• "Magija boje" - Godišnja izložba članova HDLU-a Osijek

    "Magija boje" - Godišnja izložba članova HDLU-a Osijek

    vrijeme: 19.12.2020. u 19 sati - 19.01.2021.
    mjesto: GALERIJA KAZAMAT / HDLU OSIJEK

     

    Umjetnici: Josip Alebić, Robert Fišer, Valentina Grubačević, Josip Kanis, Josip Kaniža, Lana Ključarić, Goran Kujundžić, Jelena Lulić, Kristina Marić, Ivona Matoušek, Mirna Pokorić, Saša Sermek, Zoran Šimunović, Marija Škrobo Arambašić, Ivana Škvorčević, Domagoj Sušac, Andrej Tomić, Maja Zdelar Kovač
    Kustos: Igor Loinjak

    Izložba ostaje otvorena do 19. siječnja 2021., a moguće ju je pogledati u radnom vremenu galerije te uz prethodnu najavu.
    Ulaz na izložbu je slobodan.
    RADNO VRIJEME:
    srijeda, četvrtak i petak od 17 do 20 sati
    subota i nedjelja od 10 do 13 sati
    Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Osijeka.

    MAGIJA BOJE

    Slikarstvo je u prošlom stoljeću nekoliko puta bilo proglašavano mrtvim. Kroz te se „smrti“ nastojalo pojasniti kako je tradicionalno slikarstvo doživjelo svoju krizu i kraj. Međutim, ovakav biologistički način promatranja pokazao se nedostatnim da bi objasnio brojne pojave koje su se na tom području događale u kasnijim periodima. Čini se kako slikarstvo nikada nije ni bilo u nekoj ozbiljnoj krizi, no nepobitno je da je tradicionalna štafelajna slika doživljavala raznorazne transformacije, osobito šezdesetih godina u vrijeme pojave novih medija. S jedne su strane umjetnici odustajali od slikarstva okrećući se novim tehničkim i estetičkim mogućnostima koje su nudili novi načini umjetničkoga izražavanja, dok su se s druge strane našli slikari koji su nastavili tragati za onim područjima koja unutar platna još nisu bila otkrivena ili dovoljno razrađena. Pokazalo se kako je slikarstvo ostalo vrlo žilavo, a jezik slike pun mjesta neodređenosti koja svakom slikaru – ili pak svakoj novoj generaciji umjetnika – nudi drugačije vizualno-semantičke mogućnosti za reprezentaciju stvarnosti.

    Danas se pod pojmom slikarstva uz klasično oslikana platna ubrajaju i brojne inačice umjetničkih djela u kojima medij slikarstva postoji tek kao vizualni ili estetski poticaj. Nadalje, slikarstvu pripadaju i djela u kojima se promišlja o slikarskom mediju i činu slikanja u širem kontekstu nego li što to uključuje analizu elementa poput podloge i boje, platna, drva ili zida i ulja, akrila ili bilo kojeg drugog nositelja perceptivne senzacije. James Elkins je u svom glasovitom djelu „What Painting Is?“ istaknuo kako slikarska praksa uključuje puno više od samoga slikanja. Protkana je ona elementima koji u svojoj potenciji nose pretvorbenu, alkemijsku dimenziju koja se kroz čin slikanja može oživotvoriti. „Painting is alchemy“, pisat će Elkins dodajući kako je u alkemiji Kamen krajnji cilj, dok je svrha ove discipline pretvoriti nešto tekuće poput vode u čvrstu supstanciju poput kamena. Kao i u alkemiji – gdje se magister služi tekućom i čvrstom tvari – i u slikarstvu su sredstva tekuća, a krajevi čvrsti budući da su rubovi platna krajnje točke univerzuma koji je u njega upisan. Slika, međutim, nije ni čista voda ni tvrdi kamen, ono nije ni samo rub ni samo boja nego simbioza jednoga i drugoga. Zahvaljujući ostvarenju te simbioze magister nam može pomoći u otkrivanju stvarnosti koja je oko nas i u nama pružajući nam ponekad nove načine promatranja svijeta te privodeći u svojoj praksi, kako bi rekao Paracelzus za alkemiju, „svome kraju nešto što još nije dovršeno“.

    Boja je zasigurno jedan od osnovnih elemenata slikarstva i njezina narav proizlazi iz sklada vode i kamena kroz koji progovara svojim vlastitim jezikom i specifičnom sintaksom. One nije tek vizualna senzacija, nego je i skriveni simbolički sustav koji utječe na psihu koja se s njom povezuje na metapsihološkoj razini potičući kod čovjeka iskušavanje tajni koje mu nisu svakodnevno dostupne. Brojni autori poput Goethea, Steinera, Kandinskog kao i niza drugih, pisali su o boji i njezinim učincima na čovjekovu psihu, ali i o načinu na koji boja može predstavljati transcendentalne dimenzije stvarnosti dohvatljive tek rijetkim odabranim i izučenim Učiteljima. Boja sadrži svoju magijsku dimenziju te je sustav značenja koji u sebi nosi nadiskustven, no s druge strane ona svakome običnom promatraču otkriva dio tih univerzalnih značenja podražujući njegovu dušu i čitavo biće.

    Koloristički snažnim i oblikovno razvedenim djelima u kojima se autori poigravaju odnosom između boje i oblika na tragu apstrakcije na ovoj su se izložbi predstavili Josip Alebić, Valentina Grubačević, Josip Kanis, Lana Ključarić, Goran Kujundžić, Ivona Matoušek, Zoran Šimunović i Maja Zdelar Kovač. Alebić na sebi postojan i karakterističan način polazi od motiva koji pretače u gotovo apstraktni oblik dajući primat bojama i odnosu koji među njima vlada. Grubačević u „Iza slike“ predstavlja djelo od kuhane tkanine bojane prirodnim pigmentima koje sa stražnje strane obasjava svjetlom naglašavajući pigment koji je u procesu kuhanja pretvorbeno djelovao na tkaninu dajući joj novi modalitet vizualne reprezentacije. Kanisovi su oblici lišeni predstavljačkoga i naglasak je također na odnosu koji uspostavlja između bojanih ploha. Ključarić se na sličnom tragu bavi odnosom oblika i boje na granici vidljivosti prizora što sugerira i nazivom „Riot“ (eng. pobuna, lumpovanje). Kujundžić kroz svoj „vezilački“ proces oblikuje čvršće geometrijske oblike uvodeći kolorit kao važan element osobnog pattern slikarstva ne bi li naglasio boju kao glavnu sastavnicu mikrorazine slike. Ivona Matoušek se u seriji „Kolaboracija osjetila“ bavi sinestetičkim odnosom boje i glazbe. Njezini su apstraktni pejzaži preslici predjela njezine unutrašnjosti i pokreta duše podražene Vivaldijevom skladbom „Četiri godišnja doba“ jer umjetnica pomoću boje nastoji predstaviti nematerijalni emocionalni segment zvuka, odnosno harmoniju Vivaldijeve skladbe. U Šimunovićevim se djelima otkriva razigranost formi koju slikar nastoji prenijeti na platno. Šimunović je neopterećen činjenicom proizlazi li neki oblik iz vidljive prirode ili je tek njegova unutarnja, zamišljena slika. Najvažnije mu je u slikarstvu ostvariti kompozicijske odnose između oblika i boja što rezultira potpunošću cjeline koju svako njegovo platno posjeduje uz naglašen ludistički titraj. Uz do sada predstavljene načine apstrahiranja svakako se mogu ubrojiti i prikazi cvijeća Maje Zdelar Kovač. Zdelar Kovač poput Alebića zadržava čvrsti odnos s vidljivim svijetom i motivom, ali reprezentacija je toga svijeta puno slobodnija. Boji se daje osobita važnost budući da u pravilu ona na ovih djelima nosi emocionalnu dimenziju cjeline.

    Na tragu čvrstoga klasičnoga pristupa slikarstvu zadržali su se i Saša Sermek, Marija Arambašić Škrobo i Andrej Tomić. Sermekov lutak slikan je u duhu hiperrealističke manire. U duhu tvrdoga realizma kreće se i Arambašić Škrobo predstavivši triptih interijera. Tomićev je triptih „Graničari“ koloristički naglašeniji te kompozicijski snažnije ukorijenjen u boji kojom slikar kreira prostor i likove u njemu. Ovaj je postupak dosljedno proveden kroz sva tri dijela triptiha – „Barjaktara“, „Glavešinu“ i „Stjegonošu“.
    Kristina Marić izlaže fotografiju „Dune – the Desert Planet“. Na njoj je prikaz snježne bjeline i žućkastog traga mokraće koji autorica ostavlja kao simbol prisvajanja graničnog prostora na kojem je fotografija nastala. Iako se žućenje bjeline može smatrati i njezinim prljanjem, u alkemijskom je mentalnom procesu žućenje bijeloga simbolika mentalnog uzdizanja iz stanja albeda u rubedo što u nekoj daljnjoj analogiji može povezati nedirnuto stanje prirode i intervenciju ljudske svijesti unutar toga stanja.
    Josip Kaniža, Jelena Lulić i Domagoj Sušac orijentirali su se na minimalne kolorističke kontraste. Dok je Lulić u „Pejzažu“ još uvijek zaokupljena kompozicijskim segmentima platna ne bi li i boja dobila veći suodnosni akcent unutar cjeline, Kaniža radi čisti crni monokrom. Lulić i Kaniža posebnu pažnju daju fakturi platna enformelistički naglašavajući gruboću i reljefnost tako da okolno svijetlo dodatno pojačava vizualni učinak površine na promatrača. Sučac se pak odlučio za aproprijacijsku metodu izloživši list iz knjige na kojem se nalazi Kleinov plavi monokrom naziva „IKB 79“.
    U posebnu se skupinu radova mogu ubrojiti „Sive“ Roberta Fišera, „Matter“ Mirne Pokorić te „K_RGB_1“ Ivane Škvorčević. Ovo troje umjetnika polju slikarstva pristupa istraživački koristeći ovaj medij kao poticaj umjetničkoga promišljanja. Fišer neonskim akrilom i email lakom stvara kolorističke senzacije oko medijapanske osnove, dok Škvorčević uz pomoć samoljepivih traka i video projekcije ispituje prirodu boje izloženu različitim frekvencijama svjetlosti. Pokorić proces izrade svoga djela započinje pomalo alkemičarski. Topeći parafin i voštani pastel koji zatim miješa, umjetnica dobivenu mješavinu ulijeva u kalupe te kasnije hlađenjem smjese dobiva krutu tvar. Uz tri objekta izložena je i video igrica kojom se potencira komunikativna dimenzija ovako prošireno shvaćenog slikarstva koje se više ne doživljava kao statičko, nego interaktivno područje.

    Ovogodišnja je izložba članova HDLU-a Osijek bila usmjerena k promišljanju magijske dimenzije boja u slikarstvu, ali i u slici općenito te onom segmentu umjetničkog traganja kroz koje se nastoji otkriti skriveni djelić neopipljive stvarnosti koji nije direktno dohvatljiv ljudskim osjetilima, ali ga se ipak može vizualno reprezentirati zahvaljujući boji i njezinoj magijskoj prirodi.
    Igor Loinjak

    Izvor: https://www.facebook.com/events/310646193482475/?event_time_id=310646193482475

  • ”Život umjetnika”, skupna izložba članova i prijatelja HDLU Zagreb

    ”Život umjetnika”, skupna izložba članova i prijatelja HDLU Zagreb

     

    ”Život umjetnika”, skupna izložba članova i prijatelja HDLU Zagreb

    mjesto: Europski dom, Jurišićeva 1, Zagreb
    vrijeme: utorak, 19. listopada 2021. u 18 sati

     

    U utorak, 19. listopada 2021. u 18 sati u Europskom domu Zagreb (Jurišićeva 1/I, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ”Život umjetnika”. Izložba će se moći pogledati do 15. studenog 2021., u radnom vremenu Europskog doma Zagreb, svaki dan od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Izložbu financijski podržava Ministarstvo kulture i medija RH.

    Izlažu: Nataša Ač, Tea Bošnjaković, Ana Bušalić, Nikolina Car Jergović, Andrea Cihlar, Marija Čingel, Antonija Cesarec, Zlatko Isaković Lula, Morana Jugović, Vanda Jurković, Valentina Kasapović, Rada Marković, Mirjana Marović, Martina Matković, Ivana Mikulić, Tin Samaržija, Jasenka Smrekar, Mladen Žunjić.

    Za sve one koji nisu u Zagrebu, na portalu Zagrebački likovni umjetnici može se pogledati i virtualna izložba radova koji će biti izloženi na ‘realnoj’ izložbi u Europskom domu Zagreb – na poveznici.

  • 14. PROFUTURA

    14. PROFUTURA

    14. PROFUTURA

    četvrtak, 15. 4. 2021. u 19.00

    14. Profutura

    otvorenje skupne izložbe amaterskog likovnog stvaralaštva

    autori: Aliče Pištan, Anđelko Brkić. Ann Marie Jelena Golden, Darko Trojanović, Drago Filić, Đeni Armuš, Enis Žužić, Ermano Bančić, Irena Greblo, Ivan Blašković, Jasenka Korlević, Jelena Vojinović, Klaudio Katunar, Kristijan Ivančić, Kristinka Klarić, Loredana Bradaschia, Monika Stažić, Neda Morović Dugina, Nevia Cvitko, Radoslav Putnik, Sandra Žužić, Silvija Knežević, Slavica Ezgeta, Srđan Popović, Verica Malnar, Vesna Kovačević, Višnja Đukić, Zdenka Starčević, Željka Podobnik

    Istarska sabornica, Matka Laginje 6

    trajanje izložbe: do 30. 4. 2021.

    radno vrijeme galerije: svakim danom 16.00 – 20.00, osim nedjeljom i državnim blagdanima

    Ulaz slobodan.


    Ocjenjivački sud, u sastavu Tine Širec Džodan, Sebastijana Vojvode i Andija Bančića, odabrao je 29 izlagača za 14. Profuturu, skupnu izložbu amaterskog stvaralaštva. Najbolji rad, autor kojega će biti nagrađen samostalnom izložbom u Maloj galeriji tijekom travnja 2022. godine, bit će objavljen na dan otvorenja izložbe.

    Uz ovaj stručni odabir dodjeljuje se i nagrada najboljem autoru po mišljenju publike, a glasanje će se održati pomoću glasačkih listića isključivo na dan otvorenja izložbe. Najbolji autor bit će nagrađen poklonom sponzora Istraalf. Rezultati će biti objavljeni na internetskim stranicama Učilišta (www.poup.hr) jedan tjedan nakon otvorenja izložbe.


    *Obavezno je nošenje zaštitne maske i održavanje potrebnog razmaka. Ulazak u galeriju dopušten je za najviše petnaest osoba istovremeno. Molimo da se pridržavate epidemioloških mjera.

  • Ana Prenc Gabriš

    Ana Prenc Gabriš

    Slikarstvom se bavim petnaestak godina. Slike koje nastaju odraz su inspiracije kojom u trenutku odabirem teme, boje i poruku same slike. Desetak godina bila sam član umjetničke udruge ULIPUD Dubrovnik sa kojom sam sudionik mnogih skupnih izložbi.

    Ana Prenc Gabriš, rođena 13.06.1956. g. u Zagrebu gdje sam završila gimnaziju kao i Višu školu za UP. Nakon odlaska u mirovinu selim se u Jastrebarsko gdje i sada živim.

    • RUZO MOJA Ulje na platnu dimenzije 100x70 cm
    • ZABORAVLJENA VREMENA Ulje na platnu, dimenzije 40x30 cm
    • kamen ulje na platnu 60x50 cm
    • visovac.ulje.70x50 cm.2017
    • zagrljaj-ivancica-i-makova-ulje-60x50-cm
    • ples-ljubavi-ulje-50x40
    • Galebi se karaju Ulje100x80 cm
    • ljubavna_prica
    • za_ljubav_ulje_na_platnu_70x50_cm
    • nin_ulje_50x40
    • visovac_ulje_70x50
    • paleta_boja_ulje_na_platnu
    • korijeni_ulje_2017g.70x50
    • 002
    • 1
    • 12
    • 11
    • 10
    • 15
    • 13
    • 14
    • 17
    • 18
    • 19
    • 16
    • 20
    • 2
    • 21
    • 22
    • 24
    • 23
    • 25
    • 27
    • 28
    • 29
    • 26
    • 4
    • 7
    • 5
    • 6
    • 3
    • 8
    • 9

  • Drava Art Biennale 2019. (DAB '19.)

    Drava Art Biennale 2019. (DAB '19.)


    vrijeme: 13.09.2019. - 03.11.2019.
    mjesto: Koprivnica; Galerija Koprivnica

    Drava Art Biennale 2019. (DAB '19.)

    Izložba donosi suvremene poglede, kompleksna promišljanja i rješenja o različitim pitanjima i (su)odnosima vode i industrije kroz pogled 15 umjetnika.

    Sudjeluju: Andro Banovac, Gildo Bavčević, Sunčana Brkulj, Marijan Crtalić, Mario Čaušić, Iva Džaja, Marina Đira, Josip Ivančić, Bojan Koštić, Bojan Krištofić, Ivana Kutuzović, Matej Nišević, Mario Romoda, Elena Štrok, Ivan Tudek.

    Izložba ostaje otvorena do 3. studenog 2019. godine.
    Projekt podupiru: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Koprivničko-križevačka županija, Grad Koprivnica i Hartmann d.o.o.
    Izvor: https://www.facebook.com/Muzej-grada-Koprivnice-964813090202797/

  • Fotogalerija - otvorenje skupne izložbe "Slika mog svijeta"

    Fotogalerija - otvorenje skupne izložbe "Slika mog svijeta"

    "Slika mog svijeta" skupna izložba u Slovenskom kulturnom domu u Zagrebu, Masarykova 13 otvorena je 18.04.2018.

    Fotogalerija - otvorenje skupne izložbe

    • dsc_0827-1200
    • dsc_0826-1200
    • dsc_0837-1200
    • dsc_0817-1200
    • dsc_0822-1200
    • dsc_0813-1200
    • dsc_0791-1200
    • dsc_0793-1200
    • dsc_0810-1200
    • dsc_0766-1200
    • dsc_0770-1200
    • dsc_0757-1200
    • dsc_0756-1200
    • dsc_0738-1200
    • dsc_0748-1200
    • dsc_0743-1200
    • dsc_0753-1200
    • dsc_0735-1200
    • dsc_0733-1200
    • dsc_0732-1200
    • dsc_0724-1200
    • dsc_0722-1200
    • dsc_0720-1200
    • dsc_0700-1200
    • dsc_0711-1200
    • dsc_0698-1200
    • dsc_0693-1200
    • dsc_0694-1200
    • dsc_0686-1200
    • dsc_0681-1200
    • dsc_0661-1200
    • dsc_0665-1200
    • imgp2221
    • imgp2219
    • imgp2211
    • imgp2216
    • imgp2214
    • imgp2201
    • imgp2203
    • imgp2200
    • imgp2196
    • imgp2197
    • imgp2195
    • imgp2194
    • imgp2192
    • imgp2193
    • imgp2191
    • imgp2190
    • imgp2186
    • imgp2189
    • imgp2187
    • imgp2182
    • imgp2179
    • imgp2178
    • imgp2177
    • imgp2175
    • imgp2176
    • imgp2173
    • imgp2174
    • imgp2171
    • imgp2172
    • 30741031_185301522109112_3419878668067862905_n
    • 30705726_185301675442430_9183169056927191460_n
    • 30715903_185301565442441_167906371979383209_n
    • 30741383_185301628775768_6252600468472090888_n
    • 30729114_10209971566279965_6808251676512747520_n
    • 30743696_426962554414573_7037366311780876288_n
    • 30762632_426962631081232_4097410950846480384_n
    • 30738761_426962507747911_514146648058757120_n
    • 30724844_426962587747903_8260076894599249920_n
    • 30716594_426962674414561_7360013407631704064_n
    • 30715191_426962707747891_2904365303414652928_n
    • 30703810_426962471081248_9002036141410484224_n
    • 30741336_10211804673616041_1371790907707228160_n
    • 31036931_596007270756777_3808047783621277089_n
    • 30762658_596007574090080_6067140523279302533_n
    • 30743501_596007267423444_8788987517830325819_n
    • 30741859_10211804686296358_7778113931138039808_n
    • 30742420_596007410756763_2187510344981238751_n
    • 30741065_596007467423424_691619902962119305_n
    • 30741003_596007380756766_3784611399671041404_n
    • 30741198_596007517423419_2197398900010358265_n
    • 30741181_596007370756767_7573189568914606519_n
    • 30740488_10211804682976275_4181689603742236672_n
    • 30738588_10211804687176380_8152655119666642944_n
    • 30739657_10211804681496238_6762392253404020736_n
    • 30738812_596007670756737_1752649652816473298_n
    • 30740293_10211804676536114_4750144558480752640_n
    • 30740234_10211804685256332_521718009681674240_n
    • 30739330_10211804678456162_5699905739095539712_n
    • 30739421_10211804680136204_957448102627770368_n
    • 30738606_10211804684136304_8876931797141684224_n
    • 30729980_10211804682216256_4555290422066282496_n
    • 30738256_10211804681816246_5936008603981840384_n
    • 30727673_10211804686616366_2520535865856360448_n
    • 30729627_10211804672736019_352920868621385728_n
    • 30729815_10211804673216031_625002438323077120_n
    • 30724953_596007287423442_1843753365813480620_n
    • 30714712_10211804683816296_6193188179059671040_n
    • 30715874_10211804684576315_6999495652396761088_n
    • 30725822_10211804684936324_4980441048489656320_n
    • 30726194_10211804672136004_9153154290842337280_n
    • 30714872_10211804674736069_8420575441584128000_n
    • 30715606_596007347423436_1077940923632862702_n
    • 30712278_10211804685936349_6464969324388941824_n
    • 30711995_10211804683416286_6851176790849748992_n
    • 30713107_10211804677096128_5449193079095427072_n
    • 30711961_10211804676056102_7478207364269604864_n
    • 30714614_596007497423421_9218256271356710567_n
    • 30705166_10211804677936149_3975654323131514880_n
    • 30705171_10211804682536264_5172703133486284800_n
    • 30710996_10211804677456137_154480675032924160_n
    • 30707727_10211804674136054_6433622230701178880_n
    • 30709168_596007477423423_8700554864270397674_n
    • 30710396_10211804685616341_302020910548779008_n
    • 30707773_10211804671255982_5691744360635301888_n
    • img_20180418_192711
    • img_20180418_192714
    • img_20180418_191003
    • img_20180418_191011
    • img_20180418_191008
    • img_20180418_191015
    • img_20180418_191000
    • img_20180418_190956
    • img_20180418_183854
    • img_20180418_183708
    • img_20180418_183540
    • img_20180418_183548
    • img_20180418_182554
    • img_20180418_183534
    • img_20180418_174448
    • img_20180418_174412
    • img_20180418_174422
    • img_20180418_174437
    • img_20180418_174404
    • img_20180418_174357
    • img_20180418_174351
    • img_20180418_174345
    • img_20180418_174339
    • img_20180418_174332
    • img_20180418_174327
    • img_20180418_174311
    • img_20180418_174320
    • img_20180418_174246
    • img_20180418_174230
    • img_20180418_174305
    • img_20180418_174206
    • img_20180418_174219
    • img_20180418_174213
    • img_20180418_194721
    • img_20180418_202549
    • img_20180418_192608
    • img_20180418_192731
    • img_20180418_192703
    • img_20180418_192223
    • img_20180418_192559
    • img_20180418_192604
    • img_20180418_191808
    • img_20180418_192049
    • img_20180418_191303
    • img_20180418_191525
    • img_20180418_190537
  • GODIŠNJA IZLOŽBA ČLANOVA HDLU 2021.

    GODIŠNJA IZLOŽBA ČLANOVA HDLU 2021.

    GODIŠNJA IZLOŽBA ČLANOVA HDLU 2021.

    Galerija Prsten
    29.7. – 22.8. 2021.
    U četvrtak, 29. srpnja 2021. u 20.00 u Domu hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se grupna izložba pod nazivom Godišnja izložba članova HDLU.
    Otvorenje će se održati na otvorenome ispred glavnog ulaza u Dom HDLU.
    Godišnja izložba članova je revijalna izložba koja prema svojoj dugoj tradiciji podastire javnosti na uvid tekuću produkciju (ne stariju od godine dana), ostvarenu u svim disciplinama; od klasičnih do novomedijskih.
    Više o izložbi saznajte na sljedećem linku: https://www.hdlu.hr/.../godisnja-izlozba-clanova-hdlu-2021
  • Izložba ‘’Portret / autoportret – transformacije identiteta’’

    Izložba ‘’Portret / autoportret – transformacije identiteta’’

    vrijeme: 22. listopada 2019. u 19:00 – 21:00
    mjesto: Europski dom, Jurišićeva 1/1, Zagreb

    Izložba ‘’Portret / autoportret – transformacije identiteta’’

    U utorak, 22. listopada 2019. u 19 sati u Europskom domu Zagreb (Jurišićeva 1/1, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ’’Portret / autoportret – transformacije identiteta’’. Izložba će se moći pogledati do 19. studenog 2019. godine. Ulaz je slobodan. Izložba je potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

    Izlažu: Anđelko Brkić, Jasminka Bukvić, Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Rajko Đedović, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Aida Hebib Raguž, Morana Jugović, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Alfred Freddy Krupa, Hrid Matić, Danko Merin, Stjepan Perković, Višnja Peter, Krešimir Radas, Laura Šarabok, Tomislav Šilipetar, Matej Škarica, Mladen Žunjić.

    Portret / autoportret – transformacije identiteta

    Izložba ''Portret / autoportret – transformacije identiteta'' predstavlja djela 24 umjetnika, okupljena u promišljanjima ljudskog lika, koji su svojim portretima i autoportretima željeli istražiti pitanja osobnog identiteta, individualne karakteristike po kojima smo prepoznatljivi, i to one vanjske, fizičke, kao i one unutarnje, psihološke, koje prosijavaju kroz materijalnu razinu tijela u dinamičnim kolorističkim aurama. Da li naša lica odražavaju ono što nosimo iznutra, kako se transformiraju u sazrijevanju duha kroz protok vremena i što je to što privlači umjetnike nekom licu, nekoj osobi, koji su to posebni signali na razini tijela i osjećanja, koji nas nagone da zaustavimo svoj pogled i to viđenje pretočimo u inspirativni dojam i kreativno izražavanje?

    Koliko naša osobna percepcija može izmjeniti ili dočarati likove drugih ljudi, koliko istinita ona može biti, koliko nam kroz to posmatranje svijeta oko sebe, ljudi oko nas postaju bliži – ili udaljeniji? Jer lice je ponekad prozor u nepoznati svijet i dubine drugog bića koje nas vuku da ih istražimo, a ponekad je i neprozirna maska, zaštita pred suvišnim pitanjima, oprezna obrazina suspregnutih osjećanja.

    Tako smo na ovoj izložbi željeli izbjeći u našem vremenu toliko popularne hiper-realistične prikaze ljudskog lika, koji u forsiranju precizne tehničke izvedbe zanemaruju ekspresiju, nesavršenost i nedorečenost ljudske spoznaje kao potencijala razvoja, u kojemu sama kreativnost nikad nije ni savršena, ni konačna, jer počiva na otkrivanju nepoznatog, na nesigurnosti samog ulaska u to nepoznato, na eksperimentu i učenju kroz greške, kao i na transcendiranju uskih, društveno i medijski uvjetovanih stereotipa. Cilj je bio uočiti i dočarati nečiji unutarnji mali Svemir, dominantnu emocionalnu notu, izvore iz kojih se neka osoba formirala, susret prošlosti i budućnosti u psihološkom ozračju lika, ono neizrečeno u nama što ponekad puno više govori kroz izraze našeg lica, nego li kroz suvišnu bujicu objašnjenja i opravdanja.

    Željeli smo dotaknuti univerzalnost te ljudskosti u sebi i drugima, a koja nikad nije ni jednoznačna, ni jednostavna, već je prožeta raznim utjecajima, u sazvučju ili sukobu sa okolinom, privlačna ili odbojna, sa brojnim nijansama i sjenkama prošarana unutarnja priroda ljudska, razapeta između nagona i civilizacije, inovativnosti i tradicije, onoga što nas oslobođa i onoga što nas koči u izražavanju, kroz ples dvojnosti - izmirenje u suprotstavljenosti.

    Neki portreti i autoportreti na ovoj izložbi vraćaju nas u prošlost, na njima ženski likovi, gotovo mitični, izranjaju iz tmine (Brkić) ili se poput uspomene okamenjeni stapaju sa sivkastom bjelinom (Kopeti), u melankoličnom plavetnilu koje okružuje damu u crvenoj kapi (Cerovski), sa mirnim, prozračnim, a ipak zagonetnim licem (Merin), pa nas te žene uvode u meditativna promišljanja o nečemu što je ostalo iza nas, o vremenu mladosti koje je nekad bilo sočno i puno neslućenih obećanja, a danas je prožeto prigušenim patinama iskustva.

    Krupin autoportret umjetnika iz mladosti u olovci donosi otvoren, radoznao pogled prema nadolazećim mogućnostima i svježinu mladenačke idealizacije, a lice Morane Jugović upečatljivo je prošarano silnicama koje ocrtavaju slojevitost ženskog iskustva, dok Aida Hebib Raguž na portretu Arsena Dedića pogled velikog pjesnika skriva iza tamnih naočala i to lice u akvarelnoj mekoći sjetno priziva zvukove starih šansona. Autoportret Tomislava Šilipetra u virtuoznoj crtačkoj vještini donosi atmosferu uličnih grafita i pop arta, naglašavajući nehajni ponos mlađih generacija, koje suvereno redefiniraju tradiciju sa novim tehnologijama, dok iz autoportreta Suzane Gajdek prosijava iskričava radost u spontanoj i nemirnoj slikarskoj gesti.

    Neka lica posve su se rasplinula u nematerijalnom, postala su čisto gibanje i energija boje, kao na portretu (ili autoportretu?) Mladena Žunjića, koji prikazuje 'skriveno lice umjetnika', dok su neka tek ovlaš ocrtana sa bjelinom, koja je neprozirna i skriva intimu jednog para na slici Antonije Cesarec, a na fotografiji Rajka Đedovića, ''Prijatelj'', predstavljena je ljubav mlade žene prema njenom kućnom ljubimcu, pa uz ljudski portret, ravnopravnim postaje i onaj životinjski. Autori Šarabok i Radas pletu mrežu značenja kroz osobni slikarski rukopis, u licu koje tek treba sastaviti od brojnih detalja (Šarabok), ili ga prozrijeti iza raspršenih mrlja boje, u kojima se lice čovjeka stapa sa okolinom (Radas), dok Višnja Peter na svom portretu prikazuje ozbiljnu mladu ženu tamnog pogleda i hladno plavičaste kose, u kontrastu sa žarkom pozadinom.

    Perković, Bukvić i Koščak svaki na svoj način ostaju vjerni klasičnom portretu, dok Hrid Matić u mističnom simbolizmu dočarava vilinsku ljepotu žene, u čijoj pozadini iz prigušenog plavetnila izranja Dubrovnik. Neki autoportreti su hermetični (Kos, Kolić, Gojanović) i umjesto preciznih fizičkih obrisa, oni više govore o unutarnjem svijetu njihovih autorica, dok Škarica i Kruljac slikaju arhetipske likove iz narodnih priča i legendi, koji su se magično otjelotvorili iz dubina njihove fantazije.

    Tako su na ovoj izložbi umjetnici željeli otkriti sebe u drugome i drugoga u sebi, iz pozicije promatrača postati promatrani i obratno, dokučiti tajnu bića u posvećenoj introspekciji, gdje je ljudsko lice bilo polazište i za neka psihološka i filozofska pitanja o sazrijevanju, trajnosti i prolaznosti, o snazi, ali i ranjivosti čovjekovog duha.

    Nekada davno u prošlosti, portretirani su bili samo plemići i visoko svećenstvo u raskošnim opravama, dok je običan narod živio i umirao u anonimnosti, ne ostavljajući traga iza sebe. Emancipatorska uloga kreativnog ljudskog duha ipak se probila kroz sve te povijesne barijere okoštalih tradicija i jalovog strahopoštovanja prema raznim vlastodržcima, pa su portret i autoportret postali dostupni širokim slojevima ljudi kao sredstvo da bolje spoznamo sebe i svoje bližnje, da se neki pojedinac izdigne u svojoj individualnosti i osvijesti da nikoga nema sličnog njemu - ni među ljudima, ni među bogovima, i kroz tu svijest, paradoksalno, da se razvije nova svijest ovoga vremena - o sinergičnoj povezanosti različitosti jakih i kreativnih pojedinaca.

    mr. art Krešimira Gojanović

    Medijski pokrovitelj izložbe:
    Portal ''Zagrebački likovni umjetnici - https://likumzg.wordpress.com/

    HDLU Zagreb - https://hdlu-zagreb.hr/

  • Izložba "Advent u Palaceua "

    Izložba "Advent u Palaceu"

     vrijeme: 02.12.2019 u 19 sati
    mjesto: Galerija Zrinski, hotel Palace, J.J. Strossmayera 10, Zagreb

    Advent (od lat. adventus, što znači dolazak) ili hrvatski – došašće vrijeme je pripreme za blagdan Božića. Slavimo prvi Isusov dolazak na svijet, ujedno razmišljajući i o drugom Kristovom dolasku na svršetku vremena. Vremena koje bi trebalo biti ispunjeno odanim i radosnim iščekivanjem. U zapadnom kršćanstvu, počinje četiri nedjelje prije Božića, kao što je i ove nedjelje započelo ovogodišnje Došašće. Četiri nedjelje liturgijske priprave za Kristov dolazak, koje simboliziraju četiri tisućljeća od stvaranja svijeta do dolaska Isusa Krista. Radost ovogodišnjeg iščekivanja dijele s nama likovni umjetnici, članovi Hrvatske udruge likovnih umjetnika i likovnih kritičara, koji se sada, gotovo već tradicionalno, po treći put u galeriji Zrinski - hotela Palace predstavljaju brojnim posjetiteljima zagrebačkog Adventa koji rado navraćaju i u hotel i njegovu galeriju.
    Mercedes Bratoš, Marija Galić, Ana Guberina, Andreja Hojnik Fišić, Irena Gayatri Horvat, Lojze Kalinšek, Dora Mihaljević, Dijana Nazor, Hrvoje Marko Peruzović, Marija Puzak, Lahorka Rožić, Krunislav Stojanovski i Nada Žiljak te ove godine prvi puta u Palaceu, ali ne i na HULULK-ovim božićnim izložbama korisnici Centra za rehabilitaciju Zagreb, Leon Barić i Kristijan Žerjavić.

  • Izložba članova HDLU Zagreb ”Kroz sliku i riječ” u Galeriji Sunce – URIHO

    Izložba članova HDLU Zagreb ”Kroz sliku i riječ” u Galeriji Sunce – URIHO




    Izložba članova HDLU Zagreb ”Kroz sliku i riječ”




    U četvrtak, 15. ožujka 2018. u 18,00 sati u Galeriji Sunce – URIHO (Avenija Marina Držića 1, Zagreb), otvara se skupna izložba slika i crteža pod nazivom ”Kroz sliku i riječ”, na kojoj će svoja djela izložiti umjetnici iz Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb / HDLU Zagreb. Izložba ostaje otvorena i može se pogledati do 6. travnja 2018.

    Izlažu: Anđelko Brkić, Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Krešimira Gojanović, Zlatko Isaković – Lula, Anja Jelavić, Denis Kaplan, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Luka Koščak, Tatjana Kreštan, Marija Kruljac, Alfred Freddy Krupa, Boris Pecigoš, Stjepan Perković, Višnja Peter, Krešimir Radas i Mladen Žunjić.

    Iz predgovora Krešimire Gojanović, ”Kroz sliku i riječ”: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb u ožujku 2018. godine u zagrebačkoj galeriji Sunce – URIHO, potaknuto Nacionalnom strategijom poticanja čitanja koja je usvojena krajem 2017. godine, odlučilo je organizirati izložbu svojih članova, koja bi povezala likovnu umjetnost sa književnošću i poezijom, kroz prikaz recentnih likovnih djela 18 autora, inspiriranih pročitanim književnim i poetskim djelima.

    Izvor: https://likumzg.wordpress.com

  • Izložba udruge Lira "Lirska rapsodija"

    Izložba udruge Lira "Lirska rapsodija"

    vrijeme: 12.02.2020. u 19 sati
    mjesto: Galerija specijalne policije, Trg žrtava fašizma 1, Zagreb

    Izložba udruge Lira

    Galerija Specijalne policije otvorena je radnim danom od 11:00 do 15:00 sati te četvrtkom od 12:00 do 18:00 sati.

  • Izložba umjetničkih djela: "Novo otkrivena Arkadija"

    Izložba umjetničkih djela: "Novo otkrivena Arkadija"

     

    Izložba umjetničkih djela:

    vrijeme: 13. prosinca 2019. u 19:00
    mjesto: Art galerija Makek, Trg kralja Tomislava 15, Zagreb

    Likovna kolonija Paradiso obilježila je ove godine dvadeset ljeta uspješne organizatorske i izložbene djelatnosti apostrofirajući važnost umjetničkog djelovanja u predstavljanju i promociji vlastite zemlje. A već devet godina u galeriji Makek, u srcu Zagreba, upriličuje skupnu izložbu u kojoj uz promociju kataloga predstavlja dio bogate produkcije nastale na likovnim sazivima na Rabu. Art kolonija Paradiso svojim djelovanjem i mjestom u kojem se održava, uvijek iznova budi u nama i umjetnicima osjećaje „rajskog“, pomogne nam da barem nakratko zaustavimo vrijeme i uživamo u novo otkrivenoj Arkadiji. Što nam je to ove godine donijela otkrit će te posjetom galeriji Makek. Izložbom se predstavlja petnaest hrvatskih i inozemnih umjetnika dokazujući cilj i namjeru zadnjih okupljanja u primarnosti kvalitete nauštrb kvantiteti.
    To su:
    Saša Bezjak i Anka Krašna iz Slovenije, Krishna Luchoomun iz Mauriciusa, Krunoslav Jakobović iz Francuske, Petra Jovanovska iz Sj. Makedonije, Elisabeth Wedenig iz Austrije te Marija Vuletić, Petar Šalić, Mario Romoda, Dorijan Šikić, Fran Makek, Zlatko Modrić, Robert Budor, Mercedes Bratoš i Zlatko Kauzlarić Atač iz Hrvatske.

    Djela ovih umjetnika mogu se pogledati do 1.travnja 2020.

  • Otvorenje 2. Samoborskog salona - Granice

    Otvorenje 2. Samoborskog salona - Granice



    Srdačno Vas pozivamo da svojim dolaskom uveličate otvorenje 2. Samoborskog salona na temu "Granice" koje će se održati u utorak 20. kolovoza 2019. u Galeriji Prica u Samoboru s početkom u 19 sati. Žirirana izložba u organizaciji Udruge likovnih umjetnika Samobora (ULUS) predstavit će ukupno 25 autora koji su na različite načine interpretirali temu granica u svojim radovima.

    Otvorenje 2. Samoborskog salona  - Granice

    Pojam granice možemo shvatiti višestruko. U najširem smislu, granica je crta koja nešto omeđuje odnosno razdvaja linijom. Granice mogu biti prirodne u vidu rijeka, planina, jezera, mogu biti političke, etničke, religijske. One dijele države, republike, pokrajine, regije, okruge, općine, sela, a ponekad i ljude. Osim fizičkih teritorijalnih granica, postoje i one mentalne. One predstavljaju fiktivne crte razgraničenja, a označavaju mogućnost do koje je nešto dopustivo, poput granice strpljivosti ili granice tolerancije. Granice mogu imati i pozitivne konotacije u kontekstu rušenja ili pomicanja granica – kada rušimo vlastite barijere, oslobađamo se i napredujemo. Činimo sebe ili društvo boljim i kvalitetnijim, te na taj način oplemenjujemo zajednicu i svijet ovisno dokle seže naš utjecaj i koliko hrabrosti imamo u rušenju društveno uvriježenih i prihvaćenih granica.

    U samom pozivu umjetnicima naznačena su tek neka od mogućih tumačenja pojma "granice", dok su prijavljeni autori u svojim radovima nadišli same primjere, te ponudili daleko širi dijapazon interpretacija pojma granice, što je samo potvrdilo aktualnost, ali i dugovječnost ove slojevite, kompleksne, duboke i višeznačenjske teme. Ove godine se na 2. samoborski salon s temom Granice prijavilo ukupno 66 umjetnika od kojih je stručni žiri u sastavu: Marina Ivančić (predsjednica ULUS-a), Nikolina Šimunović (voditeljica Galerije Prica) i Sonja Švec Španjol (povjesničarka umjetnosti i nezavisna kustosica) izabrao 25 autora za izlaganje u Galeriji Prica u Samoboru. Organizatori su zadovoljni odličnim odazivom kvalitetnih autora iz svih područja likovne umjetnosti. Za izložbu su izabrani radovi iz područja crteža, grafike, ilustracije, fotografije, slikarstva, kiparstva, objekta, instalacije, video radova te performans koji su se referirali na zadanu temu.

    Umjetnici koji izlažu na 2. Samoborskom salonu:

    Andrea Pavetić
    Andrej Beštak
    Anton Vrlić
    Davor Schunk
    Gorana Težak
    Irena Gayatri Horvat
    Irena Podvorac
    Iva Šintić
    Ivana Mrčela
    Karla Čurčinski
    Krešimir Katušić
    Lora Elezović
    Lucija Žuti
    Maja Cipek
    Marta Živičnjak
    Nevenka Miklenić
    Nikica Jurković
    Nikolina Žabčić
    Nina Bešlić
    Noa Geras
    Robert Erdelji
    Sabina Gašparac
    Svebor Vidmar
    Tena Pavletić
    Vanda Čižmek

     

    Izložba ostaje otvorena do 8. rujna 2019. godine.

     

    Sve novosti vezane uz izložbu možete pratiti i na FB eventu: https://www.facebook.com/events/222961301951086/



    Crta koja omeđuje, razdvaja, dijeli… to je ona krajnja crta prostorne cjeline koju definiramo kao granicu. Iako pri spomenu granice najčešće pomislimo na razdvajanje, granica zapravo istovremeno razdvaja i spaja… ono unutarnje i vanjsko, vlastito i tuđe, privatno i javno, potrebno i nepotrebno, vidljivo i nevidljivo…. Granice mogu biti čvrste, promjenjive ili nejasne….

    Kada govorimo o temi granica zanimljivo viđenje pronalazimo u izjavi nizozemske redateljice i glumice Karine Holla koja se bavila temom granica u jednoj kazališnoj predstavi definiravši pojam granice intrigantnom mišlju: "Granice izazivaju osjećaj nezaštićenosti i nestabilnosti, međutim, istovremeno svi trebamo granice zbog sigurnosti i privatnosti. Granica je barijera, ali može biti i most prema različitim mogućnostima." Tema granica prirodno se nametnula kao osnovni koncept 2. Samoborskog salona prvenstveno zbog iznimno širokog spektra mogućnosti interpretacije teme, ali i zbog aktualnosti samog pitanja granica u kontekstu trenutnih geopolitičkih previranja, što je potvrdio i iznimno velik broj prijava pristiglih na ovogodišnji Samoborski salon. Od ukupno 66-ero prijavljenih umjetnica i umjetnika, stručni žiri je odabrao 25 autorica i autora koji su se istaknuli kvalitetom, originalnošću i raznovrsnošću prijavljenih radova u okviru zadane teme. Završni izbor rezultirao je kvalitetnim djelima u najraznovrsnijim medijima uključujući crteže, ilustracije, grafike, slike, objekte, skulpture, knjige umjetnika, svjetlosne i video instalacije, te performans.

    U samom pozivu umjetnicima naznačena su tek neka od mogućih tumačenja pojma "granice",   dok su prijavljeni autori u svojim radovima nadišli same primjere, te ponudili daleko širi dijapazon interpretacija pojma granice, što je samo potvrdilo aktualnost, ali i dugovječnost ove slojevite, kompleksne, duboke i višeznačenjske teme.

    O različitim aspektima granica u području likovnosti progovaraju umjetnici Andrej Beštak, Anton Vrlić, Irena Podvorac, Marta Živičnjak i Robert Erdelji. Andrej Beštak u radu "Konci" problematizira mogućnost dokidanja ili postupnog nestajanja granica poigravajući se sa sadržajem unutar knjige umjetnika. Autor namjernim izostavljanjem vrhunca priče dokida kontinuitet gradnje sadržaja, te stavlja srž knjige u stalnu mijenu podložnu novim interpretacijama. Težište sa sadržaja prelazi na percepciju u radu "Svjetlosni međuprostori" autora Antona Vrlića. U podnožju staklene skulpture nalaze se urezane linije koje se kontinuirano mijenjaju ovisno o kretanju promatrača. Titraj oka i pokušaj definiranja granica pod varljivim efektom snopova svjetlosti koji se križaju unutar staklenog objekta simbolički ukazuje kako su granice podložne promjenama, pa čak i rušenju ovisno o našoj percepciji, volji i mogućnostima. Granicama u području materije bavi se Marta Živičnjak u radu "Mimikrija" kojim istražuje mogućnosti površina papirnatih tekstura tako da papir perforira i uslojava pri čemu rad ostvaruje direktnu komunikaciju s prostorom u kojem se nalazi. Irena Podvorac propitujući granice skulpture pomiče vlastite granice u djelu "Kap". Izlazeći iz vlastite zone komfora oblikovanja animalističkih skulptura, autorica šibicama oblikuje simbolički motiv kapi koji fluidno klizi niz postament i postaje sastavni dio lokve u podnožju skulpture. Hoće li kap pratiti fizičku granicu podloge ili će ju ista upiti i učiniti svojim integralnim dijelom ovisi o svojstvima podloge na kojoj se kap nalazi, što metaforički možemo preslikati u svijet stvaralaštva: propitujući sposobnosti i potencijale materijala, medija i mogućnosti oblikovanja umjetničkog djela autori paralelno pomiču vlastite granice osobnosti, rada i mogućnosti izričaja. U propitivanju mogućnosti stvaralaštva najdalje je otišao Robert Erdeljiu radu "Rođenje skulpture". Umjetnik stvara početnu formu skulpture koju potom uranja u vodenu otopinu i ostavlja skulpturu da sama raste i razvija se, pri čemu nasumični razvoj kristala mijenja prvobitni oblik skulpture. Autor je eksperimentalnim radom nastojao ustanoviti granicu kada završava ljudsko oblikovanje rada, a kada nastupa područje slobode u kojem su moguće transformacije i nakon autorovog dovršetka djela.

    Zadržavajući se u polju likovnog djelovanja, ali prebacujući naglasak na pomicanje granica u području koncepta izložbe, percepcije publike i prostora Nikica Jurković već nekoliko godina kontinuirano razrađuje ciklus video radova pod nazivom "Sve je moguće". Umjetnik propitkuje, a pritom i prelazi granice ustaljenih normi izlaganja nizom akcija poput ulaska i interveniranja u tuđi autorski izložbeni prostor, uključivanjem u izložbu mimo žiriranja i konačne selekcije autora, organizacijom lažnog otvorenja, te u konačnici izlaganjem rada koji preuzima ulogu promatrača. Na iznimno inteligentan i subverzivan način autor svojim djelovanjem bilježi novonastale situacije, čime omogućuje spoznaju ljudskih reakcija koje se javljaju kada prijeđemo ustaljene granice. U aktualnom vremenu otvorenja 2. Samoborskog salona umjetnica Nevenka Miklenićkroz performans postavlja nove neočekivane granice unutar izložbenog prostora, te testira, ali i uključuje posjetitelje u sukreiranje novih granica. Eksperiment direktno komunicira temu Salona ukazujući na licu mjesta tko poštuje i tko se kreće unutar novostvorenih granica, a tko ih nadilazi, ruši ili dokida.

    Granice često predstavljaju one zamišljene linije koje označavaju stupanj do kojeg nešto toleriramo. Psihološkim granicama bave se autorice Nikolina Žabčić, Karla Čurčinski, Vanda Čižmek i Andrea Pavetić. Rad "To, ne" Nikoline Žabčić prikazuje predimenzioniran naglašeno linijski oblikovan lik bake koja simbolički ukazuje na događaj, posljedice i preuzimanje odgovornosti za svoje postupke. Snažan upliv crvene boje, koja je ujedno boja ljubavi i patnje, definira karakter emotivnog motiva iz djetinjstva kojim autorica ilustrira definiranje granica u ponašanju i oblikovanje osobnosti prilikom odrastanja. Također kroz motiv djetinjstva Karla Čurčinskii Vanda Čižmek propitkuju granice sna i jave, svjesnog i nesvjesnog kao i granice vremena. I dok se Karla Čurčinski fokusira na osobna iskustva u djelima "Noćni vlak" i "Tu sam na kratko" pri čemu nestajanje granica vizualizira preklapanjem motiva i prožimanjem gradivnog elementa s podlogom kroz čin vezenja, Vanda Čižmek ilustracijama prati inspirativnu alegorijsku priču "Kumarov san" u kojoj se susreću različite životne filozofije i civilizacije, ali i isprepliću san i java, te prošlost, sadašnjost i budućnost. Objekt "Granica tolerancije" Andree Pavetić vrlo slikovito problematizira niz pitanja koja se nameću prilikom analiziranja osobnih psiholoških granica kao što su: što, koliko i zašto trpimo; o čemu ovisi naša granica tolerancije; te pod kolikim i kakvim pritiskom pucamo i kako u tom trenutku reagiramo?

    Psihološke granice proširujemo i na pitanje religijskih, kulturoloških i političkih granica u ilustraciji "Bolesnik/fratri" Davora Schunka. Živimo unutar zadanih okvira zajednice, kulture i naroda koji nas je oblikovalo, no kako doživljavamo susrete s drugačijim od našeg? Podižemo li zidove još više ili spuštamo oklope kako bismo spoznali nešto novo? Globalno pitanje rasnih, nacionalnih i vjerskih podjela te teritorijalnih granica Ivana Mrčela rješava utopističkom idejom o svijetu u kojem ne postoje ratovi. U radu "Pink up your gun:" autorica bojenjem vojnika u ružičastu boju poništava njihovu primarnu ulogu i pruža mogućnost svijeta u kojem nema državnih granica, ljudske pohlepe za materijalnom dobiti i pozicijama moći. Sve navedene podjele Lucija Žuti sumira na primjeru vlastite zemlje u radu "Volim Hrvatsku". Izuzetno aktualan ciklus govori o sve jačim i izraženijim ideološkim podjelama koje hrane i uzgajaju sve naglašenije granice unutar samog naroda. Još jednim aktualnim problemom hrvatskog naroda bave se umjetnice Gorana Težak i Sabina Gašparac. U kolorističkoj šumi Gorana Težak minucioznim crtačkim elementima oblikuje ruševinu nekadašnjeg doma. Niz sitnih gradivnih linija i izostanak boje pojačavaju karakter i snagu ključnog motiva u radu "Djedovina nekom drugom" koji utjelovljuje dolazak do jedne granice (unutarnje, psihološke) kako bismo prešli onu drugu granicu (fizičku, državnu). Tragičnu priču o iseljavanju Sabina Gašparac interpretira simboličkim bijegom iz crnila kroz animalistički skok životinje preko ograde u radu "Trava je zelenija s druge strane plota".

     

    Od globalnih, preko nacionalnih dolazimo do granica na društvenoj i intimnoj razini u crtežu Ive Šintić pod nazivom "Četkica za dvoje". Simbolički rad zorno prikazuje slojevitost i kompleksnost promjene u području privatnih granica do kojih dolazi kada se odlučimo na zajednički život. Period adaptacije često je popraćen tolerancijom i razumijevanjem, ali i uspostavljanjem novih granica i diobe što je "naše", a što ostaje "moje", tj. gdje osoba podvlači crtu i zadržava vlastiti psihički i fizički prostor. Zadiranjem u privatni prostor bavi se i rad Nine Bešlić "Cross disslolve II – Pretapanja". Umjetnica bilježi slučajne prolaznike u javnom prostoru i transformira bilješke u umjetnički rad čime se dokida granica realnosti i prelazi u virtualnu stvarnost. Rad svojom formom koja podsjeća na skrivenu kameru otvara pitanje kada vlastitom slobodom u javnom prostoru zadiremo u tuđu privatnost. Promatranje rada virenjem u kutiju kroz kružni otvor asocira na špijunku, dalekozor ili teleskop – elemente koji omogućuju špijuniranje ili praćenje aktivnosti drugih ljudi bez njihovog znanja.

    Jedini fotografski rad na izložbi propitkuje granice emocija, intime i privatnosti. Čistim i naglašeno simboličkim kadrom Tena Pavletiću radu "Dom 1" priča priču o životu. Dijagonala kompozicije unosi dinamiku u inače statičan sadržaj fotografije naglašavajući pritom direktnu korelaciju slike koja visi na zidu (s prikazom idilične kuće – simbolom doma i obitelji), te starice koja spava s glavom okrenutom u suprotnu stranu što je posredni simbol vremena – čimbenika koji ju sve više odmiče od lijepih uspomena koje možda točno u tom trenutku sanja.

    Pojam rušenja granica često nosi pozitivne konotacije kada govorimo u kontekstu pomicanja vlastitih granica – rušimo barijere, oslobađamo se strahova i tereta, te tako napredujemo. Međutim, rušenje ili pomicanje granica može imati i vrlo negativne konotacije o čemu svjedoče radovi Svebora Vidmara, Krešimira Katušića, Lore Elezović i Noe Geras. Potpuno otuđenje čovjeka od svijeta u kojem živi i čije blagodati beskompromisno iskorištava i sustavno uništava Svebor Vidmar utjelovljuje u linijskom crtežu "Imaginarni krajolik 3". Autor gradi  "nedosanjanu Arkadiju" kako bi u promatraču pobudio duboko potisnute iskonske osjećaje strahopoštovanja spram prirodnih ljepota svijeta u kojem živimo. Krešimir Katušić u svom radu "Izgubljene riječi" ide korak dalje i kroz metaforu svitaka govori o nestanku izvornih ljudskih kvaliteta. Svici su izrađeni u terakoti – materijalu koji dodatno potencira fragilnost vrednota koje nestaju. Umjesto da njeguje prirodan život i svoju iskonsku povezanost s prirodom koja nas okružuje, čovjek se fokusirao na genetsku modifikaciju, manipulaciju i stvaranje umjetnog života u laboratoriju. Stvarni svijet zamjenjujemo virtualnim svijetom, ljudsku inteligenciju umjetnom, a izvorne riječi gube značenje i bivaju zamijenjene terminima namijenjenim umjetnom hibridnom svijetu u kojem živimo. Temu pomicanja etički upitnih granica s jednog posve drugačijeg aspekta interpretiraju radovi "Žaba" i "Žabica". Lora Elezović u tehnici bakropisa zorno prikazuje potencijalnu hibridnu vrstu nastalu laboratorijskim genetskim križanjem zlatne tropske otrovne žabe i kolibrića. Uplitanje u prirodni tijek života i igranje Boga već sada čovjeka skupo košta i tko zna kakve će razorne posljedice donijeti u budućnosti. Minuciozno izvedene grafike namjerno su naglašeno malih formata kako bi simbolički poručile da i male promjene mogu rezultirati nekontroliranim štetnim posljedicama nesagledivih razmjera. Priču o svijetu danas nastavlja Noa Geras u radu "Go West". Male brončane skulpture dio su veće cjeline ciklusa koji govori o putu civilizacije: kretanju s točke jedinstva da bismo se po putu razjedinili vođeni pohlepom i pozicijama moći, posve nesvjesni da granice koje smo postavili zapravo ne postoje i da smo svi međusobno povezani, te da uništavanjem prirode, kao i uništavanjem tuđeg i drugačijeg zapravo uništavamo sami sebe.

    Pregled izloženih radova završavamo s dva međusobno posve različita djela koja ponajbolje ilustriraju beskrajne mogućnosti poimanja teme granica. Slika "Zašto pred zdjelom čipsa nemam granicu, zašto?!" autorefleksivan je rad unutar kojeg autorica Maja Cipek propituje vlastite granice. Popartistički prikaz zdjele pune čipsa dodatno je potenciran snažnim komplementarnim kontrastom i različitim uzorcima stola i zida čime umjetnica likovno ilustrira  situaciju u kojoj nema granica, a koju duhovito opisuje u tekstu o radu nazivajući čips svojim kriptonitom. Kao odmak od velikih gesta, riječi i životnih borbi Maja Cipek nudi svakodnevno, iskreno i toplo ljudsko iskustvo malih osobnih iskušenja s kojim se svatko može poistovjetiti. Iz područja osobnog prelazimo u područje univerzalnog u radu Irene Gayatri Horvat. Ima li duša kao unutarnje načelo života i "samostalna bit u čovjeku" svoje granice i je li moguće odrediti njezin točan položaj? Odgovor na to pitanje autorica traži u radu "Mapiranje duše – Srce"  povezujući anatomiju čovjeka sa zemljopisnim koordinatama Zemlje, ali i planetima i galaksijama, čime se potencijalno vraćamo na sâm početak: ujedinjavanjem čovjekove fizičke pojavnosti s prirodom, svijetom i svemirom oplemenjujemo dušu koja nas čini jedinstvenom individuom.

    Iako je natječaj za sudjelovanje na 2. Samoborskom salonu postavio određene granice kroz propozicije tko se sve može prijaviti, izložba je u konačnici objedinila radove visoke likovne kakvoće koji problematiziraju, te proširuju polje percepcije i poimanja teme granica. Izabrani radovi predstavljeni u istom prostoru potenciraju međusobne vrijednosti i širinu pojedinačnih izričaja djelujući tako u polju granica koje razdvajajući spajaju.

                                                                           Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

  • Skupna izložba "Jesen u meni"

    Skupna izložba "Jesen u meni"

     

    vrijeme: 10.10. u 19. sati – 24.10. 2018
    mjesto: Slovenski dom, Masarykova 13, Zagreb

    najava jesen u meni

    Izložbom „Jesen u meni“ dvadesetak slikara će prikazati svoje viđenje jeseni u raznim tehnikama slikarstva kroz razne motive prirode, apstrakcije...
    Biti će to koloritno nabijena izložba sa prikazanom snažnom slikarskom emocijom.

    Autori ove skupne izložbe zauzimaju izrazito tematsku točku u začetku nastanka djela, precizno tražeći „zlatni rez“ a kasnije sažimlju koloritno gamu boja ponekada oštro dajući nam do znanja dinamiku poteza i na kraju zatvaraju pozadinu slike blagim koloritom i tako dobivaju ispravnost prostornog čitanja slike.

    Vjerodostojnost ovih radova dokazuje oformljeno slikarstvo koje privlači pažnju „njiše oko sa lijeve na desnu stranu slike“ i time tražeći modus poruke, ugođaj boja prirasta srcu, ostvaruje vrijednost življenja djela samog autora.
    Ludvig dizajn

    Galerija fotografija sa otvorenja izložbe

    Foto: Davorka Trbojević

    • 43595993_477055802800220_6076914356270923776_n
    • 43614871_278318376136775_3858420326044008448_n
    • 43675332_259303474774755_8213966082759720960_n
    • 43727019_176257546628383_934772908687884288_n
    • 43656722_286870765260560_8902046764433932288_n
    • 43582778_1959432731023230_1362752110378090496_n
    • 43582766_268565997114890_399141017443368960_n
    • 43645937_1875264099254149_6070167748627922944_n
    • 43763017_2200255450244023_4196620198553321472_n
    • 43618975_178882499668433_1070654695996915712_n
    • 43749661_237673963595420_6707443064589254656_n
    • 43763437_285226575662622_1522150595979378688_n
    • 43703441_161064191498926_5032996368562520064_n
    • 43878492_254095475305491_3272950862657355776_n
    • 43591437_690689957980144_4496360653266616320_n
    • 43639025_522057321555107_1401004570879983616_n
    • 43705673_2168088560169910_2173452154142982144_n
    • 43738835_295685734493316_5483429723700723712_n
    • 43623119_277836832837163_7724796469118500864_n
    • 43677231_274803976575236_2498304599736188928_n
    • 43584744_815751101928754_66008480493862912_n
    • 43715580_282434192382012_2140473810401361920_n
    • 43687236_174538533456226_844324973358088192_n
    • 43663918_630896050639165_3678964605163405312_n
    • 43570792_148244122796638_2466861749752561664_n
    • 43674851_599962513754662_3485799627846844416_n
    • 43643521_634887330239199_4988050197234843648_n
    • 43579718_725290657817207_2538258704805920768_n
    • 43744353_174337176819042_275788890982318080_n
    • 43669126_197204451168768_4546974592287113216_n
    • 43706045_287165811897470_148977907098714112_n
    • 43851618_241332309874626_2841749842789662720_n
    • 43706382_148689012752817_462660482784821248_n
    • 43582771_2212497465675280_1565046367099813888_n
    • 43676316_166572597629786_5278537153498841088_n
  • Skupna izložba  slika “ Ples boja - Dance of colours“

    Skupna izložba  slika “ Ples boja - Dance of colours“

     

    ples boja 2021 web

    mjesto:  galerija Slovenskog doma, Masarykova 13, Zagreb

    vrijeme: 06.10.2021. u 17 sati

     

    Zagrebačku jesen 2021. godine obilježiti ćemo sa zanimljivim likovnim događanjima, od kojih to svakako jeste i izložba ''Ples boja'' u galeriji Slovenskog doma u Zagrebu, gdje će se predstaviti umjetnici okupljeni oko portala Ludvig dizajn (https://www.ludvig-designe.com/) sa slikama različitih poetika, u kojima prevladavaju motivi iz prirode, uz urbane vedute i nešto apstraktnih slikarskih izričaja, unutar kojih se materijalna realnost transformira u odnosima čistih likovnih elemenata, boja, linija i ploha. Na prijelazu godišnjih doba kada krećemo prema tamnijoj polovici godine uz obilje jesenskih plodova, slikari/ice ponovo se vraćaju prirodi kao najdubljem izvorištu svoje inspiracije, da bi nas povezali sa rijekama, jezerima i morskim uvalama gdje se nebo odražava u vodi, a voda se poigrava sa svjetlošću, od dubokog plavetnila i bjeline raspršenih kapljica prema tamno ljubičastim tonovima mokrih ulica, kojima se vraćamo nakon ljetnih putovanja.

    Neke autorice poput Alenke Tominac, Danice Kuštrak i Branke Toplek posvetile su se realističnim prikazima svojih motiva kroz mnoštvo precizno ocrtanih detalja: sjene na snježnoj površini što prekriva oranice uz vodu (Tominac), strukture biljaka i lišća u zlaćeno zelenoj dolini (Toplek), bjeličaste tipke na klaviru drugačije tonirane nego pregibi bijele haljine na slici Danice Kuštrak, koja teži tonskim definicijama jasno odjeljenih velikih ploha boje, uz kontrast tamne i hladne pozadine sa mekoćom ženske puti u prvom planu.

    Gordana Marijić na svojoj slici prikazuje susret pjenušavog mora što se razbija o stijene, slikarska gesta je tu nemirnija, voda i kamene litice imaju svoj karakter koji prosijava kroz namaze boja u skladnom prožimanju, dok nam Ana Sušec prikazuje kišni sumrak u gradu u kojemu sve treperi i rastače se pod svjetlom uličnih svjetiljki. Andrea Stanić u zamršenom klupku točkastih poteza prepletenih sa mrežom tankih linija predstavlja nam unutarnje strujanje i emocionalni doživljaj olujnog elektriciteta, dok Biserka Biba Ladišić i Bosiljka Dajić u kubističkim apstrakcijama definiraju neki svoj imaginarni prostor, također zasićen bojama koje se prelamaju kroz geometrijske oblike.

    Delikatni ples boja pronalazimo i u cvijetnim krunama Davorke Radočaj i Zvjezdane Žužić, u prikazu elegantne dame sa rukavicama, maramom i naočalama na slici Žarka Radovanovića, u fantazijskom prizoru grada koji se uzdiže iz blijedo narančaste izmaglice na slici Vere Antolić, u sjetnim vedutama Vesne Zvonarević i Snježane Bilandžić, gdje nam autori/ice, svaki sa svojom odabranom paletom približavaju različite emocije poput nostalgije, nejasne čežnje za dalekim prostorima i romansama koje blijede sa titravom svjetlošću kasnog ljeta.

    Marija Tokić nas tako vraća i u vrijeme naše mladosti, kada smo prolazili starim Cvjetnim trgom na kojemu je mnoštvo šarenih buketa ispod crvenih suncobrana tvorilo živopisne kulise za naše susrete ispred kina, dok nas slap Doroteje Meštrović također podsjeća na neki stari bajkoviti prizor, kada zastajemo zadivljeni pred silama prirode i puštamo da nas obuzmu kroz hladnu koprenu vode. Boje se nalaze u elementima, zapljuskuju nas ritmom kroz rascvjetane obale riječice na slici Dušice Božić, u tmurnim sivoplavim oblacima koji natkriljuju zlatno ''Panonsko more'' Đurđice Pirkić, u kontrastu plave odjeće i žutih suncokreta na slici Irene Sare Mraz, "Moj Van Gogh", u maštovitoj kompoziciji Ivne Grgić sa malim otokom usred tirkiznog mora i detaljima naplavina, sipine kosti, pijeska, špage i oblutaka, uklopljenih u tkivo slike.

    Paleta vibrira i u zagasitom tunelu na slici Marije Hečimović, ''Buđenje'', koji nam približava boje zemlje i uvelog lišća u prvom planu, dok se kružno kovitla prema svjetlijoj dubini, u spontanoj istraživačkoj gesti Nele Stamenović sa kojom autorica gradi udaljeni plavi most u centru kompozicije što povezuje planove i dimenzije imaginarnog pejzaža, u jesenjim impresijama Sonje Papuge, gdje se u tehnici enkaustike formiraju jezgre i obline crvenkastih plodova i lišća, u zarđalom lancu i njegovoj sjeni što pada preko glatke površine vode na slici Valentine Dujele, kao i na slici Zorana Hercigonje, na kojoj se kroz ekspresivan crtež ukazuje stilizirani grad, protkan crvenim, ljubičastim i crnim detaljima u konstrukcijama njegovih građevina.

    Svečanost jeseni, svečanost boje ---- slikari su uvijek sami i slobodni u svom stvaralačkom procesu, a kada se sve te slike stave na okup, one nam pričaju priče o svakodnevici viđenoj iz drugačije perspektive, kada uočavamo čaroliju u malim detaljima, ali i u širini nebeskog prostranstva, tepihu od trave, poljima pšenice što talasaju na vjetru i pod uskovitlanim oblacima. Tada nam se čini da je svaka od tih slika neko intimno svetište njezinog autora/ice, gdje se slavi život, igra sjena i svjetlosti, raznolikog kolorističkog spektra iz kojega izranjaju oblici nijansirani jutarnjom svježinom, da bi se na kraju dana ponovo rasplinuli u svemirskim prostranstvima, između zbilje i snova, dok umjetnici dišu i postoje kroz svoje oslikane doživljaje.

    mr. art Krešimira Gojanović

    Autori:
    Alenka Tominac, Ana Sušec, Andrea Stanić, Biserka Biba Ladišić, Bosiljka Dajić, Branka Toplek, Danica Kuštrak, Davorka Radočaj, Doroteja Meštrović, Dušica Božić, Đurđica Pirkić, Gordana Marijić, Irena Sara Mraz, Ivna Grgić, Marija Hečimović, Marija Tokić, Nela Stamenović, Snježana Bilandžić, Sonja Papuga, Tončica Mazić, Valentina Dujela, Vera Antolić, Vesna Zvonarević, Zoran Hercigonja, Zvjezdana Žužić, Žarko Radovanović

    Nužne epidemiološke mjere i preporuke možete pročitati na:

    https://www.koronavirus.hr/ogranicavanje-okupljanja-i-druge-nuzne-epidemioloske-mjere-i-preporuke/961

     
    Galerija fotografija sa otvorenja


    • 1633593046851
    • 1633593046860
    • 244200023_1833338463524530_82568106480121974_n
    • 1633593046871
    • 1633593046866
    • 244255566_989252915190301_3190528218793910365_n
    • 244274761_989253638523562_4916508152939619114_n
    • 244257991_1833338896857820_4213274557599782991_n
    • 244200618_1833338693524507_7635641182181688290_n
    • 244172944_616319246042571_2788729978923320815_n
    • 244170544_1833338403524536_3163513355612827956_n
    • 244222987_660500748209744_2504860957234421360_n
    • 244200647_616319489375880_7724698746803156646_n
    • 244217946_178736904409702_7189384896608865009_n
    • 244257978_912144069707173_7690231671338647059_n
    • 244339098_616319372709225_5365528218192349325_n
    • 244280828_616319439375885_5537352559256170711_n
    • 244413824_1833338356857874_8676730492446127460_n
    • 244377898_989252798523646_51476447403905445_n
    • 244414581_616319162709246_6358623821889199757_n
    • 244412964_989252965190296_5860640159105830756_n
    • 244334552_616319722709190_3984655742903521803_n
    • 244445942_1833338793524497_3875126837492253354_n
    • 244276602_1833367466854963_1585269408668145259_n
    • 244419267_1833338200191223_2872651546470588363_n
    • 244436069_989253071856952_4091885447480547881_n
    • 244343359_616319619375867_6515662905122747438_n
    • 244285537_989252858523640_3137581516521930580_n
    • 244302017_989253008523625_5786117861440687194_n
    • 244608554_1496957004022443_9197461734265581014_n
    • 244481827_616319672709195_5915766621774566113_n
    • 244579545_1833338846857825_2544066912587184003_n
    • 244612430_1496957434022400_6968510321552090581_n
    • 244599786_616319566042539_6282181031623604381_n
    • 244561322_1833338743524502_7131731464905057115_n
    • 244469008_1833362630188780_4589263574722851944_n
    • 244596821_154741803540751_1432087637804092841_n
    • 244517662_384171596725918_6211345676842665096_n
    • 244598218_1496957060689104_6669717225004443852_n
    • 244598566_1833338636857846_7970719436471172419_n
    • 244715910_1833338253524551_8006184765848740299_n
    • 244637515_1833338293524547_4162082482820338957_n
    • 244700489_1496957217355755_6135792347280214334_n (1)
    • 244719828_1833338976857812_127340720264338019_n
    • 244762629_4336179196470724_7253678039898106311_n
    • 244614313_1496956900689120_2665164632459048894_n
    • 244700489_1496957217355755_6135792347280214334_n
    • 244816226_1833338526857857_424388618638234041_n
    • toncica mazic sampjer ulje na platnu
    • branka toplek ljetni dan 30x35 cm ulje na platnu
    • ana susec suhi pastel 50x60 u bojama kisnih kapi
    • biserka biba ladisic 50x40 akril na platnu
    • alenka tomac -dobra - akril na platnu - 40 x 60 cm
    • andrea stanic oluja boja 50x100 cm ulje-akril na platnu
    • bosiljka dajic 60x80  akril na platnu apstrakcija 2021
    • irena sara mraz moj van gogh ulje na platnu 40x60
    • vera antolic nerodjeni grad ulje na platnu 50x70
    • davorka radocaj suncokreti ulje na platnu  40x50cm
    • snjezana bilandzic zaboravljen  akril na platnu 50x70cm
    • marija tokic stari cvjetni 70x60 ulje
    • dusica bozic budjenje 50x70 cm akril na platnu
    • marija hecimovic budjenje akril-ulje na medijapanu 70x70
    • danica kustrak pijanistica ulje na platnu 70x100
    • doroteja mestrovic slap akril na platnu 40x50 cm
    • ivna grgic sva lipota ovog svita u moju valu je stivana 50x36 cm kombinirana
    • valentina dujela ravnoteza 50 x 70 cm akrilne boje
    • sonja papuga jesenja impresija enkaustika 56x43
    • nela stamenovic most ulje na papiru 210x297
    • gordana marijic sjecanje na ljeto akril na platnu 50x70 cm kombinirana tehnika
    • durdica pirkic panonsko more akril na platnu 50x40
    • zvjezdana zuzic zaboravljeni buket 40x30, akril na kasiranom platnu
    • zoran hercigonja gord 60x40 lakovi za metal
    • zarko radovanovic ljeto akril na platnu 50x70cm
    • vesna zvonarevic u tisini mora ulje na platnu 45 x 60 cm

  • Skupna izložba - Ako u kamionu lete ptice, je li kamion lakši?

    Skupna izložba - Ako u kamionu lete ptice, je li kamion lakši?




    vrijeme: 11.04.2019. - 30.04.2019.
    mjesto: Galerijski prostor Filodrammatice, Korzo 28/1, Rijeka

    Ako u kamionu lete ptice, je li kamion lakši?

    Izložba kustosa Klaudija Štefančića, koji je za ovu priliku okupio radove priznatih domaćih i stranih multimedijalnih umjetnika, propituje temu znanja u suvremenom dobu obilježenom znanstvenim i tehnološkim razvojem. Pritom se poseban fokus stavlja na znanje do kojega dolazi UMJETNOST.


    IZLAŽU:
    Aram Bartholl, Branka Cvjetičanin, Željko Kipke, Antun Maračić, Nika Radić i Erica Scourti


    Premda svoju spoznajnu moć UMJETNOST može zasnivati na univerzalizmu znanosti i moći pozitivnog znanja, na ovoj su izložbi zastupljeni primjeri umjetničkih praksi koji gaje nepovjerenje prema osnovnim postavkama POZITIVIZMA - smjera u filozofiji i teoriji znanosti koji sve zasniva na činjenicama, a negira svaku metafiziku i izbjegava objašnjenje i stvaranje hipoteza.

    Izložba svoje ime posuđuje iz jednog članka objavljenog u časopisu The New Scientist, u kojem se izvještava o eksperimentu koji je 2015. izvršen u laboratoriju američkog sveučilišta Stanford. Tamo su, naime, odlučili otkriti što se događa s težinom kamiona koji prevozi ptice u letu...
    (i ne, kamion nije lakši ako u njemu lete ptice, što je provjereno i u popularnoj emisiji MYTHBUSTERS).

    Izložbu posjetite do 30. travnja od 17 do 20 sati, ulaz je besplatan!

    Saznajte više na http://drugo-more.hr/umjetnost-i-znanje/

  • Skupna izložba "Ljepota prirode"

    Skupna izložba "Ljepota prirode"

    vrijeme: 11.06. u 19 sati
    11.06. do 25.06.2018
    mjesto: Galerija KCM. Mesnička 12, Zagreb

    Skupna izložba

    Skupna izložba "Ljepota prirode" predstavlja Vam 19 slikara koji su, ograničeni temom ljepote prirode, svojom individualnošću uprizorili i ukrotili taj trenutak na svojim platnima i staklima. Kroz neke radove vidimo i eksploziju boja koje prirodu prikazuju  preko ljudskih osjećaja, pokreta i portreta.

    Autori:
    Anera Krznarić, Barbara Špiljak, Dagda Miletić, Dalija Penezić, Dijana Mlinarić, Đurđica Pirkić, Emina Jaić, Janica Šterc, Kristina Tot Kaša, Liba Peršinović, Marija Božić, Mercedes Bratoš, Nives Vrsaljko, Snježana Bilandžić, Veseljka Kos, Višnja Peter, Vlatka Bauer, Zoran Hercigonja, Zvjezdana Žužić

    Izložbu otvara prof. Nedeljko Tintor

    Nedeljko Tintor je rođen je 1942. u Koreničanima kraj Daruvara. Pedagošku akademiju kod prof.. Mladena Veže (1965.) i Akademiju likovnih umjetnosti u slikarskoj klasi prof. Raula Goldoruja (1970.) završio je u Zagrebu. 1973/'74. kao stipendist francuske vlade pohađa ECOLE DES BEAUX-ARTS (atelje prof. Gustava Singiera) uz predavanje PARIS I (dio Sorbone) ARTS PLASTIQUES...

    Galerija fotografija sa izložbe


    Foto: Gordan Kos

    • _dsc5685-1200
    • _dsc5687-1200
    • _dsc5666-1200
    • _dsc5676-1200
    • _dsc5670-1200
    • _dsc5647-1200
    • _dsc5648-1200
    • _dsc5659-1200
    • _dsc5644-1200
    • _dsc5639-1200
    • _dsc5631-1200
    • _dsc5621-1200
    • _dsc5617-1200

    Fotografije gostiju i sudionika izložbe

    • img_20180625_110356
    • img_20180625_110349
    • img_20180625_110400
    • img_20180625_110329
    • img_20180625_110339
    • 35113989_216256092489991_2107201162615717888_n
    • 34758941_216255972490003_882585186275950592_n
    • 34985017_216256195823314_2059823648956481536_n
    • 35151454_216256015823332_3042502236316893184_n
    • 35065598_216256152489985_2641765213321297920_n
    • img_20180610_195134
    • img_20180610_195126
    • 35118920_10212227397935417_8507782020930207744_n
    • 35050938_2067537323568573_5175686005453225984_n
    • 35080983_1292962647503192_4481947035079016448_o
    • 34963458_10212227397215399_4230654099227410432_n
    • 35102506_10214988815545407_8768334893387087872_n
    • 35151589_10214988815825414_8004170678540435456_n
    • 35195766_10212227398455430_4204178572195135488_n

    .be

     

  • Skupna izložba "Moj doživljaj muke"

    Skupna izložba "Moj doživljaj muke"




    vrijeme: 16.04.2019. - 27.04.2019.
    mjesto:  Galerija Šira, Preradovićeva 13, Zagreb

    Skupna izložba Moj doživljaj muke

    Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na otvorenje izložbe "Moj doživljaj muke" u okviru manifestacije "Pasionska baština", koje će se održati u utorak, 16. travnja 2019. godine u 18 h u Galeriji Šira, Preradovićeva 13 u Zagrebu.

    Tradicionalna izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu unutar manifestacije "Pasionska baština" pokušaj je interpretacije zadnjih dana života Isusa Krista, pitanja koja se već dva miljenija vežu uz njegovu žrtvu i uskrsnuće kao radosnu vijest, posebno za one potlačene.
    Studenti i studentice predstavlju radove koji govore o olovno sivom trenutku smrti, sv. Petru i pijetlu, srce koje kuca za drugog, otvaraju se pitanja stradanja i sudbine čovjeka, a posebno pravednika koji je nepravedno osuđen i kažnjen.
    Čini se kao da opisuju i sadašnju sudbinu milijuna ljudi.

    izv.prof.art. Tomislav Buntak

    Izložbu možete pogledati u radnom vremenu Galerije (pon-pet: 16-20 h, subotom: 11-16 h) do 27. travnja 2019.

    Realizacija izložbe podržana je sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

    Pratite nas i na stranicama Galerije Šira :

    https://www.facebook.com/GalerijaShira/
    http://www.shira.alu.hr

     

    Veselimo se Vašem dolasku!

  • Skupna izložba "Slika mog svijeta"

    Skupna izložba "Slika mog svijeta"

    vrijeme: 18.04. – 02.05. 2018 u 19. sati

    mjesto: Slovenski dom Masarykova 13, Zagreb

    Skupna izložba

    Autori:

    Angelina Đoković Janjušević, Barbara Špiljak, Branka Hržić, Branka Šinko, Denis Kaplan, Dijana Mlinarić Daić, Đurđica Pirkić, Emina Jaić, Janica Šterc, Josip Rubes, Karmela Bojić, Kristina Tot Kaša, Maja Perić, Marija Božić, Mercedes Bratoš, Miroslav Odavić, Neva Pavlin, Veseljka Kos, Zoran Hercigonja

    Ova je izložba pregled individualnosti i osobnog pristupa slikarskom stvaranju različitih utjecaja, škola, ambicija, dobnih razlika i vlastitog umijeća.
    Ima stvarno slika koje su rađene do visoke umjetničke perfekcije. Sistemetazacija ili razvrstavanje je gotovo onemogućeno zbog vrlo jakih i različitih individualnosti. Izložba se ne može imenovati po nekim povijesnim razdobljima, stilovima ili tehnikama. Koherentnost je prisutna pa smo tako i pristupili individualno ponaosob riječ dvije o svakom umjetniku.

    Talijanski jezik ima fino razrađenu terminologiju za područje slikarstva npr.: maestria, freschezza, sfumato, primavista... vaghezza. Ovo potonje označava milinu i prijatnost, a ova izložba upravo tome doprinosi.

    prof. Nedeljko Tintor

    • neva pavlin-svemir-ulje na platnu
    • veseljka kos-suton-ulje na platnu 60x40
    • zoran hercigonja-sestra kenoma-tehnika lakova
    • mercedes bratoš-srodne duse-50x70-print-akril na platnu
    • marija božić-magla nad  koranom-kril 43x73
    • miro odavić-moje boje-akril na platnu-50x70
    • karmela bojić-ja-acril na platnu-50x50
    • maja perić-ravnoteža intrige
    • kristina tot kaša-contrast of life-100x70-kombinirana tehnika-akril i sprej
    • josip rubes-oblaci nad zagorjem-ulje na platnu-60x80 cm
    • urđica pirkić-val-akrilne boje
    • emina jaić-morena-apstrakt portret-akrilne boje na platnu
    • janica šterc-modre sanje-ulje na platnu 50x 65
    • branka šinko_kupačica_ulje na platnu 50x40
    • dijana mlinaric daic-čobanica-ulje na platnu-50x40
    • denis kaplan-reveries 29-akril na platnu 70x50cm
    • branka hržić-masline-akril na platnu 40x50
    • barbara špiljak-pogled preko učke-kombinirana tehnika na platnu 50x70 cm
    • angelina đoković janjušević-put-kombinirana tehnika

    ANGELINA ĐOKOVIĆ JANJUŠEVIĆ Put kao prolaznost kroz pejzaž poznate i nepoznate krajeve, likovi u prolazu i nagibu i u iznenadnim situacijama svakog nam putovanja, i putešestvija.

    BARBARA ŠPILJAK Prisutna vrlo smiona tehnika primjenom raznih materijala kao i aplikacija uspješno kolažirana što dopunjava materijalnost i autentičnost podneblja.

    BRANKA HRŽIĆ Uhvaćen mediteranski kolorit uz osjećaj primorskih vjetrova, bure juga ili široka, akrilom uspješno zabilježeno.

    BRANKA ŠINKO Do perfekcije dorađen pejzaž naročito u prikazu drveća i ostalog raslinja kompoziciju dopunjava stafažna figura ženskog lika.

    DENIS KAPLAN Apstrakcija sa jakom individualnošću dopunjena aluzijama na Jackson Pollocka.
    Dualitet je prisutan u ta dva plana.

    DIJANA MLINARIĆ DAIĆ Bukolički prikaz idiličnog prizora uz uspješno kadriranje prvog, drugog i trećeg plana.

    ĐURĐICA PIRKIĆ Dva su vrhunska majstora prikazivanja mora. Englez William Turner i armenac Ivan Ajvazovski. Približavanje njima samo je vrlo pohvalno.

    EMINA JAIĆ Akrilikom vrlo pojednostavljeno rješenje ženskog lika modernizirano poput američkih stripova.

    JANICA ŠTERC Monokromatsko sa komplementarnim akcentima u donjoj polovici slike; nježni senzibilitet što pokazuje ova slika šetnjom pod kišobranima.

    JOSIP RUBES Kumulonimbusi onako kako ih uspješno pokazuju holanđani uz kompoziciju koja također liči na njihove slike pejzaža niskog horizonta. Bravo Josipe.

    KARMELA BOJIĆ Žensko lice senzualno prikazano uz prisustvo orijentalnih atributa, turbana, sjaja, raskoši sa aluzijom na priče iz Šeherezade.

    KRISTINA TOT KAŠA Kompozicija pokazuje dualitet, podijeljenost u dva dijela prikaz lica i neodređenosti uz izvjesna iznenađenja.

    MAJA PERIĆ Vrlo kvalitetna izvedba do perfekcije postavljenih boja i odnosa istih suprostavljajući ili uravnotežujući uglate i amorfne oblike.

    MARIJA BOŽIĆ Vrlo ugodan klasičan pejzaž u kojemu dinamiku daju dijagonalno nagnuta stabla nad vodom.

    MERCEDES BRATOŠ Uspješnost kombinacije printa uz autorsku dorađenost kompozicije konkretno rukom doslikanog lustera kao i dekorativno kadriranje što se odnosi na okvir.

    MIROSLAV ODAVIĆ Ekvilibriranje između ranog i prvog začetnika apstrakcije Vasilija Kandinskog (godina 1910.) i prve violine hrvatskog slikarstva Ede Murtića.

    NEVA PAVLIN Sivilo kao neodređenost sa prizvukom plavetnila (nade) uz dva crvena (topla akcenta) koja možda donekle poznajemo u vječitom pitanju beskonačnosti.

    VESELJKA KOS Meditativno dohvaćanje nedokučivih pojava u samoći na izmaku dana i sunca koje je netom zašlo.

    ZORAN HERCIGONJA Hrabro primijenjena tehnika lakova sa usklađenošću crvene i crne kao i crne i bijele boje. Sve odiše jakim intenzitetom u ekspresiji.

  • Skupna izložba "Voyage,voyage"

    Skupna izložba "Voyage,voyage"

    vrijeme: 19.05.2021.
    mjesto: Galerija Šira

    Izvor: Facebook events

    Skupna izložba

    Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na otvorenje skupne izložbe pod nazivom “Voyage, Voyage”, koje će se održati u srijedu, 19.05.2021. godine u 19 h u galeriji Šira.
    Izložba autora Milice Popović, Une Knežević i Aleksandra Rakezića biti će ostvarena u sklopu suradnje sa Fakultetom likovnih umetnosti u Beogradu.
    Iz predgovora izložbe:
    Izložba pod nazivom "Voyage Voyage" autora Milice Popović, Aleksandra Rakezića i Une Knežević nastala je u sklopu međunarodne i međuinstitucionalne suradnje dviju srodnih institucija- Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu.
    Osmišljena je kao prikaz triju različitih poetika tj. njihovog funkcioniranja po principu komplementarnosti. Poetika i likovnost jednog rada nastavlja se na sljedeći i tako omogućava promatraču da sagleda tri različite komponente jedne cjeline. Radovi mladih umjetnika nisu nužno povezani zajedničkim konceptom, ali je važno istaknuti da se tijekom ove izložbe oni susreću sa jednim aktivnim romantičarskim pitanjem, pitanjem putovanja. Putovanje, tjelesno ili duhovno, bila je tema velikih imena romantizma kao što su Caspar Friedrich David i William Turner, ali ovaj pojam i danas intrigira. Danas, gledano kroz prizmu umjetnosti i umjetničkih institucija, pitanje putovanja možda je prigodno sagledati i kao pitanje transporta; transporta umjetničkog djela, autora, velike izložbe, same ideje. Kako treba postupiti da bi umjetničko djelo pa i koncept, bili primjereno prezentirani u "gostima"?
    O autorima:
    Una Knežević rođena je 1990. godine u Beogradu. Završila je Visoku građevinsko-geodetsku srednju školu, smjer Arhitektura. Preddiplomski i diplomski studij slikarstva završila je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi red. prof. Milete Prodanovića. Dobitnica je nagrade za sliku malog formata „Ljubica Sokić, profesor ALU“ 2017. godine, koja se dodjeljuje na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Živi i radi u Beogradu.
    Milica Popović rođena je 1995. godine u Kraljevu. Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu, slikarski odsjek upisuje 2014. godine. Preddiplomski studij je završila 2018. godine, a diplomski studij 2019. u klasi red. prof. Dobrice Bisenića. Trenutno je studentica doktorskih umjetničkih studija Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu, smjer slikarstvo. Živi i stvara u Beogradu.
    Aleksandar Rakezić rođen je 1995. godine u Kraljevu. Diplomski studij završio je 2020. godine na slikarskom odsjeku Fakulteta likovnih umjetnosti u Beogradu, u klasi red.prof. Milete Prodanovića. Trenutno je prva godina doktorskih umjetničkih studija, smjer slikarstvo, Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Stipendist je Francuske Vlade, zimski semestar 2019/2020. godine proveo je na Visokoj školi za lijepe umetnosti u Parizu. Njegova djela nalaze se u privatnim umjetničkim kolekcijama u Njemačkoj, Švedskoj i Francuskoj. Živi i studira u Beogradu.
    Izložbu možete pogledati u radnom vremenu Galerije (pon-pet: 9-16 h, 18-20 h, subotom: 11-16 h) do 03. lipnja 2021.

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.

NAVIGACIJA