Skupna izložba slika "Slikarska sloboda"

mjesto: galerija Mjesnog odbora Maksimir, Barutanski breg 5, Zagreb
vrijeme: 28.10.2022.g u 19 sati

Na slici Nade Katanec vidimo divnu rascvjetanost rano jesenskih šafrana (mrazovaca) koji osvježavaju jesenji ugođaj na drveću uvelog lišća.
Kod slike Mire Čikardić promatramo spašavanje utopljenika s jako naglašenim gotovo naturalističkim prikazom prizora na granici života i smrti.
Prikaz lica u djelomičnoj asocijaciji na američki hiper realizam- uvećanih detalja:  senzualne usnice, uvećane tamne naočale i pramen kose nalazimo na slici od Marine Novoselec.
Nela Stamenović poslala nam je divan pejsaž u dvotrećinskoj podijeli slike gdje je prikazala horizont toplim i hladnim naznakama bližih i daljih vizura lijepo stilski prikazanim.
Nina Seibert Pavišić vuče asocijaciju na Vincent van Goghove suncokrete s razlikom na uznemirenu pozadinu kao i rustično obrađenom daščanom podlogom uz otpali cvijet i list što dopunjuje ravnoteži slike.
Kod Marije Tokić vidimo mladi zaljubljeni par u plesu interpretiran crno-bijelo kao nostalgija za davnim  (fotografijama i zaljubljenim vremenima) nepovratne mladosti.
Na slici Snježane Mayer vidimo antropomorfistički prikaz lica dopunjen na lirski način prividno ukrašenim detaljima ukomponiranim na sliku. Snježana Šebalj poslala nam je lirsku apstrakciju, monokromatski ali i kromatski uravnoteženu poeziju slike.

Na slici  Valentine Dujele vidimo izvanredan prikaz  s jakom ekspresijom vegetacijske snage u prirodi tumačeno snagom boje i snagom oblika.
Lirsku apstrakciju vidimo kod Ljiljane Tršan koja je uobličena u 3 triangla u pozadini dopunjena što vijugavim, što pravocrtnim linijskim interpretacijama.
Ljiljana Sinovčić poslala nam je imaginarno stablo prikazano dvosmisleno ili u negativu ili pozitivu, bez lišća koje aludira na subjektivno tumačenje.
Kristina Graff prikazuje stiliziran i monumentalni prikaz ženskog lika u reduciranoj dvobojnoj interpretaciji što pojačava snagu ekspresije.
Irena Hrdelja donosi nam vrlo realističan prikaz gotovo topografski, svjetionika s naglašenim elementima arhitekture gdje akcentira mediteranski ugođaj.

Kod Verice Kovač imamo  konstelaciju s kojom će se svi ( ili bar većina ) složiti. Vidimo zdanje s divnim prikazom odbljeska sunca što daje slici posebnu draž, te Zagrebački plavi tramvaj i dvije vesele djevojke.
Naturalistički  prikaz starog zida vidimo na slici Vesne Grgičin,  s drvenim štokovima gdje nas vrača u neka druga vremena, uz izdržljivosti u svojoj dotrajalosti – perfekcionistička  izvedba.
Simbolički prikaz lica vidimo kod slike Zvjezdane Žužić ili maske u dopunskoj doradi apstraktne kompozicije različito obojenih  i strukturirane površine.
Jasenka Smrekar poslala nam je nonšalantno prikazan cvjetni pejsaž s pikturalno tumačenim nebom, kao i prikazom cvjetova – koloristička uspješnost.
Dijana Savić šalje  nam centričnu kompoziciju u toplo kromatskom pastelnom izričaju s prikazom lika  u gracilnom pokretu svojstvenom samo balerinama.

Kod Davorke Radočaj vidimo let ptice, u divnim nebeskim prostranstvima, gotovo monokromatski slikano s divnim prikazom prozračnog osvijetljenog repa i krila uz odbljeske svjetla na tijelu- sve odiše suptilnom poezijom.
Danicu Kuštrak prepoznajemo kroz sliku mrtve prirode-tihožitije gdje daje tako jednu smirenu intimnost i uživanje u malim stvarima čega obično nismo ni svjesni. Tehnička izvedba doseže perfekciju.
Blaženka Kostelac izlazi iz nulte površine kroz reljefnu sliku, kontrast reljefne plohe linearnosti  dvotrećinskoj razdiobi površine.
Vesna Zvonarević nam se predstavlja s bujnom vegetacijom Mediterana oplemenjenog koloritom komplementarnih kontrasta boje koja daje neobičnu pitoresknost.

Osvrt je napisao prof. Nedeljko Tintor

"Umjetnost slobodnog uma" – skupna izložba umjetnika okupljenih oko Ludvig dizajn portala u Slovenskom domu u Zagrebu

vrijeme: 10.05.2023. u 19 sati
mjesto: Slovenski dom Zagreb, Masarykova 13, Zagreb

U svibnju 2023. u Slovenskom domu u Zagrebu, umjetnici okupljeni oko portala Ludvig dizajn predstaviti će nam se u zajedničkom izložbenom projektu pod nazivom “Umjetnost slobodnog uma“, kroz koji će u različitim poetikama i motivima dočarati misterij slikarskog čina kao susret sa unutarnjim duhovnim prostorima kreativne meditacije i samospoznaje, neovisne od vanjskih zahtjeva i ograničenja. Tek u tom susretu sa samim sobom, kada se trudi razotkriti vlastito viđenje i usmjerenje, nadograditi vještinu bez usporedbe sa drugima i potrebe za priznanjima, umjetnik spaja iskustvo sa igrom, ili se u pokušajima da stvori nešto novo odriče poznatog iskustva, dozvoljavajući sebi eksperimente nevezane uz očekivanja krajnjeg rezultata.

Tako slikarstvo ujedno postaje put prema samodostatnosti, unutar koje sa većom sviješću o svojim skrivenim mogućnostima zaokružujemo vidljivi svijet sa drugačijim, nelinearnim razumijevanjem, gdje se mentalne analize zamjenjuju mekim odnosom svjetla i sjena, koje tvore vrtloge oblika višeznačnih kompozicija. Putovanje kroz ovu izložbu započinjemo sa ljudskom figurom, gdje na slici Dijane Savić vidimo plesačicu tanga, okružena plavičastim, zatomljenim svjetlom koje uokviruje njezin pokret. Marija Tokić svoju figuru žene prikazuje nam s leđa u mirnoj dokolici raskošne puti, dok Dijana Kadić u horizontalnoj kompoziciji oblikuje ekspresivni akt, čije su obline i pregibi definirani plohama boja prema sjenovitom crvenilu podatnog jastuka. Dubravka Smiljan, Irina Hrdelja, Mira Čikardić i Veseljka Kos bave se portretom, istražujući izražajnost i emociju ljudskog lica, jasnoću pogleda, blagu sjetu ili poluosmijeh, sitne, a dojmljive detalje susreta sa drugim čovjekom, i kroz to i sa samim sobom.

Više autorica na svojim slikama istražuje prirodu u njezinim preobrazbama, poput Branke Zobenice na slici ''Plitvice'', gdje se tirkizna površina vode sučeljava sa zastorom od lišća ili na slici Gordane Marijić koja kistom plete bogate strukture istarske makije. Davorka Radočaj u paleti blistavo žutih tonova donosi atmosferu žetve, kojom su okružene figure ljudi u suživotu sa ciklusima prirode, a Jasenka Smrekar istražuje zagasite boje jesenje šume. Julijana Aradi Jully u dramatičnom kontrastu tamnoplave i žute boje dočarava žestinu prolazne ljetne oluje, dok Kristina Graff pastelnim nitima izdvaja tijelo Titanika iz ledenog morskog plavetnila. Ljiljana Tršan spontanim potezima kista otvara široku perspektivu krajolika, gdje se elementi susreću u planovima neba, pošumljenog tla i vode u kojoj se odražava svjetlost sa visina, a Nada Katanec dodir neba i mora prošarala je krilatom igrom galebova u samotnoj uvali.

Nina Seibert Pavišić riječno korito Une proteže duž raskošnog zelenila obale sa nadsvođenim stablima, dok Snježana Bilandžić također prikazuje morski pejzaž kroz sklad elemenata kamena, vode i intenzivno plavog horizonta. Verica Kovač slika Hendrixov most čije se istančane linije probijaju kroz pastuozne namaze, a Vesna Zvonarević u impresionističkom pulsiranju svjetlosti dočarava smiraj male brodice na udaljenoj pučini. Na svim tim slikama priroda je čista i neposredna, no također i kao vječita tajna poziva na otkrivanje u različitim godišnjim dobima i dobima dana, na simbiozu unutarnjih dojmova sa protočnošću likovnog rukopisa i težnjom da se ono već poznato doživi sa novom svježinom slobodne interpretacije, koja pomiče granice individualnog stvaralačkog iskustva.

Neke autorice slikaju i životinje poput Danice Kuštrak koja tonski oblikuje smeđu glavu konja mirnog i spuštenog pogleda ili Marice Čorak – Baričević, na čijoj slici medvjedica sa mladunčetom u podnožju monumentalnog stabla odaje dojam nevine divljine. Branka Toplek i Snježana Šebalj slikaju krune cvijetova žarkih boja u centru slike, poput nekih meditativnih mandala koje nas pozivaju da se usredotočimo u mirnom skladu unutarnjeg bića. I grad je tema na ovoj izložbi u slikama Ane Sušec, Hane Babić i Janke Pokupec, koje na svojim vedutama dočaravaju melankoličnu atmosferu gradske ulice (Sušec), stare kuće primorskog gradića (Babić) ili Zrinjevac sa paviljonom na kraju drvoreda, što tvori kulise za gradske susrete i priče (Pokupec).

Posebno se treba osvrnuti i na autorice apstraktnog izraza koje su se potpuno oslobodile prepoznatljivih motiva i zaputile se prema čistoj boji, ritmovima i linijama, pokušajima da se likovnim jezikom izraze duboke misli, nade i složena osjećanja. Ljiljana Jovanović svoj smiraj dana prikazuje laviranjem vibrantnih nijansi koje se prožimaju i razrijeđuju, tvoreći zaobljene oblike, dok Marija Hećimović na slici ''Fizika jednog rata'' stvara uznemirujući vrtlog, što nas povlači prema svjetlu u dubini kao prema izlazu na kraju mračnog tunela. Druga njezina slika, ''Golub mira'', prikazuje ritam linija živahnih boja, asocirajući nas na vrijeme bezbrižnosti i lakoće. Tu je i slika Oste Erceg, ''Starleta'', gdje crvena boja u središtu kompozicije donosi utisak dramatike i strasti, a na slici Ružice Skoko, ''Čudesni svijet'' prožimaju se oblici nalik i na ribe i na ptice, zaigrano gibanje stabala ili skrivenih morskih koralja. Valentina Dujela prikazuje nam čudnovatu kompoziciju nekog fantastičnog grebena sa čijeg se ruba u daljini povija krošnja malog drveta, a Zvjezdana Žužić stvara ''Skriveno blago'' u tehnici enkaustike, sa kojom definira razvedene plohe i gibanje premreženih putanja.

Tako na ovoj izložbi pratimo slikarska istraživanja od ljudskog lika, portreta i figure prema samotnim pokrajinama, morskim i riječnim obalama, tajanstvenim šumama i skrovitim dolinama, prostorima bez ljudi gdje tražimo smiraj i susret sa elementima, svježinu cvijeta i mokre ulice, da bi se od poznatog zaputili kao neotkrivenom, pra-formama sastavljenim od snažnih zamaha i minucioznih detalja koji se usklađuju sa dahom slikara, u potrazi za svjetlošću i novim obzorjima.

mr.art Krešimira Gojanović

Galerija fotografija

“10 godina s Vama“ – skupna izložba umjetnika sa Ludvig dizajn portala u Slovenskom domu u Zagrebu

U siječnju 2023. u Slovenskom domu u Zagrebu slavi se deseta godišnjica postojanja portala Ludvig dizajn i povodom toga se održava skupna izložba umjetnika u organizaciji Željka Bedića, glavnog urednika i pokretača portala Ludvig dizajn, koji je okupio veliki broj umjetnika različitih likovnih izraza iz Hrvatske i šire. Na tragu suvremenih trendova prezentacije domaćih umjetnika na internetu, portal Ludvig dizajn predstavio je preko 500 umjetnika u online galerijama, najavio brojne izložbe i kulturna događanja, ostvarujući preko 1 500 000 pregleda posjetitelja iz svih krajeva svijeta kroz desetljeće postojanja, uz 50 organiziranih izložbi radova brojnih slikara i fotografa u nekoliko zagrebačkih izložbenih prostora.

Umjetnici okupljeni oko portala Ludvig dizajn tako se kontinuirano druže, razmjenjuju iskustva i preko društvenih mreža gdje predstavljaju svoje recentne radove, stalno usavršavajući svoj likovni rukopis, kao i kontakt sa publikom, a što je sve danas neophodno umjetnicima da budu prepoznatljiviji u novom medijskom okruženju, koje istovremeno donosi i šire mogućnosti prezentacije i povezivanja. Naime, tradicionalne izložbe u nekom fizičkom gradskom prostoru, a koje nisu prezentirane i online, može vidjeti samo publika iz tog grada, no ako su takve izložbe istovremeno vidljive i na internetu, na nekom specijaliziranom portalu koji posjećuje likovna i kulturna publika, umjetnici imaju puno više šansi da razviju korisne kontakte sa ljubiteljima umjetnosti i kolekcionarima iz brojnih drugih gradova, pa i država izvan Hrvatske. Upravo u tome i jeste najveća vrijednost umjetničkih portala, jer trajno i na vidljiviji način arhiviraju i prezentiraju umjetničku produkciju nekog naroda, lokalnog ili regionalnog okruženja, dajući nam široki pregled stilova, tema i sadržaja kojima teže suvremeni umjetnici.

Tako ćemo na izložbi u Slovenskom domu moći vidjeti umjetnike koji u svoj fokus stavljaju ljudsko tijelo, poput minuciozno definiranog ženskog akta Danice Kuštrak i ekspresivnog prikaza torza golog muškarca na slici Dijane Kadić, ili različitih figura u prostoru na slici Dijane Savić, gdje iz dramatičnog susreta svjetla i sjene izranja plesni par u klasičnom baletu. Ljudsku figuru još slika i Zvjezdana Žužić na slici "Vodonoša" gdje se plavičasti tonovi vode reflektiraju na odjeći tradicionalno obučene djevojke, kao i na slici Mire Čikardić, "Djetinjstvo na selu", na kojoj je uhvaćen spontani smijeh djevojčice u susretu sa domaćom životinjom. Marijana Ceranić prikazuje vitku figuru žene u plavoj haljini kroz centralnu kompoziciju u sjedećem položaju, a Marina Novoselec predstavlja nam stilizirani lik "Popart djevojke", koju doživljavamo kao modnu ikonu iz popularnog magazina. Kristina Graff slika Charlia Chaplina u melankoličnim, zagasito pastelnim tonovima, a Snježana Mayer maštovito se poigrala sa likom 'Morske princeze', čije obrise uokviruju ribe, školjke i ostala bića podmorja.

Dio umjetnika i na ovoj izložbi posvetio se prizorima iz prirode: Irina Voloshina Hrdelja dočarava nam kolorističke transformacije od zlaćeno narančaste prema zagasito crvenoj boji jesenjeg drvoreda, a Ljiljana Tršan sa transparentnim namazima kroz koje prosijava svjetlosna bjelina, prikazuje nam obrise kamenih otočića usred namreškanog mora. "Jesen na jezeru" Zdenke Resar minimalistička je kompozicija gdje se tamni obrisi ogoljelog drveća uzdižu iznad površine ovlaš tonirane vode, dok se bajkoviti 'Plavi grad' Nele Stamenović oblikuje u tirkiznom plavetnilu njezine palete. I Tatjana Matešić Šimić slika jesen u mrljama i strukturama koje podsjećaju na korjenje drveća, dok Veseljka Kos svoju zimu opisuje akvarelnim potezima sivkasto plavih i blijedo smeđih tonova, koji sjenčaju prostore snježne ravnice u perspektivi.

Snažno deblo na slici Vesne Grgičin,"Gospodarica vremena", donosi nam slutnju samotnog spokoja prirode, a Vesna Zvonarević suton na moru prikazuje kroz igru refleksija zalazećeg sunca preko valovite morske površine. Valentina Dujela slika detalje zarđalog lanca i brodskog konopca u prozirnoj vodi, dok nam Gordana Marijić sa gusto prepletenim granjem približava krvotok života, mrežu neraskidivo povezanih žilica i korjenja, a Marija Hećimović također istražuje strukture granja na šipkovom drvetu. Davorka Radočaj na pozadini oblačnog neba dočarava nam let galeba, a Jasenka Smrekar na slici "Razgovor s lastavicama" prikazuje žamor ptica u skrovitom gnjezdu, dok nas glava konja na slici Zorana Hercigonje posmatra sa nepomičnim, sjajnim okom. Na slici Janke Pokupec, dvorac Lužnica ogleda se u tamnoplavoj vodi, a Marija Tokić vraća nas u prošlost snježnog grada sa slikom "Zimsko jutro 1945".

Dio autorica na izložbi predstavlja nam se i sa apstraktnim slikarskim rukopisom poput Andree Stanić sa slikom "Ispod površine 23", gdje se žuta boja rasprskava u kontrastnom preplitanju sa sivo smeđim plohama, a "Kompozicija" Julijane Aradi Jully podsjeća nas na ledene sige usred neke špilje. Oste Erceg na slici "Covid 19" poigrala se sa nemirnim ritmovima, gustim prožimanjem linija i ploha u tkivu slike, a Ružica Skoko na slici "Sloboda" kombinira kružne oblike u centru kompozicije sa zrakastim putanjama boje, koje se šire prema rubovima.

Istražujući vlastiti likovni rukopis, odnose boja i prirode kroz godišnja doba, magiju svjetlosti, neba i vode, i na ovoj izložbi umjetnici nas vode kroz svijet osobnih impresija, sjećanja i maštanja sa višestrukim ciljem da usavrše slikarsku vještinu kroz prikaze detalja i različitih materijala, ali i da nas dotaknu u prepoznavanju kroz dubine svojih kreativnih putovanja, veličajući stvaralački način života, neprekidnu avanturu slikarstva u kojoj se potvrđujemo i učimo zapažati svijet oko sebe. U tom smjeru, nakon deset godina postojanja možemo čestitati uredniku i autorima okupljenim oko portala Ludvig dizajn jer su uspjeli stvoriti platformu koja djelotvorno poziva na umjetničko izražavanje i razmjenu kreativnih iskustava, kroz spontanu sinergiju različitih umjetničkih izraza i pristupa.

mr. art. Krešimira Gojanović

Skupna izložba slika i skulptura "Kroz gradove"

vrijeme: 01.04. 2022 u 19 sati
mjesto: Galerija Zvonimir, Ul. Antuna Bauera 33, Zagreb

"Kroz gradove", skupna izložba slika u galeriji Zvonimir

Umjetnici okupljeni oko portala Ludvig dizajn i udruge Fijaker ponovo nam se predstavljaju sa skupnom izložbom slika, koja nosi naziv ''Kroz gradove'' i održati će se u galeriji Zvonimir. Grad kao mjesto susreta, suživota, slojevite arhitekture kroz koju se pretapaju različita povijesna razdoblja, mjesto sjećanja na mladost i djetinjstvo, ali i riznica kulturne baštine, sve to nam se prikazuje na slikama tridesetak autora/ica, koji su se odazvali pozivu selektora izložbe i urednika portala Ludvig dizajn, Željka Bedića.

Kroz raznolike likovne poetike, neki autori svoje gradove prikazuju u snovitom ili mistično-duhovnom ozračju kao na slici Dubravke Smiljan, ''Čarolija u srcu'' gdje plava boja oblačnog neba uokviruje bijele tornjeve katedrale i njihov preslikani zemaljski odraz, ili na slici Željka Ježeka, ''Iza ugla'', na kojoj blijeda svjetlost naglašava dubinu prostora, tvoreći prozračnu auru oko građevina u daljini, kao kontrast grubo izbrazdanom zidu u prvom planu. Tu je i slika Marije Tokić, ''Dame pred Markovom crkvom'' sa dahom nostalgije u tonski gradiranoj kompoziciji, što nas podsjeća na starinske razglednice, kao i slika Jasenke Smrekar, ''Priče starog Zagreba'', koja nam svojom simbolikom donosi sjećanja i na ženske junakinje iz književnih djela Marije Jurić Zagorke, i na naše davne sugrađanke koje su uživale čitati u sjeni gradskih parkova. Grad čiji se identitet odražava i u njegovim parkovima prikazuju nam još i Svetislav Meandžija na slici ''Pogled na most u Glini – proljeće'', kao i Branka Toplek na svojoj slici ''Jesen u parku''. Godišnja doba toniraju parkove u gradskom okruženju kroz rascvjetana proljetna stabla ili kroz jesenje simfonije boja u žuto-narančastom lišću, gdje nam priroda na tim slikama pruža doživljaj obnavljanja u ciklusima, odmak od svakodnevice i bučnih gradskih ulica.

U mnogim slikama prosijava težnja za mirom i samoćom u zavjetrini gradskih zidina kao na slici Marije Hećimović, ''Hum – Istra'', gdje se na vrhu stare istarske ulice nalazi udobni, skroviti kafić, a pogled iz uske ulice koji se širi prema daljinama prelazi preko malih balkona i uličnih fenjera prema blijedozelenim brdima koja okružuju grad. Na slici Jadranke Sarić, ''Šibenik'', također upoznajemo skrivene zakutke grada, prohladnu svježinu kamena nakon kiše, dok nam Alenka Tominac prikazuje detalj dubrovačke uličice protkan zrakastim sjenama i sunčevom svjetlošću, koja se prelama preko uglačanih kamenih stepenica.

Neke autorice na ovoj izložbi oslobodile su svoj likovni rukopis, na način da obrisi građevina spontano izranjaju u brzim gestama iz pastuozne palete, pa tako na slici Snježane Šebalj, ''Kišni dan u gradu'', boje plutaju u plavičastim tonovima, opisujući kišnu ulicu, ali i strukture nebodera u pozadini, dok u centru kompozicije vidimo ovlaš naznačeni lik žene sa crvenim kišobranom. Đurđica Pirkić svoj ''Metropolis'' slika uzdužnim potezima, naglašavajući vertikale monumentalnih zgrada u čijem podnožju blistaju snopovi svjetla kroz prometnu ulicu koja se sužava u perspektivi, a Marija Omazić na slici ''Kroz moj grad u snu'' rasprskavanjem boje na rubovima slike dočarava nam obrise zgrada i atmosferu nekog starog noir filma, sa usamljenim i izgubljenim likom što se kreće prema bjeličastim neonskim svjetlima u daljini. Grad Andree Stanić prepun je snažnog kolorita, koji premrežen crnim linijama, opisuje zaobljeni gradski trg, a Gordana Marijić slika svoju noćnu kompoziciju u kontrastu narančastih i zagasitih tonova, protegnutih sa obadvije strane usnule morske luke.
Zvjezdana Žužić i Anastasija Vasić svoje gradove slikaju akvarelom, u kojemu se na obadvije slike nebo razvodnjava iznad crkvenih tornjeva, a Davorka Radočaj, koristeći masu za oblikovanje prorijeđenu uljem prikazuje nam Veneciju u zaigranim strukturama kamena, mostova, prozora, crijepova i vodenih kanala koji se susreću i plošno suprotstavljaju sa različitim grafizmima.

Katarina Stević Titović slika nadrealnu kompoziciju grada gdje je prostor bjeline zaokružen sa tamnim tonovima, što slici daje dozu dramatičnosti, dok je Trogir na slici Snježane Mayer rasplamsan u žarkim bojama ljeta, koje se odražavaju na morskoj i nebeskoj površini, uokvirujući arhitekturu primorskog gradića. Janka Pokupec prikazuje zamišljenu ženu iznad Strossmayerovog šetališta, a Ljiljana Tršan tušem crta zagrebačku uspinjaču sa puno detalja koji naglašavaju perspektivu prostora. ''Pogled na Prvić - Šepurine'' autorice Vesne Zvonarević dočaran je smirenim, pastelnim nijansama, dok Tamara Jovanov na svojoj slici opisuje trenutak prije mraka, kada se plavičasti sumrak spušta iznad krovova, naglašavajući prolaznost dnevnog svjetla na dalekom obzoru. I na slici Kate Korice Božić, ''Vinkovački muzej'', kompozicija se otvara od tamnijih tonova prema svjetlijima, tvoreći dubinu prostora, razrađenog podjednako u širokim plohama i sitnijim detaljima.

Nina Seibert Pavišić prikazuje nam zimsko jutro na Uni sa nasukanim starim čamcima iznad kojih se nadvijaju ogoljela stabla, a Marijana Vuković na slici ''Smog u parku'' istražuje strukture boje, krećući se prema apstrakciji, podjeljenoj u dva kontrastna plana slike. Katica Trumbetaš svela je kompoziciju svoga grada na minimalističke plohe u žutoj, crvenoj i ljubičastoj boji na plavoj pozadini, dok se Blanka Dovgan poigrala sa kolažiranjem i kombiniranjem različitih materijala sa kojima je predstavila obrise grada kroz svjetli i tamni prikaz, dnevni i noćni.

Na svakoj od tih slika, gradovi nam se ukazuju kao šarolika sjećanja, prizori iz snova, iz filmova koje smo gledali, kolijevke iz kojih smo izrastali, riznice iskustva. Mnogi od njih uronjeni i u prirodi kroz različita godišnja doba i doba dana, opisani i sunčevim svjetlom, oblačnim nebom, sjajem uličnih lampi i starinskih fenjera, gradovi nas pozivaju na istraživanje i kreativno putovanje kroz likovne impresije njihovih autora.

mr. art Krešimira Gojanović

Galerija fotografija sa otvorenja izložbe

Skulpture

Slike

Skupna izložba slika i skulptura “Akt, portret, silueta“

U srijedu 08. siječnja 2020. s početkom u 19 sati u galeriji MORH-a “Zvonimir”, Bauerova 33, Zagrebotvara se skupna izložba - “Akt, portret, silueta“ povodom sedam godina postojanja portala Ludvig dizajn.

Na izložbi sudjeluju autori:

Duško Šibl, Nedeljko Tintor, Liba Peršinović, Petar Hranuelli, Mercedes Bratoš, Dubravko Đurđek, Vlatka Bauer, Zvjezdana Žužić, Zoran Hercigonja, Anita Kunić, Kamelija Salopek, Kristina Tot Kaša, Merima Popara, Marija Tokić, Snježana Bilandžić, Tončica Mazić, Ingrid Novak, Verica Kovač, Danica Kuštrak, Ivica Zorica, Andrea Stanić, Irena Sara Mraz, Vesna Zvonarević, Snježana Mayer, Veseljka Kos, Đurđica Pirkić, Vera Antolić, Nives Vrsaljko, Emina Alagić, Janica Šterc

Portret zadovoljava slikarsku formu, uvijek je intrigantan, a gledatelj traži prepoznatljivost, pogled očiju, izraz karaktera lica, autentičnost osobe, trenutak istine. Osobno kao slikar uvijek imam tremu prilikom pristupa izradi portreta, znajući da se mora očitovati barem dio karaktera osobe, malo zatajni smiješak (portret Mona Lise), samozatajno podignuti lijevi kapak očiju ili rupica na bradi.

Portret je po meni zapravo trenutak istine precrtanog karaktera osobe u tom danu, neponovljiv, zato treba biti pažljiv, odmjeren, kao slikarski estetski kirurg.

Portret je ovjekovječena uspomena osobnosti čovjeka, nikada ponovljiva, a dopadljiva ostaje zauvijek.

Akt - obrisi konstitucije ljudskog bića nabrijan erotskim nabojem govori sve, ponešto skriva i samozatajno dodvorava našu maštu. Od neukih skica pećinskog pračovjeka, vješto skrivajući dijelove tijela kroz mezopotanska vremena, stoljećima prisutan samo kasti, vladarima, no eto, slikarstvo „paradira“ uvježbavajući oči svakog od nas ponaosob - ostvaruje žudnju, strast, divljenje.

Lijepo je zagledati obrise željenog stvarajući svoj svijet mašte zauvijek nedodirljive taštine.

Akt je promicanje ljepote ekskluzivnosti naših htijenja.

Slikanje ljudi asocijacija je na građanstvo, mnoštvo, svijet od nekoliko milijardi nas „malih“ ljudi u vremenu i točkica u svemiru.

Ljudi, stvaratelji novih pogleda neizmjerno još neshvaćene tehnologije, novih bizarnih misija, od davnina održani su evolucijom i reprodukcijom prirodnim nagonima.

U slikarskim formama pojavljuju se u neiscrpnim varijantama, portretima i skupinama još od vremena pračovjeka, nama poznatih ovjekovječenih povijesnih događanja (pronalasci borbe, krunidba i korak ljudi na mjesečevo tlo).

Dah slikarske prošlosti ovjekovječilo je ljude na i u svim oblicima stvaralaštva, a tko je to stvorio? – Mi ljudi.

Lijepo je danas vidjeti sretne ljude oko nas, pa i na slikama, pa to smo ipak mi...

Iznimno je teško napisati  sukus svih gornjih tematika u nekoliko esejskih crtica, pa oprostite na sažetosti i bizarnosti mojih razmišljanja.

Slikajte, pročistite duše, a želim da i duhovno i materijalno budete sretni!

Slikar Dubravko Đurđek

Galerija fotografija sa otvorenja skupne izložbe slika i skulptura “Akt, portret, silueta“

Nove fotografije sa otvorenja izložbe poslao nam je Željko Plašč

Skupna izložba u Europskom domu Zagreb: "Ekspresije i apstrakcije 2021 – Balans"

Skupnom izložbom ”Ekspresije i apstrakcije 2021 – Balans” koja će se održati u Europskom domu Zagreb (Jurišićeva 1/I, Zagreb), HDLU Zagreb otvara izložbenu sezonu u 2021. godini, želeći predstaviti recentne apstraktne slikarske i grafičke izričaje umjetnika, koji su u okviru koncepta izložbe predložili svoje radove.

Izložba će se moći pogledati od 8. veljače do 4. ožujka 2021., u radnom vremenu Europskog doma Zagreb, svaki dan od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati i uz najavu na telefon 01 4813 414.

Autori: Ena Bajuk, Anđelko Brkić, Vedran Bukovina, Ana Cerovski, Marija Čingel, Suzana Gajdek, Zlatko Isaković – Lula, Ivana Kolić, Luka Koščak, Kristinka Klarić, Rada Marković, Hrid Matić, Stjepan Perković, Višnja Peter, Krešimir Radas, Tin Samaržija, Matej Škarica, Mladen Žunjić.

Izvor: https://hdlu-zagreb.hr/2021/01/27/skupna-izlozba-u-europskom-domu-zagreb-ekspresije-i-apstrakcije-2021-balans/

Zagrebački ljetni likovni salon 2020 – Urbani zapisi

vrijeme: 6. srpnja 2020. u 19 sati
mjesto: Kulturni centar - Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb

U Galeriji Kontrast uz poštivanje mjera stožera civilne zaštite, otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ''Zagrebački ljetni likovni salon 2020 – Urbani zapisi''. Izložba će se moći pogledati do 21. srpnja 2020., ulaz je slobodan.

Izlažu: Vedran Bukovina, Darija Dolanski Majdak, Andreja Dujnić Žmirić, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Aida Hebib Raguž, Zlatko Isaković, Juraj Jonke, Vanda Jurković, Luka Koščak, Marija Kruljac, Valentina Marđetko, Rada Marković, Hrid Matić, Patricija Purgar, Laura Šarabok, Matej Škarica, Mladen Žunjić.

Izvor: Facebook events