skupne izložbe

  • Izložba članova HDLU Zagreb: ”Ulična priča” u Izložbenom prostoru Kristofor Stanković

    Pozivamo vas na otvorenje skupne izložbe slika i fotografija članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb, pod nazivom ”Ulična priča”, koje će se održati u ponedjeljak, 13. studenoga 2017. u 19 sati u Izložbenom prostoru Kristofor Stanković (Stara gradska vijećnica, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5, Zagreb). Izložbu će otvoriti Tihomir Cirkvenčić, Krešimira Gojanović i Robert Štimec. Izložba se može pogledati do 22. studenoga 2017.

    Ulična priča

    Na izložbi sudjeluju: Anđelko Brkić, Dalibor Brlek Slavenski, Tihomir Cirkvenčić, Andreja Dujnić Žmirić, Rajko Đedović, Tamara Gusar, Krešimira Gojanović, Zlatko Isaković, Juraj Jonke, Denis Kaplan, Marija Kruljac, Sonja Šimatić, Petar Vidak i Mladen Žunjić.

    Na skupnoj izložbi članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb pod nazivom ”Ulična priča” i u koncepciji Tihomira Cirkvenčića, četrnaest umjetnika, slikara i fotografa, predstavljaju prizore sa gradskih ulica u paleti višeslojnih emocija, gdje se futuristički ritmovi dinamički transformiraju u intimnija i smirenija ozračja pojedinačnih doživljaja, koje je svaki od umjetnika zabilježio svojim osobnim likovnim rukopisom.

  • Ana Prenc Gabriš

    Slikarstvom se bavim petnaestak godina. Slike koje nastaju odraz su inspiracije kojom u trenutku odabirem teme, boje i poruku same slike. Desetak godina bila sam član umjetničke udruge ULIPUD Dubrovnik sa kojom sam sudionik mnogih skupnih izložbi.

    Ana Prenc Gabriš, rođena 13.06.1956. g. u Zagrebu gdje sam završila gimnaziju kao i Višu školu za UP. Nakon odlaska u mirovinu selim se u Jastrebarsko gdje i sada živim.

    • RUZO MOJA Ulje na platnu dimenzije 100x70 cm
    • ZABORAVLJENA VREMENA Ulje na platnu, dimenzije 40x30 cm
    • kamen ulje na platnu 60x50 cm
    • visovac.ulje.70x50 cm.2017
    • zagrljaj-ivancica-i-makova-ulje-60x50-cm
    • ples-ljubavi-ulje-50x40
    • Galebi se karaju Ulje100x80 cm
    • ljubavna_prica
    • za_ljubav_ulje_na_platnu_70x50_cm
    • nin_ulje_50x40
    • visovac_ulje_70x50
    • paleta_boja_ulje_na_platnu
    • korijeni_ulje_2017g.70x50
    • 002
    • 1
    • 12
    • 11
    • 10
    • 15
    • 13
    • 14
    • 17
    • 18
    • 19
    • 16
    • 20
    • 2
    • 21
    • 22
    • 24
    • 23
    • 25
    • 27
    • 28
    • 29
    • 26
    • 4
    • 7
    • 5
    • 6
    • 3
    • 8
    • 9

  • Drava Art Biennale 2019. (DAB '19.)


    vrijeme: 13.09.2019. - 03.11.2019.
    mjesto: Koprivnica; Galerija Koprivnica

    Drava Art Biennale 2019. (DAB '19.)

    Izložba donosi suvremene poglede, kompleksna promišljanja i rješenja o različitim pitanjima i (su)odnosima vode i industrije kroz pogled 15 umjetnika.

    Sudjeluju: Andro Banovac, Gildo Bavčević, Sunčana Brkulj, Marijan Crtalić, Mario Čaušić, Iva Džaja, Marina Đira, Josip Ivančić, Bojan Koštić, Bojan Krištofić, Ivana Kutuzović, Matej Nišević, Mario Romoda, Elena Štrok, Ivan Tudek.

    Izložba ostaje otvorena do 3. studenog 2019. godine.
    Projekt podupiru: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Koprivničko-križevačka županija, Grad Koprivnica i Hartmann d.o.o.
    Izvor: https://www.facebook.com/Muzej-grada-Koprivnice-964813090202797/

  • Fotogalerija - otvorenje skupne izložbe "Slika mog svijeta"

    "Slika mog svijeta" skupna izložba u Slovenskom kulturnom domu u Zagrebu, Masarykova 13 otvorena je 18.04.2018.

    Fotogalerija - otvorenje skupne izložbe

    • dsc_0827-1200
    • dsc_0826-1200
    • dsc_0837-1200
    • dsc_0817-1200
    • dsc_0822-1200
    • dsc_0813-1200
    • dsc_0791-1200
    • dsc_0793-1200
    • dsc_0810-1200
    • dsc_0766-1200
    • dsc_0770-1200
    • dsc_0757-1200
    • dsc_0756-1200
    • dsc_0738-1200
    • dsc_0748-1200
    • dsc_0743-1200
    • dsc_0753-1200
    • dsc_0735-1200
    • dsc_0733-1200
    • dsc_0732-1200
    • dsc_0724-1200
    • dsc_0722-1200
    • dsc_0720-1200
    • dsc_0700-1200
    • dsc_0711-1200
    • dsc_0698-1200
    • dsc_0693-1200
    • dsc_0694-1200
    • dsc_0686-1200
    • dsc_0681-1200
    • dsc_0661-1200
    • dsc_0665-1200
    • imgp2221
    • imgp2219
    • imgp2211
    • imgp2216
    • imgp2214
    • imgp2201
    • imgp2203
    • imgp2200
    • imgp2196
    • imgp2197
    • imgp2195
    • imgp2194
    • imgp2192
    • imgp2193
    • imgp2191
    • imgp2190
    • imgp2186
    • imgp2189
    • imgp2187
    • imgp2182
    • imgp2179
    • imgp2178
    • imgp2177
    • imgp2175
    • imgp2176
    • imgp2173
    • imgp2174
    • imgp2171
    • imgp2172
    • 30741031_185301522109112_3419878668067862905_n
    • 30705726_185301675442430_9183169056927191460_n
    • 30715903_185301565442441_167906371979383209_n
    • 30741383_185301628775768_6252600468472090888_n
    • 30729114_10209971566279965_6808251676512747520_n
    • 30743696_426962554414573_7037366311780876288_n
    • 30762632_426962631081232_4097410950846480384_n
    • 30738761_426962507747911_514146648058757120_n
    • 30724844_426962587747903_8260076894599249920_n
    • 30716594_426962674414561_7360013407631704064_n
    • 30715191_426962707747891_2904365303414652928_n
    • 30703810_426962471081248_9002036141410484224_n
    • 30741336_10211804673616041_1371790907707228160_n
    • 31036931_596007270756777_3808047783621277089_n
    • 30762658_596007574090080_6067140523279302533_n
    • 30743501_596007267423444_8788987517830325819_n
    • 30741859_10211804686296358_7778113931138039808_n
    • 30742420_596007410756763_2187510344981238751_n
    • 30741065_596007467423424_691619902962119305_n
    • 30741003_596007380756766_3784611399671041404_n
    • 30741198_596007517423419_2197398900010358265_n
    • 30741181_596007370756767_7573189568914606519_n
    • 30740488_10211804682976275_4181689603742236672_n
    • 30738588_10211804687176380_8152655119666642944_n
    • 30739657_10211804681496238_6762392253404020736_n
    • 30738812_596007670756737_1752649652816473298_n
    • 30740293_10211804676536114_4750144558480752640_n
    • 30740234_10211804685256332_521718009681674240_n
    • 30739330_10211804678456162_5699905739095539712_n
    • 30739421_10211804680136204_957448102627770368_n
    • 30738606_10211804684136304_8876931797141684224_n
    • 30729980_10211804682216256_4555290422066282496_n
    • 30738256_10211804681816246_5936008603981840384_n
    • 30727673_10211804686616366_2520535865856360448_n
    • 30729627_10211804672736019_352920868621385728_n
    • 30729815_10211804673216031_625002438323077120_n
    • 30724953_596007287423442_1843753365813480620_n
    • 30714712_10211804683816296_6193188179059671040_n
    • 30715874_10211804684576315_6999495652396761088_n
    • 30725822_10211804684936324_4980441048489656320_n
    • 30726194_10211804672136004_9153154290842337280_n
    • 30714872_10211804674736069_8420575441584128000_n
    • 30715606_596007347423436_1077940923632862702_n
    • 30712278_10211804685936349_6464969324388941824_n
    • 30711995_10211804683416286_6851176790849748992_n
    • 30713107_10211804677096128_5449193079095427072_n
    • 30711961_10211804676056102_7478207364269604864_n
    • 30714614_596007497423421_9218256271356710567_n
    • 30705166_10211804677936149_3975654323131514880_n
    • 30705171_10211804682536264_5172703133486284800_n
    • 30710996_10211804677456137_154480675032924160_n
    • 30707727_10211804674136054_6433622230701178880_n
    • 30709168_596007477423423_8700554864270397674_n
    • 30710396_10211804685616341_302020910548779008_n
    • 30707773_10211804671255982_5691744360635301888_n
    • img_20180418_192711
    • img_20180418_192714
    • img_20180418_191003
    • img_20180418_191011
    • img_20180418_191008
    • img_20180418_191015
    • img_20180418_191000
    • img_20180418_190956
    • img_20180418_183854
    • img_20180418_183708
    • img_20180418_183540
    • img_20180418_183548
    • img_20180418_182554
    • img_20180418_183534
    • img_20180418_174448
    • img_20180418_174412
    • img_20180418_174422
    • img_20180418_174437
    • img_20180418_174404
    • img_20180418_174357
    • img_20180418_174351
    • img_20180418_174345
    • img_20180418_174339
    • img_20180418_174332
    • img_20180418_174327
    • img_20180418_174311
    • img_20180418_174320
    • img_20180418_174246
    • img_20180418_174230
    • img_20180418_174305
    • img_20180418_174206
    • img_20180418_174219
    • img_20180418_174213
    • img_20180418_194721
    • img_20180418_202549
    • img_20180418_192608
    • img_20180418_192731
    • img_20180418_192703
    • img_20180418_192223
    • img_20180418_192559
    • img_20180418_192604
    • img_20180418_191808
    • img_20180418_192049
    • img_20180418_191303
    • img_20180418_191525
    • img_20180418_190537
  • Izložba ‘’Portret / autoportret – transformacije identiteta’’

    vrijeme: 22. listopada 2019. u 19:00 – 21:00
    mjesto: Europski dom, Jurišićeva 1/1, Zagreb

    Izložba ‘’Portret / autoportret – transformacije identiteta’’

    U utorak, 22. listopada 2019. u 19 sati u Europskom domu Zagreb (Jurišićeva 1/1, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ’’Portret / autoportret – transformacije identiteta’’. Izložba će se moći pogledati do 19. studenog 2019. godine. Ulaz je slobodan. Izložba je potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

    Izlažu: Anđelko Brkić, Jasminka Bukvić, Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Rajko Đedović, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Aida Hebib Raguž, Morana Jugović, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Alfred Freddy Krupa, Hrid Matić, Danko Merin, Stjepan Perković, Višnja Peter, Krešimir Radas, Laura Šarabok, Tomislav Šilipetar, Matej Škarica, Mladen Žunjić.

    Portret / autoportret – transformacije identiteta

    Izložba ''Portret / autoportret – transformacije identiteta'' predstavlja djela 24 umjetnika, okupljena u promišljanjima ljudskog lika, koji su svojim portretima i autoportretima željeli istražiti pitanja osobnog identiteta, individualne karakteristike po kojima smo prepoznatljivi, i to one vanjske, fizičke, kao i one unutarnje, psihološke, koje prosijavaju kroz materijalnu razinu tijela u dinamičnim kolorističkim aurama. Da li naša lica odražavaju ono što nosimo iznutra, kako se transformiraju u sazrijevanju duha kroz protok vremena i što je to što privlači umjetnike nekom licu, nekoj osobi, koji su to posebni signali na razini tijela i osjećanja, koji nas nagone da zaustavimo svoj pogled i to viđenje pretočimo u inspirativni dojam i kreativno izražavanje?

    Koliko naša osobna percepcija može izmjeniti ili dočarati likove drugih ljudi, koliko istinita ona može biti, koliko nam kroz to posmatranje svijeta oko sebe, ljudi oko nas postaju bliži – ili udaljeniji? Jer lice je ponekad prozor u nepoznati svijet i dubine drugog bića koje nas vuku da ih istražimo, a ponekad je i neprozirna maska, zaštita pred suvišnim pitanjima, oprezna obrazina suspregnutih osjećanja.

    Tako smo na ovoj izložbi željeli izbjeći u našem vremenu toliko popularne hiper-realistične prikaze ljudskog lika, koji u forsiranju precizne tehničke izvedbe zanemaruju ekspresiju, nesavršenost i nedorečenost ljudske spoznaje kao potencijala razvoja, u kojemu sama kreativnost nikad nije ni savršena, ni konačna, jer počiva na otkrivanju nepoznatog, na nesigurnosti samog ulaska u to nepoznato, na eksperimentu i učenju kroz greške, kao i na transcendiranju uskih, društveno i medijski uvjetovanih stereotipa. Cilj je bio uočiti i dočarati nečiji unutarnji mali Svemir, dominantnu emocionalnu notu, izvore iz kojih se neka osoba formirala, susret prošlosti i budućnosti u psihološkom ozračju lika, ono neizrečeno u nama što ponekad puno više govori kroz izraze našeg lica, nego li kroz suvišnu bujicu objašnjenja i opravdanja.

    Željeli smo dotaknuti univerzalnost te ljudskosti u sebi i drugima, a koja nikad nije ni jednoznačna, ni jednostavna, već je prožeta raznim utjecajima, u sazvučju ili sukobu sa okolinom, privlačna ili odbojna, sa brojnim nijansama i sjenkama prošarana unutarnja priroda ljudska, razapeta između nagona i civilizacije, inovativnosti i tradicije, onoga što nas oslobođa i onoga što nas koči u izražavanju, kroz ples dvojnosti - izmirenje u suprotstavljenosti.

    Neki portreti i autoportreti na ovoj izložbi vraćaju nas u prošlost, na njima ženski likovi, gotovo mitični, izranjaju iz tmine (Brkić) ili se poput uspomene okamenjeni stapaju sa sivkastom bjelinom (Kopeti), u melankoličnom plavetnilu koje okružuje damu u crvenoj kapi (Cerovski), sa mirnim, prozračnim, a ipak zagonetnim licem (Merin), pa nas te žene uvode u meditativna promišljanja o nečemu što je ostalo iza nas, o vremenu mladosti koje je nekad bilo sočno i puno neslućenih obećanja, a danas je prožeto prigušenim patinama iskustva.

    Krupin autoportret umjetnika iz mladosti u olovci donosi otvoren, radoznao pogled prema nadolazećim mogućnostima i svježinu mladenačke idealizacije, a lice Morane Jugović upečatljivo je prošarano silnicama koje ocrtavaju slojevitost ženskog iskustva, dok Aida Hebib Raguž na portretu Arsena Dedića pogled velikog pjesnika skriva iza tamnih naočala i to lice u akvarelnoj mekoći sjetno priziva zvukove starih šansona. Autoportret Tomislava Šilipetra u virtuoznoj crtačkoj vještini donosi atmosferu uličnih grafita i pop arta, naglašavajući nehajni ponos mlađih generacija, koje suvereno redefiniraju tradiciju sa novim tehnologijama, dok iz autoportreta Suzane Gajdek prosijava iskričava radost u spontanoj i nemirnoj slikarskoj gesti.

    Neka lica posve su se rasplinula u nematerijalnom, postala su čisto gibanje i energija boje, kao na portretu (ili autoportretu?) Mladena Žunjića, koji prikazuje 'skriveno lice umjetnika', dok su neka tek ovlaš ocrtana sa bjelinom, koja je neprozirna i skriva intimu jednog para na slici Antonije Cesarec, a na fotografiji Rajka Đedovića, ''Prijatelj'', predstavljena je ljubav mlade žene prema njenom kućnom ljubimcu, pa uz ljudski portret, ravnopravnim postaje i onaj životinjski. Autori Šarabok i Radas pletu mrežu značenja kroz osobni slikarski rukopis, u licu koje tek treba sastaviti od brojnih detalja (Šarabok), ili ga prozrijeti iza raspršenih mrlja boje, u kojima se lice čovjeka stapa sa okolinom (Radas), dok Višnja Peter na svom portretu prikazuje ozbiljnu mladu ženu tamnog pogleda i hladno plavičaste kose, u kontrastu sa žarkom pozadinom.

    Perković, Bukvić i Koščak svaki na svoj način ostaju vjerni klasičnom portretu, dok Hrid Matić u mističnom simbolizmu dočarava vilinsku ljepotu žene, u čijoj pozadini iz prigušenog plavetnila izranja Dubrovnik. Neki autoportreti su hermetični (Kos, Kolić, Gojanović) i umjesto preciznih fizičkih obrisa, oni više govore o unutarnjem svijetu njihovih autorica, dok Škarica i Kruljac slikaju arhetipske likove iz narodnih priča i legendi, koji su se magično otjelotvorili iz dubina njihove fantazije.

    Tako su na ovoj izložbi umjetnici željeli otkriti sebe u drugome i drugoga u sebi, iz pozicije promatrača postati promatrani i obratno, dokučiti tajnu bića u posvećenoj introspekciji, gdje je ljudsko lice bilo polazište i za neka psihološka i filozofska pitanja o sazrijevanju, trajnosti i prolaznosti, o snazi, ali i ranjivosti čovjekovog duha.

    Nekada davno u prošlosti, portretirani su bili samo plemići i visoko svećenstvo u raskošnim opravama, dok je običan narod živio i umirao u anonimnosti, ne ostavljajući traga iza sebe. Emancipatorska uloga kreativnog ljudskog duha ipak se probila kroz sve te povijesne barijere okoštalih tradicija i jalovog strahopoštovanja prema raznim vlastodržcima, pa su portret i autoportret postali dostupni širokim slojevima ljudi kao sredstvo da bolje spoznamo sebe i svoje bližnje, da se neki pojedinac izdigne u svojoj individualnosti i osvijesti da nikoga nema sličnog njemu - ni među ljudima, ni među bogovima, i kroz tu svijest, paradoksalno, da se razvije nova svijest ovoga vremena - o sinergičnoj povezanosti različitosti jakih i kreativnih pojedinaca.

    mr. art Krešimira Gojanović

    Medijski pokrovitelj izložbe:
    Portal ''Zagrebački likovni umjetnici - https://likumzg.wordpress.com/

    HDLU Zagreb - https://hdlu-zagreb.hr/

  • Izložba ”Vrijeme došašća” u Napretkovom kulturnom centru

    vrijeme: 29. studenoga 2017. od 19:00 do 21:00

    mjesto: Napretkov kulturni centar, Bogovićeva 1/I, Zagreb

    Hrvatsko – talijansko društvo Zagreb u suradnji sa Hrvatskim društvom likovnih umjetnika Zagreb i zagrebačkom Galerijom Crocrodeal ima čast pozvati Vas na otvorenje skupne izložbe slika članova Likovnog studija Hrvatsko – talijanskog Društva Zagreb i članova HDLU Zagreb, pod nazivom ”Vrijeme došašća”, koje će se održati u srijedu, 29. studenoga 2017. u 19 sati u Napretkovom kulturnom centru (Bogovićeva 1/I, Zagreb).

    Napretkov kulturni centar

    Organizatori izložbe su Hrid Matić i Robert Štimec, a izložba se može pogledati do 12. prosinca 2017.

    Na izložbi sudjeluju: Anđelko Brkić, Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Andreja Dujnić Žmirić, Zlatko Isaković, Denis Kaplan, Ivana Kolić, Amarili Marović Matić, Hrid Matić, Stjepan Perković, Višnja Peter, Maja Rajhenbah, Duje Šuvar i Petar Vidak.

    O izložbi: Umjetnici se predstavljaju sa različitim stilovima i tehnikama, pa tako Ana Cerovski u kombiniranoj tehnici gradi ljepotu podvelebitskog kraja u zimskom sumraku, a Petar Vidak slobodom umjetničkog izraza i prepoznatljivim stilom kreativne slikarske špahtle, s razigranošću boja dočarava ozračje zagrebačkog adventa.

    Denis Kaplan u svom umjetničkom izričaju kombinira dvije velike ljubavi – slikarstvo i glazbu, njegove slike, pretežno apstrakcije u tehnici akrila na platnu, inspirirane su glazbenim djelima različitih žanrova. Poetičnim slikarskim senzibilitetom, Višnja Peter ispričala nam je blagdansku priču. Slike su izrađene kombiniranom tehnikom u platnu i hladnom porculanu, te reljefno pomoću pijeska i grund mase, s rafiniranim kolorizmom pastelnih boja.

    Stjepan Perković, slikar-poeta kaže: ”Poezija je trenutak, dah, bljesak, koje sam lovio olovkom na papir, oblikujući ih u riječ, a riječi onda izbrusio u neku misao, dojam, duhovno stanje. U slikanju je najbitnija boja, slikanje je beskrajan razgovor između mene i kista.”

    Slikarstvo Anđelka Brkića odiše unutarnjim mirom, te odražava njegov pogled na život, ispunjen poštovanjem prema prirodi, tradiciji i strani života u kojem je traganje za istinom način postojanja. Maja Rajhenbah slika svjetlom i brojnim razigranim usitnjenim potezima, okrupljenim točkama, kojima krajolik i predmeti u njemu otkrivaju slutnju ljepote ispod epiderme.

    Akril Antonije Cesarec nanesen snažnim potezima u jasnom zamahu ruke, ostvaren bez zadrške ili spekulacije otkriva vrlo slobodan i izgrađen slikarski rukopis. Zlatko Isaković nesputanom gestom i emotivnim potezima kista stvara kolorističke kompozicije gradske vedute, uronjene u blagdansko ozračje.

    Magični svijet realizma Ivane Kolić, gdje se elementi fantazije, svjetla i tame, snova i vizija prepliću sa stvarnošću, poziva nas na isčitavanje bogate simbolike i duhovnih značenja u rafiniranoj tonskoj paleti i majstorski dočaranoj perspektivi.

    Stvaralaštvo Hrida Matića sadržajnost je bitka, uronjenog u mistični svijet glazbe i likovnosti. Amarili Marović Matić lirskim oblikovanjem stvarnosti, višebojni tonski crtež gradi čistim linijama, kontrastom svjetla i sjene postiže plastičnost, te izoštrenom perspektivom prostornu dubinu crteža.

    Duje Šuvar toplim nijansama ujednačenog kolorizma, gusto nanesenim slobodnim potezima na platno, opipljivo dočarava mediteranski ugođaj, suptilno oslobađajući emotivnu kreativnost, dok Andreja Dujnić Žmirić slika uljem na platnu kraj u kojem živi, čamce na Kupi, jutarnju maglu ili mrtvu prirodu. Nježno, romantično i klasično.

    Dobro došli na izložbu!

  • Izložba članova HDLU Zagreb ”Kroz sliku i riječ” u Galeriji Sunce – URIHO




    Izložba članova HDLU Zagreb ”Kroz sliku i riječ”




    U četvrtak, 15. ožujka 2018. u 18,00 sati u Galeriji Sunce – URIHO (Avenija Marina Držića 1, Zagreb), otvara se skupna izložba slika i crteža pod nazivom ”Kroz sliku i riječ”, na kojoj će svoja djela izložiti umjetnici iz Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb / HDLU Zagreb. Izložba ostaje otvorena i može se pogledati do 6. travnja 2018.

    Izlažu: Anđelko Brkić, Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Krešimira Gojanović, Zlatko Isaković – Lula, Anja Jelavić, Denis Kaplan, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Luka Koščak, Tatjana Kreštan, Marija Kruljac, Alfred Freddy Krupa, Boris Pecigoš, Stjepan Perković, Višnja Peter, Krešimir Radas i Mladen Žunjić.

    Iz predgovora Krešimire Gojanović, ”Kroz sliku i riječ”: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb u ožujku 2018. godine u zagrebačkoj galeriji Sunce – URIHO, potaknuto Nacionalnom strategijom poticanja čitanja koja je usvojena krajem 2017. godine, odlučilo je organizirati izložbu svojih članova, koja bi povezala likovnu umjetnost sa književnošću i poezijom, kroz prikaz recentnih likovnih djela 18 autora, inspiriranih pročitanim književnim i poetskim djelima.

    Izvor: https://likumzg.wordpress.com

  • Otvorenje 2. Samoborskog salona - Granice



    Srdačno Vas pozivamo da svojim dolaskom uveličate otvorenje 2. Samoborskog salona na temu "Granice" koje će se održati u utorak 20. kolovoza 2019. u Galeriji Prica u Samoboru s početkom u 19 sati. Žirirana izložba u organizaciji Udruge likovnih umjetnika Samobora (ULUS) predstavit će ukupno 25 autora koji su na različite načine interpretirali temu granica u svojim radovima.

    Otvorenje 2. Samoborskog salona  - Granice

    Pojam granice možemo shvatiti višestruko. U najširem smislu, granica je crta koja nešto omeđuje odnosno razdvaja linijom. Granice mogu biti prirodne u vidu rijeka, planina, jezera, mogu biti političke, etničke, religijske. One dijele države, republike, pokrajine, regije, okruge, općine, sela, a ponekad i ljude. Osim fizičkih teritorijalnih granica, postoje i one mentalne. One predstavljaju fiktivne crte razgraničenja, a označavaju mogućnost do koje je nešto dopustivo, poput granice strpljivosti ili granice tolerancije. Granice mogu imati i pozitivne konotacije u kontekstu rušenja ili pomicanja granica – kada rušimo vlastite barijere, oslobađamo se i napredujemo. Činimo sebe ili društvo boljim i kvalitetnijim, te na taj način oplemenjujemo zajednicu i svijet ovisno dokle seže naš utjecaj i koliko hrabrosti imamo u rušenju društveno uvriježenih i prihvaćenih granica.

    U samom pozivu umjetnicima naznačena su tek neka od mogućih tumačenja pojma "granice", dok su prijavljeni autori u svojim radovima nadišli same primjere, te ponudili daleko širi dijapazon interpretacija pojma granice, što je samo potvrdilo aktualnost, ali i dugovječnost ove slojevite, kompleksne, duboke i višeznačenjske teme. Ove godine se na 2. samoborski salon s temom Granice prijavilo ukupno 66 umjetnika od kojih je stručni žiri u sastavu: Marina Ivančić (predsjednica ULUS-a), Nikolina Šimunović (voditeljica Galerije Prica) i Sonja Švec Španjol (povjesničarka umjetnosti i nezavisna kustosica) izabrao 25 autora za izlaganje u Galeriji Prica u Samoboru. Organizatori su zadovoljni odličnim odazivom kvalitetnih autora iz svih područja likovne umjetnosti. Za izložbu su izabrani radovi iz područja crteža, grafike, ilustracije, fotografije, slikarstva, kiparstva, objekta, instalacije, video radova te performans koji su se referirali na zadanu temu.

    Umjetnici koji izlažu na 2. Samoborskom salonu:

    Andrea Pavetić
    Andrej Beštak
    Anton Vrlić
    Davor Schunk
    Gorana Težak
    Irena Gayatri Horvat
    Irena Podvorac
    Iva Šintić
    Ivana Mrčela
    Karla Čurčinski
    Krešimir Katušić
    Lora Elezović
    Lucija Žuti
    Maja Cipek
    Marta Živičnjak
    Nevenka Miklenić
    Nikica Jurković
    Nikolina Žabčić
    Nina Bešlić
    Noa Geras
    Robert Erdelji
    Sabina Gašparac
    Svebor Vidmar
    Tena Pavletić
    Vanda Čižmek

     

    Izložba ostaje otvorena do 8. rujna 2019. godine.

     

    Sve novosti vezane uz izložbu možete pratiti i na FB eventu: https://www.facebook.com/events/222961301951086/



    Crta koja omeđuje, razdvaja, dijeli… to je ona krajnja crta prostorne cjeline koju definiramo kao granicu. Iako pri spomenu granice najčešće pomislimo na razdvajanje, granica zapravo istovremeno razdvaja i spaja… ono unutarnje i vanjsko, vlastito i tuđe, privatno i javno, potrebno i nepotrebno, vidljivo i nevidljivo…. Granice mogu biti čvrste, promjenjive ili nejasne….

    Kada govorimo o temi granica zanimljivo viđenje pronalazimo u izjavi nizozemske redateljice i glumice Karine Holla koja se bavila temom granica u jednoj kazališnoj predstavi definiravši pojam granice intrigantnom mišlju: "Granice izazivaju osjećaj nezaštićenosti i nestabilnosti, međutim, istovremeno svi trebamo granice zbog sigurnosti i privatnosti. Granica je barijera, ali može biti i most prema različitim mogućnostima." Tema granica prirodno se nametnula kao osnovni koncept 2. Samoborskog salona prvenstveno zbog iznimno širokog spektra mogućnosti interpretacije teme, ali i zbog aktualnosti samog pitanja granica u kontekstu trenutnih geopolitičkih previranja, što je potvrdio i iznimno velik broj prijava pristiglih na ovogodišnji Samoborski salon. Od ukupno 66-ero prijavljenih umjetnica i umjetnika, stručni žiri je odabrao 25 autorica i autora koji su se istaknuli kvalitetom, originalnošću i raznovrsnošću prijavljenih radova u okviru zadane teme. Završni izbor rezultirao je kvalitetnim djelima u najraznovrsnijim medijima uključujući crteže, ilustracije, grafike, slike, objekte, skulpture, knjige umjetnika, svjetlosne i video instalacije, te performans.

    U samom pozivu umjetnicima naznačena su tek neka od mogućih tumačenja pojma "granice",   dok su prijavljeni autori u svojim radovima nadišli same primjere, te ponudili daleko širi dijapazon interpretacija pojma granice, što je samo potvrdilo aktualnost, ali i dugovječnost ove slojevite, kompleksne, duboke i višeznačenjske teme.

    O različitim aspektima granica u području likovnosti progovaraju umjetnici Andrej Beštak, Anton Vrlić, Irena Podvorac, Marta Živičnjak i Robert Erdelji. Andrej Beštak u radu "Konci" problematizira mogućnost dokidanja ili postupnog nestajanja granica poigravajući se sa sadržajem unutar knjige umjetnika. Autor namjernim izostavljanjem vrhunca priče dokida kontinuitet gradnje sadržaja, te stavlja srž knjige u stalnu mijenu podložnu novim interpretacijama. Težište sa sadržaja prelazi na percepciju u radu "Svjetlosni međuprostori" autora Antona Vrlića. U podnožju staklene skulpture nalaze se urezane linije koje se kontinuirano mijenjaju ovisno o kretanju promatrača. Titraj oka i pokušaj definiranja granica pod varljivim efektom snopova svjetlosti koji se križaju unutar staklenog objekta simbolički ukazuje kako su granice podložne promjenama, pa čak i rušenju ovisno o našoj percepciji, volji i mogućnostima. Granicama u području materije bavi se Marta Živičnjak u radu "Mimikrija" kojim istražuje mogućnosti površina papirnatih tekstura tako da papir perforira i uslojava pri čemu rad ostvaruje direktnu komunikaciju s prostorom u kojem se nalazi. Irena Podvorac propitujući granice skulpture pomiče vlastite granice u djelu "Kap". Izlazeći iz vlastite zone komfora oblikovanja animalističkih skulptura, autorica šibicama oblikuje simbolički motiv kapi koji fluidno klizi niz postament i postaje sastavni dio lokve u podnožju skulpture. Hoće li kap pratiti fizičku granicu podloge ili će ju ista upiti i učiniti svojim integralnim dijelom ovisi o svojstvima podloge na kojoj se kap nalazi, što metaforički možemo preslikati u svijet stvaralaštva: propitujući sposobnosti i potencijale materijala, medija i mogućnosti oblikovanja umjetničkog djela autori paralelno pomiču vlastite granice osobnosti, rada i mogućnosti izričaja. U propitivanju mogućnosti stvaralaštva najdalje je otišao Robert Erdeljiu radu "Rođenje skulpture". Umjetnik stvara početnu formu skulpture koju potom uranja u vodenu otopinu i ostavlja skulpturu da sama raste i razvija se, pri čemu nasumični razvoj kristala mijenja prvobitni oblik skulpture. Autor je eksperimentalnim radom nastojao ustanoviti granicu kada završava ljudsko oblikovanje rada, a kada nastupa područje slobode u kojem su moguće transformacije i nakon autorovog dovršetka djela.

    Zadržavajući se u polju likovnog djelovanja, ali prebacujući naglasak na pomicanje granica u području koncepta izložbe, percepcije publike i prostora Nikica Jurković već nekoliko godina kontinuirano razrađuje ciklus video radova pod nazivom "Sve je moguće". Umjetnik propitkuje, a pritom i prelazi granice ustaljenih normi izlaganja nizom akcija poput ulaska i interveniranja u tuđi autorski izložbeni prostor, uključivanjem u izložbu mimo žiriranja i konačne selekcije autora, organizacijom lažnog otvorenja, te u konačnici izlaganjem rada koji preuzima ulogu promatrača. Na iznimno inteligentan i subverzivan način autor svojim djelovanjem bilježi novonastale situacije, čime omogućuje spoznaju ljudskih reakcija koje se javljaju kada prijeđemo ustaljene granice. U aktualnom vremenu otvorenja 2. Samoborskog salona umjetnica Nevenka Miklenićkroz performans postavlja nove neočekivane granice unutar izložbenog prostora, te testira, ali i uključuje posjetitelje u sukreiranje novih granica. Eksperiment direktno komunicira temu Salona ukazujući na licu mjesta tko poštuje i tko se kreće unutar novostvorenih granica, a tko ih nadilazi, ruši ili dokida.

    Granice često predstavljaju one zamišljene linije koje označavaju stupanj do kojeg nešto toleriramo. Psihološkim granicama bave se autorice Nikolina Žabčić, Karla Čurčinski, Vanda Čižmek i Andrea Pavetić. Rad "To, ne" Nikoline Žabčić prikazuje predimenzioniran naglašeno linijski oblikovan lik bake koja simbolički ukazuje na događaj, posljedice i preuzimanje odgovornosti za svoje postupke. Snažan upliv crvene boje, koja je ujedno boja ljubavi i patnje, definira karakter emotivnog motiva iz djetinjstva kojim autorica ilustrira definiranje granica u ponašanju i oblikovanje osobnosti prilikom odrastanja. Također kroz motiv djetinjstva Karla Čurčinskii Vanda Čižmek propitkuju granice sna i jave, svjesnog i nesvjesnog kao i granice vremena. I dok se Karla Čurčinski fokusira na osobna iskustva u djelima "Noćni vlak" i "Tu sam na kratko" pri čemu nestajanje granica vizualizira preklapanjem motiva i prožimanjem gradivnog elementa s podlogom kroz čin vezenja, Vanda Čižmek ilustracijama prati inspirativnu alegorijsku priču "Kumarov san" u kojoj se susreću različite životne filozofije i civilizacije, ali i isprepliću san i java, te prošlost, sadašnjost i budućnost. Objekt "Granica tolerancije" Andree Pavetić vrlo slikovito problematizira niz pitanja koja se nameću prilikom analiziranja osobnih psiholoških granica kao što su: što, koliko i zašto trpimo; o čemu ovisi naša granica tolerancije; te pod kolikim i kakvim pritiskom pucamo i kako u tom trenutku reagiramo?

    Psihološke granice proširujemo i na pitanje religijskih, kulturoloških i političkih granica u ilustraciji "Bolesnik/fratri" Davora Schunka. Živimo unutar zadanih okvira zajednice, kulture i naroda koji nas je oblikovalo, no kako doživljavamo susrete s drugačijim od našeg? Podižemo li zidove još više ili spuštamo oklope kako bismo spoznali nešto novo? Globalno pitanje rasnih, nacionalnih i vjerskih podjela te teritorijalnih granica Ivana Mrčela rješava utopističkom idejom o svijetu u kojem ne postoje ratovi. U radu "Pink up your gun:" autorica bojenjem vojnika u ružičastu boju poništava njihovu primarnu ulogu i pruža mogućnost svijeta u kojem nema državnih granica, ljudske pohlepe za materijalnom dobiti i pozicijama moći. Sve navedene podjele Lucija Žuti sumira na primjeru vlastite zemlje u radu "Volim Hrvatsku". Izuzetno aktualan ciklus govori o sve jačim i izraženijim ideološkim podjelama koje hrane i uzgajaju sve naglašenije granice unutar samog naroda. Još jednim aktualnim problemom hrvatskog naroda bave se umjetnice Gorana Težak i Sabina Gašparac. U kolorističkoj šumi Gorana Težak minucioznim crtačkim elementima oblikuje ruševinu nekadašnjeg doma. Niz sitnih gradivnih linija i izostanak boje pojačavaju karakter i snagu ključnog motiva u radu "Djedovina nekom drugom" koji utjelovljuje dolazak do jedne granice (unutarnje, psihološke) kako bismo prešli onu drugu granicu (fizičku, državnu). Tragičnu priču o iseljavanju Sabina Gašparac interpretira simboličkim bijegom iz crnila kroz animalistički skok životinje preko ograde u radu "Trava je zelenija s druge strane plota".

     

    Od globalnih, preko nacionalnih dolazimo do granica na društvenoj i intimnoj razini u crtežu Ive Šintić pod nazivom "Četkica za dvoje". Simbolički rad zorno prikazuje slojevitost i kompleksnost promjene u području privatnih granica do kojih dolazi kada se odlučimo na zajednički život. Period adaptacije često je popraćen tolerancijom i razumijevanjem, ali i uspostavljanjem novih granica i diobe što je "naše", a što ostaje "moje", tj. gdje osoba podvlači crtu i zadržava vlastiti psihički i fizički prostor. Zadiranjem u privatni prostor bavi se i rad Nine Bešlić "Cross disslolve II – Pretapanja". Umjetnica bilježi slučajne prolaznike u javnom prostoru i transformira bilješke u umjetnički rad čime se dokida granica realnosti i prelazi u virtualnu stvarnost. Rad svojom formom koja podsjeća na skrivenu kameru otvara pitanje kada vlastitom slobodom u javnom prostoru zadiremo u tuđu privatnost. Promatranje rada virenjem u kutiju kroz kružni otvor asocira na špijunku, dalekozor ili teleskop – elemente koji omogućuju špijuniranje ili praćenje aktivnosti drugih ljudi bez njihovog znanja.

    Jedini fotografski rad na izložbi propitkuje granice emocija, intime i privatnosti. Čistim i naglašeno simboličkim kadrom Tena Pavletiću radu "Dom 1" priča priču o životu. Dijagonala kompozicije unosi dinamiku u inače statičan sadržaj fotografije naglašavajući pritom direktnu korelaciju slike koja visi na zidu (s prikazom idilične kuće – simbolom doma i obitelji), te starice koja spava s glavom okrenutom u suprotnu stranu što je posredni simbol vremena – čimbenika koji ju sve više odmiče od lijepih uspomena koje možda točno u tom trenutku sanja.

    Pojam rušenja granica često nosi pozitivne konotacije kada govorimo u kontekstu pomicanja vlastitih granica – rušimo barijere, oslobađamo se strahova i tereta, te tako napredujemo. Međutim, rušenje ili pomicanje granica može imati i vrlo negativne konotacije o čemu svjedoče radovi Svebora Vidmara, Krešimira Katušića, Lore Elezović i Noe Geras. Potpuno otuđenje čovjeka od svijeta u kojem živi i čije blagodati beskompromisno iskorištava i sustavno uništava Svebor Vidmar utjelovljuje u linijskom crtežu "Imaginarni krajolik 3". Autor gradi  "nedosanjanu Arkadiju" kako bi u promatraču pobudio duboko potisnute iskonske osjećaje strahopoštovanja spram prirodnih ljepota svijeta u kojem živimo. Krešimir Katušić u svom radu "Izgubljene riječi" ide korak dalje i kroz metaforu svitaka govori o nestanku izvornih ljudskih kvaliteta. Svici su izrađeni u terakoti – materijalu koji dodatno potencira fragilnost vrednota koje nestaju. Umjesto da njeguje prirodan život i svoju iskonsku povezanost s prirodom koja nas okružuje, čovjek se fokusirao na genetsku modifikaciju, manipulaciju i stvaranje umjetnog života u laboratoriju. Stvarni svijet zamjenjujemo virtualnim svijetom, ljudsku inteligenciju umjetnom, a izvorne riječi gube značenje i bivaju zamijenjene terminima namijenjenim umjetnom hibridnom svijetu u kojem živimo. Temu pomicanja etički upitnih granica s jednog posve drugačijeg aspekta interpretiraju radovi "Žaba" i "Žabica". Lora Elezović u tehnici bakropisa zorno prikazuje potencijalnu hibridnu vrstu nastalu laboratorijskim genetskim križanjem zlatne tropske otrovne žabe i kolibrića. Uplitanje u prirodni tijek života i igranje Boga već sada čovjeka skupo košta i tko zna kakve će razorne posljedice donijeti u budućnosti. Minuciozno izvedene grafike namjerno su naglašeno malih formata kako bi simbolički poručile da i male promjene mogu rezultirati nekontroliranim štetnim posljedicama nesagledivih razmjera. Priču o svijetu danas nastavlja Noa Geras u radu "Go West". Male brončane skulpture dio su veće cjeline ciklusa koji govori o putu civilizacije: kretanju s točke jedinstva da bismo se po putu razjedinili vođeni pohlepom i pozicijama moći, posve nesvjesni da granice koje smo postavili zapravo ne postoje i da smo svi međusobno povezani, te da uništavanjem prirode, kao i uništavanjem tuđeg i drugačijeg zapravo uništavamo sami sebe.

    Pregled izloženih radova završavamo s dva međusobno posve različita djela koja ponajbolje ilustriraju beskrajne mogućnosti poimanja teme granica. Slika "Zašto pred zdjelom čipsa nemam granicu, zašto?!" autorefleksivan je rad unutar kojeg autorica Maja Cipek propituje vlastite granice. Popartistički prikaz zdjele pune čipsa dodatno je potenciran snažnim komplementarnim kontrastom i različitim uzorcima stola i zida čime umjetnica likovno ilustrira  situaciju u kojoj nema granica, a koju duhovito opisuje u tekstu o radu nazivajući čips svojim kriptonitom. Kao odmak od velikih gesta, riječi i životnih borbi Maja Cipek nudi svakodnevno, iskreno i toplo ljudsko iskustvo malih osobnih iskušenja s kojim se svatko može poistovjetiti. Iz područja osobnog prelazimo u područje univerzalnog u radu Irene Gayatri Horvat. Ima li duša kao unutarnje načelo života i "samostalna bit u čovjeku" svoje granice i je li moguće odrediti njezin točan položaj? Odgovor na to pitanje autorica traži u radu "Mapiranje duše – Srce"  povezujući anatomiju čovjeka sa zemljopisnim koordinatama Zemlje, ali i planetima i galaksijama, čime se potencijalno vraćamo na sâm početak: ujedinjavanjem čovjekove fizičke pojavnosti s prirodom, svijetom i svemirom oplemenjujemo dušu koja nas čini jedinstvenom individuom.

    Iako je natječaj za sudjelovanje na 2. Samoborskom salonu postavio određene granice kroz propozicije tko se sve može prijaviti, izložba je u konačnici objedinila radove visoke likovne kakvoće koji problematiziraju, te proširuju polje percepcije i poimanja teme granica. Izabrani radovi predstavljeni u istom prostoru potenciraju međusobne vrijednosti i širinu pojedinačnih izričaja djelujući tako u polju granica koje razdvajajući spajaju.

                                                                           Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

  • Skupna izložba "Jesen u meni"

     

    vrijeme: 10.10. u 19. sati – 24.10. 2018
    mjesto: Slovenski dom, Masarykova 13, Zagreb

    najava jesen u meni

    Izložbom „Jesen u meni“ dvadesetak slikara će prikazati svoje viđenje jeseni u raznim tehnikama slikarstva kroz razne motive prirode, apstrakcije...
    Biti će to koloritno nabijena izložba sa prikazanom snažnom slikarskom emocijom.

    Autori ove skupne izložbe zauzimaju izrazito tematsku točku u začetku nastanka djela, precizno tražeći „zlatni rez“ a kasnije sažimlju koloritno gamu boja ponekada oštro dajući nam do znanja dinamiku poteza i na kraju zatvaraju pozadinu slike blagim koloritom i tako dobivaju ispravnost prostornog čitanja slike.

    Vjerodostojnost ovih radova dokazuje oformljeno slikarstvo koje privlači pažnju „njiše oko sa lijeve na desnu stranu slike“ i time tražeći modus poruke, ugođaj boja prirasta srcu, ostvaruje vrijednost življenja djela samog autora.
    Ludvig dizajn

    Galerija fotografija sa otvorenja izložbe

    Foto: Davorka Trbojević

    • 43595993_477055802800220_6076914356270923776_n
    • 43614871_278318376136775_3858420326044008448_n
    • 43675332_259303474774755_8213966082759720960_n
    • 43727019_176257546628383_934772908687884288_n
    • 43656722_286870765260560_8902046764433932288_n
    • 43582778_1959432731023230_1362752110378090496_n
    • 43582766_268565997114890_399141017443368960_n
    • 43645937_1875264099254149_6070167748627922944_n
    • 43763017_2200255450244023_4196620198553321472_n
    • 43618975_178882499668433_1070654695996915712_n
    • 43749661_237673963595420_6707443064589254656_n
    • 43763437_285226575662622_1522150595979378688_n
    • 43703441_161064191498926_5032996368562520064_n
    • 43878492_254095475305491_3272950862657355776_n
    • 43591437_690689957980144_4496360653266616320_n
    • 43639025_522057321555107_1401004570879983616_n
    • 43705673_2168088560169910_2173452154142982144_n
    • 43738835_295685734493316_5483429723700723712_n
    • 43623119_277836832837163_7724796469118500864_n
    • 43677231_274803976575236_2498304599736188928_n
    • 43584744_815751101928754_66008480493862912_n
    • 43715580_282434192382012_2140473810401361920_n
    • 43687236_174538533456226_844324973358088192_n
    • 43663918_630896050639165_3678964605163405312_n
    • 43570792_148244122796638_2466861749752561664_n
    • 43674851_599962513754662_3485799627846844416_n
    • 43643521_634887330239199_4988050197234843648_n
    • 43579718_725290657817207_2538258704805920768_n
    • 43744353_174337176819042_275788890982318080_n
    • 43669126_197204451168768_4546974592287113216_n
    • 43706045_287165811897470_148977907098714112_n
    • 43851618_241332309874626_2841749842789662720_n
    • 43706382_148689012752817_462660482784821248_n
    • 43582771_2212497465675280_1565046367099813888_n
    • 43676316_166572597629786_5278537153498841088_n
  • Skupna izložba - Ako u kamionu lete ptice, je li kamion lakši?




    vrijeme: 11.04.2019. - 30.04.2019.
    mjesto: Galerijski prostor Filodrammatice, Korzo 28/1, Rijeka

    Ako u kamionu lete ptice, je li kamion lakši?

    Izložba kustosa Klaudija Štefančića, koji je za ovu priliku okupio radove priznatih domaćih i stranih multimedijalnih umjetnika, propituje temu znanja u suvremenom dobu obilježenom znanstvenim i tehnološkim razvojem. Pritom se poseban fokus stavlja na znanje do kojega dolazi UMJETNOST.


    IZLAŽU:
    Aram Bartholl, Branka Cvjetičanin, Željko Kipke, Antun Maračić, Nika Radić i Erica Scourti


    Premda svoju spoznajnu moć UMJETNOST može zasnivati na univerzalizmu znanosti i moći pozitivnog znanja, na ovoj su izložbi zastupljeni primjeri umjetničkih praksi koji gaje nepovjerenje prema osnovnim postavkama POZITIVIZMA - smjera u filozofiji i teoriji znanosti koji sve zasniva na činjenicama, a negira svaku metafiziku i izbjegava objašnjenje i stvaranje hipoteza.

    Izložba svoje ime posuđuje iz jednog članka objavljenog u časopisu The New Scientist, u kojem se izvještava o eksperimentu koji je 2015. izvršen u laboratoriju američkog sveučilišta Stanford. Tamo su, naime, odlučili otkriti što se događa s težinom kamiona koji prevozi ptice u letu...
    (i ne, kamion nije lakši ako u njemu lete ptice, što je provjereno i u popularnoj emisiji MYTHBUSTERS).

    Izložbu posjetite do 30. travnja od 17 do 20 sati, ulaz je besplatan!

    Saznajte više na http://drugo-more.hr/umjetnost-i-znanje/

  • Skupna izložba "Ljepota prirode"

    vrijeme: 11.06. u 19 sati
    11.06. do 25.06.2018
    mjesto: Galerija KCM. Mesnička 12, Zagreb

    Skupna izložba

    Skupna izložba "Ljepota prirode" predstavlja Vam 19 slikara koji su, ograničeni temom ljepote prirode, svojom individualnošću uprizorili i ukrotili taj trenutak na svojim platnima i staklima. Kroz neke radove vidimo i eksploziju boja koje prirodu prikazuju  preko ljudskih osjećaja, pokreta i portreta.

    Autori:
    Anera Krznarić, Barbara Špiljak, Dagda Miletić, Dalija Penezić, Dijana Mlinarić, Đurđica Pirkić, Emina Jaić, Janica Šterc, Kristina Tot Kaša, Liba Peršinović, Marija Božić, Mercedes Bratoš, Nives Vrsaljko, Snježana Bilandžić, Veseljka Kos, Višnja Peter, Vlatka Bauer, Zoran Hercigonja, Zvjezdana Žužić

    Izložbu otvara prof. Nedeljko Tintor

    Nedeljko Tintor je rođen je 1942. u Koreničanima kraj Daruvara. Pedagošku akademiju kod prof.. Mladena Veže (1965.) i Akademiju likovnih umjetnosti u slikarskoj klasi prof. Raula Goldoruja (1970.) završio je u Zagrebu. 1973/'74. kao stipendist francuske vlade pohađa ECOLE DES BEAUX-ARTS (atelje prof. Gustava Singiera) uz predavanje PARIS I (dio Sorbone) ARTS PLASTIQUES...

    Galerija fotografija sa izložbe


    Foto: Gordan Kos

    • _dsc5685-1200
    • _dsc5687-1200
    • _dsc5666-1200
    • _dsc5676-1200
    • _dsc5670-1200
    • _dsc5647-1200
    • _dsc5648-1200
    • _dsc5659-1200
    • _dsc5644-1200
    • _dsc5639-1200
    • _dsc5631-1200
    • _dsc5621-1200
    • _dsc5617-1200

    Fotografije gostiju i sudionika izložbe

    • img_20180625_110356
    • img_20180625_110349
    • img_20180625_110400
    • img_20180625_110329
    • img_20180625_110339
    • 35113989_216256092489991_2107201162615717888_n
    • 34758941_216255972490003_882585186275950592_n
    • 34985017_216256195823314_2059823648956481536_n
    • 35151454_216256015823332_3042502236316893184_n
    • 35065598_216256152489985_2641765213321297920_n
    • img_20180610_195134
    • img_20180610_195126
    • 35118920_10212227397935417_8507782020930207744_n
    • 35050938_2067537323568573_5175686005453225984_n
    • 35080983_1292962647503192_4481947035079016448_o
    • 34963458_10212227397215399_4230654099227410432_n
    • 35102506_10214988815545407_8768334893387087872_n
    • 35151589_10214988815825414_8004170678540435456_n
    • 35195766_10212227398455430_4204178572195135488_n

    .be

     

  • Skupna izložba "Moj doživljaj muke"




    vrijeme: 16.04.2019. - 27.04.2019.
    mjesto:  Galerija Šira, Preradovićeva 13, Zagreb

    Skupna izložba Moj doživljaj muke

    Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na otvorenje izložbe "Moj doživljaj muke" u okviru manifestacije "Pasionska baština", koje će se održati u utorak, 16. travnja 2019. godine u 18 h u Galeriji Šira, Preradovićeva 13 u Zagrebu.

    Tradicionalna izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu unutar manifestacije "Pasionska baština" pokušaj je interpretacije zadnjih dana života Isusa Krista, pitanja koja se već dva miljenija vežu uz njegovu žrtvu i uskrsnuće kao radosnu vijest, posebno za one potlačene.
    Studenti i studentice predstavlju radove koji govore o olovno sivom trenutku smrti, sv. Petru i pijetlu, srce koje kuca za drugog, otvaraju se pitanja stradanja i sudbine čovjeka, a posebno pravednika koji je nepravedno osuđen i kažnjen.
    Čini se kao da opisuju i sadašnju sudbinu milijuna ljudi.

    izv.prof.art. Tomislav Buntak

    Izložbu možete pogledati u radnom vremenu Galerije (pon-pet: 16-20 h, subotom: 11-16 h) do 27. travnja 2019.

    Realizacija izložbe podržana je sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

    Pratite nas i na stranicama Galerije Šira :

    https://www.facebook.com/GalerijaShira/
    http://www.shira.alu.hr

     

    Veselimo se Vašem dolasku!

  • Skupna izložba "Slika mog svijeta"

    vrijeme: 18.04. – 02.05. 2018 u 19. sati

    mjesto: Slovenski dom Masarykova 13, Zagreb

    Skupna izložba

    Autori:

    Angelina Đoković Janjušević, Barbara Špiljak, Branka Hržić, Branka Šinko, Denis Kaplan, Dijana Mlinarić Daić, Đurđica Pirkić, Emina Jaić, Janica Šterc, Josip Rubes, Karmela Bojić, Kristina Tot Kaša, Maja Perić, Marija Božić, Mercedes Bratoš, Miroslav Odavić, Neva Pavlin, Veseljka Kos, Zoran Hercigonja

    Ova je izložba pregled individualnosti i osobnog pristupa slikarskom stvaranju različitih utjecaja, škola, ambicija, dobnih razlika i vlastitog umijeća.
    Ima stvarno slika koje su rađene do visoke umjetničke perfekcije. Sistemetazacija ili razvrstavanje je gotovo onemogućeno zbog vrlo jakih i različitih individualnosti. Izložba se ne može imenovati po nekim povijesnim razdobljima, stilovima ili tehnikama. Koherentnost je prisutna pa smo tako i pristupili individualno ponaosob riječ dvije o svakom umjetniku.

    Talijanski jezik ima fino razrađenu terminologiju za područje slikarstva npr.: maestria, freschezza, sfumato, primavista... vaghezza. Ovo potonje označava milinu i prijatnost, a ova izložba upravo tome doprinosi.

    prof. Nedeljko Tintor

    • neva pavlin-svemir-ulje na platnu
    • veseljka kos-suton-ulje na platnu 60x40
    • zoran hercigonja-sestra kenoma-tehnika lakova
    • mercedes bratoš-srodne duse-50x70-print-akril na platnu
    • marija božić-magla nad  koranom-kril 43x73
    • miro odavić-moje boje-akril na platnu-50x70
    • karmela bojić-ja-acril na platnu-50x50
    • maja perić-ravnoteža intrige
    • kristina tot kaša-contrast of life-100x70-kombinirana tehnika-akril i sprej
    • josip rubes-oblaci nad zagorjem-ulje na platnu-60x80 cm
    • urđica pirkić-val-akrilne boje
    • emina jaić-morena-apstrakt portret-akrilne boje na platnu
    • janica šterc-modre sanje-ulje na platnu 50x 65
    • branka šinko_kupačica_ulje na platnu 50x40
    • dijana mlinaric daic-čobanica-ulje na platnu-50x40
    • denis kaplan-reveries 29-akril na platnu 70x50cm
    • branka hržić-masline-akril na platnu 40x50
    • barbara špiljak-pogled preko učke-kombinirana tehnika na platnu 50x70 cm
    • angelina đoković janjušević-put-kombinirana tehnika

    ANGELINA ĐOKOVIĆ JANJUŠEVIĆ Put kao prolaznost kroz pejzaž poznate i nepoznate krajeve, likovi u prolazu i nagibu i u iznenadnim situacijama svakog nam putovanja, i putešestvija.

    BARBARA ŠPILJAK Prisutna vrlo smiona tehnika primjenom raznih materijala kao i aplikacija uspješno kolažirana što dopunjava materijalnost i autentičnost podneblja.

    BRANKA HRŽIĆ Uhvaćen mediteranski kolorit uz osjećaj primorskih vjetrova, bure juga ili široka, akrilom uspješno zabilježeno.

    BRANKA ŠINKO Do perfekcije dorađen pejzaž naročito u prikazu drveća i ostalog raslinja kompoziciju dopunjava stafažna figura ženskog lika.

    DENIS KAPLAN Apstrakcija sa jakom individualnošću dopunjena aluzijama na Jackson Pollocka.
    Dualitet je prisutan u ta dva plana.

    DIJANA MLINARIĆ DAIĆ Bukolički prikaz idiličnog prizora uz uspješno kadriranje prvog, drugog i trećeg plana.

    ĐURĐICA PIRKIĆ Dva su vrhunska majstora prikazivanja mora. Englez William Turner i armenac Ivan Ajvazovski. Približavanje njima samo je vrlo pohvalno.

    EMINA JAIĆ Akrilikom vrlo pojednostavljeno rješenje ženskog lika modernizirano poput američkih stripova.

    JANICA ŠTERC Monokromatsko sa komplementarnim akcentima u donjoj polovici slike; nježni senzibilitet što pokazuje ova slika šetnjom pod kišobranima.

    JOSIP RUBES Kumulonimbusi onako kako ih uspješno pokazuju holanđani uz kompoziciju koja također liči na njihove slike pejzaža niskog horizonta. Bravo Josipe.

    KARMELA BOJIĆ Žensko lice senzualno prikazano uz prisustvo orijentalnih atributa, turbana, sjaja, raskoši sa aluzijom na priče iz Šeherezade.

    KRISTINA TOT KAŠA Kompozicija pokazuje dualitet, podijeljenost u dva dijela prikaz lica i neodređenosti uz izvjesna iznenađenja.

    MAJA PERIĆ Vrlo kvalitetna izvedba do perfekcije postavljenih boja i odnosa istih suprostavljajući ili uravnotežujući uglate i amorfne oblike.

    MARIJA BOŽIĆ Vrlo ugodan klasičan pejzaž u kojemu dinamiku daju dijagonalno nagnuta stabla nad vodom.

    MERCEDES BRATOŠ Uspješnost kombinacije printa uz autorsku dorađenost kompozicije konkretno rukom doslikanog lustera kao i dekorativno kadriranje što se odnosi na okvir.

    MIROSLAV ODAVIĆ Ekvilibriranje između ranog i prvog začetnika apstrakcije Vasilija Kandinskog (godina 1910.) i prve violine hrvatskog slikarstva Ede Murtića.

    NEVA PAVLIN Sivilo kao neodređenost sa prizvukom plavetnila (nade) uz dva crvena (topla akcenta) koja možda donekle poznajemo u vječitom pitanju beskonačnosti.

    VESELJKA KOS Meditativno dohvaćanje nedokučivih pojava u samoći na izmaku dana i sunca koje je netom zašlo.

    ZORAN HERCIGONJA Hrabro primijenjena tehnika lakova sa usklađenošću crvene i crne kao i crne i bijele boje. Sve odiše jakim intenzitetom u ekspresiji.

  • Skupna izložba članova "Križevački likovni krug"

    vrijeme: 28.01.2018. u 18 sati
    mjesto: Galerija Stepinac-Pastoralni centar, Selingerova 16, Koprivnica

    Križevački likovni krug

    Na poziv Župe bl.Alojzija Stepinca, iz Koprivnice KLK je prihvatio napraviti izložbu povodom Stepinčevih dana
    Križevački likovni krug djeluje već 15. godna i prvi puta izlažu u Koprivnici.
    Sudjeluje 24 slikara sa 48 radova.
    Zastupljena tematika slika je od sakralnih, veduta pa do pejsaža

  • Skupna izložba fotografija "NA BREGU"

     

    vrijeme: 15.02 sa početkom u 19 sati
    mjesto: Mjesni odbor Maksimir, Barutanski breg 5, Zagreb



    Skupna izložba fotografija

    Pozivamo Vas na otvorenje skupne izložbe fotografija na kojoj će se predstaviti 20 fotografa sa temom iz svojeg područja.
    Kako je tema slobodna, odnosno, fotografije će biti ogledalo autora, njegovog rada i stvaralaštva, moći ćete uživati u radovima uhvaćenim i zarobljenim u fotografiju u trenutku snimanja...u prirodi, aktova, gradskih ulica....
    Izložba se otvara 15.02 i traje do 01.03.2019.
    Svi su dobrodošli.

    Sudionici:
    Tomislav Hajek, Rocco Zorić, Magdalena Rikanović, Željko Jovanović, Josip Biondić, Željko Plašč, Tomislav Tompa Zebić, Davorka Trbojević, Karmen Stošić, Gordan Kos, Đurđica Kocijančić , Zoran Kolarić, Željko Novaković,  Dražen Tirić, Božo Marijančić, Katica Pecigoš-Kljuković, Josip Grgurić, Snježana Požar, Sena Žutić, Ankica Rajačić, Stjepan Wershansky

    Galerija fotografija sa otvorenja izložbe

    • za naslovnu
    • IMG_20190215_183022
    • naslovna1
    • 52859379_368735930377366_2515710375610023936_n
    • 52846268_1972363396206020_1922418827589582848_n
    • 52713840_2087962087964475_3516697089998323712_n
    • 52650493_314129502576398_440753104443408384_n
    • 52654500_307713020093455_7087733835642699776_n
    • 52649410_10216178352946188_3756879293347528704_o
    • 52642977_2303115799942146_8716475980786434048_n
    • 52649449_2243265822556275_2551990595719528448_n
    • 52634659_2303069543280105_2436143434981965824_o
    • 52595374_10216178355866261_2705653586288705536_o
    • 52592470_302544433767838_1949930871964303360_n
    • 52591494_10216178355666256_5981002273352843264_o
    • 52578916_10216178351746158_7678394071949246464_o
    • 52508128_10156958056754659_5084507607855529984_o
    • 52567657_2303073223279737_590876887341858816_n
    • 52561486_10216178357626305_2437496920910856192_o
    • 52562660_2320586374640327_4382450093282820096_n
    • 52504059_10216178356506277_1086979931113521152_o
    • 52462724_2303132523273807_3513459659614715904_n
    • 52460274_2303115736608819_9014636557549699072_n
    • 52428013_2320586114640353_4742890749559832576_n (1)
    • 52457271_434392063767394_4088865860008017920_n
    • 52428013_2320586114640353_4742890749559832576_n
    • 52446340_2243316159217908_1391108944755163136_n
    • 52417044_2243265489222975_7114132027493842944_n
    • 52368346_2151971071780817_6938872957812867072_n
    • 52397719_2243265452556312_575163916993167360_n
    • 52344300_10216178354026215_3627590959442690048_o
    • 52323713_10216178354586229_3472005451317510144_o
    • 52340183_2320587604640204_4530312515770384384_n
    • 52326990_2243265152556342_1778377113519259648_n
    • 52290106_2243316185884572_9108221932129484800_n
    • 52287122_2203927739669318_2800406363044315136_n
    • 52313353_10215308276154557_962992003463774208_n
    • 52283872_2243316122551245_5555424246143909888_n
    • 52165057_10215308276274560_8607574465066303488_o
    • 52258698_10215308275274535_8058315969736474624_o
    • 52181486_973610006157945_6525513897812688896_n
    • 52156677_10216178357986314_4304624809137930240_o
    • 52115573_10216178356266271_2538627792820502528_o
    • 52120243_2303115826608810_4647400711603093504_n
    • 52130002_341332940056593_4336109234404982784_n
    • 52097249_2243265359222988_751684830885838848_n
    • 52089368_2303073123279747_3601346308377411584_n
    • 52115541_1884223481707458_6687525789409214464_n
    • 52100055_741152632929866_2839314708001980416_n
    • 52063710_10216178357226295_6592045037171769344_o
    • 52057136_2243265732556284_4359232410613710848_n
    • 52082267_2303073083279751_6155963877893865472_n
    • 52051068_2303115866608806_3345075071638044672_n
    • 52047736_793215781077054_1104777386529914880_n
    • 52053790_2303439643243095_8576211733402615808_o
    • 52038516_2058012684287398_2050801632064569344_o
    • 52043271_2303115769942149_7251344816577970176_n
    • 52025780_10216178353426200_9001770751086297088_o
    • 51996491_10215308276434564_5311743852061655040_n
    • 52005790_2303073039946422_8938882474138664960_n
    • 52008516_10216178355026240_3405024731961753600_o
    • 52016695_2303115663275493_1776242123931123712_n
    • 51977506_2320588614640103_2779567843149086720_n
    • 51973022_2202532243126543_3109651374225227776_n
    • 51985863_841025746244283_7290853950150934528_n
    • 51975519_609926709459964_925161781196750848_n
    • 51966165_408697136547926_8940542496178438144_n
    • 51968832_2243265269222997_5806769889834172416_n
    • 51933372_2243265202556337_558954353935777792_n
    • 51929188_2303073253279734_5364532693801369600_n
    • 51952985_2303073153279744_9127064713866248192_n
    • 51964355_2243265645889626_6909473992571092992_n
    • 51960918_632074187221218_6368590365640884224_n
    • 51927912_10216178353706207_4926794372931911680_o
    • 51927996_10216178356986289_7488793483696668672_o
    • 51915513_2303073289946397_3093340759177297920_n
    • 51916264_2032246633497000_6179166936199331840_n
    • 51917041_2320587171306914_626589664962150400_n
    • 51914287_10216178353146193_1723956424725233664_o
    • 51907606_2243265302556327_929481143906992128_n
    • 51907631_10210811594166484_8105001624293867520_o
    • 51895268_841878969487789_703680166102040576_n
    • 51899593_400221527393335_2086776553013772288_n
    • 51899554_420196682075183_7022196938262970368_n
    • 51890376_264416514479536_83793424670523392_n
    • 51868895_2320588391306792_906588165060427776_n
    • 51880982_2320586611306970_916644272638263296_n
    • 51868973_2303073023279757_7537345451868028928_n
    • 51855841_2243265779222946_493499430301859840_n
    • 51861056_2320586847973613_8444119997034266624_n
    • 51854051_2320587977973500_5492695767749492736_n
    • 51847140_297329727640128_342186383844048896_n
    • 51797892_2303073189946407_3697732435425886208_n
    • 51797952_2243265395889651_7672529689243549696_n
    • 51795576_311346136392475_1664359686159204352_n
    • 51765228_2303115689942157_4830164600978669568_n
  • Skupna izložba fotografija “Tema bez teme”

    vrijeme: 31.08.2017 u 19 sati

    mjesto:Caffe bar LP, Račkoga 11. Zagreb

    Skupna izložba fotografija “Tema bez teme”otvara se u četvrtak 31.08 u 19 sati u Caffe baru LP, Račkoga 11. U kultnom zagrebačkom kafiću i okupljalištu fotografa svoje radove izlaže 20 autora gdje svaki od njih zadržava svoju slobodu i osobnost u izboru motiva i fotografija za izlaganje.

    Skupna izložba fotografija “Tema bez teme”

    Autori:

    Davorka Trbojević
    dipl. politolog, rođena je 24.02.1959. i živi u Zagrebu. Amaterskom fotografijom bavi se još od prvih studentskih dana te otada objektivom hvata motive koji su je u nekom trenutku "dotakli" pokušavajući na svoj način fotografski interpretirati životne scene zaustavljene u vremenu. Od 2008. godine prisutna je na internetskim portalima specijaliziranima za fotografiju, gdje pod nickom "proba2004" i avatarom tratinčice objavljuje fotografije različitih motiva. Stalno tražeći nove sadržaje kroz fotografiju interpretira svijet onako kako ga vidi i doživljava pa su njene fotografije i svojevrsno razotkrivanje emocija i intime. Tijekom proteklih godina izlagala je na dvadesetak grupnih izložaba u Zagrebu, Rijeci, Rovinju, Zelini, Bužimu, Vrbovskom, Karlovcu, Samoboru i dr. te bila nagrađivana.

    Dražen Tirić
    rođen je u Bjelovaru. Educirao se u okviru edukativnih modula Škole fotografije Fotonaut u Zagrebu, kao i na radionicama inozemnih fotografa. Do sada je održao četri samostalne izložbe: „Crnomorci“, „Extra muros“ , „Extra muros plus“ i "Models". Sudjelovao je i na više skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu (Velika Britanija, Finska, Mađarska, Italija, Austrija i dr.)

    Dren Butković
    dipl. ing., rođen u Puli 1970. godine. Osnove fotografije učim od oca koji je također bio zaljubljenik u fotografiju. 1989. godine dolazim u Zagreb na studij elektrotehnike i računarstva a slobodno vrijeme često provodim u planinama. Ljepote planina za mene su očaravajuće te iste pokušavam “sačuvati” na nekoliko stotina 35mm diapozitiva.
    U planinama upoznajem svoju družicu Tanju, danas moju suprugu i majku našeg sina Gorana.
    Kupnjom digitalnog SLR aparata 2005. godine, moja fotografska “groznica” poprima još teži oblik. Počinjem intenzivnije fotografirati, više učiti i uspoređivati se s drugim autorima. Želja za napretkom je velika ali nakon nekoliko godina samoobrazovanja dolazim do točke gdje više ne vidim pozitivne pomake u mojim radovima. 2010. godine postajem član Fotokluba Zagreb i odlučujem, bez obzira na prethodno znanje i iskustvo, upisati školu fotografije Fotonaut koju vodi Damir Tiljak, poznati fotograf i urednik portala Fot-o-grafiti.hr. Pohađam niz tečajeva i radionica na kojima dobijam nova znanja i vještine a moj pogled na fotografiju mijenja se iz korijena.
    Dolaskom u FKZ počinjem izlagati fotografije i do sada su moje fotografije bile izložene na nekoliko salona fotografije te klubskih izložbi u Hrvatskoj i svijetu. Pretežno radim crno-bijele fotografije. Zagreb, rodna Pula i Istra česti su motivi mojih fotografija. Portretna fotografija također je u fokusu mojeg interesa.

    Đurđica Kocijančić
    rođena 9.ožujka 1971. godine u Sisku. Nakon školovanja je stekla zvanje diplomiranog inženjera tekstilne tehnologije, trenutno radi na Tekstilno –tehnološkom fakultetu u zvanju stručnog suradnika. Sudjeluje na mnogim grupnim umjetničkim i stručnim projektima. Aktivno bavljenje fotografijom počinje 2005. kada postaje član Fotokluba Zagreb. Izlaže na nacionalnim, međunarodnim, klubskim i FIAP izložbama, te dobiva brojne nagrade, diplome i pohvale.
    Oduševljavaju je razne teme- od prirode do apstraktne fotografije pri čemu su fotografije u boji , a manje crno- bijele.

    Gordan Kos
    Rođen sam sad već pomalo davnih '60-tih godina prošloga stoljeća i s fotografijom sam se prvi put susreo već u najranijem djetinjstvu, gledajući svog djeda koji je fotografirao čudnovatom crnom kutijicom. Posebno me fasciniralo to da je djed, kako bi dobio slike, odlazio kod nekih ljudi koji su imali tajnovite mračne prostorije u kojima su nastajale te slike.
    Kasnije, u '70-tima i sam sam počeo fotografirati i izrađivati crno bijele fotografije uz crveno svjetlo tamne komore. Negdje u '80-tima pod uticajem mnogih okolnosti ovaj lijepi hobi sam zapustio i trebalo je proći skoro 20 godina da mu se opet posvetim, ovaj puta koristeći digitalnu tehnologiju.
    Pri tome se držim izreke da oprema ne čini fotografa. Motivi koje fotografiram su različiti, ali s vremenom usmjerio sam se najviše na fotkanje modela. Ne znam objasniti kako to da sam krenuo baš u tom smjeru, ali mislim da nisam pogriješio. Fotografiram prije svega zato jer to volim, te volim kad se ta fotografiranja i njihov rezultat dopadnu i drugima.

    Ivana Zerovnik
    Po struci sam učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz likovne kulture. Fotografijom se bavim iz hobija od 2009. godine, kada sam se učlanila u fotografsku sekciju iz Nove Gradiške.
    Moji najdraži i najzastupljeniji motivi su pejzaži, detalji iz prirode, ali često snimam i apstraktne kompozicije s papirnatim oblicima.
    U fotografiji volim igre sa žarkim bojama, igre sa svjetlom i sjenama, grafizme... Budući da sam 7 godina radila u Davoru (mjestu u Brodsko-posavskoj županiji uz rijeku Savu), često sam odlazila na Savu i snimala savske motive i riječne pejzaže.
    Ova fotografija nastala je jednog maglovitog jesenjeg jutra. Iskoristila sam pauzu n poslu i odšetala do rijeke ne bih li nešto snimila . Društvo su mi pravila dva psa koja su trčkarala oko mojih nogu i igrala se u riječnoj vodi. Tako sam odlučila snimiti Savu, koja je toliko narasla da je preplavila i šetnicu i pse koji se igraju u vodi.

    Biondić Josip
    Rođen sam u Zagrebu, 1990. godine. Ljubav prema fotografiji javlja se upisom na fakultet kao hobi, a kasnije poprima sve veći značaj i polako postaje profesija. Kroz fotografiju nastojim prikazati kakav je svijet oko mene, a vrste fotografija s kojima se bavim su : impresionistička fotografija, crno bijela fotografija, portretna fotografija i ulična fotografija.

    Josip Grgurić
    Rođen sam 1982. godine u Rijeci. Živim i radim u Zagrebu. Fotografijom sam se počeo baviti unatrag dvije godine, no ljubav prema fotografiji i umjetnosti uopće je započela u mladosti zahvaljujući mome ocu.
    Za fotografiju volim reći da se radi o pravcu koji ponekad otvara prozore ljudske duše, zato su na mojim fotografijama glavni motiv ljudi, sasvim slučajne osobe, duše. Sebe sam pronašao u uličnoj i dokumentarističkoj fotografiji s naglaskom na crno bijelu tehniku, pošto u njoj ponekada vidim više boje nego li to ijedan kolor može prikazati.

    Josip Klarica
    Rođen je 18. 06. 1946. u Beogradu. Od 1961. do 1966.a godine uči fotografiju na Školi za primjenjenu umjetnost u Zagrebu, a 1969. upisuje na Karlovom univerzitetu u Pragu, Filmsku akademiju – Filmsko snimanje. 1977. diplomirao je i potom se vraća u Zagreb gdje od 1977. živi i radi.
    Tijekom profesionalnog rada djeluje kao filmski snimatelj, propagandni i umjetnički fotograf.
    Kao umjetnički fotograf izučavao je povijest fotografskih tehnika i fotokemijske procese. Uspješno je rekonstruirao nekoliko starih fotografskih postupaka koje je prezentirao na autorskim izložbama.
    U svojem radu koristi kameru obscuru i repliku panoramske komore (Paris 1845) koju je sam rekonstruirao i prilagodio svom radu.

    Julija Domac
    članica je Fotokluba Zagreb. Fotografijom se aktivno bavi od 2008. godine. Sudjeluje na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu te klupskim izložbama. Do sada je imala dvije samostalne izložbe, a u 2018. planira treću. Dobitnica je nekoliko nagrada; Cest is d best 2014., drugo mjesto, Noć knjige 2015., treće mjesto, Noć knjige 2017., drugo mjesto, Zagreb i Zagrepčani 2014., treće mjesto, diploma na 22. Međunarodnoj izložbi Otok i more.
    Ljubiteljica je landscape fotografije te urbane, portretne i ulične fotografije.

    Karmen Stošić
    studirala je povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i već od ranih godina bavi se fotografijom i drugim medijima.
    Izlaganja radova na samostalnim izložbama intenzivirala je u proteklih 9 godina stvarajući više tematski povezanih serija.
    Sudjelovala je i na tridesetak natječajnih izložbi u hrvatskoj i inozemstvu na kojima je osvojila niz nagrada od kojih treba istaknuti neke: počasna vrpca Fiap-a za pojedinačnu fotografiju na 34. Zagreb Salonu Fotografija, prva nagrada na izložbi Fotografkinje 2014., druga nagrada Žene snimaju 2016., prva nagrada „Bicikl-čovjek-bicikl“, 2016. itd.
    Fotografija je polazište svakog njenog rada, iz nje se digitalnim postupcima rađaju obrade koje ističu motiv, ideju i estetiku, stvarajući nestvaran doživljaj temeljen na najrealnijem mediju, fotografiji.

    Krešimir Delač
    rođen sam i živim u Zagrebu. Fotografijom se amaterski bavim od 2015. g., iako je ljubav prema umjetnosti i stvaranju počela puno ranije s glazbom.
    Fotografirati sam počeo jer sam shvatio da me tempo života prisilio da uopće ne primjećujem svijet oko sebe i samo bezglavo jurim kroz prostor i vrijeme.
    Danas, s kamerom u ruci, primjećujem ljepotu na svakom koraku i pokušavam to što vidim podijeliti sa svijetom. Iako sam još u potrazi za vlastitim stilom, primijetio sam da me privlače tamni tonovi s motivima krajobraza, ulice i mrtve prirode.
    Od nedavno sam u svoju fotorafiju uključio i duge ekspozicije jer me privukao način na koji ta tehnika pojednostavi kadar i odmakne ga od realizma.

    Magdalena Rikanović
    rođena je u Rijeci 1987. godine. Odrasla je na otoku Krku i nakon završene osnovne škole u Vrbniku, 2002. god. upisuje Školu za primjenjenu umjetnost u Rijeci, smjer grafički dizajn. Nakon toga upisuje 2006. god. Filozofski fakultet, smjer povijest i povijest umjetnost.
    Posvećuje se po prvi put fotografiji nakon eksperimentiranja s ilustracijama i crtežima mrtve prirode, žanr-scena i panorama.
    U fotografiji pronalazi svoju srodnu dušu i prihvaća polemiku u kojoj živi i koju stvara kao prijelaz intimne ispovijesti uma između fotografije i sebe.
    Aktivno djeluje na njenom području od 2014. godine i kreće surađivati s različitih udrugama grada Rijeke i radi na fotodokumentacijima izložbi i prostora, kao i na fotodokumentacijama za MMSU-u Rijeci, te djeluje na periodičnim velikim kulturnim priredbama i natjecanjima, raspravama, predavanjima.
    Kasnije započinje njezin ciklus koncertnih fotografija u koje uključuje tekstove i objavljuje ih na riječkom portalu Korzo.net. i stranicama Ri Rock, te nekolicina za Novi List.
    Te isto tako ciklus analogne fotografije povezane s kulturnom baštinom grada Rijeke, te isto tako propalom industrijom grada Rijeke pod serijalom: „ Ono što je nekoć bilo “.

    Nikolina Plejić
    dolazi iz Pule i ima 26 godina. Osim fotografije voli dizajn, video igrice i Star Wars.
    Fotografijom se počela baviti davne 2008 kada je prvi put dobila fotić. Osim što voli pejzažnu fotografiju, najdraži su joj stilovi modna i astrofotografija, a ponekad i spoj istih.

    Ognjen Karabegović
    Rođen 1959. u Banjaluci, Bosna i Hercegovina. Fotografijom se bavim iz ljubavi od 1973 godine.
    Kao clan Fotokluba Zagreb,od 2006g. do 2009.g.izlažem fotografije na klupskim izložbama. Volim fotografirati sve oko sebe ,jer u svemu je ljepota,samo je treba prepoznati.
    Za mene fotografija predstavlja ozbiljnu igru,ali i istraživanje stvarnosti. Fotografija je i određena vrsta terapije,koja pomaže bijeg iz svakodnevog sivila u čaroban svijet boja. Stoga, Živjela fotografija!!!!
    Član sam fotografske udruge Fotogard. Od srpnja 2011 godine,kao fotoreporter freelancer surađujem sa fotoagencijom HALOPIX iz Zagreba. Do sada su mi primljeni radovi u časopisima Digitalfoto (Hrvatska),PHOTO (Francuska), Travel magazin(Hrvatska),RIDERS DIGEST(Hrvatska). Krajem ožujka 2008 imao sam samostalnu izložbu u Art Center, Atikokan, Kanada. Tijekom 2009,samostalna izložba u Caffe galeriji LP,Zagreb. Samostalna izložba 2010.g. u Galeriji IDI I VIDI,Zagreb. Polovinom 2009.g. 30 mojih fotografija prikazano je na PHOTOFESTIVAL u New Yorku.
    Sudjelovao sam sa 5 fotografija u Makedoniji u sklopu ulične izložbe fotokluba FOTOGRAFIKA,iz Skopja. U sklopu akcije POTPISUJEM SVE ŠTO JE PLAVO, primljeno i izloženo 5 fotografija u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu (prosinac 2009). Magazin RIDERS DIGEST ( Hrvatska),u veljači 2010.g., objavio je jedan od mojih radova na svojoj poleđini. Tijekom 2010,na natječaju EPSON (Hrvatska),jedna fotografija je osvojila prvo mjesto. U suradnji sa dječijom knjižnicom u Hradec Kralove,Češka,2010,izlagao 30 fotografija na temu DJECA ZAGREBA. Na natječaju koji su zajednički raspisali INA i riječki NOVI LIST, jedan od mojih radova je uvršten u godišnji kalendar za 2012. godinu. U siječnju 2012 novinska agencija REUTERS objavila je moju fotografiju na svom web portalu. U studenom 2012.g. u galeriji Bošnjačke Nacionalne zajednice za grad Zagreb,otvorena je moja peta samostalna izložba pod nazivom IMAGINACIJA ŽIVOTA. Hrvatski magazin NATIONAL GEOGRAPHIC, na natječaju FOTOTALENT 2012, jedan moj rad izabrao je za svoj kalendar za 2013. godinu.
    U lipnju 2015.godine imao sam samostalnu izložbu u Zagrebu na temu ulične fotografije Zagreba.

    Rocco Zorić
    Fotograf ili foto amater sam koji unatoč svim tehnološkim postignućima još uvijek voli analogiju, pogotovo crno-bijelu analogiju.
    Kompoziciju i motive trebam više nego boju a nijanse sive su mi često dovoljne za doživjeti taj trenutak, bio ponovljen iz moga kadra ili tek doživljen iz percepcije drugog kolege fotografa.
    Ne protivim se tehnolškom napretku ali uživam u starim tehnikama kao npr. i u kadrovima Camere Obscure koju također prakticiram.

    Stjepan Wershansky
    Rođen 27. ožujka 1961. godine U Osijeku, Hrvatska
    Radio je kao novinar u mnogim hrvatskim i inozemnim novinama.
    Grafički dizajner, fotograf i publicist (do sada objavljeno deset knjiga - fotomonografije) Slikar i glazbenik (vokal, gitara, glasovir...)
    Radi u tvrtki Anverra - Film Production iz Grčke kao urednik art efekata

    Suzana Prnjat
    profesorica engleskog i njemačkog jezika u osnovnoj školi u Osijeku.
    Fotografijom se amaterski bavi posljednje dvije godine. Omiljeni motivi su detalji, uvijek obavijeni nostalgijom i sjetom.
    Najvažnijim aspektom fotografije smatra ugođaj koji ona pobuđuje u očima publike.

    Tomislav Hajek
    je rođen u Novoj Gradišk, živi u Zagrebu i već se u mladosti počeo baviti fotografijom koja mu je ostala hobi sve do danas. Članstvo u klubovimama gradova u kojima je živio: foto klub Marin Getaldić-Dubrovnik, foto klub Zagreb-Zagreb i foto klub F4-Nova Gradiška.
    Do sada je imao dvije samostalne izložbe, u Novoj Gradiški i Zagrebu, zajedničku izložbu u Vinkovcima pod nazivom „4 erotske priče“ i zajedničku izložbu u Istanbulu nazvanu „Zagreb Photographic Quintet“. Također je svoje fotografije izlagao na mnogim salonima fotografija bivše države.
    Njegova fotografija „Iluzija“, 2002.godine osvojila je prvu nagradu-zlatnu plaketu na Salonu fotografije u Osijeku, a ista fotografija je te godine proglašena i „Najfotografijom godine“ na tradicionalnoj izložbi u foto klubu Zagreb.

    Tomislav Tompa Zebic
    Iako mi fotogafija nije prva ljubav, postala mi je svakako najdraži način izražavanja.
    Unazad 15 godina, zaokuplja mi pažnju i s vremenom sam postao i ostao vjeran samo fotografskom izražaju.
    Preferiram cb fotografiju, ulične motive ili "ukradene portrete". Kako sam oduvijek oduševljen analognom fotografijom, a ne bavim se njome osim hobistički i previše rijetko, pokušavam svoje digitalije napraviti da liče na film fotografiju. Kroz navedeno vrijeme imao sam nekoliko malih grupnih izložaba, dok sam najviše radio sa KUD-ovima za potrebe kalendara i snimanje njihovih aktivnosti.
    Snimao sam za izložbene kataloge nekoliko HR slikara i slikarica te napravio jedan broj "Uličnih Svjetiljki" na što sam ponosan jer se radi o časopisu od kojeg novac ide beskućnicima.
    Živim i radim u Zagrebu.

    • tomislav-tompa-zebic
    • tomislav-hajek
    • rocco-zoric
    • stjepan-wershansky
    • suzana-prnjat
    • ognjen-karabegovic
    • kresimir-delac
    • karmen_stosic
    • nikolina-plejic
    • magdalena_rikanovic
    • josip-biondic
    • josip-grguric
    • julija-domac
    • josip-klarica
    • gordan-kos
    • ivana-zerovnik
    • dren-butkovic
    • drazen-tiric
    • davorka-trbojevic
    • djurdjica-kocijancic

    Galerija fotografija

    • wershansky5
    • wershansky6
    • wershansky2
    • wershansky1
    • tompa2
    • wershansky3
    • wershansky4
    • ognjen7
    • tompa1
    • tompa
    • ognjen8
    • ognjen9
    • ognjen2
    • ognjen4
    • ognjen6
    • ognjen15
    • ognjen3
    • ognjen1
    • ognjen13
    • ognjen
    • ognjen12
    • ognjen10
    • mary3
    • mary4
    • mary
    • lp
    • lea4
    • lea3
    • lea
    • lea1
    • lea2
    • kociancic8
    • kociancic6
    • kociancic5
    • kociancic39
    • kociancic7
    • kociancic4
    • kociancic38
    • kociancic34
    • kociancic31
    • kociancic29
    • kociancic36
    • kociancic30
    • kociancic3
    • kociancic22
    • kociancic26
    • kociancic23
    • kociancic25
    • kociancic24
    • kociancic1
    • karmen6
    • karmen7
    • kociancic2
    • kociancic
    • karmen3
    • karmen4
    • karmen5
    • karmen2
    • karmen1
    • hajek1
    • hajek
    • karmen
    • hajek2
    • 5

    .be

  • Velika skupna izložba njemačkih umjetnika

    vrijeme: četvrtak 6. prosinca 2018. u 19 sati
    mjesto: Galerija Contra na novoj adresi – Strossmayerov trg 6, Zagreb

    Velika skupna izložba njemačkih umjetnika

    Na otvorenju izložbe moći ćete razgledati djela ukupno 16 njemačkih umjetnika uključujući i djela jednog od najvećih i najskupljih živućih autora Gerharda Richtera.

    Valja istaknuti i Rainera Fettinga, Salomé, Bernda Zimmera, Helmuta Middendorfa - članove poznate grupe umjetnika Moritzboys koja se pojavila krajem 1970tih godina u Berlinu označavajući svojevrsni "povratak slikarstvu" kao mediju, a početkom 80tih na međunarodnoj sceni poznati su pod nazivom Neue Wilde.

    Rainer Fetting je i danas jedan od međunarodno najpoznatijih suvremenih njemačkih umjetnika. U istom umjetničkom pokretu djelovali su Walter Dahn i Dokoupil u Kölnu.

    Na izložbi se svojim djelima predstavljaju i berlinski autori mlađe generacije koji su se već etablirali na svjetskoj sceni. Najmlađi među njima je Kolja Gollub koji niže uspjeh za uspjehom. Između ostaloga, izlagao je u Deutsche Bundesbank u Frankfurtu i KBH Kunsthal in Skive u Danskoj gdje je zapažen kao vrlo perspektivan autor, te su njegova djela otkupljena za dotične kolekcije.

    Izložba ostaje otvorena do 15. siječnja 2019. Može se pogledati od
    utorka do petka od 16 do 19 sati.

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.