pronalazi otkucaje bila, kojeg isto tako pronalazi u slučajno nađenom kamenju sa velebitskih gora i ličkih gudura, gustom velebitskom vapnencu smeđesive boje prošaranom bjeličastim i crvenkastim žilicama ili ličkom kamenu sivcu, ali i u litotamnijskom vapnencu litavcu iz kamenoloma Bizek sa obližnje Medvednice. Kiparski majstor Petar Hranuelli u kamenu traži dušu, osluškuje duh i dušu kamena te vodi nijeme i duge razgovore u kojima kamen progovara praiskonskim jezikom Majke Zemlje, najstarijim jezikom stvaranja i oblikovanja, jezikom kojim su u pradavna vremena govorili stari bogovi i demijurzi. Hranuelli je nadasve uspješno oslobodio oblik zarobljen i utopljen u kamen, pri čemu parafraziranje Aristotela nije bogohulno pretjerivanje, zato što je Hranuelli doista, uzastopnim udarcima u površinu kamena, čas snažnim i jakim, a potom opreznim, mekim i laganim, oslobodio svoje male krilate bucke odstranivši suvišnu vanjsku kamenu oblogu. Klesanjem kamena, odlamanjem i oduzimanjem ostvario je volumen i prostor koji su u svom prožimanju i sažimanju na površinu izvukli davno zarobljene oblike, što samom procesu stvaranja daje vid obrednog plesa s kamenom, igru oslobađanja oblika, pokreta i priča zatočenih u samo srce kamena. Figurice Petra Hranuellija mogu se osjetiti, odvagati, odmjeriti i pročitati dodirom ruke, a svakim pomakom motrišta mijenjaju nebrojeno mnogo kompozicija i pokreta. Ovisno o kutu gledanja figurice osvajaju nevelik prostor oko sebe i igraju vilinsku igru zavođenja.

    Kiparska duša Petra Hranuellija je stara. Drevna i puna mudrosti i poštovanja prema materijalu i materiji. Umijeću i znanju. Obliku i ideji preuzetoj iz nasljeđa predaka što su na samom početku stvaranja antropomorfnih oblika zaustavljali vrijeme i pokret. Strpljivošću prvih srednjeeuropskih hominida i paleolitskih umjetnika Hranuelli u šamanskom ritualu lomljenja, brušenja i poliranja kamene površine oslobađa figurice svjetlosti pune snage i života što prkose novim tehnologijama i brzim rješenjima. U nesvjesnom mehanizmu preživljavanja Hranuelli poseže za kamenom, živom materijom koja progovara, sluša i poput Duha svetog govori svim jezicima svijeta, najstarijim jezikom Majke Zemlje, titrajima i zračenjima atoma i subatoma što umjetnika čine prvim do demijurga, izvlače na površinu i spašavaju ga od utapanja u osrednjosti, dosjetkama, umjetnosti trenutka i destrukcije, čineći ga tako umjetnikom svijetle strane stvaranja dobre (i vječne) umjetnosti.

    Petar Hranuelli još uvijek traga za kamenom mudrosti, oslobađa tragove života zarobljene u kamenu, njegov duh i dušu, individualnost i besmrtnost, naglašava važnost misterija stvaranja, oblikovanja i nastajanja, vezu između zemlje i neba, materije i duha, što u sinergiji stvaranja kamenu udišu misterij života.

    Draženka Jalšić Ernečić, Koprivnica, 03.05.2014.


    Venere!

    Da li nam sam naziv skulpture govori o prirodi radova koje ćemo vidjeti?
    Da li nam time umjetnik određuje viđeno ili nam samo daje određene asocijacije? Zašto Venera, zašto ne ljubavnica ili naprosto žena?

    Sama skulpturanastaje oblikovanjem volumena. Volumen skulpture doživljavamo ne samo vizualno već i taktilno. Njegovim oblikovanjem umjetnik oblikuje i prostor. Glavni i jedini materijal sa kojim Petar Hranuelli stvara svoje skulpture je kamen, materijal koji ga neraskidivo veže sa porijeklom. Kao kipar i umjetnik formirao se na otoku Braču, mjestu bogate kamenoklesarske tradicije i time za njega odnos prema kamenu ima posebno značenje i čini osobnu prapovijest kao smisao postojanja.

    Tematski se okreće vječnom motivu žene/Venere. Podrijetlo je teme u tradiciji, ali način njegove realizacije čini izraz suvremenog. Njegove na prvi pogled statične kompozicije pažljivim promatranjem i uživljavanjem otkrivaju struju života i energiju koje traju i ponavljaju se. Same figure svojim izrazom tijela pokazuju svoja raspoloženja, jer govor tijela je ovdje primaran. Glave kao neodvojivi vid jedne ljudske, iako u ovom slučaju stilizirane forme, ovdje ne postoje, umjetniku nisu primarne. Skulpture su u potpunosti apersonalne, no samim time nisu nam daleke. Svojom mekoćom boje kao da nas „zovu“ da im se približimo, dotaknemo i saznamo što nam nude.

    Zaokuplja nas i sama površina kamena sa kojom se umjetnik poigrava i istovremeno iskorištava njegova strukturalna svojstva kako bi negirao tvrdoću. Ne postoje pravila, samo umjetnik i djetlo. Odnos kipara prema kamenu zapravo je posebno poglavlje, on mu nije samo odabrani materijal nego ponajprije sinonim za spoznaju kiparstva. Njegove skulpture su istkane kako od tvarnih tako i od materijalno neopipljivih elemenata praznina i sjena, koje im daju naročitu izražajnost, dinamiku i metaforičnost. Umjetnik nije išao u megalomaniju, on ostaje u svom mjerilu, u kojem se u krajnjoj liniji i osjeća najugodnije. Ono što je svojstveno Hranuellijevim radovima je čistoća i jasnost. On ne teži filozofijama i metafizičkom doživljaju svojih skulptura. On traži i teži onom primarnom i možda najprihvatljivijem doživljaju jednostavnosti. Ponekad je upravo to najteže postići. U tome se nalazi puna ljepota njegovih radova. Petar Hranuelli kao mladi umjetnik svoja nam razmišljanja uspijeva prenijeti na topao i profinjen način čime dokazuje da je uspio dočarati samu svoju prirodu.

    Nikolina Mahović
    GALERIJA PRICA, Samobor, 2008.


    Kameni anđeli Petra Hranuellija

    U vremenima kada anđele šaljemo nevidljivim strunama globalne mreže u nadi da će ih naši prijatelji i poznanici proslijediti drugima, ne zato što vjerujemo u anđele, nego zato što je lijepo misliti na anđele u ovom našem ludom svijetu, mali kameni anđeli Petra Hranuellija podsjećaju nas na neraskidivu povezanost i postojanost vjerovanja i umjetnosti. Anđeologija je posebna tema o kojoj se pripovijeda, piše i raspravlja. Neki je drže znanstvenom disciplinom filozofije i teologije koja pripada domeni duhovnog svijeta i izučava postojanje anđela u različitim religijama i vjerovanjima. Ona nagovještava i zadire u onostranost duhovnog svijeta u kojem tek rijetki pojedinci između mitova i stvarnosti nastoje i uspijevaju spoznati mogućnost njihovog postojanja. U postojanje anđela vjerujemo ili ne vjerujemo. Anđele molimo za prisutnost i pomoć, upućujemo im molitve i zazive, smatramo ih nevidljivim pomagačima i zaštitnicima, vjesnicima i poslanicima, duhovnim bićima bez tijela čija je snaga satkana od slobodne volje. Anđeli, arhanđeli, serafini i kerubini, anđeli čuvari, pali anđeli ili izgubljeni anđeli ne pripadaju prostoru i vremenu u kojem živimo. Anđeli ili meleki po nekima su nebeski glasnici i poslanici stvoreni od svjetla ili puka spoznaja čiste duhovnosti. Svi vidimo anđele samo na sebi svojstven način. Oni su odraz našeg unutrašnjeg bića i unutrašnjih stanja, našeg duha i naših snova. Neki ljudi vjeruju kako anđeli čuvaju anđele, upravo onoliko koliko oni u njih vjeruju. Petar Hranuelli svoje anđele oblikuje u kamenu, kleše ih i polira, oslobađa ih i pušta na slobodu iz tvrde jezgre kamena. On svoje izgubljene anđele pronalazi zatočene u kamenu.

    Hranuellijevi anđelisu puteni i zaobljeni, naglašenih ženskih oblina, u svojoj nespretnosti hvataju ravnotežu, traže i vrlo često pronalaze tajnu zlatnog reza, savršeni matematički omjer broja Pi koji je upisan u svakome od nas. Zaustavljeni između dva pokreta odražavaju zdvojnost, nemir i energiju koju u sebi posjeduje i sam kipar. Takvi su zato jer ih on tako osjeća, vidi i priziva u svojim mislima, emocijama i djelima. Oslobađajući ih iz kamena ne pokušava shvatiti razloge i načine, uzroke i posljedice, naprosto to čini svojim kiparskim alatom otvarajući im svojim umijećem i znanjem novu dimenziju fizičkog postojanja. Petar Hranuelli u kamenu traži zatočene anđeoske duše, vraća im život i intuicijom umjetnika slijedi ideju stvaranja iz vremena u kojem se u ništavilu oblikovala praznina i stvarao kamen. Svjesno ili nesvjesno Hranuelli oslobađa prvobitni duh i oblikuje život, ocrtava, kleše i polira čudesne oblike i plohe koje u svojoj napetoj, zakrivljenoj, mekoj i zaobljenoj jednostavnosti postaju mali kameni anđeli prizvani u svijet u kojem živimo. Jedinstvo stvaranja leži upravo u jednostavnosti misli i djela koju je Hranuelli našao u kamenu, u oslobađanju stvarnosti bez smislenih i glasno izgovorenih pitanja i odgovora. Petar Hranuelli pogledom na kamen može vidjeti anđela zarobljenog u tvrdoj jezgri stijene. Dodirom neobrađene površine Hranuelli uspješno očitava poruke davno zapisane u strukturi kamene materije.

    Ako pažljivo promatramo male kamena anđele Petra Hranuellija otvaraju nam se različita polja gledanja, a ako nam kipar na trenutak dopusti, možemo gledati njegovim očima. Samo jedan jedini pogled na male krilate figurice zaustavljene u kretanju, propete, nagnute i razapete između dvije čiste misli, može otvoriti i ispuniti naše vidno polje i naše srce. I tek u tom trenutku možemo osjetiti bliskost sa okamenjenim malim bićima koja svoj život žive u nekim drugim svjetovima kojih uglavnom nismo svjesni. Promatrajući zaigrane kamene anđele, dodirujući prstima i dlanom hladnu i uglačanu površinu, postajemo svjesni njihove razine svijesti, uspijevamo razgovarati, usvajati i razumijevati njihovu okamenjenu realnost. Hranuellijeve anđeoske figuricesu bijele, crvene, sive i crne, baš poput kamenih ulomaka što ih nalazi u prirodi i otima iz zaborava Lemurije s onu stranu linearnog vremena. Pritom je njegova interakcija s anđelima svaki put drugačija, uzbudljiva i nova. Mijenja se od trenutka do trenutka, od ulomka do ulomka kamena u kojima Hranuelli nalazi svoje anđele. U bijelom mramoru ili bračkom kamenu zemaljske bjeline što ga brački kamenoklesari beru poput dragocjenih plodova Zemlje Petar Hranuelli nalazi male bijele anđele, crvene nalazi u tamno crvenom karničkom boksitu Velebita, dok su tamni anđeli oslobođeni iz kamenih ulomaka crnog mramora ili tamnosive ličke breče.

    Petar Hranuelli u zaobljenim organskim površinama i strukturama svojih kamenih anđela traga za savršenstvom, pronalazi i oslobađa savršeni matematički omjer Pi. Pitanje proporcija, tek povremenih namjernih ili nenamjernih odstupanja u dužini i širini anđeoskih krila, zaobljenim bokovima, mekim pregibima i iznenadnim krivuljama, u svakom pojedinom anđeoskom pokretu nesvjesno teži savršenom omjeru i ravnoteži. Pritom, baš kao što savršeni matematički omjer Pi postoji u ljudskom tijelu, svakom živom biću i svim znanim organskim strukturama iz prirode, Hranuellijevi anđeli svojom jasnoćom klesanog kamena prizivaju u naše sjećanje davno usvojene oblike što su lomljenjem, klesanjem, brušenjem i poliranjem oslobođeni iz žive stijene. Petar Hranuelli oslobađa svoje male kamene anđele tragajući za savršenom anđeoskom dušom zatočenom u kamenu i pritom oslobađa sliku prvog pokreta. Tako pronalazi način u kojem je prepuštanje temeljna bit složenog čina stvaranja, što je u Hranuellijevom slučaju iskreno i skladno kiparstvo u kamenu.

    Draženka Jalšić Ernečić,

    Koprivnica, 07.02.2015.

    PETAR HRANUELLI

    petar hranuelli




    rođen u Supetru (27.12.1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 41 samostalnih i 82 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Nikola Albaneže, Nikolina Mahović, Stanko Špoljarić, Rašeljka Bilić, Romina Peritz, Davorin Vujičić, Draženka Jalšić Ernečić , Snježana Kauzlarić, Romana Tekić, Kristina Tamara Franić,... Djela mu se nalaze u javnim i privatnim zbirkama ( Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Španjolska, Kalifornija, Čile,... ) Član je HDLU-a Zagreb od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu i Rasoji.












    SAMOSTALNO IZLAGAO U :

    Dubrovnik, Karlovac, Lopud, Lovinac, Oroslavje, Palmižana, Postira, Pula, Rijeka, Split, Supetar, Samobor, Skradin, Zagreb, Zaprešić .

    SKUPNO IZLAGAO U :

    Antalya ( Turska ), Bale, Banjole, Brežice (Slovenija), Dubrovnik, Gospić, Kaštel Lukšić, Karlovac, Hvar, Osijek, Omišalj, Postira, Požega, Rijeka, Rovinj, Slavonski Brod, Split, Sv.Martin pod Okićem, Sarajevo, Sisak, Samobor, Szmbathely ( Mađarska), Ston, Trogir, Vinkovci, Velika Gorica, Zadar, Zagreb, Zaprešić.

    JAVNI RADOVI :

    Gospić - Park ( Venera, 2008.), Lovinac – Sekulići ( spomen obilježje 2009 )., Sirnitz- Schloß Albeck, Austrija (Park skulptura, Venera 2015.)

    LIKOVNE KOLONIJE :

    Antalya ( Turska ), Alilovci, Karlovac, Knin, Gospić, Lovinac, Novska, Omišalj, Rab, Split, Ston, Sv.Martin pod Okićem, Sirnitz- Schloß Albeck (Austrija), Zaprešić, Zagreb.

    NAGRADE - POHVALE :

    Mali Lošinj (1992), Pučišća (1994), Zagreb (2007), Antalya ( Turska 2010.)

    • petar-hranuelli-venera-ljubavi-2016
    • petar-hranuelli-venera-2016-mramor-12x23x9cm-2
    • petar-hranuelli-sv
    • petar-hranuelli-venera-2016-mramor-30x11x10cm-6
    • petar-hranuelli-sa-plaze-2016-kamen-86x21x19cm
    • petar-hranuelli-ponos
    • petar-hranuelli-komadic-like
    • petar-hranuelli-pijanac-2014-licki-kamen-v
    • petar-hranuelli-licanin-2016-mramor-31x13x10cm
    • petar-hranuelli-bik-2013-licki-kamen-22x38x18cm
    • petar-hranuelli-bik2016-licki-kamen-10x17x7cm
    • petar-hranuelli-dugonoga
    • petar-hranuelli-bik-2016-boksit-9x14x6cm
    • petar-hranuelli-austrija
    • petar-hranuelli-andjeo2016-bizek-36x19x18cm
    • petar-hranuelli-240
    • petar-hranuelli-241
    • petar-hranuelli-243
    • petar-hranuelli-239
    • petar-hranuelli-230
    • petar-hranuelli-236
    • petar-hranuelli-227
    • petar-hranuelli-225
    • petar-hranuelli-228
    • petar-hranuelli-210
    • petar-hranuelli-207
    • petar-hranuelli-199
    • petar-hranuelli-223
    • pear-hranuelli-likota
    • petar-hranuelli-166
    • pear-hranuelli-umorna
    • hranuelli-petar-45
  • PETAR HRANUELLI Skulpture i crteži

    vrijeme: 8.12–17.12.2016.

    mjesto: GALERIJA Art for All Kralja Petra 4, Beograd

    PETAR HRANUELLI Skulpture i crteži

    PETAR HRANUELLI, rođen u Supetru (27.12.1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 42 samostalnih i 84 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Nikola Albaneže, Nikolina Mahović, Stanko Špoljarić, Rašeljka Bilić, Romina Peritz, Davorin Vujičić, Draženka Jalšić Ernečić , Snježana Kauzlarić, Romana Tekić, Kristina Tamara Franić,... Djela mu se nalaze u javnim i privatnim zbirkama ( Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Španjolska, Kalifornija, Čile,... ) Član je HDLU-a Zagreb od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu i Rasoji.

    Doista, koliko aktova toliko raznovrsnih položaja. Bez ikakve shematičnosti i bez krute egzaktnosti, a samo s osjetilnom gipkošću skromnih plastika u kojima je pomirena suprotstavljenost elementarnog materijala i osmišljenost oblikovanja, Petar stvara tijela osobitih mjera i proporcija. Simetrija je tu izlišna, ali unatoč slobodnom rasporedu masa ili ponekoj snažnijoj torziji, ova torza ipak ne prkose prirodi. Njihova lakoća volumena rezultat je naročita spoja organskih i ujedno apstraktnih formi. U formalnom pogledu te ženske korpuse možemo shvatiti kao sjecišta tokova, kao njihovo nabreklo čvorište, odnosno kao ishodišnu točku daljnjeg razvijanja tih silnica. Hranuellijeve Venere, te skulpture dlana( poneka i momačke podlaktice ili djevojačkog krila ) , vesele i pune snage, vedre poput jutarnjeg svjetla, životne su i bremenite - pružaju nam se privlačeći namjernika, otvaruju svoju intimu u snažnom plodonosnom ritmu. Ne preostaje nam nego popratiti, likovno pročitati, tu potpunu integraciju njihovih tijela u prostoru osvojenom rastom, stasom i dinamičkim okretom. (Nikola Albaneže)

    GALERIJA Art for All

    U crtežu Petar locira raspored budućih masa. Kratke, oštre strukturne crte nastale gotovo udarcem olovke po papiru režući ga, grade sjenu tamo gdje dlijetom se otkida kamen i ljudska ruka pušta prodiranje prostora. Grafičkom modelacijom u velikom kontrastu svjetla i sjene jer tamo gdje je svjetlo na papiru, gdje papir postoji sam sa sobom, a u skulpturi to je nedirnuti kamen, nameće se lik putene žene nadahnute pretpovijesnom Venerom. Zanimljivo je pratiti kroz crteže gradaciju intenziteta poteza-udarca olovke u pritisku na površinu papira i u njihovoj gustoći. Negdje su toliko tamni i snažni da probijaju obrisnu crtu. Bilo snažnim urezima grafita u papir, bilo frenetičnim, uzastopnim, jakim udarcima u kamen u vremenskom protjecanju, Petar Hranuelli kroz simbol forme, progovara o STVARANJU I POSTOJANJU, te silnoj ljudskoj želji za njegovim razumijevanjem od pretpovijesti do danas. (Snježana Kauzlarić )

    • petar-hranuelli-venera-2016-mramor-v-1
    • petar-hranuelli-zaljubljeni-2
    • petar-hranuelli-gimnasticarka-1
    • petar-hranuelli-venera2015-3
    • petar-hranuelli-boticelijeva-venera-1
    • petar-hranuelli-bik-venera-2015
    • petar-hranuelli-bik-2016-licki-kamen-12x20x8cm
    • petar-hranuelli-bik-2016-boksit-16x24x14cm
    • petar-hranuelli-andjeo-2016-mramor-18x18x8cm
    • petar-hranuelli-andjeo-7
    • petar-hranuelli-be-a-lady-2016-mramor-v
    • petar-hranuelli-bik-2016-boksit-13x25x10cm
    • petar-hranuelli-andjeo2016-bizek-36x19x18cm-1
    • petar-hranuelli-251
    • petar-hranuelli-166
  • Saša Montiljo izlaže “Sove”u galeriji Memorijalne zbirke Jozo Kljaković

    U srijedu, 5. 12. 2018. u 19.00 sati u galeriji Memorijalne zbirke Jozo Kljaković (Rokov perivoj 4, Zagreb) otvara se samostalna izložba “Sove” kipara i slikara Saše Montiljo. Izložba se može pogledati do 15.12. 2018. godine.

    Saša Montiljo

    Saša Montiljo rođen je 1978.godine u Beogradu, Srbija. Studij slikarstva završio je kod profesora Aleksandra Lukovića Lukijana. Član je ULUPUDS-a, i ima status slobodnog umjetnika. Do sada je održao desetke izložbi u Njemačkoj, Italiji i Turskoj. Boravio je u art rezidenciji “Glo Art” u Belgiji(2017). Kao predstavnik Srbije izlaže u Istanbulu u okviru “Balkan Breeze Summart galerije” (2016), u okviru art organizacije “Focus — Europa” u gradovima Bavarske kao i u Genovi tijekom (2014). Osim slikarstva bavi se skulpturom i umjetničkom fotografijom. Živi i radi u Zemunu.

    SOVE - Saša Montiljo

    Pojam umjetnosti definiran je kao uporaba vještine i imaginacije u stvaranju estetičkih objekata, okružja ili iskustava koja je moguće podijeliti s drugima. Umjetnikom se pak poima nadareni pojedinac koji iz osobne potrebe stvara umjetničko djelo koje potom iz privatnog prostora u kojem je stvoreno izlazi u svijet gdje će mu se diviti ljubitelji umjetnosti i štovati ga. Podjelom društvenih uloga na umjetnike i one koji to nisu, lišava se odgovornosti za vlastiti čin onih koji proizvode estetičke objekte i na one koji investirajući u njih i konzumirajući ih stvaraju preduvjete za njihovu produkciju. Što je to estetičko područje i koja je ekstenzija pojma umjetnosti, pitanje je koje se danas sve više nameće kada govorimo o umjetničkom stvaralaštvu i recepciji umjetnosti. Danas ne postoji ništa što ne bi bilo moguće estetizirati i upravo zato i nastaje potreba da se krene mimo granica estetike, s onu stranu estetičkog užitka. Promatranjem estetiziranih formi Saše Montilja postavlja se pitanje estetičkog užitka između promatranog objekta i promatrača.

    Saša Montiljo izlaže “Sove”

    Sove Saše Montilja nastale su sasvim slučajno kako i sam umjetnik kaže. Promatrajući prostor oko sebe, ugledao je neobično estetiziranu drvenu granu i proces stvaranja je započeo. Saša Montiljo u svom radu koristi se autentičnim drvenim oblicima koje estetizira preciznim i pedantnim potezima alatom i kistom pretvarajući ih u sove. Asocijacije koje su potaknule ovoga umjetnika na stvaralački opus pod nazivom Sove nastale su iz spoznaje koliko sličnosti postoji između stabla i ptice-sove, navodi autor. Umjetnička djela inspirirana prirodom i živim bićima koja nas okružuju prisutna su od davnina. Estetizacijom objekata iz prirode, apliciranjem, oslikavanjem, oduzimanjem ili dodavanjem nastao je poveći broj Montljovih Sova koje za njega predstavljaju igračke, ono nešto djetinjasto u njemu. U početku izrađivane dvodimenzionalno od komada drveća, potom trodimenzionalno sovama je Saša Montiljo stvorio identitet. Igrom, zanatskim radom, nesputanošću i neopterečenošću umjetnost Saše Montilja postala je otvorena prema onome što će tek postati. Zavodljivost estetizacije Sova, Saše Montilja dovodi nas na sam rub pri kojem prestaje stvarnost, a počinje umjetnost.

    Lidija Fištrek

  • Svjetlosna izložba čudesnog svijeta Mate CROate

    vrijeme: 27. siječnja 2017. u 20 sati

    mjesto: Banovo brdo 11, Vrbovec

    Povodom ovogodišnje Noći muzeja ’17, u Atelieru galeriji akademskog kipara Mate CROate (Mate Turića) biti će otvorena ”Svjetlosna izložba čudesnog svijeta Mate CROate”.

    Pred najavljenu izložbu, Mate nam pojašnjava svoju zamisao: ”Čitajući natpis Noć muzeja, na um mi je došla jedna zanimljiva ideja. Da povežem izložbu na poseban način sa temom Noć muzeja. Osnovna asocijacija na mrak je tama. Kako predočiti mrak? Tako da padne noć i da se ugase svjetla. A kako stvoriti atmosferu mraka i svjetlosti na umjetnički način? Tako da svoje skulpture obogatim prirodnim svjetlom svijeća i mrakom.

    Svjetlosna izložba čudesnog svijeta Mate CROate

    Zamislio sam i ostvario ovu izložbu, tako što sam izložio stotine skulptura i osvijetlio ih sa stotinama svijeća. Stvorio sam ugodnu i romantičnu atmosferu, povezao sam prošlost sa sadašnjošću, jer su nekad brodovi bili osvijetljeni svjetlom petroleja i svijeća, još u doba kad su brodovi bili osnovno transportno sredstvo i jedino koje je povezivalo kontinente.

    Ovim sam unio skulpturama jednu dodatnu posebnost, za koju dosad nisam ni znao da je tako posebna. Jako lijepo se uklopilo, jer je svjetlost iz svijeća obasjala moje skulpture, a prorezi u njima su ostali tamno naglašeni. Skulpture su dobile jednu novu veličinu, zbog proreza su dobile tu posebnu dimenziju, svjetlost je učinila igru sjena, zahvaljujući mojim prorezima. Nastala je prava oku zanimljiva igra, gdje smo ja kao umjetnik i prirodno svjetlo stvrorili sasvim novi pogled i pristup na dosadašnje stvaralaštvo.

    Nakon ove izložbe, zasigurno da će se mnoge moje skulpture ponekad ukrasiti svjetlom svijeća i stvoriti romantične večeri, stvarajući opuštanje i dodatnu ljepotu za još veći užitak, koji će se širiti od ljepote što proizlazi iz unikatnih kamenih skulptura, obogaćenih prorezom. Ovo je još jedan od mojih mnogobrojnih pokušaja da stvorim nešto novo i lijepo, sa trajnim učinkom na profesionalnu umjetničku scenu u svijetu, da svoj stil povežem na ostale segmente umjetničog izričaja, stvarajući posebnost u duhu promatrača i promatranje učinim zanimljivim i dugotrajnim. ” ( mag. kip. prof. Mata CROata/Mate Turić)

  • Verica Kovač




    Verica Kovač

    Živim u Zagrebu.
    Dok sam radila bila sam statističar, bavila se brojkama i od njih radila zaključke, izvješća, slike... Iako svi misle kako je statistika dosadna meni je bila zanimljiva i kreativna. Iz beskrajnog niza brojaka statističar napravi sliku, zaključke i priču.

    Još prije mirovine počinjem se školovati u likovnom smislu. Prvo učim slikati u Likovnoj školi Palainovka kod prof. Miloša Popovića i Ozrena Fellera a poslije toga učim sve o keramici kroz pet tečajeva u Tapikeru kod Mile Tapavičkog.

    Odlaskom u mirovinu bavim se unukama (imam ih četiri) te uz njih i počinje moj kreativni rad s keramikom, slikanjem, čipkanjem, pletenjem i čime sve ne... Na pitanje, zar nikada ne odmaram, odgovaram da se odmaram i opuštam uz kreativno stvaranje i rijetki su trenutci da mi ruke miruju....

    Do sada sam imala 30-tak samostalnih i 80-tak zajedničkih izložbi diljem Hrvatske.

    Kreativnost povezuje ljude, potiče prijateljstva i povezivanja pa je tako i stvorena Hrvatska udruga kreativnih amatera kroz koju je prošlo oko 800 članova u 14 godina postojanja.
    Godišnje aktivnih 200 do 250 ljudi također zahtijeva angažman i puno, puno raznih oblika druženja....Osim toga sam aktivna članica Društva prijatelja glagoljice, Društva prijatelja hrvatskih božićnih jaslica, Matice hrvatske, Foto kluba...

    Kreativan rad stvara zalihe radova koji kupe prašinu, zauzimaju prostor, i odlaze u zaborav ako ih ne podijelimo s nekim. Ovo je način da ih dijelimo....

    Verica Kovač
    091 76 39 557
    Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    • 2. anđelica
    • 18. pletena vazica ss šumaricama
    • 10. uk
    • 27. anđeo ćuvar
    • 28. kutija srce s poklopcem
    • 3. glagoljska ploča
    • 19. šumarice
    • 29. ćup s poklopcem - mara
    • 11. hir
    • 12. ci
    • 13. bijela vaza
    • 20 tulipani
    • 4. az
    • 31. beharli mata 3
    • 30. ćup s poklopcem - jula
    • 5. buki
    • 21. sunovrati
    • 22. narcise
    • 23. visibabe
    • 14. vaza s makovima
    • 6. vidi
    • 24. zdjela s ružom
    • 15. vazica s ružicama
    • 8. ljudi
    • 7. i
    • 16. vazica s visibabama
    • 9. rci
    • 25. zdjela s ručkama
    • 26. zdjela s makovima
    • 1. anđelica
    • 17. pletena vazica s visibabama

     

    Keramika

    1. i 2. Anđelica, iz velike serije preko 600 anđelica, od kojih nema dvije iste, 6 x 10 cm, cijena 80 km

    3. Gagoljska ploča, izrađena od bijele keramičke ploče s treakotom za reljef slova, jedna takva ploča je poklonjena Tiflološkom muzeju, 18 x 28 cm, 200 kn

    4. – 12. Glagoljska slova, iz velike srije glagoljskih slova, svih veličina i boja, 6 x 10 cm, 80 kn

    13. Bijela vaza, kao zgužvani škanicl, bijela glina, glazirana prozirnom glazurom, veličina 14 x 14 c, 80 kn

    14. Vaza s makovima, glazirana terakota, s reljefom cvijeta i lista maka, veličina 14 x 20 cm, 120 kn

    15. Bijela vazica s ružicama, mala vazica i ružice od bijele gline, vel 15 x 8 cm, 90 kn

    16. Vazica s visibabama, bijela glazirana glina, veličina 15 x 15 cm, cijena 100 kn

    17. Pletena vazica s visibabama, bijela glina, veličina 20 x 15 cm, cijena 140 kn

    18. Pletena vazica sa šumaricama, veličina 15 x 15 cm, cijena 120 kn

    19. Šumarice, bijela glina, komad 15 kn

    20. Tulipani, glazirana terakota, komad 25 kn

    21. Sunovrati, bijela glina, komad 25 kn

    22. Narcise, bijela glina, komad 25 kn

    23. Visibabe, bijela glina, komad 20 kn

    24. Zdjela, glazirana terakota, ruža s doadtkom listera, 12 x 18 cm, 100 kn

    25. Zdjela s ručkama, glazirana terakota, 9 x 17 cm 80 kn

    26. Zdjela s makovima, glazirana terakota 10 x 20 cm, 100 kn

    27. Anđeo čuvar, bijela glina, ljevano iz kalupa, 80 km

    28. Kutija srce, bijela glina, 10 x 20 cm, 140 kn

    29. Ćup s poklopcem – „Mara“ – 20 c.m 30 cm, cijena 300 kn

    30. Ćup s poklopcem – „Jula“ – 20 c.m 30cm, cijena 300 kn

    31. Ćup s ružama – „Beharli Mata“ – 40 cm x 40 cm, 800 kn

    Ćupovi „Mara“ i „Jula“ su od terakote djelomično glazirane bijelom glazurom, prošle nekoliko izložbi



  • Željko Ježek

    ...rođen 7.1.1974. u Varaždinu po zanimanju strojarski tehničar.

    Likovnim izražavanjem bavi se u slobodno vrijeme. Bavi se izradom skulptura, karikatura i slika tehnikom ulja na platnu.

    Kontakt:

    Braće Radića 40, Lepoglava
    mobitel: 098 184 8430
    Facebook: https://www.facebook.com/z.jezek/​

    jezek

    • 50133381_2287537608189182_7278497075837272064_n
    • 50326243_278967036101807_3399795557739266048_n
    • 49793719_2058219817587691_7572414736013197312_n
    • 50006584_245950666283433_6580082814518034432_n
    • 47065859_509131026249591_8306636960017940480_n
    • 46946531_359056604656912_4505257798279364608_n
    • 47150381_291545168139448_8873679085264437248_n
    • 47251029_352987808597245_7550265718516744192_n
    • 47206227_263126121041528_2179455908537434112_n
    • 46968809_2237514743174154_8642101526770221056_n
    • 42576295_1049672865216168_7339128854276997120_n
    • 42771893_1948146792146108_2371519875282632704_n
    • 42659974_2132836743635775_6965969292303007744_n
    • 42679461_1052950561543183_3873759234805989376_n
    • 42681080_733254120356876_5820899559143899136_n
    • 42723470_1168146359999253_1914072078340849664_n
    • 42653008_250790328971758_293579689199403008_n
    • 42565157_567988686953975_8773983604310016000_n
    • 42614797_173962806830447_7394402991727443968_n
    • 42619995_347996392627752_2416520910522548224_n
    • 42564420_1053449961495038_3066217533896916992_n
    • 42573047_167618024148013_9156182582088433664_n
    • 42536977_324022315022611_270027608966561792_n
    • 42573019_478310699348251_2331465882158497792_n
    • 42580250_490782868102843_6833848796833644544_n
    • 22396755_1672114386163690_572003522_o
    • 22407723_1672114182830377_945439116_n
    • 22386487_1672113592830436_1764030309_n
    • 22386628_1672113279497134_1184370997_n
    • 22386404_1672114016163727_1792637064_n
    • 22385186_1672113349497127_1610718571_n
    • 22386454_1672113069497155_103519474_n
    • 22375607_1672113692830426_188539933_o
    • 22375491_1672113016163827_2047267830_o
    • 22375247_1672114056163723_930253756_o
    • 22384995_1672114149497047_1503681485_n
    • 22384904_1672113866163742_307686036_n
    • 22368978_1672113552830440_989057194_o
    • 22368994_1672113656163763_1788665154_o
    • 22375156_1672114039497058_1579395082_o
    • 22369079_1672113919497070_1294781528_o
    • 22368952_1672113789497083_2058456678_o
    • 22359375_1672114199497042_1581072518_n
    • 22359316_1672113382830457_341815395_n
    • 22361184_1672113376163791_362253849_n
    • 22361141_1672113249497137_691108890_n
    • 22361085_1672113639497098_403937631_n
    • 22359209_1672113096163819_419461599_n - kopija
    • 22345217_1672114176163711_153457918_o - kopija
    • 22359212_1672113402830455_284959533_n - kopija
    • 22359184_1672114332830362_1914936342_n - kopija
    • 22345490_1672114349497027_1434455431_o - kopija
    • 22359267_1672113606163768_978953969_n - kopija
    • 22343914_1672114132830382_229862321_o - kopija
    • 22331085_1672114059497056_1085417262_n - kopija
    • 22331014_1672113859497076_753525416_n - kopija
    • 22330995_1672113879497074_1559022527_n - kopija
    • 22343839_1672112976163831_698553570_o - kopija
    • 22251337_1672114079497054_774253041_o - kopija
    • 22330938_1672114166163712_1569509462_n - kopija
    • 22330889_1672113822830413_1703788788_n - kopija
  • Željko Ježek

    ...rođen 7.1.1974. u Varaždinu po zanimanju strojarski tehničar.

    Likovnim izražavanjem bavi se u slobodno vrijeme. Bavi se izradom skulptura, karikatura i slika tehnikom ulja na platnu.

    Kontakt:

    Braće Radića 40, Lepoglava
    mobitel: 098 184 8430
    Facebook: https://www.facebook.com/z.jezek/​

    jezek

    • skulptura
    • 22446686_1673021009406361_2084528224_n
    • 22425870_1673022016072927_2037466461_o
    • 22425923_1673022072739588_990509921_o
    • 22407750_1673022076072921_1329350949_n
    • 22414484_1673020822739713_431811167_n
    • 22407614_1673021989406263_1026375958_n
    • 22407774_1673021899406272_272763376_n
    • 22407480_1673020799406382_1873816165_n
    • 22396824_1673021902739605_697188582_o
    • 22407494_1673022109406251_865044644_n
    • 22404302_1673022049406257_355915830_o
    • 22407552_1673020839406378_502678651_n
    • 22403893_1673022096072919_177885681_o
    • 22396710_1673021992739596_513578201_o
    • 22386559_1673021906072938_124705810_n
    • 22396432_1673021916072937_1081917987_o
    • 22386515_1673021109406351_2097435892_n
    • 22386310_1673020802739715_400462711_n
    • 22386547_1673021069406355_780219783_n
    • 22386618_1673020816073047_120631263_n
    • 22385298_1673022102739585_492188257_n
    • 22386163_1673022139406248_1635939859_n
    • 22385264_1673021922739603_1372428352_n
    • 22386205_1673022089406253_1099668479_n
    • 22385078_1673021062739689_1400818253_n
    • 22385246_1673021112739684_312729422_n
    • 22384941_1673020812739714_1286447793_n
    • 22385068_1673021089406353_273927869_n
    • 22385098_1673022136072915_1539781220_n
    • 22384943_1673020806073048_299354764_n
    • 22368936_1673021096073019_547495163_o
    • 22375620_1673022066072922_1937042816_o
    • 22384866_1673021076073021_1975310441_n
    • 22369034_1673021999406262_1046221923_o
    • 22375194_1673022052739590_2117630155_o
    • 22369086_1673022082739587_1552043012_o
    • 22360969_1673021056073023_1445015236_n
    • 22368831_1673022092739586_302892497_o
    • 22360995_1673022086072920_1235051669_n
    • 22361138_1673021072739688_777690950_n
    • 22361020_1673021079406354_1971560368_n
    • 22361348_1673021042739691_338760231_n
    • 22359187_1673020829406379_1793044951_n
    • 22359289_1673020786073050_1437243829_n
    • 22359306_1673021086073020_759111772_n
    • 22359362_1673020819406380_77334348_n
    • 22345426_1673022069406255_951575889_o

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.