Blaže Donev

...rođen je 09.02.1969 godine u Štipu, R.Makedonija.
1987. godine završava srednje obrazovanje u Skoplju.
Slikarstvo usavršava kod akademskog slikara Novice Trajkovskog s kojim ima dugogodišnju suradnju na području umjetnosti.

Od početka karijere 1993 godine, Blaže Donev je imao dvije samostalne izložbe 2003. i 2010. godine u Hotel Bellevue, Ilinden, Skoplje i jednu samostalnu izložbu 2018. godine u domu kulture općine Ilinden.

Također je sudjelovao na nekoliko skupnih izložbi u Makedoniji.

Slike Blaže Doneva su realizam i nadrealizam kao pravci u slikarstvu, u njemu se nalazimo fragmente makedonskog folklora i tradicije, u portretima, ikonografiji i freskama koje radi.

Danas živi i stvara u Ilindenu, Skoplje.

 Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Facebook: https://www.facebook.com/donev.blaze

„Oni koji opstaju“

Što znači preživjeti...

Svjesnost trenutka, oživljavanje postojećeg životnog stanja nas često potiče da razmislimo što smo,gdje idemo i što bi volili postići. U takvim trenucima najviše razmišljamo što nas okružuje, da li je to dovoljno i proispitujemo svoju sreću. Priroda sa druge strane oduvijek to zna i gradi svoje svjesne grane posvuda, obnavljajući neprekidni ciklus stvaranja.

Priroda je naš najveći tajni stvoritelj kojeg sve menje zanima za našu pripadnost jer je odavno naučila da radimo velike greške.

Trenutačno ne želim ulazit u ekološku tematiku već istražiti koliko naša krhkost u onim situacijama kojima ne možemo manipulirati i utjecati nas ostavlja u stanju buđenja životnosti.

Što kada ostanemo bez svega,bez stvari,bez ljudi koji nas usrećuju,bez ambicija?

Da li naša svjesnost u tom stanju odražava neku veću snagu za postojećim. Tragedije su odavno privlačile mnoge umjetnike da na svoj osobni i dokumentaristički način zabilježe svoj izraz . Umjetnik je oduvijek znao biti sam i razmišljati o postojećem dok nas svestrani kapitalistički div uvijek tjera na više.

Postali smo opterećeni, ljubomorni i najsretniji kada nahranimo svoju potrošačku zvijer koja sve viže raste te nam uzima one najbitnije dobre stanice koje posjedujemo.

Društveni antibiotik smo naučili gutat samo u onim situacijama koje su nama najugodnije, naučili smo biti viši od ostalih hraneći se sa najeftinijim proizvodima estetske ružnoće. I što sad... da li su nam tragedije zaista potrebne da bi obnovili svoju životnu temperaturu. U takvim situacijama jedino što se možemo zapitati da li smo to zbilja zaslužili vrteći svoj ego u bezizlazni vrtlog svemoguće mučnine.

Pa opet mediji, danas neprekidno obavljaju svoju najveću dužnost, obavještavaju nas o onom najlošijem, podsječaju nas na naše velike grijehe koje neprekidno ponavljamo te nas istovremeno tješe jer se baš to nama nije dogodilo jer smo neslomljivi, jer imamo posao i voljenu osobu koja nas čeka svaki dan kao programirani robot koji ako pogriješi u najmanjem djelu našeg savršenog života mora patit.

Nisu samo mediji ti koji nas tješe, tu je i religija koja je odavno bezobzirno iskoristila dvije ljudske jedinke kao savršeni primjer za okidač da smo grešni i nesavršeni. Pritom nas stavljajući u još veći kavez gdje su stvorena pravila za dobrotu koja iscljeljuje. Odvajaći se od tog kolektiva postaješ suvremeni rob svom sistemu koji nije ispravan i ne podržava prirodni ciklus razvitka čovječanstva. Jer religija naravno zna što je prirodno,naravno ironiziram.

Ono što nas eto opet ironično najviše može osloboditi je gubitak,koji može biti povezan sa materijalnim i emocinalnim. Ljudski faktor ću zanemarit i oslonit se na onaj koji priroda obavlja,neprekidno čisteći svoje nove početke i obnavljajući predivne cikluse ekološkog bogatstva.

U ovoj seriji slika bavim se takvim situacijama.Prirodne katastrofe su događaji na koje možemo utjecati ali opet i ne...

U tim trenucima ostajemo sami, svjesni da smo junaci jer preživljavamo a ne zato što nas netko može spasiti. Nisu junaci oni koji nas sa svojim supermoćima poput novca spašavaju od određene tragedije već smo mi junaci koji se borimo u ovom slučaju protiv „prirodnih katastrofa“ kako smo ih nazvali tek tada smo shvatili kako smo zaista mali,krhki i pomalo nebitni. Oslanjajući se poredak zvijezda bezgraničini svemir još uvijek napredujemo u ovom sistemu pod izlikom da živimo bolje zato što više posjedujemo a ne volimo , da smo jači jer smo iznad nekog a ne ispod, da smo slabi ako plačemo , da smo agresivni ako se borimo, da smo mali ako se osjećamo kao djeca.

U Kaunasu sam zamislio da napravim pet slika odnosno pet prirodnih elemenata (vatra,voda,zemlja,zrak,eter )koji utječu na promjene ne samo prirodnog ciklusa več i onog našeg životnog. Voda kao poplava, Vatra kao požar, zemlja kao potres, zrak kao vjetar. I eter kao što osvještava sve ostalo.

Ana Prenc Gabriš

Slikarstvom se bavim petnaestak godina. Slike koje nastaju odraz su inspiracije kojom u trenutku odabirem teme, boje i poruku same slike. Desetak godina bila sam član umjetničke udruge ULIPUD Dubrovnik sa kojom sam sudionik mnogih skupnih izložbi.

Ana Prenc Gabriš, rođena 13.06.1956. g. u Zagrebu gdje sam završila gimnaziju kao i Višu školu za UP. Nakon odlaska u mirovinu selim se u Jastrebarsko gdje i sada živim.

Ana Taubner -Da you be

Rođena 13.12.1954. u Bačkoj Palanci.
Srednju medicinsku školu završila je u Novom Sadu.
Radila u Siriji 38 godina
Udata za plastičnog kirurga Prof. Dr. Antoine Dayouba iz grada Alepa u Siriji.

Imam tri sina. Sretna sam majka.
Samouka sam slikarica.
U ovim godinama skračujem vrijeme i punim srce akvarelom.
Bojim život još ljepšim uz komentare i savjete dragih prijatelja bez kojih ne bi uspjela izraditi svoje slike.

Hvala svima.

Kontakt:
E-maill: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Facebook: Anna Mary Taubner

Anera Krznaric

Anera Krznarić, rođena 1963. u Zagrebu. Radi i živi u Zagrebu. Doktorica temeljnih i pretkliničkih veterinarskih znanosti, završila slikarski tečaj kojeg je vodio akademski slikar Nedjeljko Tintor. Slika svim tehnikama, od kojih crtežom i uljem na platnu najsnažnije izražava trenutnu emociju. 

Angelina Janjusevic

Rođena 1963. Godine, Nikšić
Nastavnički fakultet- odsjek za likovno vaspitanje
Fakultet umjetnosti - Speijalista teorije moderne I savremene umjetnosti
Član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore -ULUCG
Radi kao profesor likovne kulture u Nikšiću

Kontakt:
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
+382 69 300 655

Facebook: Angelina Janjusevic

Tekst za katalog
Sestre
(legenda o jednoj izložbi ili pismo Angelini)

Iz kamena Iz pijeska Iz želje Iz žudnje
Kao iz humusa Iz zemlje Iz sunca Iz vode
Izrasle su tri sestre Kao tri lišaja Tri lokvanja
Kao tri suštine U ime oca Sina I svetog duha
Kao iz vazduha Mora I kopna
Tri sestre Najmlađa Srednja i Najstarija
Ti Tvoja boja I Tvoja slika
Tri česme iz kojih je tekla poetika neprekidno kao emocija
Tri rijeke čija je voda tekla nizvodno A mlijeko ka izvoru
Tri vatre koje su gorjele u tri ognjišta Same od sebe
Kao što gore vulkani niotkud A odasvud
Kao što vaša majka Iskra nije zanijela sa čovjekom nego sa platnom

Iskra je kao zrak otišla i došla iz planina Ni plemić Ni dužd
Ni čovjek od krvi i mesa Bijesan kao sjever I miran kao jug
I samo je rekla: Razvij jedra na platnu
Skrušeno kao misionar među nevjernicima
A snažno kao vjetar Među zrelim žitima
I posijala klice Koje su suze proklijale
I otkud je znala da su je tri kćeri čule
Ti Tvoja boja I Tvoja slika Razumjele I htjele
Kao što suše žele i piju kiše svojim isušenim utrobama
I otkud je znala šta misle duše Žudnjama otrovane
Rekla je još samo: Kad umrem neka me rodni kamen siše
Kao što sam ja majčino mlijeko isisala
I kamen kamenu Zemlja zemlji More moru
I amin Ako se ikada vratim
Koji ram ne bude ispunjen – U njega ću da uđem
Kao slika Kao boja Kao voda…
Za dlan nježnosti umjesto rose
Za rukovet čednosti umjesto slobode
Jer jedino više što volim od groba vatri od iskona
To je sidro u nečijem srcu Odakle sam otišla zanavijek
I želim da se vratim zauvijek

Ne Nijesam siguran da čitam tvoje slike Nego gledam
Kao što ne čitam Tomasa Bernharda nego ga slušam
Ali taj prepredeni Austrijanac je pljuvao da bi se razlikovao
Od zapadne civilizacije Uzdižući i treš nad klasikom
Ako treba I ako mu treba Da mirno sanja
Dok ti spavaš I sanjaš u putokazima svoj put odavno obesmišljen
U klancima U stazama i bogazama...
I sve te žene utkane u stijene Nijesu tvoje ćerke
Nego tvoje sestre dobre kao lavice Zle kao hijene
Ti Tvoja boja I Tvoja slika
Koje ti razdiru majčinstvo i sestrinstvo Jednako kao ideje platna
I sve te žene uplašene u tvoje mijene boja Od ljubičaste do nepostojeće
To su tvoje deve koje koračaju žedno kao armije kroz pustinje snijega i
pijeska
I ne trpe da im neko kaže da su njihove ceste bile bitke uzaludne
Da vječnost na kraju i početku pokupe bogohulne poetike
Bar u slikarstu Jer drugdje repertoare već prave sajberfejsi i sajberspejsi
I koga briga što u interfejsima ljubimo lance i slobode
Kad oni još ne umiju da upravljaju i plagiraju kao na digitronima
Ali su dio metatekstualnosti Ali su dio intertekstualnosti
Ali su slike u kojima obitavaju kadrovi neprolaznosti I duha i materije
I samo postoji jezik koji razumije posmatrač Izvan galaksije semantike
Izvan svemira semiologije... Jer posmatrač je kao vječni ljubavnik - suprug
Tih i nedostupan kao ulje Kao tempera Kao grafit
Koji kao epitaf gdje god prođe trag ostavi

O čemu govoriš kad slikaš Kome se moliš Životu?
Ej taj je preveslao civilizacije i čovječanstva I koga šiša
U tvojoj plavoj ili zelenoj boji više je čojstva nego u Britankoj enciklopediji
Ti bar nijesi isključila crnu boju Ili žutu
Jer ne znam sestru koja se odrekla sestre i brata A brat se njih odvajkada...
A sav neokapitalizam i sav neoliberalizam su zbog boja otišli na
prečišćavanje
Na restartovanje u bijelo ništavilo koje će vrijeme opet uprljati
Kao tvoji bijeli motivi što očiste osnovne boje Operu ih poput rublja
U neoklasističkim Ili pospu perjem ukaljane drumove u noar filmovima
U kojima slučajni prolaznici pronalaze potkovice u blatu Iz prošlih vjekova
Smatrajući srećom tuđu nesreću Ali srljajući dalje iz ravnica u planine
Gdje ne čeka hljeb Ni sloboda Samo prostor u kom je okamenjeno vrijeme
Kao na tvojim platnima Bez života Da žive asketski Kao tvoje neodoljive
žene
Od mahovine Od vode Od magle Od tmine...
Ti Tvoja boja I Tvoja slika... I sve bez čovjeka
Jer kad bi ih dodirnuo Prosule bi se kao usov sa planina
Kao led od proljećnjeg sunca Kao metuzalemska grobna prašina

Bilo je davno Ni klinasto pismo se ne sjeća kazne
A pamćenje je uslovljeno smrću istine i vaskrsenjem laži
Ili preispitivanjem posustale vrline i samokritičke mane
Ništa više ili manje nego što prašina čini vječnost grešnog tijela
Sačuvale su legendu planina majka Iskra
I tri sestre Ti, Tvoja boja i Tvoja slika
Od ulja na platnu Od boja u sljepilo sunca
Klele su se u trideset vrhova Okamenjene braće
Od najstarijeg Do najmlađeg Od čijeg prokletstva planeta plače
Jer bog zove u svoje naručje Najbolje I drugačije
Da ne kvare ljude Osjetljive na vrline
Koje je kaznio Perun Kad su svi htjeli tu legendu za sebe
Ali ona je imala tri sestre:Tajnu nastanka planina Istinu i Visine
I bile su bliske kao ti Tvoja boja i Tvoja slika
I imala je majku… Ali se nije zvala Iskra Nego Vatra
Željele su da imaju Da traju Da ih posjeduju Da ih brane
Nožem Sabljom Krvlju Životom Zlom i dobrotom
A bila su sramežljive Nevine I snovima jedino slične
Kao tvoje slike Drugačije Žive Istrgnute iz iskona
Nedokučive i nemirne kao izvor Tare
Što se uvija oko okamenjene braće I hoće da im skine mađije
Vitke kao duga sa rebrima od hiljadu boja
I oble kao planina Ivica Majka trava i maćeha snjegova i vjetrova
I gipke kao struje Komarnice i duboke kao virovi Pive
Blijede kao brašno mlinova Bukovice i Bijele
I tamne kao Nevidio u kom su zakopale žudnje
Jer Tajne nemaju ljubavnike Jer Visine ne mogu da dohvate more
Jer legende ne smiju da se druže sa umjetnostima i kulturama
Kao ni tvoje slike sa ljudima Kao tvoje boje sa vodama
I vrijeme je da se odrekneš platna I da žive svoj život na izložbama
Jer proljeće je Topi se snijeg na Durmitoru I na tvojim slikama
I ništa neće zaustaviti prolaznost osim čovjek koji se zove Gledalac
Koji je došao večeras Da se pokloni tebi i tvojim oholim sestrama
Jer ništa im drugo ne preostaje Ni tebi Ni njima
Osim da čekate da se pretvorite u vodu vječnosti
I otečete nekud u oken očiju svih onih koji su došli
Da se napiju sa izvora Tajne Visine i Istine
Ili već kako se zovu legende koje si naslikala?!

Obrad Nenezić
Podgorica, februar 2019.

Samostalne izložbe:

2003 - Hotel Onogošt - Nikšić
2004 - Galerija Most - Podgorica
2008 - Galerija Marko Gregović - Petrovac
2008 - Kreativni centar – Budva
2011- Stari grad ANDERVA- Tvrdjava Bedem
2011- SPA Galerija – Igalo
2012- Galerija '' Vitomir Srbljanović'' – Pljevlja
2012 – Centar za kulturne djelatnosti – Bijelo Polje
2012 – Galerija Forum – Nikšić
2013 –Domačijski Rus, Galerija Skrnjica - Ljubljana
2014 – Centar za kulturu – Majdanpek
2014 – Zavičajni Muzej – Bar
2014 – Muzej Galerija Buća Luković – Tivat
2015 – Galerija Hotela Queen of Montenegro
2015 – Galerija Božidarac 1947 – Beograd
2016 – Galerija FORUM - Nikšić
2016 – Gradska Prodajna Galerija – Novi Sad
2016 – Muzej na grad Skopje – Skoplje
2017 – Galerija”Ilija Šobajić” – Nikšić
2018 – Galerija hotela Adria – Budva
2018 – Gradska Galerija - Višegrad
2019 – Kuća Đure Jakšića – Beograd
2019 – Bosanski Kulturni centar - Tuzla
2019 - Centar za kulturu - Bijeljina

Selektovano učešće:

2005- I medjunarodni bijenale umjetnosti minijature- Nikšić
2008- I nikšićki salon
2014 – Žene Slikari – Majdanpek
2015 – VIII Bijenale umjetnosti minijature BIH – Tuzla
2017 – IX Bijenale umjetnosti minijature BIH – Tuzla
2018 – Slika mog svijeta – Galerija slovenskog doma – Zagreb
2018 – Interbifep - Tuzla

Ani Kalajžić

Zovem se Ani Kalajžić, rođena sam u Spliu 1956, amaterskim slikanjem se bavim 12 god.

Sudijelovala sam u nekoliko zajedničkih izložbi udruge Emanuel Vidović gdje sam bila član.

Crtam u tehnici ulja,akrila,pastela i akvarela,crtam sve što mi je oku i srcu lijepo..

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Branka Zobenica

..rođena sam 15.09.1968, zdravstveni sam djelatnik i niz godina zaposlena u ljekarni.

Odrastanje mi prati put između ravnice, Moslavine i velegrada. što ce se kasnije i osjetiti kroz moj rad, a i slike.

Buduci da sam željela imati nekakvo znanje i upoznati tehnike, pohađala sam likovni centar na Rokovom perivoju i uspješno završila crtanje i slikanje.

Tematika mojih slika je priroda, put kroz razne krajolike...od realizma do impresionizma a ponekad i ekspresionizma.

Ponekad se nađe i neki portret.

Iza sebe imam više izložba, uglavnom zajedničkih. Godine 2012 i 2013. izlažem na međunarodnoj izložbi minijatura u Zaprešicu. Član sam udruge likovnih umjetnika (Zaprešic),trenutno me zaokupljuje i primjenjena umjetnost.

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Branko Vasiljević

Odlomak iz autobiografskog zapisa

OMILJEN SEBI

"Bez traga kolebanja i bez senke sumnje napustio sam državni posao, stavio važnu tačku na dangubu, na podelu uspeha sa kolektivom i na poturanje moga rukopisa drugima da potpisuju. Odao sam se slikanju, nezasito kao svakoj strasti do tada. Kao pijanstvo ponela me je želja da ono što radim zavisi samo od mene, da ga ja nagradim ili strogo pogledam. U neveselo životno doba, moje postojanje je zaodenuto, iskićeno i bogznakako ulepšano. Povremeno se potapšem po ramenu, značajno se pogledam i dodam da se lepo čuje: Mogao si to, mili, i mnogo ranije."

Živeo osam godina u Parizu. Tamo učio slojevito slikanje od Nenada Žilića, a pastuozno kod Gastona Tieria. Imao pet samostalnih izložbi u Srbiji, učestvovao na jednoj kolektivnoj i jednoj slikarskoj koloniji.
Završio Filološki fakultet (francuski jezik i književnost). U Beogradu živi. Slika i ne radi ništa drugo.
U Narodni muzej odlazi svake nedelje, umesto u crkvu. U Vincima na Dunavu ima letnjikovac.
Tamo je svojeručno sagradio vajat i to mu je atelje i galerija.
Otuda pseudonim Vasilije iz Vinaca (Vasilie da Vinci).

SLIKE SA MOJIM POTPISOM MOGU SE VIDETI:

- Lazarevac, Gradska biblioteka – Portret Dimitrija Tucovića u vojnickoj uniformi, 53 x 70 cm, ulje na tvrdoj podlozi, urađeno 2018. godine,
- Mionica, Kulturni centar – Portret Milana Rakića, ulje na platnu, 53 x 70 cm, urađeno 2018. godine
- Kučevo, Galerija savremene umetnosti – Rakijaš, ulje na platnu 70 x 100 cm, urađeno 2016. godine.
- Beograd, Antik bar u Skadarskoj – deset slika različite tematike,
- Beograd, atelje u Poenkareovoj 6, više od 300 slika,
- Vinci, atelje – odložene slike.

Kontakt:
Branko Vasiljević
Poenkareova 6
11108 Beograd
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Mobitel: 063 1272349
Facebook

Damir Mikovic

...rođen 1965 god. u Sremskoj Mitrovici . Otac mi je bio stari Čačanski firmopisac a u slobodno vreme slikao uglavnom ulje na platnu.

Tako da se od ranog djetinjstva upoznajem sa slikanjem.
2009 god . odlazim u Ameriku gde učim airbrush tehniku i istu kasnije koristim u svojim slikama.

Uglavnom radim ulje i akril na platnu.
Od pre par godina počinjem da radim apstrakcije kao i pastel na kartonu. Gledam stalno da učim i istražujem nešto novo jer me novi izazov gura da idem sve dalje i dalje.
Svakom novom završenom slikom obradujem sebe i nekog ko će je sutra nadam se okačiti na zid i gledati dugo godina.

Tel : 38169733844
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Facebook

Danijel Peršić

Born on 9th of February 1978. in Sombor (Republic of Serbia). He has high school degree in construction and diploma in painting in Art College. Had so far 3 solo exhibitions in his country and collective exhibitions at various festivals at home and abroad.

He is Youth Salon participant and participant in many art colonies in
his country and abroad.

One of the founders of the artistic association “Umetnicki studio Sombor”, where he works with children and young people, organizes colonies, exhibitions,
various workshops. This association currently has 60 extremely talented children and young people and workshops are held every weekend throughout the year.
He is an artist from birth, creates his world by using the various
art techniques, improvisation on various materials, color palette
and uses the imagination to the max.

For him, this is an eternity, one true power of creation through the art direction of “postmodern”.

E-maill: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Darko Venus - Muppet

..bavi se slikarstvom 35 godina, radi u svim tehnikama i sa svim mogućim
materijalima.

Oslikava zidove javnih ustanova, škola, restaurira kipove i slike.

Do sada je imao 30- ak samostalnih izložbi i isto toliko skupnih.
Sudjelovao je na oko 200 likovnih kolonija širom RH

Kontakt: Darko Venus

E-maill: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

mob: 098 889 049

Denis Brajčić

http://instagram.com/brajcic_denis/

Dijana Mlinarić Daić

Rođena sam u Gospiću 1974 g. Slikanje me privlači od malena ali stjecajem okolnosti slikanjem se bavim od 2010 g. Samouka sam.

Tehnike kojima slikam su ulje i akril na platnu.

Imala sam osam zajedničkih izložbi. Volim slikati razne motive, ovisi o trenutnom raspoloženju.

Kontakt: Dijana Mlinarić Daić

Dubravko Đurđek

U 35 godina stvaralaštva slikar Dubravko Đurđek imao je 25 samostalnih izložbi u Hrvatskoj i po cijelom svijetu.Vlada Republike Hrvatske poklanja autorovo djelo uoči otvaranja Olimpijskih igara u Grčkoj.

Duško Šibl

rođen je 1951. u Zagrebu, gdje 1977 na Filozofskom fakultetu diplomira povijest umjetnosti i komparativnu književnost. Odlazi u London, upisuje i diplomira slikarstvo 1982. Na Byam Shaw School, te završava postdiplomski studij na Royal College of Art. Samostalno izlaže od 1982., sudjeluje na nizu samostalnih i skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu.

O njegovu slikarstvu tekstove pišu vodeći likovni kritičari – akademici Tonko Maroević i Luko Paljetak, te Josip Depolo, Marina Baričević, Vlado Bužančić, Milan Bešlić, Iva Körbler, Enes Quien, Flora Turner, Saša Vereš, Mirjana Šigir, Josip Škunca, Goran Blagus, Lucija Orešić i ostali. HRT je snimio film /Marina Baričević/ „Poetska igra tijela“ 2004.

Živi i radi na relaciji Zagreb, Dubrovnik, London.

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

mobitel 00385 981607675

Flomasteri, 30 x 40 cm, 2017. - cijena - 1000 kuna svaki, ako vise od jednoga - po 800, vise od 2 - po 700

tehnika: akrilik na platnu 2016. 120 x 90 cm, a ako su vodoravne 90 x 120 cm

Figure u pokretu akrilik na platnu

Dusko Sibl - Retrospektiva

vrijeme: 20. ožujka u 19:00 – 2. travnja u 22:00
mjesto: Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5, Zagreb

Monografska izlozba za koju je tekst napisala Iva Koerbler.

Duško Šibl
rođen je 1951. u Zagrebu, gdje 1977 na Filozofskom fakultetu diplomira povijest umjetnosti i komparativnu književnost. Odlazi u London, upisuje i diplomira slikarstvo 1982. Na Byam Shaw School, te završava postdiplomski studij na Royal College of Art. Samostalno izlaže od 1982., sudjeluje na nizu samostalnih i skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu.

O njegovu slikarstvu tekstove pišu vodeći likovni kritičari – akademici Tonko Maroević i Luko Paljetak, te Josip Depolo, Marina Baričević, Vlado Bužančić, Milan Bešlić, Iva Körbler, Enes Quien, Flora Turner, Saša Vereš, Mirjana Šigir, Josip Škunca, Goran Blagus, Lucija Orešić i ostali. HRT je snimio film /Marina Baričević/ „Poetska igra tijela“ 2004.

https://www.ludvig-designe.com/dusko-sibl

Emina Alagić

...dvadesetšestogodišnja samouka slikarka iz Sanskog Mosta zavoljela je umjetnost u ranoj mladosti , tek nedavno počevši prenositi svoje želje, ideje i vizije na platno, konstantno gledajući i upijajući umjetnost i svaku vrstu umjetničke forme stvorila se želja za bavljenjem ove kulture.

Počevši sa crtanjem grafika, portreta, analizirajući lica i anatomiju čovjeka, od grafitne olovke i uglja do uljanih boja na platnu.

Portrete ženskih lica i aktove smatra veoma lijepom stvari za inspiraciju za nešto veće. Eksperimentirajući i sa apstraktnim djelima i sa igrom svjetlosti, sjene, oblika. U želji za posvećivanjem detaljima u crtežu i slikanju, tehnikom sfumato je pravi način da izrazi svoj stil slikanja.

Sfumato u melanholičnim notama i tonovima. apstraktnu prirodu i portrete, mrtva prirodu, aktove..

U dvije godine vremenskog perioda crtanja i slikanja, Emina je privukla pažnju par kupaca i čak internacionalnih časopisaza umjetnost.

U budućnosti se nada i pozivu za izložbe i exhibicije umjetničke, domaće i strane svjetske.

Kupljena djela koja je radila po narudžbi se trenutno nalaze u Norveškoj, Engleskoj i Sloveniji, pored skromnog djela kupaca u Bosni i Hercegovini.

Teži internacionalnoj karijeri i druženju sa što više umjetnika i konstantom stvaranju novog.

Kontakt:

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Facebook

Goran Ćetković "Zub vremena"

vrijeme: 18. studenog 2019. u 19 sati
mjesto: Galerija Kristofor Stanković (Starogradska vijećnica) Ćirilometodska 5, Zagreb

Hiba Alajbegović Mustafić

Hiba Mustafić rođena u Sarajevu 1960. godine, gdje se i obrazovala

Kreativnost,a osobito afinitet prema likovnoj umjetnosti iskazala je još u ranom djetijnstvu,a već tokom osnovnog školovanja bilježi i prva priznanja za iskazani talent.

Profesionalno višegodišnje bavljenje turizmom niti jednoga trenutka nije umanjilo njenu ljubav prema likovnoj umjetnosti niti potrebu da se iskaže upravo na ovom polju.

Rezultat toga je i samostalni projekt -Galerija „Blue Art“ koji pokreće 2012. godine ,nakon 30-ogodišnjeg stvaralaštva. Riječ je o autorskoj galeriji otvorenoj s ciljem da široj javnosti predstavi isključivo svoja certificirana djela, od umjetničkih slika u raznim likovnim tehnikama (ulje i akril na platnu, grafika, crtež, pastele) do umjetnički obrađenih predmeta od upotrebne vrijednosti.

Tijekom proteklog razdoblja Hiba Mustafić predstavila se domaćoj i inozemnoj javnosti kako samostalnim izložbama tako i kao autorica-sudionica niza kolektivnih, humanitarnih, revijalnih i aukcijskih izložbi i likovnih kolonija i radionica u BiH i inozemstvu među kojima su i :

Samostalne izložbe :

2014. februar/veljača –„ODA HARMONIJI“-Galerija Bosanskog kulturnog centra- Sarajevo
2016. mart/ožujak –„HARMONIJA KRAJNOSTI“ -Galerija samostana Sveti Anto- Sarajevo
2016. Maj/svibanj . „PLAVI NOKTURNO“-Gradska galerija – Jace (Izložba organizirana u sklopu 35. Pozorišnih/kazališnih igara)
2016. maj/svibanj-„GOVOR TIŠINE“-Galerija Likum – Brčko (Izložba organizirana u tradicionalne kulturne manifestacije „Proljeće u gradu Brčko 2016“.)

KOLEKTIVNE IZLOŽBE:

2013. maj/svibanj- Galerija „Zvono“ Sarajevo
2014. april/travanj- Likovno Annale povodom Uskrsa -izložba djela članova ULU HKD „Napredak“
2014. maj/svibanj- Galerija „Zvono“ Sarajevo
2014. decembar/prosinac- Likovno Annale povodom Božića - izložba djela članova ULU HKD „Napredak“
2015 februar/veljaca Mala galerija“ Kiseljak
2015. april/travanj- Likovno Annale povodom Uskrsa- izložba djela članova ULU HKD „Napredak“
2015. maj/svibanj Sara art fair Internacionalni Sajam umjetnina Galerija BiH
2015. decembar/prosinac- Likovno Annale povodom Božića - izložba djela članova ULU HKD „Napredak“
2016. februar/veljača Mala galerija“ Kiseljak
2016. mart/ožujak Likovno Annale povodom Uskrsa -izložba djela članova ULU HKD Napredak“

LIKOVNE KOLONIJE:

2014. septembar/rujan-oktobar/listopad - VI. međunarodna ženska likovna kolonija tradicijske umjetnosti. Lokalitet Bila – Livno
2015. juli/srpanj-avgust/kolovoz – III međunarodna Likovna kolonija Gradačac-u organizaciji Udruge likovnih umjetnika Fortuna-ART
2015. septembar/rujan -II Likovna kolonija udruge ''Pelješac'' – Orebić (Republika Hrvatska)
2015. lipanj/juni 2015. –Brčko-Međunarodna likovna kolonija„Brčansko Ljeto- Savski Cvijet 2015“
2016. maj/svibanj- Likovna kolonija pod nazivom “Kistom koz Jajce”, u sklopu manifestacije “506. Dani Ajvatovice”. - Jajce -lokalitet “Mlinčići”
2016. maj/svibanj - Likovna kolonija u organizaciji MerisCon Art – Zenica
2016. jul/srpanj Kiseljak
2016. avgust/kolovoz Toplice
2016. avgust/kolovoz Vitez „Ovnak“
2016. septembar/rujan Orebić

PRIZNANJA:

„Zlatni kist“ za 2015. godinu na 12. Međunarodnoj likovnoj koloniji “Savski cvijet“, u Brčkom.

Hiba Mustafić višegodišnja je članica Udruženja likovnih umjetnika „Paleta Ćulhan“.

Od 2014. godine Predsjednica je Udruge Likovnih Umjetnika HKD Napredak Sarajevo.

Osim autorskog rada Hiba Mustafić iznimne rezultate postigla je i kao organizatorica brojnih samostalnih i kolektivnih izložbi drugih autora.

O stvaralaštvu Hibe Mustafić:

„Stvaralački opus Hibe Mustafić oblikovali su prije svega vlastita želja i potreba da unutarnje emocije artikuliše putem osobenog slikarskog postupka i izričaja kroz umjetničke forme.U njenim djelima uočavaju se elementi ekspresionističke palete boja i tek pokoji monohromni prikaz. Njena je i apstrakcija jednako konkretna; sve te finalne ili nedovršene forme ispunjene bojom, povremeno razlivene i izvan platna, i to uglavnom u nijansama i plave, zelene ili crvene, podsjećaju na ekspresionističke majstore. Motivi specifični za slikarstvo Hibe Mustafić se kreću od cvjetnih, povremeno geometrijskih ili zoomorfnih oblika koju sugeriraju izvjesne motive, preko apstraktnih i arhitektonskih prikaza katkad fragmentiranih, do veduta ili krajolika u različito doba dana ili godine. Svako od njenih djela ujedno predstavlja i fragment istrgnut iz jednog svestranog slikarskog života prožet emocijama i ekspresijom koji se otvara posmatraču da bi mu ispričao sve ono što znači živjeti sa umjetnošću, ali i život same umjetnosti.

Alma Mešić magistrica historije umjetnosti i bibliotekarstva

„Dva su inspirativna izvorišta iz kojih Hiba Mustafić crpi svoju stvaralačku energiju i udovoljava našoj likovnoj znatiželji i budi u nama voljnost da tragamo za značenjima koja je umjetnica utkala u vizualni sloj svoje slike. Jedno od tih izvorišta njenih jeste boja, a drugi motiv koji je pronalazila u određenom prirodnim ambijentu.

Fra Petar Perica Vidić. Slikar i član Akademije nauka i umjetnosti BiH

„Umjetničko stvaralaštvo Hibe Mustafić se proteže kroz cijeli njen život i ona nas time uvodi u novi svijet boje i harmonije. Svakim svojim radom nam otvara novi prozor u svijet umjetnosti i umjetničkog stvaralaštva. Zbog toga njen stvaralački postupak možemo dvostruko okarakterisati: kao koloristički i kao impresionistički. Njene slike govore prvenstveno skladom bojenog reljefa gdje boje usklađuju svoju izražajnu snagu odnosima pigmenata ili njihovih valera oblikujući svijet koji se ne oslanja na neposrednu iskustvenost već izvire iz duhovnih proživljavanja koja umjetnica nosi u sebi, osmišljava svoj unutarnji život i prevodi ga u značenja koja, potom, otjelovljuje u prizor, u sliku, u novi svijet koji je proistekao iz njene magije. Ona ne želi poricati svijet kojim je okružena, ali bi, istovremeno, htjela oblikovati svijet drugačijih atributa, one životne bujnosti koja se prelama kroz bojene valere oblikujući svijet naglašenijih emocija i prisnosti koju, potom, transmituje u motivima kojima ispunjava drugi dio svojih likovnih preokupacija. Na taj način umjetnicu zatječemo između dva inspirativna stanja: jedan je svijet koji se nudi u svojoj objektivnoj realnosti, a drugi je iznikao iz njene nutrine i našao svoje otjelovljenje na njenoj slici.

Prof. Vojislav Vujanović Historičar umjetnosti

O svom odnosu prema vlastitom likovnom stvaralaštvu Hiba Mustafić kaže:
-Ja ne polazim od ideje nego od emocija koje se pretvaraju u ideje. Boje, kao i muzika, jednako pronalaze kraticu za dolazak do naših osjećaj i izazivaju emocije.
Djela Hibe Mustafić dostupna su na društvenim mrežama  i na službenoj web stranici www.blue-art.eu
Hiba Mustafić živi i radi u Sarajevu.