46. ZILIK – ZILIK kakav je nekada bio

Nakon uspješne realizacije prošlogodišnjeg ZILIK-a na kojem su umjetnici mlađe i srednje generacije putem maštovitih likovnih radionica oplemenili živote djece bez adekvatne roditeljske skrbi, s istom namjerom i još kreativnijim programom nastavljamo i ove godine u kojoj uvodimo i dodatni popratni program osim tradicionalnog Velikog i Malog ZILIK-a (izložba s tematskim cjelinama: Vremenoplov, Videozapisi, Albumi, te gostovanje Mladena Kušeca i promocija nove knjige za djecu Tajne Medvednice).

Tema 46. ZILIK-a je ZILIK kakav je nekada bio. ZILIK je osnovan 1974. godine iz potrebe pružanja topline i pažnje djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Kulturno-umjetnička manifestacija ZILIK otvara vrata likovnom stvaralaštvu djece, razvijajući njihov osjećaj za lijepo te omogućuje ugodne trenutke druženja djece s umjetnicima. Kako bismo se vratili tim temeljnim vrijednostima, te i dalje omogućavali razvoj i njegovanje etičkih i duhovnih kvaliteta naše djece uvodimo nekoliko novina koje su zapravo starine, jer su od samog početka ključne odrednice ZILIK-a.

46. ZILIK počinje u ponedjeljak 28. siječnja 2019. i to Malim ZILIK-om koji otvaramo u 10 sati likovnom radionicom magistre likovne pedagogije Tihane Karlović pod nazivom "Skrivena livada". Na radionici će djeca biti usmjerena na izradu zajedničkog završnog rada tako da će svaki polaznik određeno vrijeme crtati jedan motiv (cvijet, biljku, kamen), te će nakon isteka vremena zamijeniti mjesta s drugim sudionikom i nastaviti tuđi rad dodavanjem novih elemenata i tako će stalnim izmjenama svi zajedno stvoriti jednu bujnu livadu. Svečano otvorenje 46. ZILIK-a ove godine obilježavamo izložbom akademskog slikara Željka Lesara pod nazivom "Polifonija pokreta" u 19:30 sati u Gradskom kazalištu Zorin dom. Na svečanom otvorenju će korisnice Centra za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor izvesti kratki dramski skeč "Kako se rodio ZILIK" na temu idejnog začetka ZILIK-a kroz razgovor osnivača ZILIK-a: suradnice Doma za djecu Vladimir Nazor Dane Grgec, predsjednika Udruženja naivnih umjetnika Hrvatske Petra Grgeca i ravnatelja Doma za djecu Vladimir Nazor Petra Cara. U utorak 29. siječnja će magistra likovne pedagogije Mateja Rusak održati radionicu pod nazivom "Floralni kalendar". Nakon razgovora o karakterističnim biljnim motivima koji se javljaju u pojedinom mjesecu svaki polaznik će dobiti u zadatak izraditi jedan mjesec iz kalendara s teksturom određenog biljnog motiva. Na kraju ćemo sve mjesece objediniti u jedan kalendar. U utorak 29. siječnja jutarnja radionica će trajati skraćeno od 10 do 11 sati, jer nam dolazi cijenjeni pjesnik, pripovjedač, publicist i novinar Mladen Kušec koji će djeci predstaviti svoju novu knjigu Tajne Medvednice. Na promociji će prisustvovati i akademski umjetnik Siniša Reberski koji je ilustrirao novu knjigu za djecu, a koji je ujedno prošle godine sudjelovao na Malom ZILIK-u i održao izuzetno dobro posjećenu likovnu radionicu na temu kaligrafije. Srijeda 30. siječnja rezervirana je za magistru slikarstva i profesoricu likovne kulture Marinu Ćorić koja će s djecom raditi zabavnu radionicu pod nazivom "Moj šašavi autoportret". Nakon kratkog uvoda o povijesti autoportreta djeca će napraviti neobične i šašave autoportrete u različitim tehnikama. U četvrtak 31. siječnja dolazi nam magistra likovne pedagogije Sunčana Simichen koja će s djecom izvesti dvije različite radionice. Na jutarnjoj radionici "Zamrljaj mrlju" polaznici će naučiti što su to Rorschachove mrlje i kako od mrlja stvoriti figurativan prikaz, dok će popodnevna radionica "Pretisni otisni" uvesti mališane u svijet grafičke tehnike monotipije. Polaznici će dobiti u zadatak osmisliti karnevalski motiv koji će potom uz stručno vodstvo umjetnice sami izvesti u tehnici monotipije. Mali ZILIK zatvaramo radionicom akademske slikarice i asistentice na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci Ljiljane Barković koja je za petak 1. veljače osmislila radionicu "Četiri godišnja doba – eko mozaik" na kojoj će polaznici naučiti oblikovati mozaik od ekoloških materijala.

Radionice će se održavati od ponedjeljka do petka svaki dan od 10-12h i od 15-17h izuzev petka 1. veljače kada će biti održana samo prijepodnevna radionica, jer navečer u 19:30 sati obilježavamo kraj ovogodišnjeg ZILIK-a otvorenjem izložbe radova nastalih na 46. ZILIK-

Sonja Švec Španjol

Blagdanska humanitarna aukcija "Slikari dobrog srca"

Privrednik vas poziva na dobrotvornu aukciju umjetničkih slika koja će se održati u petak 20. prosinca u 19 sati u Klubu Privrednikov dom (Preradovićeva 18, Zagreb). Umjetničke slike ćete moći kupiti po vrlo povoljnim cijenama, a sav prihod od prodaje slika namijenjen je stipendiranju talentiranih učenika i studenata slabijih materijalnih mogućnosti.

Kultura je složena cjelina vrijednosti, predodžbi i praksi koje čine život određene ljudske skupine, a prenosi se i prima učenjem. Ona u najširem smislu riječi obuhvaća znanje, moral, zakone, običaje te umjetnost određene zajednice. Kultura je integritet društva u cjelini, ona proizlazi iz onog najuzvišenijeg u čovjeku – intelekta i kreativnosti. A upravo obrazovanje predstavlja temelj razvoja kreativnosti i pruža mogućnost širenja znanja. Edukacija kao proces usvajanja znanja, izgrađivanja vještina i navika i razvoja sposobnosti također omogućuje usvajanje sistema vrijednosti i pravila ponašanja. Osim znanja iz različitih područja i struka, obrazovanje pojedincu pruža priliku da stekne iskustvo u onome što ga interesira, te da se izgradi kao ličnost koja doprinosi svijetu, ali ujedno ima i potencijal za preuzimanje uloge pokretača društvenih aktivnosti koje transformiraju svijet u bolje mjesto za život.

Potez kista da školovanje zablista!

Da bi mladima osigurali kvalitetnu budućnost Srpsko privredno društvo "Privrednik" već godinama organizira humanitarnu aukciju slika u cilju prikupljanja financijskih sredstava za potrebe stipendiranja talentiranih učenika i studenata slabijih materijalnih mogućnosti. Senzibilizirani za svijet oko sebe, likovni umjetnici okupljeni na donatorskoj likovnoj koloniji u Čonoplji kraj Sombora u organizaciji Kulturno umjetničkog društva "Vuk Karadžić" nesebično su pridonijeli realizaciji ove humanitarne akcije na način kako najbolje znaju – kistom i bojom oblikujući slike različitih motiva i tematike u tehnici akvarela, pastela ili ulja na platnu. Umjetnost tako postaje sredstvo koje prenosi poruku topline i ljubavi, te afirmativni osjećaj mladima s naglaskom da nisu zaboravljeni, pružajući im pritom ne samo nadu već i uvjete za bolje sutra. Spoj umjetničkog stvaranja i često okrutne životne zbilje rezultirao je nizom umjetničkih djela koja će u sklopu humanitarne aukcije biti prezentirana i ponuđena zainteresiranim kupcima koji su spremni učiniti dobro djelo i doprinijeti prikupljanju financija za školovanje mladih ljudi. Naime, sva prikupljena sredstva idu isključivo u fond za stipendiranje nadarenih učenika i studenata slabijih materijalnih mogućnosti. Većina Privrednikovih stipendista dolazi iz ruralnih krajeva Hrvatske na kojima vrlo često i dalje nema osnovnih uvjeta za život poput električne struje i interneta, a prijevoz do škole je često vrlo skup. Oni koji se odluče studirati u velikim gradovima moraju plaćati smještaj i hranu, što ponekad za studente iz osiromašenih krajeva zna biti nemoguća misija, zbog čega im je često Privrednikova stipendija ključna za daljnje školovanje.

Na aukciji će biti ponuđeno ukupno 27 slika od 17 etabliranih umjetnika srednje i starije generacije. Slike su različitih formata i tematika, te izvedene u različitim tehnikama. Na koloniji su sudjelovali umjetnici s velikim stvaralačkim iskustvom, koji su ujedno izlagali na brojnim grupnim i samostalnim izložbama. Mnogi su dobitnici brojnih priznanja, te sudionici većeg broja kolonija u zemlji i inozemstvu. Zainteresirani kupci već na prvu će osjetiti bogatstvo i raznolikost poetika objedinjenih slikara, kako u izvedbi pojedinog motiva tako i u različitim tematskim afinitetima – od lazurnih pastelnih tonova u morskim motivima pa sve do bogatstva uljene boje u pastuozno oblikovanim šumskim pejzažima.

Valja spomenuti važnost Čonoplje kao mjesta održavanja kolonije na kojoj se okupljaju slikari s velikim zadovoljstvom i radošću što mogu pomoći mladim ljudima u školovanju. Naime, u Čonoplji žive Kordunaši koji su se doselili prije 70 godina te nisu zaboravili svoje korijene i žele pomoći Privredniku u misiji stipendiranja učenika. Tako su na koloniji sudjelovali i slikari čije porijeklo seže od kolonista doseljenih u Vojvodinu s prostora Like, Korduna, Banije… i koji osjećaju potrebu da se oduže svom zavičaju. Motivi šuma, ravnica i salaša govore o njihovim osobnim sjećanjima, ali ujedno i univerzalnim motivima s kojima se može povezati slučajni promatrač pronašavši nešto blisko i prepoznatljivo u pojedinoj slici.

Na svakoj dosad održanoj humanitarnoj aukciji vladala je jedna posve prirodna, pozitivna i topla atmosfera koja je zbližila ljude plemenitih namjera. Stoga, srdačno pozivamo sve građane dobra srca da se odazovu i ove godine, budu dio još jedne humanitarne priče, te u blagdansko doba vlastitim djelovanjem pokažu ostatku svijeta što je pravi čin istinske dobrote.

Ljepota je u dobroti. I zato kupnjom umjetničke slike po najpovoljnijoj cijeni pomažemo našu mladost i dozivamo bolju budućnost.

Damir Facan-Grdiša "Konfrontacija prostora"

vrijeme: 9. travnja 2019. u 20 sati

mjesto: Galerija Prica u Samoboru

Damir Facan-Grdiša svjesno odabire ritam slikanja jednog djela s morskim motivom i jednog s urbanim gradskim prizorom paralelno istražujući ono nesvjesno, distancirano i samotno u hladnim tonovima uskovitlale morske površine, kao i sociološki aspekt urbanog konfliktnog prostora u kojem obitavaju pojedinci smješteni zasebno ili u međusobnoj interakciji na prozorima tonski oblikovanih nebodera. Konfrontacija prostora odvija se na samoj površini papira potpunim negiranjem klasične perspektive i stavljanjem fokusa na gradnju prostora nizanjem slojeva, nijansi i oblika. Stvorene strukture tonskim gradacijama postižu dubinu koja je dodatno naglašena nizanjem planova različitih po usmjerenju ili veličini gradivnih segmenata. Damir Facan-Grdiša pomnim, strpljivim i krajnje minucioznim pristupom gradnji pojedine kompozicije zapravo oblikuje vlastitu distopijsku sliku društva i vremena u kojem živimo, a naša percepcija ponuđenog sadržaja ovisi o vlastitoj osviještenosti života koji nas definira.

O umjetniku:

Damir Facan-Grdiša rođen je 1965. godine u Zagrebu. Umjetničko obrazovanje započinje na Školi za primijenjenu umjetnost, odjel zidnih slikarskih tehnika, da bi 1990. godine diplomirao na Odsjeku za slikarstvo Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Ive Friščića. Nakon studija radi kao nastavnik likovnih stručnih predmeta na Obrtničkoj školi u Zagrebu do 1998. godine. Nakon toga djeluje kao samostalni umjetnik, izlaže te objavljuje ilustracije za više izdavačkih kuća.

Uz slikarstvo kao primarni medij umjetničkog izražavanja, Damir Facan-Grdiša od 1986. godine radi i kao vanjski suradnik Restauratorskog zavoda Hrvatske, a od 2000. godine kao samostalni licencirani restaurator za zidno slikarstvo.

Izlagao je na više grupnih i samostalnih izložbi. Član je HDLU-a, ULUPUH-a, a od 2002.g. i HZSU-a. Dobitnik je Nagrade 8. zagorskog likovnog salona u Krapini 2018. godine.

Sonja Švec Španjol

Grupna izložba ilustracija "Neustrašive žene"

Grupna izložba ilustracija "Neustrašive žene" bit će svečano otvorena u srijedu 4. svibnja s početkom u 12 sati u prostoru novogradiškog Doma kulture. Isti dan u 14 sati suorganizatorica izložbe i ilustratorica Željka Mezić održat će likovnu radionicu za djecu. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol.

Putujuća grupna izložba "Neustrašive žene" temelji se na knjigama "Priče o neustrašivim hrvatskim ženama" (2019.) autorice Tatjane Barat i "Ikone: neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku" (2020.) autorice Rosie Kugli u izdanju Naklade Iris Illyrica urednice Ivane Glavaš Bakija. Izložba objedinjuje ukupno 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske povijesti i sadašnjosti koje su ilustrirale 23 hrvatske ilustratorice. Riječ je o istovremeno likovnoj i književnoj priči s naglaskom na edukativni karakter cjelokupnog projekta.

Na inicijativu vlasnice i glavne urednice izdavačke kuće Iris Illyrica Ivane Glavaš Bakija ilustracije iz knjiga pretočene su u putujuću izložbu ilustracija pod nazivom "Neustrašive žene". Organizatorice izložbe su kustosica, povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol i ilustratorica Željka Mezić koje su ujedno i urednice pratećeg kataloga izložbe. Izložba istovremeno ukazuje na značajne žene iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti dok u fokus stavlja i često (posve neopravdano) nedovoljno valoriziran medij ilustracije i to prezentirajući djela 23 poznate hrvatske ilustratorice.

Facebook stranica projekta: https://www.facebook.com/neustrasivezene

MEĐUINSTITUCIONALNA SURADNJA I POPRATNI SADRŽAJI

Izložba je svoje putovanje započela 8. ožujka u Gradskom muzeju Jastrebarsko, 11. travnja bila je predstavljena u Pučkom otvorenom učilištu Grada Rovinja – Rovigno/ Università popolare aperta della Città di Rovinj - Rovigno, otvara se u Pučkom otvorenom učilištu „Matija Antun Relković“ Nova Gradiška 4. svibnja, nakon čega putuje i bit će postavljena u Muzeju grada Pakraca tijekom lipnja, Gradskoj knjižnici Slavonski Brod tijekom srpnja, Gradskom muzeju Virovitica tijekom listopada, Muzeju Croata insulanus Grada Preloga tijekom studenoga, Pučkom otvorenom učilištu Zaprešić u Galeriji Razvid tijekom prosinca te od kraja prosinca 2022. godine pa sve do polovice siječnja u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac - Knjižnica za mlade.

Na izložbi posjetitelji će moći razgledati čak 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti koje su ilustrirale poznate hrvatske ilustratorice: Nina Iris Bešlić, Vanda Čižmek, Sonja Gašperov, Ivana Guljašević Kuman, Marsela Hajdinjak, Branka Holingsworth Nara, Mirela Ivanković Bielen, Helena Janečić, Marijana Jelić, Irena Jukić Pranjić, Ana Kadoić, Helena Klakočar, Lana Ključarić, Hana Lukas Midžić, Željka Mezić, Margareta Peršić, Andrea Petrlik Huseinović, Sanja Pribić, Nataša Rašović Bodiš, Sanja Rešček Ramljak, Irena Sophia, Sanja Šantak i Manuela Vladić Maštruko.

Izložba u Domu kulture Nova Gradiška ostaje otvorena do 17. svibnja 2022. nakon čega putuje u Pakrac.

RELEVANTNOST PUTUJUĆE IZLOŽBE "NEUSTRAŠIVE ŽENE"

Povijest ljudske civilizacije ispunjena je pričama o značajnim kraljevima, velikim ratnicima, istraživačima, znanstvenicima, umjetnicima… dok se o ženama nije pisalo, posebice u najranijoj povijesti. One kao da su živjele nevidljivo obavljajući svoje primarne funkcije supruga i majki čime je potisnut njihov izniman doprinos u znanosti, umjetnosti, književnosti, medicini, politici, sportu i mnogim drugim područjima života.

Položaj žena mijenjao se ovisno o društveno-povijesnim, ideološkim i ekonomskim faktorima. Od samih početaka žene su se suočavale sa zabranama i ograničenjima. Duga je i bremenita povijest tijekom koje su se žene borile i izborile za svoju slobodu i prava. Iako živimo u XXI. stoljeću, u mnogim zemljama žene se i dalje bore za ravnopravnost, a i u državama u kojima je ona usvojena, često je riječ tek o deklarativnoj činjenici na papiru, dok je realnost posve drugačija. Utoliko je relevantno ukazati na sve one "prve" (prve liječnice, diplomatkinje, političarke, književnice, novinarke…) i mnoge druge snažne, hrabre, inteligentne i empatične žene koje su se izborile za svoje obrazovanje i ulogu u društvu te dokazale da su jednakovrijedne i sposobne za mnogo više od onoga što im je u vremenu u kojem su živjele bilo dozvoljeno. One su u naslijeđe ostavile svoja postignuća, iskustva, izume, rezultate te otvorile vrata budućim generacijama djevojaka i žena, utrle put i vlastitim primjerom dokazale kako je sve moguće čak i kada se čini da nije. Zbog svega navedenog nastala je izložba koja u fokus stavlja značajne liječnice, pravnice, pedijatrice, izumiteljice, književnice, astrofizičarke i sve one koje su vlastitim djelovanjem i postignućima doprinijele razvoju naše zemlje.

TKO SU ŽENE KOJE SU OBILJEŽILE HRVATSKU POVIJEST I SADAŠNJOST?

U prvoj knjizi zastupljene su žene iz hrvatske povijesti koje su se izborile za svoja prava i postavile temelje za bolju budućnost naše zemlje. Od prvih kraljica, diplomatkinja, liječnica, izumiteljica, političarki, botaničarki, zoologinja, novinarki, dirigentica, pilotkinja i vozačica automobila te žena koje su se još u X. stoljeću brinule za svoj narod i zalagale za zaštitu djece i udovica (Jelena Slavna) te u XVII. stoljeću borile ne samo za svoju obitelj nego i opstanak svog naroda te ostvarile pravo da samostalno upravljaju vlastitom imovinom (Jelena Zrinski). U vremenu kada se žene nisu smjele obrazovati, pisati knjige, voziti auto, raditi kao liječnice, baviti se politikom, uvijek je postojala ona jedna koja je učinila korak dalje i prekinula tu nesretnu sudbinu te dokazala da su žene itekako sposobne, te mogu i znaju sve što i muškarci. Ilustrirane su grofice, ratnice, plemkinje i junakinje koje su prkosile predrasudama i društvenim ograničenjima. Hrabre i obrazovane te vođene etičkim i moralnim načelima zdušno su se borile za buduće naraštaje. Predstavljene su žene koje su osnivale škole za djevojčice i djevojke i prenosile im svoje znanje (Marija Jambrišak), borile se za prava žena u javnom životu (Marija Jurić Zagorka, Mara Matočec), djelovale na očuvanju narječja i književnosti (Ana Katarina Zrinski), otkrivanju i zaštiti spomenika i kulturne baštine (Anđela Horvat, Zdenka Munk), otkrivanju i očuvanju biljnog i životinjskog svijeta (Maria Selebam de Cattani) te razvoju medicine, liječenju bolesti i spašavanju ljudskih života (Marijana Fišer Herman, Duška Blažević, Feđa Fischer Sartorius, Marija Alačević, Štefanija Puretić).

U drugoj knjizi predstavljene su žene od kojih su mnoge još uvijek među nama i koje oblikuju našu sadašnjost te svojim djelovanjem predstavljaju svijetli primjer budućim naraštajima. To su neumorne sutkinje, humanitarke, novinarke i borkinje za pravdu, ali i slabe i nemoćne, marginalizirane i diskriminirane (Diana Budisavljević, Maja Sever, Lana Petö-Kujundžić, Mirjana Rakić), značajne političarke (Savka Dabčević-Kučar, Jadranka Kosor, Kolinda Grabar Kitarović, Vesna Pusić), sportašice kao odličan primjer discipline, fokusa i predanosti (Janica Kostelić, Sandra Perković, Blanka Vlašić), talentirane likovne, glazbene i dramske umjetnice (Ana Karić, Dora Maar, Ena Begović, Lidija Bajuk, Josipa Lisac, Ljiljana Molnar Talajić, Magda Dulčić, Tereza Kesovija, Marija Ujević-Galetović, Alma Prica…) te mnoge druge značajne žene iz različitih struka i područja djelovanja. 

Kroz ilustracije neustrašivih žena zastupljenih u obje knjige upoznajemo stil i rukopis samih ilustratorica. Naime, svaka ilustratorica odabrala je neustrašive žene koje želi ilustrirati i pristupila oblikovanju na sebi prepoznatljiv način, a pritom je utkala i vlastiti doživljaj i percepciju odabrane značajne žene. Samim odabirom i utjelovljenjem pojedinih neustrašivih žena ilustratorice su izrazile i vlastiti duh i karakter tj. ono što ih inspirira i pokreće te što ih je privuklo da interpretiraju određenu personu. I dok su pojedine ilustratorice zadržale prepoznatljiv stil u interpretaciji svih žena koje su odabrale, neke autorice su na određeni način ilustrirale žene u prvoj publikaciji tj. žene iz naše povijesti,  dok su prilikom interpretacije suvremenih žena promijenile pristup i stil izričaja.

ZAKLJUČNO

Putujuća grupna izložba "Neustrašive žene" stavlja u fokus ilustraciju i suvremene hrvatske ilustratorice, te kroz portretirane žene ukazuje na značaj i ulogu žene u hrvatskoj povijesti i sadašnjosti. Riječi koje se vežu uz predstavljene žene su: neustrašiva, obrazovana, odvažna, neumorna, ponosna, hrabra, plemenita, samostalna, snažna, moralna, inteligentna, empatična, uporna, nesebična, znatiželjna… Na izložbi su predstavljene žene koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, znanost i sport. Žene koje su vlastitim djelovanjem pomicale granice. Tijekom života bile su fokusirane na obrazovanje pri čemu se potvrdila stara uzrečica "znanje je moć". Uz vlastito obrazovanje, učenje i istraživanje, nesebično su pomagale, dijelile i prenosile svoje znanje drugima. Bile su naglašeno usmjerene na djelovanje za opće dobro.

Namjera ove izložbe nije prikazati žene kao superiornije, već jednakovrijedne i ukazati na njihove neporecive uloge i doprinose tijekom hrvatske povijesti i sadašnjosti te iznijeti činjenice koje su bile zanemarene te nedovoljno obrađene i zastupljene u pregledima naše povijesti. Izložba to čini kroz iznimno relevantan, a također vrlo često nedovoljno cijenjen i valoriziran medij ilustracije. Dodatna vrijednost izložbe ostvarena je kroz bogatstvo, raznolikost, razumijevanje i otkrivanje međusobnih sličnosti i razlika te potencijala svih uključenih jedinki unutar projekta, prvenstveno ilustratorica, koje su originalnim i kvalitetnim interpretacijama neustrašivih žena stvorile nevjerojatnu platformu različitosti oplemenjujući pritom publiku likovnim doživljajem relevantnih persona. Tim više jer je riječ o jedinstvenom projektu koji je posvećen uvidu i ukazivanju na ulogu i značaj žene u oblikovanju svih segmenata naše stvarnosti, a to čini kroz najiskreniji vid komunikacije – umjetnost.

Nemoguće je objediniti sve relevantne jedinke u dvije knjige i jednu izložbu, no nadamo se da će ova izložba potaknuti promatrača da istraži povijest i ulogu žena, ali isto tako i da će ohrabriti mlade naraštaje da vjeruju u vlastite mogućnosti te ustraju u svojim željama i namjerama vođeni primarno humanim, etičkim i moralnim vrijednostima koje za rezultat mogu imati samo opće dobro i boljitak svih nas, a ne samo pojedinaca.

                                                                                  Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

"Neustrašive žene" stiže u Ilok u sklopu projekta Zaželi

Nakon što je u 2022. godini predstavljena u 10 gradova diljem Hrvatske (Jastrebarsko, Rovinj, Nova Gradiška, Pakrac, Slavonski Brod, Ivanić-Grad, Virovitica, Prelog, Zaprešić, Karlovac) izložba "Neustrašive žene" zbog velikog interesa javnosti nastavlja svoje putovanje i u 2023. godini.

Grupna izložba ilustracija "Neustrašive žene" bit će svečano otvorena u petak 11. kolovoza 2023.s početkom u 18 sati u Muzeju grada Ilokasmještenog u obnovljenom Dvorcu Odescalchi. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol u suradnji s v.d. ravnateljicom Muzeja grada Iloka Marijanom Jukić. Organizator izložbe je Grad Ilok, a izložba je organizirana u sklopu projekta Zaželi-faza 3 Grad Ilok financiranog od strane EU iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 196.321,15 eura.

Putujuća grupna izložba "Neustrašive žene" temelji se na knjigama "Priče o neustrašivim hrvatskim ženama" (2019.) autorice Tatjane Barat i "Ikone: neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku" (2020.) autorice Rosie Kugli u izdanju Naklade Iris Illyrica urednice Ivane Glavaš Bakija. Izložba objedinjuje ukupno 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske povijesti i sadašnjosti koje su ilustrirale 23 hrvatske ilustratorice. Riječ je o istovremeno likovnoj i književnoj priči s naglaskom na edukativni karakter cjelokupnog projekta.

Na inicijativu vlasnice i glavne urednice izdavačke kuće Iris Illyrica Ivane Glavaš Bakija ilustracije iz knjiga pretočene su u putujuću izložbu ilustracija pod nazivom "Neustrašive žene". Organizatorica izložbe je kustosica, povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol koja je zajedno s ilustratoricom Željkom Mezić i urednica pratećeg kataloga izložbe. Izložba istovremeno ukazuje na značajne žene iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti dok u fokus stavlja i često (posve neopravdano) nedovoljno valoriziran medij ilustracije i to prezentirajući djela 23 poznate hrvatske ilustratorice.

Facebook stranica projekta: https://www.facebook.com/neustrasivezene

MEĐUINSTITUCIONALNA SURADNJA I NOVO PUTOVANJE U 2023. GODINI!

Izložba je svoje putovanje započela 8. ožujka 2022. u Gradskom muzeju Jastrebarsko, nakon čega je bila predstavljena u Pučkom otvorenom učilištu Grada Rovinja – Rovigno/ Università popolare aperta della Città di Rovinj - Rovigno, Pučkom otvorenom učilištu „Matija Antun Relković“ Nova Gradiška, Muzeju grada Pakraca, Gradskoj knjižnici Slavonski Brod, Gradskoj knjižnici Ivanić-Grad, Gradskom muzeju Virovitica, Muzeju Croata insulanus Grada Preloga, izložbenom prostoru Vršilnice u organizaciji Galerije Razvid/Pučko otvoreno učilište Zaprešić i Knjižnici za mlade Karlovacčime je završila putovanje u 2022. godini.

Zbog velikog interesa javnosti i struke, izložba nastavlja svoje putovanje i u 2023. godini kada će posjetiti ukupno 10 ustanova u kulturi i umjetnosti diljem Hrvatske. Nakon izložbi održanih u Velikoj Gorici, Đakovu, Osijeku, Ogulinu i Crikvenici, izložba se otvara 11. kolovoza u Muzeju grada Iloka, a do kraja godine će biti predstavljena i u Muzeju Gacke Otočac u sklopu Gackog pučkog otvorenog učilišta Otočac, Gradskoj knjižnici Ivan Vidali Korčula, Pučkom otvorenom učilištu Vrbovec i Centru za kulturu i informiranje "D. Novak" Ludbreg.

Na izložbi će posjetitelji moći razgledati čak 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti koje su ilustrirale poznate hrvatske ilustratorice: Nina Iris Bešlić, Vanda Čižmek, Sonja Gašperov, Ivana Guljašević Kuman, Marsela Hajdinjak, Branka Holingsworth Nara, Mirela Ivanković Bielen, Helena Janečić, Marijana Jelić, Irena Jukić Pranjić, Ana Kadoić, Helena Klakočar, Lana Ključarić, Hana Lukas Midžić, Željka Mezić, Margareta Peršić, Andrea Petrlik Huseinović, Sanja Pribić, Nataša Rašović Bodiš, Sanja Rešček Ramljak, Irena Sophia, Sanja Šantak i Manuela Vladić Maštruko.

Izložba u Muzeju grada Ilokaostaje otvorena do 28. kolovoza 2023. nakon čega nastavlja svoje putovanje.

Detaljnije o izložbi iz predgovora izložbe kustosice Sonje Švec Španjol:

RELEVANTNOST PUTUJUĆE IZLOŽBE "NEUSTRAŠIVE ŽENE"

Povijest ljudske civilizacije ispunjena je pričama o značajnim kraljevima, velikim ratnicima, istraživačima, znanstvenicima, umjetnicima… dok se o ženama nije pisalo, posebice u najranijoj povijesti. One kao da su živjele nevidljivo obavljajući svoje primarne funkcije supruga i majki čime je potisnut njihov izniman doprinos u znanosti, umjetnosti, književnosti, medicini, politici, sportu i mnogim drugim područjima života.

Položaj žena mijenjao se ovisno o društveno-povijesnim, ideološkim i ekonomskim faktorima. Od samih početaka žene su se suočavale sa zabranama i ograničenjima. Duga je i bremenita povijest tijekom koje su se žene borile i izborile za svoju slobodu i prava. Iako živimo u XXI. stoljeću, u mnogim zemljama žene se i dalje bore za ravnopravnost, a i u državama u kojima je ona usvojena, često je riječ tek o deklarativnoj činjenici na papiru, dok je realnost posve drugačija. Utoliko je relevantno ukazati na sve one "prve" (prve liječnice, diplomatkinje, političarke, književnice, novinarke…) i mnoge druge snažne, hrabre, inteligentne i empatične žene koje su se izborile za svoje obrazovanje i ulogu u društvu te dokazale da su jednakovrijedne i sposobne za mnogo više od onoga što im je u vremenu u kojem su živjele bilo dozvoljeno. One su u naslijeđe ostavile svoja postignuća, iskustva, izume, rezultate te otvorile vrata budućim generacijama djevojaka i žena, utrle put i vlastitim primjerom dokazale kako je sve moguće čak i kada se čini da nije. Zbog svega navedenog nastala je izložba koja u fokus stavlja značajne liječnice, pravnice, pedijatrice, izumiteljice, književnice, astrofizičarke i sve one koje su vlastitim djelovanjem i postignućima doprinijele razvoju naše zemlje.

TKO SU ŽENE KOJE SU OBILJEŽILE HRVATSKU POVIJEST I SADAŠNJOST?

U prvoj knjizi zastupljene su žene iz hrvatske povijesti koje su se izborile za svoja prava i postavile temelje za bolju budućnost naše zemlje. Od prvih kraljica, diplomatkinja, liječnica, izumiteljica, političarki, botaničarki, zoologinja, novinarki, dirigentica, pilotkinja i vozačica automobila te žena koje su se još u X. stoljeću brinule za svoj narod i zalagale za zaštitu djece i udovica (Jelena Slavna) te u XVII. stoljeću borile ne samo za svoju obitelj nego i opstanak svog naroda te ostvarile pravo da samostalno upravljaju vlastitom imovinom (Jelena Zrinski). U vremenu kada se žene nisu smjele obrazovati, pisati knjige, voziti auto, raditi kao liječnice, baviti se politikom, uvijek je postojala ona jedna koja je učinila korak dalje i prekinula tu nesretnu sudbinu te dokazala da su žene itekako sposobne, te mogu i znaju sve što i muškarci. Ilustrirane su grofice, ratnice, plemkinje i junakinje koje su prkosile predrasudama i društvenim ograničenjima. Hrabre i obrazovane te vođene etičkim i moralnim načelima zdušno su se borile za buduće naraštaje. Predstavljene su žene koje su osnivale škole za djevojčice i djevojke i prenosile im svoje znanje (Marija Jambrišak), borile se za prava žena u javnom životu (Marija Jurić Zagorka, Mara Matočec), djelovale na očuvanju narječja i književnosti (Ana Katarina Zrinski), otkrivanju i zaštiti spomenika i kulturne baštine (Anđela Horvat, Zdenka Munk), otkrivanju i očuvanju biljnog i životinjskog svijeta (Maria Selebam de Cattani) te razvoju medicine, liječenju bolesti i spašavanju ljudskih života (Marijana Fišer Herman, Duška Blažević, Feđa Fischer Sartorius, Marija Alačević, Štefanija Puretić).

U drugoj knjizi predstavljene su žene od kojih su mnoge još uvijek među nama i koje oblikuju našu sadašnjost te svojim djelovanjem predstavljaju svijetli primjer budućim naraštajima. To su neumorne sutkinje, humanitarke, novinarke i borkinje za pravdu, ali i slabe i nemoćne, marginalizirane i diskriminirane (Diana Budisavljević, Maja Sever, Lana Petö-Kujundžić, Mirjana Rakić), značajne političarke (Savka Dabčević-Kučar, Jadranka Kosor, Kolinda Grabar Kitarović, Vesna Pusić), sportašice kao odličan primjer discipline, fokusa i predanosti (Janica Kostelić, Sandra Perković, Blanka Vlašić), talentirane likovne, glazbene i dramske umjetnice (Ana Karić, Dora Maar, Ena Begović, Lidija Bajuk, Josipa Lisac, Ljiljana Molnar Talajić, Magda Dulčić, Tereza Kesovija, Marija Ujević-Galetović, Alma Prica…) te mnoge druge značajne žene iz različitih struka i područja djelovanja. 

Kroz ilustracije neustrašivih žena zastupljenih u obje knjige upoznajemo stil i rukopis samih ilustratorica. Naime, svaka ilustratorica odabrala je neustrašive žene koje želi ilustrirati i pristupila oblikovanju na sebi prepoznatljiv način, a pritom je utkala i vlastiti doživljaj i percepciju odabrane značajne žene. Samim odabirom i utjelovljenjem pojedinih neustrašivih žena ilustratorice su izrazile i vlastiti duh i karakter tj. ono što ih inspirira i pokreće te što ih je privuklo da interpretiraju određenu personu. I dok su pojedine ilustratorice zadržale prepoznatljiv stil u interpretaciji svih žena koje su odabrale, neke autorice su na određeni način ilustrirale žene u prvoj publikaciji tj. žene iz naše povijesti,  dok su prilikom interpretacije suvremenih žena promijenile pristup i stil izričaja.

ZAKLJUČNO

Putujuća grupna izložba "Neustrašive žene" stavlja u fokus ilustraciju i suvremene hrvatske ilustratorice, te kroz portretirane žene ukazuje na značaj i ulogu žene u hrvatskoj povijesti i sadašnjosti. Riječi koje se vežu uz predstavljene žene su: neustrašiva, obrazovana, odvažna, neumorna, ponosna, hrabra, plemenita, samostalna, snažna, moralna, inteligentna, empatična, uporna, nesebična, znatiželjna… Na izložbi su predstavljene žene koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, znanost i sport. Žene koje su vlastitim djelovanjem pomicale granice. Tijekom života bile su fokusirane na obrazovanje pri čemu se potvrdila stara uzrečica "znanje je moć". Uz vlastito obrazovanje, učenje i istraživanje, nesebično su pomagale, dijelile i prenosile svoje znanje drugima. Bile su naglašeno usmjerene na djelovanje za opće dobro.

Namjera ove izložbe nije prikazati žene kao superiornije, već jednakovrijedne i ukazati na njihove neporecive uloge i doprinose tijekom hrvatske povijesti i sadašnjosti te iznijeti činjenice koje su bile zanemarene te nedovoljno obrađene i zastupljene u pregledima naše povijesti. Izložba to čini kroz iznimno relevantan, a također vrlo često nedovoljno cijenjen i valoriziran medij ilustracije. Dodatna vrijednost izložbe ostvarena je kroz bogatstvo, raznolikost, razumijevanje i otkrivanje međusobnih sličnosti i razlika te potencijala svih uključenih jedinki unutar projekta, prvenstveno ilustratorica, koje su originalnim i kvalitetnim interpretacijama neustrašivih žena stvorile nevjerojatnu platformu različitosti oplemenjujući pritom publiku likovnim doživljajem relevantnih persona. Tim više jer je riječ o jedinstvenom projektu koji je posvećen uvidu i ukazivanju na ulogu i značaj žene u oblikovanju svih segmenata naše stvarnosti, a to čini kroz najiskreniji vid komunikacije – umjetnost.

Nemoguće je objediniti sve relevantne jedinke u dvije knjige i jednu izložbu, no nadamo se da će ova izložba potaknuti promatrača da istraži povijest i ulogu žena, ali isto tako i da će ohrabriti mlade naraštaje da vjeruju u vlastite mogućnosti te ustraju u svojim željama i namjerama vođeni primarno humanim, etičkim i moralnim vrijednostima koje za rezultat mogu imati samo opće dobro i boljitak svih nas, a ne samo pojedinaca.

Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

Hrvatska sudjeluje u međunarodnom umjetničkom projektu "Rise of women in culture in Western Balkan" (Uspon žena u kulturi na Zapadnom Balkanu) koji je sufinancirala Europska unija

U utorak 9. ožujka 2021. u 18 sati održat će se službeno otvorenje međunarodne grupne izložbe "Women about women" (Žene o ženama) u sklopu međunarodnog umjetničkog projekta "Rise of women in culture in Western Balkan" (Uspon žena u kulturi na Zapadnom Balkanu) u Galeriji Prica u Samoboru putem video prijenosa uživo na Facebook i Youtube stranici projekta. U 19 sati bit će organizirano stručno vodstvo kroz postav izložbe, a posjetitelje će s izložbom detaljnije upoznati kustosica Sonja Švec Španjol.

U srijedu 10. ožujka od 12 sati do 14 sati u prostoru Galerije Prica održat će se okrugli stol na temu "Život i mogućnosti djelovanja suvremenih umjetnica u Hrvatskoj danas". U skladu s epidemiološkim mjerama okruglom stolu će se moći nazočiti u prostoru Galerije Prica, dok će šira javnost okrugli stol moći pratiti i putem video prijenosa uživo na Facebook i Youtube stranici projekta.

Izložba ostaje otvorena do 28.3.2021. u Galeriji Prica u Samoboru.

Radno vrijeme galerije Prica: utorak – četvrtak 9 – 14h, petak 13 – 19h, subota – nedjelja 10 – 17h

Zbog epidemiološke situacije maksimalni broj posjetitelja koji istovremeno može biti u Galeriji Prica je do 25 osoba.

Detaljnije o projektu "Rise of women in culture in Western Balkan" (Uspon žena u kulturi na Zapadnom Balkanu):

Međunarodni umjetnički projekt "Rise of women in culture in Western Balkan" (Uspon žena u kulturi na Zapadnom Balkanu) posvećen je uvidu i ukazivanju na ulogu i značaj žene u oblikovanju kulturne i društvene stvarnosti. Kroz projekt povećava se vidljivost samih umjetnica, ali i potiče različitost izražavanja, medija, načina i odnosa prema stvaralaštvu. Jedan od ključnih ciljeva projekta jest povezivanje sektora u kulturi, poticanje suvremene produkcije, te suradnje između aktivnih ženskih kustosica, umjetnica, udruga i ostalih aktera u kulturi. Popratnim sadržajima kao što su okrugli stolovi, simpoziji i javna predavanja šira javnost se senzibilizira i upoznaje s kompleksnom poviješću ženskog djelovanja u likovnoj umjetnosti kao i aktualnim problemima s kojima se ženske umjetnice suočavaju u svom radu i djelovanju. Projekt "Rise of women in culture in Western Balkan"trajat će dvije godine, a osim grupne putujuće izložbe, te bogatih popratnih aktivnosti, od sadržaja koji će se također održati u Hrvatskoj svakako valja istaknuti umjetničku rezidenciju koja će se realizirati iduće godine u Zadru u organizaciji udruge Prizma. U proljeće 2022. godine u Zadru će se okupiti 30 mladih umjetnica iz Europe i tijekom 14 dana stvarati, surađivati, sudjelovati na okruglom stolu, te ići na studijske posjete i umrežavati se. Poziv za sudjelovanje na umjetničkoj rezidenciji bit će raspisan početkom 2022. godine, a selekciju će provesti kustosice uključene u provedbu projekta.

Detaljnije o izložbi "Women about women" (Žene o ženama):

Međunarodna grupna izložba "Women about women" (Žene o ženama) dio je međunarodnog umjetničkog projekta "Rise of women in culture in Western Balkan" (Uspon žena u kulturi na Zapadnom Balkanu). Prema konceptu idejne začetnice projekta kustosice Biljane Jotić izložba okuplja pet kustosica iz pet zemalja koje su odabrale po pet umjetnica iz svoje zemlje, a svaka umjetnica je zastupljena s jednim radom na izložbi. Kustosice i umjetnice dolaze iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Slovenije.

U selekciji povjesničarke umjetnosti i nezavisne kustosice Sonje Švec Španjol na međunarodnoj izložbi sudjeluju hrvatske umjetnice Ivana Bajcer, Mirela Blažević, Marina Ćorić, Lena Kramarići Mateja Rusak.

Organizator ispred Hrvatske je Udruga Prizma, a koordinatorica projekta i kustosica je Sonja Švec Španjol.

U sklopu izložbe bit će organizirani i dodatni sadržaji. Na dan otvorenja izložbe u utorak 9. ožujka bit će održano stručno vodstvo kroz izložbu, kao i razgovor s umjetnicama iz Hrvatske koje sudjeluju na izložbi. U srijedu 10. ožujka bit će organiziran okrugli stol na temu "Život i mogućnosti djelovanja suvremenih umjetnica u Hrvatskoj danas" na kojem sudjeluju umjetnice Ivana Bajcer, Mirela Blažević, Marina Ćorić, Lena Kramarići Mateja Rusak i voditeljica galerije Prica Nikolina Šimunović. Moderatorica okruglog stola je Sonja Švec Španjol.

Selektorica umjetnica iz Hrvatske i kustosica izložbe Sonja Švec Španjol ističe: "Međunarodni projekt i izložba "Women about women" okuplja 25 umjetnica iz pet zemalja i predstavlja jedinstven prostor unutar kojeg umjetnice iskreno i otvoreno progovaraju vlastitim umjetničkim jezikom, različitim izričajima i kroz različite medije objedinjene zajedničkom temom žene. Samostalne umjetnice i nezavisne kustosice blisko surađujući i djelujući u području kulture i umjetnosti često se suočavaju s istim predrasudama, problemima ili preprekama, a svaka ih rješava na svoj način ovisno o karakteru, temperamentu, okolnostima i mogućnostima. Takva povezanost, razumijevanje i iskustvo učinile su ovu suradnju poticajnom i bogatom, te lišenom ikakvih lažnih uvijanja i pakiranja u poželjne celofane. Bogatstvo, raznolikost, razumijevanje i otkrivanje međusobnih sličnosti i razlika i potencijala svih uključenih jedinki unutar projekta stvorilo je nevjerojatnu platformu različitosti oplemenjujući sve uključene kroz međusobnu razmjenu iskustava i mišljenja, a potom i kroz komunikaciju s publikom, gledateljima, medijima i zainteresiranim pojedincima. Riječ je o jedinstvenom međunarodnom projektu koji je posvećen uvidu i ukazivanju na ulogu i značaj žene u oblikovanju kulturne i društvene stvarnosti, a to čini kroz najiskreniji vid komunikacije – umjetnost."

Na izložbi sudjeluju umjetnice iz Hrvatske u selekciji kustosice Sonje Švec Španjol: Ivana Bajcer, Mirela Blažević, Marina Ćorić, Lena Kramarići Mateja Rusak; umjetnice iz Srbije u selekciji kustosice Biljane Jotić: Anđela Grabež, Gordana Belić, Leonora Vekić, Natalija Miladinovići Vesna Vesić; umjetnice iz Crne Gore u selekciji kustosice Nele Gligorović: Anka Gardašević, Gordana Kuč, Jovana Vujanović, Maja Šofranaci Milena Jovićević; umjetnice iz Sjeverne Makedonije u selekciji kustosice Shqipe Mehmeti: Ana Lazarevska, Hristina Zafirovska, Marija Miloševska, Tanja Balaći Shqipe Mehmeti; umjetnice iz Slovenije u selekciji kustosice Anamarije Stibilj Šajn: Anja Kranjc, Lona Verlich, Meta Šolar, Teja Tegelji Urša Toman.

Izložba je tijekom siječnja bila realizirana u Beogradu (Srbija), tijekom veljače u Podgorici (Crna Gora), od 9. do 28. ožujka posjetitelji će izložbu moći razgledati u Galeriji Prica u Samoboru, potom izložba putuje u Sloveniju (Ajdovščina) i Sjevernu Makedoniju (Skoplje).

Međunarodna izložba "Women about women" provodi se u okviru projekta "Rise of women in culture in Western Balkan", a organizacija izložbe sufinancirana je od strane Europske unije. Izložbu provode organizacije: Fenomena (partner lider) i BeoArt Contemporary iz Srbije, Udruga Prizma iz Hrvatske, nevladina organizacija SPESiz Crne Gore, Lokarjeva galerija iz Slovenije i udruženje SENSUS iz Sjeverne Makedonije.

Izložba akademske umjetnice Ivane Mrčele "The words between us"

vrijeme: 5. ožujka u 19 sati
mjesto: Galerija ZILIK, Radićeva 13, Karlovac.

Ivana Mrčela održala je likovne radionice za djecu na temu "LJUDOTINE", ljudsko-životinjske figure na ovogodišnjem Malom ZILIK-u. U uvodnom dijelu Ivana je upoznala djecu sa simbolikom i karakteristikama ljudi i životinja i dala im u zadatak da osmisle vlastite "ljudotine" u tehnici kolaža. Mali ZILIK-ovci su bili iznimno originalni pa je nastao je cijeli niz čudnovatih ljudotina.

The words between us

Komunikacija je temeljna životna sastavnica svakog pojedinca, skupine ili društva. Ta urođena potreba za razmjenom informacija među bićima čini podlogu za stvaranje, razvoj i održavanje međuljudskih odnosa. Kroz komunikaciju razmjenjujemo ne samo informacije i ideje, već i misli, emocije i stanja, te istovremeno saznajemo više o drugima, ali i o sebi. Upravo komunikacija kao unutarnja stvarnost čovjeka čini temelj rada "The words between us" autorice Ivane Mrčele.

.

Suvremeno doba je postalo doba krajnje otuđenosti i izolacije. Paradoksalno, čovjek nikada nije bio toliko otuđen, osamljen i izoliran kao danas kada je napredak tehnologije omogućio čitav dijapazon različitih načina komunikacije. Pažnja i energija pojedinca se u potpunosti raspršila. Svi smo stalno u utrci s vremenom, družimo se i komuniciramo s više ljudi nego ikada prije, a da zapravo nikoga suštinski i istinski ne poznajemo, te rijetko odvojimo vrijeme za kvalitetno druženje s dragim osobama u stvarnom životu. Svi smo virtualno povezani, ali smo zapravo u potpunosti isključeni. Zbog stalne dostupnosti ostali smo uskraćeni za istinske doživljaje, te kvalitetne kontakte i međuljudske odnose. A koliko je komunikacija bitna na jedinstven način ukazuje rad Ivane Mrčele.

Dom predstavlja naše utočište i sigurnost, on je naš svijet u kojem se osjećamo zaštićeno od vanjskog svijeta, ali u koji je potrebno pustiti ljude da bismo rasli i razvijali se kao individue. Ivana Mrčela glavne aktere smješta u okruženje obiteljskog doma ukazujući pritom na bitne segmente povezanosti ljudskog bića s drugim bićem kroz element obiteljskih fotografija koje krase pozadinu, te pozicioniranjem likova u kućice sastavljene od šest dijelova čiji se segmenti slažu u cjelinu simbolizirajući pritom slojevitost i kompleksnost međuljudskih odnosa. Likovi su orijentirani jedan prema drugome, a položaj opuštenog sjeda i blagog smiješka aludira na osjećaj topline i sigurnosti obiteljskog doma. Stilizirane tapete koje čine pozadinu prikaza bude nostalgiju za prošlim vremenima. Ženski prostor krase ornamentalni, vitičasti oblici, te okrugli i ovalni okrivi s fotografijama, dok pozadinu muškog lika definiraju suvremenije, minimalističke tapete s apstraktnim geometrijskim oblicima kao i pravokutni fotografski okviri. Te suprotnosti se međusobno nadopunjuju i pružaju širu sliku života, djelujući i dalje u funkciji povratka u neka druga vremena kada su se cijenile vrijednosti poput obitelji, prijatelja, zajedničkih druženja i rada na uspostavljanju kvalitetnih međuljudskih odnosa. Na izložbi glavnu poveznicu između likova, kao i ultimativni simbol ljudske komunikacije predstavlja golub pismonoša. Korišteni tisućama godina za brzo i sigurno prenošenje poruka, golubovi ukazuju na period kada se posebno odvajalo vrijeme za sumiranje i uobličavanje vlastitih misli, htijenja i osjećaja, a informacije su se sažimale u pismima pisanim tintom na papiru. U radu Ivane Mrčele golubovi su prisutni u kući u interakciji s glavnim likovima, a potom se materijaliziraju i izlaze u prostor u formi lebdećih objekata. Prikazani u različitim kretnjama i fazama leta unose dinamiku, zaokupljaju prostor, povezuju glavne likove, ali i ostvaruju interakciju s posjetiteljem čineći ga trećim čimbenikom. Golubovi su različitog izgleda, karaktera, pozicionirani na različitim visinama i kreću se u različitim smjerovima što predstavlja metaforu nebrojenih mogućnosti komunikacije – s kime, kako, koliko često, koliko iskreno, koliko ozbiljno i duboko komuniciramo, a kada razgovaramo tek da se zadovolji forma i očekivanja druge strane. Upravo ovakva analiza ukazuje koliko je potrebno raditi, ulagati i održavati kvalitetnu komunikaciju, kao uostalom i svaki odnos za koji želimo da potraje, raste i razvija se. Svi elementi rada izvedeni su naglašeno grafički. U crtežu masnom bojicom na medijapanu dominira linija i sjenčanje tj. tonsko građenje volumena kao glavno oruđe pri oblikovanju pročišćenog i stiliziranog visoko individualiziranog prikaza. Detalji su izvedeni krajnje minuciozno, posebice tekstura kose ženskog lika i draperija hlača koji pomno plastički oblikovani potvrđuju autoričino suvereno vladanje materijom.

Imaginarni likovi, kao simboli važnosti komunikacije danas, isprepliću se s osobnim elementima i afinitetima autorice kao i pojedinim elementima (i likovima) iz stvarnog života. Unošenje osobne priče u koncept rada daje pečat iskrenosti i razumijevanja interpretirane problematike. Likovnim, oblikovnim i sadržajnim elementima Ivana Mrčela je ukazala na slojevitost, dubinu, širinu i važnost međuljudske komunikacije, ali i otvorila pitanje – koliko, s kime i kako danas komuniciramo?

                                                                       Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

Izložba akademske umjetnice Ive Šarić "Krugorezi"

vrijeme: 13. rujna 2019. u 20 sati
mjesto: Mala dvorana Galerije Prica, Pučko otvoreno učilište Samobor, Trg Matice hrvatske 6, Samobor

Na izložbi će posjetitelji moći razgledati izbor radova iz ciklusa Krugorezi, kojeg Iva Šarić kontinuirano stvara, razvija i širi posljednjih dvanaest godina. Radovi ukazuju na nevjerojatnu inovativnost i imaginaciju autorice.
Osnovni gradivni element je linija, dok temelj čini forma kruga često smještena na kvadratnu podlogu. Polje djelovanja tako postaje otvoreni plošni prostor unutar kojeg promjena ritma, zgusnutost formi, zasićenost boje,
te dinamika samih gradivnih elemenata iniciraju optičke podražaje i definiraju konačnu percepciju rada.

KRUGOREZI

Krug nema početak ni kraj, on predstavlja univerzalni simbol potpunosti, vječnosti i savršenstva. Njegova beskonačnost, savršenost i homogenost poslužila je kao idealna polazišna točka u istraživanju beskrajnih likovnih varijacija u radu Ive Šarić.

Grafička tehnika linoreza tako postaje područje likovnog eksperimenta u procesu kontinuiranog istraživanja mogućnosti strukturiranja i restrukturiranja osnovnog elementa – kruga. Svođenjem prikaza na likovnu bît utemeljenu na odnosima linija, boja i ploha otvara se mogućnost percepcije i doživljaja likovnog djela na temelju vibrantnih struktura čiji dominantan ritmički element definira konačan karakter pojedinog djela. Kontinuirano istraživanje praćeno eksperimentima čini sâm proces rada i njegov konačan ishod krajnje nepredvidljivim što ostavlja slobodan prostor za izmjene koje povremeno mijenjaju i početnu ideju. Svaki rad u konačnici predstavlja zaseban vizualni doživljaj čiju dinamiku određuje rekomponiranje osnovne zamisli.

Izbor radova iz ciklusa Krugorezi, kojeg Iva Šarić kontinuirano stvara, razvija i širi posljednjih dvanaest godina, ukazuje na njezinu nevjerojatnu inovativnost i imaginaciju. Osnovni gradivni element je linija, dok temelj čini forma kruga često smještena na kvadratnu podlogu. Polje djelovanja tako postaje otvoreni plošni prostor unutar kojeg promjena ritma, zgusnutost formi, zasićenost boje, te dinamika samih gradivnih elemenata iniciraju optičke podražaje i definiraju konačnu percepciju rada.

Unutar ciklusa pojedine serije radova dodatno razrađuju varijacije na temu kruga. Handoffset CMYK radovi sastavljeni od devet segmenata, izvedeni u grafičkoj tehnici linoreza i pečata definirani su jednom tematskom bojom: plavom, žutom, crnom ili crvenom. Podlogu čine kvadratni segmenti, dok krugovi predstavljaju akcente, ali ujedno i gradivne elemente obrisa kružnice čiju jezgru čini skup manjih krugova. Konačan karakter radu daje dominantna boja, dok ritam definiraju pečatom otisnuti manji krugovi koji čine strukturu kompozicije. Handoffset CMYK (C) i Handoffset CMYK (Y) zorno prikazuju kako djela sastavljena od istih gradivnih elemenata mogu rezultirati posve drugačijim ritmom i karakterom kompozicije.

Proces razmišljanja o novim kompozicijama sastavljenim od uobičajenih elemenata često rezultira radovima koji predstavljaju dvije varijante istog koncepta utemeljenog na sličnostima ili suprotnostima. Primjerice, manji akromatski linorezi kvadratne forme ostvaruju komunikaciju kroz ritam krugova u bijeloj, sivoj ili crnoj boji. Cijelo kretanje u radu Kompozicija Auravnotežuje bijela kružnica koja poput negativna prekriva dio unutar tamnog kvadrata. Manji bijeli krugovi se tek naziru kroz opnu kružnice, dok crni prodiru u prvi plan. Kompozicija B svojevrsni je antipod Kompoziciji A. Podloga kvadrata je svjetlija, veća je koncentracija bijelih krugova, a kružnica je pozicionirana ispod, a ne preko putanje crnih i bijelih krugova. Kompozicija B i Kompozicija R varijacije su istog koncepta utemeljene na sličnosti i zorno prikazuju koliki utjecaj boja i zasićenost podloge mogu imati na konačan karakter rada. Kvadrat sastavljen od četiri jednaka segmenta objedinjen je kružnicom u središtu kompozicije. Upliv jedne boje "oživljava" akromatsku paletu, pa tako plava boja dodatno potencira sivu podlogu što rezultira tonski usklađenom Kompozicijom B, dok u Kompoziciji R crvena boja akcentuira toplinu zemljanih tonova stvarajući dojam gušće zasićenosti rada.

Ritam likovnog djela smatra se najdirektnijom projekcijom umjetnikove ličnosti kazao je Matko Peić obrazloživši kako simetrija i proporcija svoju podlogu nalaze u racionalnom dijelu umjetnikove svijesti, dok ritam svoj korijen pronalazi u podsvjesnom dijelu umjetničke ličnosti i predstavlja osnovni puls ljudskog bića. Koliko je ritam doista važan kao najiskreniji dio likovnog djela govori rad Blue-S nastao u kombiniranoj tehnici linoreza i pečata. Djelo tonski objedinjuje crnu, sivu, plavu i bijelu boju, kvadrati su ispunjeni krugovima i kružnica je izmještena iz središta. Gusti ritam i blagi tonski prijelazi stvaraju vibrantnu višeslojnu površinu. Igra boja u kojoj su bijeli krugovi pozicionirani na crnoj pozadini, plavkasti tonovi na sivoj i crni na plavoj uravnotežuju cijelu kompoziciju dajući joj profinjenu i krajnje suptilnu, gotovo baršunastu notu vizualnog podražaja. Koliko je riječ o podsvjesnom osjećanju djela govori i činjenica da je autorica po završetku rada osvijestila poveznicu s istoimenim glazbenim stilom. Blue-S je sastavljen od 12 segmenata koji čine cjelinu kao što strukturu bluesa najčešće čini 12 taktova koji se ponavljaju. Kao što sâm naziv rada naznačuje, djelom dominiraju plavi tonovi, dok se blues temelji na uporabi "plavih nota". I kao što glazbenik osjećaje projicira u notne zapise, tako Iva Šarić koristi ritam kao izvornu projekciju vlastitog osjećanja koje prilikom stvaralačkog procesa prenosi u primijenjene likovne elemente.  

Zadržavajući se u polju istih gradivnih elemenata dolazi do promjene u samoj strukturi djela u radovima Red moves i Gra(y)vity of the rainy night. Podloga kvadratnog polja po prvi put ispunjena je gusto nanizanim linijama koje svojim međusobnim presijecanjem stvaraju jake nasuprotne silnice. Snažno gibanje unutar pojedinog kvadratnog segmenta uravnoteženo je formom kruga koji čini težište unutar kompozicije. Krugovi većih i manjih dimenzija, svjetlijih i tamnijih tonova određuju ritam stalnog kretanja unutar zgusnutog polja linija.

Stvaralački proces Ive Šarić iniciran istraživačkim nervom koji omogućuje izvornost u načinu izražavanja rezultirao je i mnogim interaktivnim radovima koji unutar sebe propituju mogućnost definiranja konačnog broja varijacija unutar jednog djela. Rad 27!4²⁷ je triptih sastavljen od tri metalne ploče i 27 kvadrata s grafičkim otiskom izrađenim u tehnici pečata. Naziv rada označava broj mogućih rekompozicija, a posjetiteljima je pružena mogućnost višestrukog preslagivanja segmenata unutar prezentiranih ploča. Početna pozicija prikazuje tri kruga u žutoj, crvenoj i plavoj boji koja su ispresijecana okomitim crnim linijama. Svaki krug je ispunjen mrljastim točkama boje. Većom ili manjom koncentracijom mrlja otvara se mogućnost oblikovanja volumena unutar kruga. Riječ je o interaktivnoj instalaciji koja je izvedena grafičkim postupkom, ali u konačnici poprima naglašeno slikarski karakter. Sličan primjer pronalazimo u radu RGB koji utjelovljuje vrhunac strpljivosti, ustrajnosti i dosljednosti u izvedbi sâmog djela. Široka lepeza boja zastupljena je kroz ponavljajući element kvadrata kao osnovnog gradivnog elementa slike. Obojeni kvadrati okomitim nizanjem razrađuju široku paletu tonskih raspona unutar jedne boje, dok objedinjeni u kružnicu unutar veće kružnice prekidaju očekivani kontinuitet, te tonski oblikuju volumen unutar volumena. Prezentacija nevjerojatne snage repetitivnosti, gustoće, kolorita, podražaja, optičke iluzije i bogatstva likovnosti koncentrirana je u ovom radu. Iva Šarić je djelo RGB u potpunosti izradila ručno, kvadrat po kvadrat, upotrebom grafičkih pomagala poput matrica i šablona. Ručni princip izrade čini ga jedinstvenim i neponovljivim umjetničkim djelom koje bismo mogli okarakterizirati kao sliku izrađenu klasičnim i eksperimentalnim grafičkim postupcima.

Svi predstavljeni radovi sadrže više vizualnih doživljaja temeljenih na suptilnim promjenama koje nisu uvijek na prvu vidljive, a često ovise o svjetlosti i kretanju promatrača. Pojedini radovi djeluju poput binarnih sustava, spleta matrica i kodova, odnosno tajnog pisma koje ostaje na promatraču da ga dekodira. Ovisno o angažmanu pojedinca samostalnom analizom niza detalja i optičkih podražaja moguće je u okviru kompleksnog i višeslojnog gledanja otkriti očekivanja i razočaranja, jednostavnosti i složenosti, ali i maksimalnu predanost i posvećenost autorice prilikom izrade prezentiranog ciklusa. U konačnici, "stvarnost slike je zrcalo misli", pa tako predstavljeni radovi zrcale život pretočen u vječnost prizora na grafikama koje su univerzalni odraz svevremenog.

                                                           Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

Izložba Eugena Varzića stiže u Slavonski Brod

Samostalna izložba "Ludus" poznatog hrvatskog akademskog umjetnika Eugena Varzića, otvara se u petak 26. srpnja 2019. u 19 sati u Likovnom salonu "Vladimir Becić" u Slavonskom Brodu.

Izvor: http://www.urbancult.hr/

Iako je riječ o jednoj u nizu putujućih izložbi kojom Eugen Varzić predstavlja svoj novi ciklus radova, upravo izložba u Slavonskom Brodu ima posebno značenje za umjetnika. Naime, Eugen Varzić je proveo svoje djetinjstvo u Slavonskom Brodu, ovdje je završio osnovnu i srednju školu, a upravo je u Brodu održana i njegova prva samostalna izložba 1994. godine.

Zadnju izložbu u Slavonskom Brodu Eugen Varzić je imao 2007. godine, te nakon više od 10 godina ponovno izlaže u svom gradu. Putujuća izložba je započela u umjetnikovom rodnom Đakovu u sklopu ovogodišnje Noći muzeja, nastavila se izložbom u Zagrebu u svibnju ove godine, u prvoj polovici srpnja izložba je gostovala u Šibeniku, u Slavonskom Brodu izložba će boraviti sve do početka rujna, potom putuje u Motovun, a godinu završava gostovanjem u Pakracu. Postav izložbe se mijenja od izložbe do izložbe ovisno o prostornim mogućnostima galerije i muzeja, no ujedno i stalno nadopunjuje novonastalim radovima koji nastanu u periodu između dvije izložbe.

Tako da će Brođani prvi imati priliku vidjeti radove koji predstavljaju dio mini-ciklusa od ukupno tri rada: "Bosna", "Srbija" i "Hrvatska" s tim da je Hrvatska još u procesu nastajanja. Riječ je o tzv. prijelaznim slikama koje su poveznica ranijeg ciklusa i tek predstojećeg ciklusa te označavaju transformaciju i rađanje nečeg novog u umjetnikovom radu. Nakon izlaganja na eminentnim žiriranim bijenalnim i trijenalnim izložbama poput 4. bijenala slikarstva u HDLU, 18. triennala hrvatskog slikarstva Plavi salon u Zadru i 8. hrvatskog triennala akvarela u Slavonskom Brodu, Eugen Varzić se predstavlja samostalnom izložbom u Slavonskom Brodu na kojoj će posjetitelji moći pogledati između 15 i 20 radova iz recentnog ciklusa "Ludus". Slikarstvo Eugena Varzića obilježeno je kontinuiranim istraživanjem, eksperimentiranjem i razvojem.

Nerv koji uvijek propituje, te tjera i gura umjetnika prema naprijed rezultirao je novim radovima objedinjenim pod nazivom Ludus. Ime karakterizira osjećaj prisutan prilikom stvaranja – trenutka unutar kojeg je slikarstvo Eugena Varzića doseglo stupanj kada slikanje postaje užitak, a igra proces u vremenu. Tematsko područje i dalje ostaje isto – svijet figuracije s motivima ljudskog lika u formi portreta ili autoportreta, no pristup u obradi motiva i sadržaja se značajno mijenja. Svaka slika postaje slika-koncept, te svojom snagom može stajati samostalno u prostoru, neovisno od drugih djela nastalih u istom periodu. Svaka slika je istovremeno traganje, propitkivanje i zauzimanje stava.

O izložbi: Novi radovi svojevrsna su dijagnoza naše stvarnosti. Eugen Varzić pažljivim promatranjem, velikom prodornošću i bogatom imaginacijom bilježi stanje čovjeka i vremena. Prvi rad koji je nastao kao slika-koncept je "Andragathia". Kako sam umjetnik ističe slika prikazuje lice Europe danas. Počevši od grčkih i rimskih ideala na kojima počiva kultura, filozofija i umjetnost Zapadnog svijeta, preko devastacija, pa sve do moralnih prodaja i degradacije ljudskog bića kada smo svi postali roba za zamjenu ili što bolju prodaju sažeto je u licu kojim dominira prodoran pogled s izmjenjujućim emocijama strasti, gnjeva, hladnoće i otriježnjenosti proživljenim.

Portret direktno, fokusirano i trezveno komunicira s promatračem pritom u potpunosti negirajući izbrazdano i okrvavljeno lice s kojeg kaplje pulsirajuća krv. Bijela maska pojačava dojam hladnoće, te dodatno ističe ogoljeni pogled. Oči zrcale našu prošlost, a potencijalno i našu budućnost kao pojedinca, zajednice, nacije ili u konačnici cjelokupnog čovječanstva. Nijemi krik prisutan je u još jednom zamaskiranom autoportretu pod nazivom "Asshole". Lice utjelovljuje psihološku evokaciju svih osjećaja i duševnih stanja jednog naroda.

To je bol i razočaranje ljudi koji odlaze, ali i snažna kritika sustava, društva i politike koja polako, ali sigurno vodi do samouništenja vlastite države. Nije riječ o drami koja se raspršila na sve strane, već o ekspresiji koncentriranoj u duši pojedinca koji nosi breme cijelog naroda. Osjećaj svjesnosti situacije i nemogućnosti mijenjanja realnosti na bolje mučnija je od bilo kakvog fizičkog maltretiranja. Za vrijeme fizičkog nanošenja ozljeda pojedinac se može mentalno isključiti, ali kada stanje izjeda čovjeka iznutra, psihička bol veća je od bilo kakve fizičke boli.

To stanje potvrđuje nevjerojatno snažan izraz lica zamaskiranog u hrvatski nacionalni simbol. Iskrenost koja prožima svako djelo Eugena Varzića u vizualno i emocionalno snažnim kritikama društva ne podržava očajavanje, već poziva na djelovanje, a svako djelovanje počinje s idejom, promišljanjem ili reakcijom. U suprotnome, indiferentnost je najočitija potvrda izgubljene bitke. Ostajući u području figuracije i realističnih prikaza Eugen Varzić ponovno otkriva ono što nikada nismo znali ili nismo imali hrabrosti uočiti. U bilježenju vidljive i psihološke stvarnosti bitan je proces koji oslobađa i potiče na nove načine izražavanja. Nerv koji ne da mira i stalno tjera dalje poduprt istinom i novostečenom slobodom, te sigurnošću u izričaju otvara cijeli dijapazon novih mogućnosti.

U trenutku u kojem je tehničko savladano, a um zreo i oslobođen barijera, započinje igra koja ustupa mjesto ekspresiji tj. ogoljivanju duše u svim njezinim aspektima. I to bez suzdržavanja, kalkuliranja i ustručavanja. Radovi Eugena Varzića sadrže i dobro i loše, lijepo i ružno, sreću i tugu, pohvalu i kritiku, te nadu i beznađe. Umjetnik interpretira svijet iskreno, intuitivno i slobodno. Kontinuiranim radom i razvojem nastoji potaknuti emociju ili reakciju koja ima učinak na pojedinca, zajednicu, svijet. U svojoj namjeri dolazi do samih granica brutalnosti, rušeći povremeno i moralne barijere. Uzdrmati čovjeka tj. potaknuti i najmanji titraj duše daje smisao cjelokupnom djelovanju.

O autoru: Eugen Varzić diplomirao je na slikarskom odjelu Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci 1999. godine. Izlagao je na trideset samostalnih izložbi, te na više od stotinu skupnih u zemlji inozemstvu. Za svoj rad više je puta nagrađivan. Vodio je razne umjetničke projekte, te surađivao na međunarodnim likovno-umjetničkim projektima. Likovno se usavršavao u Madridu kod Eloy Moralesa i Antonio Garcia Lopeza. Njegovi likovni radovi nalaze se u mnogim javnim i privatnim prostorima, u privatnim zbirkama širom Hrvatske i svijeta, kao i u sakralnim prostorima.

Uvršten je u leksikone i vodiče moderne i suvremene umjetnosti u Italiji i Španjolskoj. Njegov rad je predstavljen na svim relevantnijim skupnim izložbama u Republici Hrvatskoj kao što su Bijenale slikarstva, Trijenale autoportreta, Trijenale slikarstva - Plavi salon i Trijenale akvarela. Duži niz godina sudjeluje u humanitarnim aukcijama slika. Povremeno se bavi dizajnom, ilustracijom i izradom slikovnica, vođenjem likovnih radionica i individualnih likovnih poduka budućih studenata visokih umjetničkih škola. Na prvoj TEDxPula konferenciji u Istri održao je govor pod nazivom Umjetnost kao disanje.

Kao slobodni umjetnik živi i stvara u Istri, Hrvatska. web stranica: www.eugenvarzic.com Izložba ostaje otvorena do 4. rujna 2019. godine.

Sonja Švec Španjol

Izložba Jane Danilović "Vanilla Rush"

vrijeme: 18. rujna 2018. u 20 sati

mjesto: Galerija Laval Nugent, Vodnikova 4, Zagreb

VANILLA RUSH

Danas živimo u svojevrsnom svijetu paradoksa. Dok se područje znanosti i tehnologije rapidno razvija, moralne vrijednosti zabrinjavajućom brzinom stagniraju. Kao prioriteti suvremenog čovjeka nameću se moć, ambicija i uspjeh pod svaku cijenu. Ključ postizanja uspjeha odavno ne leži u kompetencijama pojedinca već u njegovom samouvjerenom nastupu, naglašenoj snalažljivosti, a kod žena svakako pomaže i ugodna vanjština.

Što je ljepota danas? Koje su to nametnute norme koje žena mora zadovoljiti kako bi postigla poželjnu vizualnu reprezentaciju? Mediji nas bombardiraju sa svih strana fotografijama idealiziranih ličnosti iz javnog života kojima bismo trebali težiti, jer su upravo one oličenje uspjeha u svojoj savršenosti. Od modnih žurnala, preko TV emisija do glazbenih spotova i reality showova sve pršti skupocjenom odjećom i blještavim modnim dodacima prezentiranim na idealno oblikovanim tijelima isforsirano sretnih pojedinaca čija su lica podvrgnuta plastičnim korekcijama fizičkih nedostataka i "upotpunjena" umjetnim trepavicama, nadograđenim obrvama, ispoliranim snježno bijelim zubima i bujnom kosom s umecima, kao i svim ostalim dodacima i preinakama koje zadovoljavaju današnje kriterije savršenog izgleda. Pitanje idealne ljepote pogađa žene danas možda više nego ikada.

Vizualna umjetnica Jana Danilović kroz različite umjetničke medije na specifičan način istražuje nametnuti imperativ ljepote. Potaknuta situacijama i problemima s kojima se svi susrećemo na svakodnevnoj bazi umjetnica svoj rad započinje dekonstrukcijom suvremenih stereotipa o ljepoti primarno nametnutih ženama. Oličenje stepfordske supruge doseglo je svoj vrhunac u suvremenom svijetu na prostorima koji su desetljećima obilježeni neimaštinom i siromaštvom na svim razinama. Natjecanja ljepote od najranije dobi, odgoj djevojaka da budu lijepe i poželjne kako bi pronašle dobrostojećeg supruga vraća nas stoljećima unatrag, samo što je danas taj princip ponude i potražnje upakiran u šljokice, lateks, perje i lakirane štikle. Djevojke se kite poput paunova kako bi se šepureći istakle u masi jednako tako agilne im konkurencije. Rezultat je to kulture koja bombardira pojedinca bujicom krajnje nepotrebnih informacija u bespućima virtualnog svijeta, a koje se potom prenose na sve sfere života pa tako i u trgovačke centre transformirajući se u velike staklene izloge prenatrpane primamljivim predmetima popraćenim još primamljivijim cijenama obećavajući kupcima da svatko može doseći savršenstvo ukoliko se opskrbi upravo u njihovoj prodavaonici.

U novom ciklusu radova Jana Danilović društveno-estetski fenomen prioritetnog postizanja savršenog izgleda u doba neimaštine problematizira banaliziranjem "tipično ženskih" elemenata poput dijamanata, mašni, čipke i sličnih modnih dodataka koje provlači kroz vlastiti likovni jezik i transformira u svojstveni prepoznatljivi inventar. Kombinacija radova različitih formata i tehnika zajedno s prostornim instalacijama koje koriste ready-made elemente čini svojevrsni mikrokozmos unutar prostora galerije. U izložbenom prostoru umjetnica rekreira ponudu iz trgovačkih centara u vrijeme sniženja stvarajući pritom primamljivu pulsirajuću cjelinu naglašene vizualne prezasićenosti. Šarenilo jarkih boja u kombinaciji s mnoštvom raznolikih tekstura i uzoraka koji asociraju na printeve na tkaninama i modnim dodacima dodatno je prenaglašeno plastičnim zlaćanim bogato profiliranim okvirima koji bude reminiscenciju na period baroka i rokokoa kada su umjetnička remek-djela bila dodatno istaknuta veličanstvenim okvirima koji su potvrđivali njihovu velebnost. Tolika koncentracija kićenosti i nelogičnosti dovodi do apsurda današnjeg vremena kojeg sama umjetnica opisuje kao "karikaturalnu formu koja prejako miriše na vaniliju i ostavlja trag šljokica za sobom". Jeftini okviri upućuju na banalnost koja je danas na cijeni, te još više čine vidljivom ispraznost koja se nalazi ispod/unutar urešene vanjštine. Sadržaj unutar okvira metafora je za nutrinu osobe koja je ispražnjena od bilo kakvog relevantnog sadržaja i koja nema što za ponuditi osim svoje nakićene vanjštine.

I dok mediji promoviraju sve što je lijepo, sjajno, umjetno i plitko kao sigurnu formulu za uspjeh, istovremeno nam zamućuju pogled i skreću pažnju s istinskih problema današnjeg čovjeka. To zamućivanje Jana Danilović naglašava sveprisutnim motivom muhe koja prekriva gotovo sve izložene elemente i nosi dvojako značenje. S jedne strane, mi se kao muhe lijepimo na sve što nam serviraju kao lijepo i poželjno, pa često ne možemo odoljeti primamljivim artiklima, posebice u vrijeme sniženja kada sami sebi lakše opravdamo kupovinu krajnje nepotrebnih predmeta, dok s druge strane muhe obično idu na trulo i pokvareno što pak aludira na ono lažno i loše koje leži ispod površine, ali je lijepo upakirano s mašnom na vrhu, pa sadržaj nije uvijek vidljiv na prvu.

Niz radova nadopunjen je dvjema prostornim instalacijama koje stereotipne simbole ženstvenosti i erotičnosti problematiziraju s aspekta trpljenja boli za ljepotu. Kroz stoljeća je ženama prezentirano kako "ljepota boli" i kako se od njih očekuje da "trpe za ljepotu", pa su tako u prošlim vremenima žene jedva disale prilikom nošenja steznika i korzeta, neke su vadile i rebra kako bi imale što uži struk i konkurirale u svijetu poželjnih udavača, a nošenje visokih potpetica danas se nametnulo kao zaštitni znak uspješne poslovne žene. Jana Danilović okrutnost podnošenja fizičke boli za imperativ ljepote interpretira u radu pod nazivom "Luxatio". Krajnje neugodna štikla s iznimno visokom petom simbol je pristajanja na neugodu i bol pri osnovnoj funkciji hodanja, a sve u svrhu praćenja trendova i zadovoljavanja osnovnih preduvjeta ljepote. Drugi, manje neugodan modni dodatak prezentiran je u radu "Fractura colli". Pernata boa navodno naglašava erotičnost i seksualnu privlačnost žene dok predmet ironično dijeli naziv s istoimenom zmijom koja guši svoje žrtve prije konzumacije. Umjetničin izbor kićenog predmeta upotpunjuje priču o erotičnim artiklima i savršeno se uklapa s drugim izlošcima u kontekstu problema stereotipa koji guše i nameću bezvrijedno kao vrijedno i poželjno.

Nemoguće je ne primijetiti kako moralne vrijednosti i karakterne osobine više nisu na cijeni. Zamijenile su ih emocionalne i sadržajne ljušture. Slobodno vrijeme koje smo nekada provodili u slušanju glazbe, čitanju knjiga, učenju stranih jezika ili bavljenju sportom danas je zamijenjeno boravkom u trgovačkim centrima, gledanjem ispraznih showova ili igranjem zatupljujućih video igrica. Jana Danilović boravak u trgovačkom centru opisuje kao boravak među "beskrajnim rijekama ljudi u svako doba dana, ljudi odjevenih i uređenih kao "za posebne prilike", beskrajno uzbuđenih i punih entuzijazma dok cirkuliraju u prostoru bez nekog jasnog cilja osim samog cirkuliranja kao takvog". Paradoksalno je da što manje imamo to više trošimo. Što smo nesretniji to se više kitimo šarenim i blještavim rekvizitima skrećući pažnju na svoju vanjštinu kako bismo sakrili unutarnju prazninu…

I dok se zgražamo i pitamo dokle ovakve izopačenosti mogu ići, istovremeno imamo i razumijevanja, jer smo svi iskusili pritisak imperativa ljepote na vlastitoj koži, samo je pitanje do koje mjere svatko od nas podliježe ili se odupire nametnutom pritisku.

Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

Životopis

Jana Danilović rođena je u 1989. godine u Užicu. Diplomski i magistarski studij zidnog slikarstva završila je na Filološko-umjetničkom fakultetu u Kragujevcu gdje je 2013. godine obranila magistarski rad. Doktorirala je na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu 2018. godine obranivši umjetničko-istraživački projekt Grad i slika – značaj i funkcija slikarskih intervencija u javnom prostoru. Fokus interesa i djelovanja stavlja na odnos slike i različitih aspekata konstrukta javnosti, kako kroz autorski umjetnički rad, tako i kroz teorijsko istraživanje i kritičke tekstove u medijima. Radove je do sada više puta samostalno izlagala u referentnim galerijama u zemlji i inozemstvu. Autorica je nekoliko desetaka murala i intervencija u javnom prostoru u zemlji i regiji. Članica je ULUPUDS od 2014. godine, umjetničkih kolektiva Street Smart i NBO te suradnica portala Kontrapress.

Pregled umetničkog rada

Samostalne izložbe
· Beleške o letačima, Galerija učiteljskog fakuleta u Užicu, Užice, 2017. godine
· (Ne)Pristajanje, izložba doktorskog umetničkog projekta, Magacin u Kraljevića Marka, Beograd, 2017. godine
· Ogledi o neposlušnosti – crteži i objekti, KC Grad, Beograd , 2016. Godine
· #100bučnih, izložba dokumenata ulične akcije, Knjižnica za mlade, Karlovac, Hrvatska
· Crteži i slike, Gradska galerija Užice, 2015. godine
· Buđenja i anestezije, crteži, Galerija Stara kapetanija, Zemun 2014. godine
· Crteži, Narodni muzej u Smederevskoj Palanci - Galerija moderne umetnosti, Smederevska Palanka , 2013. godine
· Kora, crteži, Gradska galerija Mostovi Balkana, Kragujevac, 2013. godine
· TRI, izložba crteža, SKC Novi Beograd,2012. godine
· TUBICA, izložba grafika, galerija SKC Kragujevac, 2011.godine

Kolektivne izložbe (izbor)

· Sketching Connections, Zavičajni muzej Buzet, Hrvatska, 2018. godine
· X godina Ex-Yu grafike – izložba nagrađenih radova, galerija Haos, Beograd, 2017. godine
· XXVIX užički regionalni likovni salon, Gradska galerija, Užice, 2017. godine
· Sketching connections, galerija Laval Nugent, Zagreb, Hrvatska, 2017. godine
· Izložba učesnika 33. Međunarodne kolonije Grafika, Centar za kulturu, Smederevo, 2017. godine
· Umetnost na papiru, kustoski projekat Biljane Jotić, Narodni muzej u Užicu, Užice, 2017. godine
· Gost-izlagač kolonije Grafika, Centar za kulturu, Smederevo, 2016. godine
· XXVIII užički regionalni likovni salon, Gradska galerija, Užice, 2016. godine
· Mozaik malog formata, Mala galerija ULUPUDS, 2016. godine
· ABBA (A Buncha Book Artists), The Harry Wood Gallery, Arizona State University, Phoenix, USA, 2015
· XXVII užički regionalni likovni salon, Gradska galerija, Užice, 2015. godine
· Bijenale akvarela malog formata, galerija SKC Novi Beograd, 2015. godine
· Osten World Biennial of Drawing, Osten Gallery, Skopje, Makedonija, 2014.
· godine
· VII Ex-Yu konkurs za grafiku, Nacionalna galerija, Beograd 2014. godine
· Detalj kao reč, G.Čaki, M.Oro, V. Radovanović, A. Danilović, kustoski projekat Biljane Jotić, SKC Novi Beograd, 2014. godine
· NOA-Novi Sad open art, Kulturni centar Novog Sada, 2014. godine
· XXVI užički regionalni likovni salon, Gradska galerija, Užice, 2014. godine
· BOA-Belgrade open art, Pop-up galerija KCB, Beograd 2014. godine
· III Međunarodni bijenale akvarela, Galerija A, Beograd 2014. godine
· NUS- Neafirmirana umjetnička scena, Multimedijalni centar, Split, Hrvatska,
2014. godine
· Niški crtež, Galerija savremene likovne umetnosti, Niš, 2013. godine
· Izložba novoprimljenih članova ULUPUDS, Galerija SULUJ, Beograd, 2014. godine
· XXIV užički regionalni likovni salon,Gradska galerija Užice, 2012. godine
· Prvo trijenale crteža i male plastike, Umetnički paviljon Cvijeta Zuzorić,Beograd 2012. godine.
· NUS- Neafirmirana umjetnička scena, Akvarij na Bačvicama, Split, Hrvatska 2012. godine
· Međunarodno bijenale savremene grafike Iosif Iser, Ploiesti,Rumunija, 2011. godine
· 43. majska izložba ULUPUDS-a ,prateci program, KORACI VREMENA, Muzej primenjene umetnosti, galerija Žad, Beograd, 2011. godine
·
Nagrade i pohvale (izbor)

· Pohvala žirija XXVII užičkog regionalnog likovnog salona, Gradska galerija, Užice, 2015.
· Pobednica konkursa Kancelarije za evropske integracije vlade Republike Srbije za izradu murala povodom Dana prekogranične saradnje, Beograd, 2015. godine
· II nagrada, XXVI užički regionalni likovni salon, Gradska galerija Užice, 2014.
· VI ExYU grafika, II nagrada studentu grafičaru, SKC Novi Beograd, 2012. godine
· Nagrada FILUM za najboljeg studenta odseka za primenjene umetnosti, 2011.godine
· Nagrada za najbolji mozaik, Kamena kolonija Prilepski krinovi, Prilep,Makedonija,2011. godine
· II nagrada za studentski mozaik, Stone Expo IV, Kragujevac, 2012. godine
· Nagrada za studentski mozaik, Stone Expo III, Kragujevac, 2011. Godine

Realizovani projekti u javnom prostoru (izbor)

· TROPICAL DREAM, mural, realizovan u okviru festival Zen Opuzen, Opuzen, Hrvatska, 2018. godine
· SAVAGE LOVE, mural , realizovan u okviru projekta Re:Think, Sisak, Hrvatska, 2018. godine
· All Girl, kolaborativni mural i javna rasprava na temu pozicije žene u uličnoj umetnosti, Beograd, 2018. godine
· Zen, mural, realizovan u okviru Zen Opuzen festivala, Opuzen, Hrvatska, 2017. godine
· THINK,CHANGE,GROW III – mural, realizovan u okviru projekta Re:Think festivala, Sisak, Hrvatska, 2016. godine
· PORTAL, mural, ciglana Trudbenik, Beograd, 2016. godine
· THINK, CHANGE, GROW II-mural, projekat realizovan u okviru internacionalnog Street Art Mostar festivala, Mostar, Bosna i Hercegovina, 2016.godine
· SEA, mural, realizovan u okviru konkursa opštine Herceg Novi, Crna Gora, 2016. godine
· LET’S GO SOMEWHERE NICE, objekat, rad realizovan u okvirtu međunarodnog SAF Thessaloniki festivala, Solun, Grčka, 2016.godine
· #100bučnih – street art projekat, Beograd / Karlovac (Hrvatska)
· LITTLE BLUE ONE, mural, Karlovac, Hrvatska, 2015. godine
· PTICE SAVAMALE, mural, projekat realizovan u okviru konkursa Kancelarije za evropske integracije Vlade Republike Srbije, Beograd, 2015. godine
· THINK/CHANGE/GROW, mural, Lučani, 2015. godine
· ULICA SLOBODE, mural, Festival Patosoffiranje, Smederevo, 2015. godine
· KORISTIŠ LI GLAVU ILI SAMO PRATIŠ OSTALE?, FreeDom Art Festival, Pančevo, 2015. godine
· UP!, mural, Inex Film, Beograd, 2015. godine
· UPRISING, mural, Dom omladine, Pančevo, 2015. godine
· Nije bitno šta će biti, bitno je kako je do toga došlo, gerila mural / umetnička akcija, X Noć muzeja, Kragujevac 2013

Predavanja, učešće na tribinama, saopštenja na naučnim skupovima (izbor)

· Žena u uličnoj umetnosti, tribina / javna rasprava, Dorćol Platz, Beograd, 2018. godine
· Beogradski festival mozaika – okrugli sto – Savremeni mozaik – izazovi i problemi, Kuća legata, Beograd, 2016. godine
· Beogradski festival mozaika – predavanje – Mozaik i ulična umetnost, Kuća legata, Beograd, 2016. Godine
· Saopštenje- Rekontekstualizacija tradicije – mozaik u uličnoj umetnosti, Prvi međunarodni naučni skup Tradicionalno i savremeno u umetnosti i obrazovanju, ISCAF 2016, Kosovska Mitrovica
· CCFD Terra Solidaire Open Forum – predavanje – Reading graffiti – social importance of words in public space, Montreal, Kanada, 2016. godine
· World Social Forum – predavanje / debata - CCFD Terra Solidaire Citizenship and democracy group : Citizenship and Information or How do we read written and painted content in public sphere? , Montreal, Kanada, 2016. godine
· Tribina: Slika i grad – društveni značaj murala – Knjižnica za mlade, Karlovac, Hrvatska, 2016. godine

Članstva u stručnim žirijima
· Murali očima fotografa, izložba, Centar za kulturu Božidar Adžija, Beograd, 2018. godine
· Moje kreativno Ja – Cosmopolitan Art Campus – član stručnog žirija i mentor – 2016. godine

Publikacije – reprodukovani radovi i tekstovi iz oblasti umetnosti objavljeni u štampanim i elektronskim medijima (izbor)

· Ulična umetnost i zloupotreba umetnosti – građenje kritičkog posmatrača, Zbornik radova Pedagoškog fakuleteta u Užicu (2017)
· Paint it Black ili Zapišavanje tuđeg ćoška, www.kontrapress.com - 24.01.2018. godine
· Lokalno kulturno-umetničko nasleđe kao dopuna nastavi likovne kulture, Zbornik radova međunarodnog naučnog skupa Kulturno-potporna sredstva u funkciji nastave i učenju (2017)
· Ljudi za mural, mural za ljude www.kontrapress.com - 12.10.2017. godine
· K***c na braniku kulture, www.kontrapress.com – 21.03.2017. godine
· Bez prevoda – esej- www.kontrapress.com- 14.09. 2016. godine
· Kreči da bude čisto (pa prodaj za bilbord) –esej- www. kontrapress.com -23.03.2016. godine / www.aktivirajkarlovac.net – 03.02. 2016. godine
· Slepi miševi – naše komšije, zbirka crteža, Priredio: Boris Stanić, Za izdavača: Nenad Maletin – Dom omladine, Pančevo, 2015. godine
· Slavimo Beograd- operimo grafite mržnje – esej – Liceulice, broj 24, 2015.godine
· Nasilje u šarenom pakovanju – esej –www.kontrapress.com- 19.12.2014.godine

Izložba karikatura Nika Titanika "Kronika hrvatske gluposti"

Retrospektivna izložba karikatura Nika Titanika povodom 25 godina karijere pod nazivom "Kronika hrvatske gluposti" otvara se u utorak 24. rujna 2019. s početkom u 19 sati u Muzeju Mimara. Kustosica izložbe je diplomirana povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol. Izložba ostaje otvorena do 24. listopada 2019. godine.

Retrospektivna izložba Nika Titanika predstavlja povijest, razvoj, stil i djelovanje jedinog suvremenog karikaturista koji na dnevnoj bazi crta dvije karikature za jedne dnevne novine. Arhiva Nika Titanika broji oko 10.000 objavljenih karikatura. Istovremeno, ova retrospektivna izložba ukazuje na važnost i prijeku potrebu karikature u suvremenom društvu kao duhovitog, ali nerijetko i oštrog i pronicljivog korektiva društva i svijeta u kojem živimo.

Nik Titanik jedini je karikaturist, vjerojatno i na cijelom svijetu, koji dnevno objavljuje dvije karikature u dnevnim novinama pri čemu britko, pronicljivo i ponekad oštro komentira aktualne događaje i pojave. U svojim radovima često se dotiče rapidne degradacije ljudskih moralnih vrijednosti poentirajući tko se danas smatra uspješnim i je li riječ o konkretnim uspjesima poput obrazovnog, znanstvenog ili tehnološkog napretka ili je riječ o kvazi-zvijezdama bez pokrića. Nik Titanik za sebe kaže da je kroničar hrvatske gluposti, a u svojim karikaturama ne štedi nikoga, pa niti samog sebe.

Djelovanje Nika Titanika obuhvaća portretnu i geg-karikaturu odnosno situacijsku karikaturu. Portretnoj karikaturi je primarno bio posvećen na počecima svojeg djelovanja, ali se i danas njome aktivno bavi, prvenstveno u kontekstu izrade karikatura po narudžbi. Kod portretne karikature naglasak je uvijek na psihološkoj studiji karaktera, dok Nik crtež obogaćuje nizom popratnih detalja i rekvizita, što je stilska odlika i njegovih geg-karikatura. U području situacijske karikature Nik Titanik na dnevnoj bazi izrađuje dvije karikature: dnevno-političku i sportsku. Dnevno-politička karikatura je najprikladnija za izražavanje kritike društva, a često poprima i karakter satire. Karikaturu svakodnevnice Nik često ističe kao najdraže područje i unutar njega na svakodnevnoj bazi obrađuje sport, a često i univerzalne društvene teme kao što su muško-ženski odnosi, seks, prijateljstvo, posao, obiteljski odnosi, a dotiče se i pitanja kulture, umjetnosti i ekologije.

Izložba obuhvaća nekoliko stotina originalnih crteža i printeva digitalno izvedenih karikatura koje predstavljaju presjek autorova stvaralaštva od prvih radova nastalih u drugoj polovici 80tih godina prošlog stoljeća, preko prvog objavljenog rada u karijeri 1994. godine pa sve do aktualnih karikatura koje svakodnevno stvara. Radovi kronološki prate razvoj stila i tema, uvođenje stalnih i prepoznatljivih likova poput Štefice Jambriščak i Mije Sadomazođubrilovića te problematiziraju portretnu i situacijsku karikaturu, kao i podjelu na sportsku, političku i svakodnevnu karikaturu. Uz karikature, na izložbi će posjetitelji moći razgledati originalne crteže, kataloge, osvojene nagrade i ostale dokumentarne materijale vezane uz rad, razvoj i djelovanje Nika Titanika.

Iz predgovora retrospektivne izložbe kustosice Sonje Švec Španjol:

"Komedija, humor, satira, ironija, karikatura… sve što u sebi sadrži duhovitost često je kroz povijest degradirano kao manje vrijedno. No, ponekad je puno teže osmisliti ingeniozno, lucidno i pronicljivo duhovito djelo, negoli tragediju ili dramu koja će kod ljudi izazvati tugu i empatiju. Navesti pojedinca da kroz humor percipira ozbiljnost situacije, društva, zemlje i svijeta u kojem živimo, te počne razmišljati i djelovati, velik je izazov koji ne može svatko svladati.

"Humor je ozbiljan posao" izjava je koju vežemo uz lik i djelo Nika Titanika. Karikatura je "najbistriji izraz čuvstva istine", ona je korektiv društva i ne štedi nikoga. Utoliko autor nosi veliku odgovornost baveći se dnevnopolitičkom karikaturom.

Nik Titanik u ulozi lucidnog kroničara aktualnog vremena britkim humorom ukazuje na neuralgične točke društva i države provocirajući reakciju, odnosno ne dopuštajući pojedincu da se uljuljka u izopačeno stanje današnjice akceptirajući ga kao normalno. Živim bojama, osebujnim likovima i s mnoštvo detalja, Nik Titanik karikaturama ilustrira, problematizira i propitkuje probleme u društvu, potičući promatrača na aktivno promišljanje prostora i vremena u kojem živi. Karikatura, unatoč postupnom nestajanju iz tiskanih medija, i dalje ostaje prijeko potrebno sredstvo kritike koje utječe na javno mišljenje i upozorava na aktualne probleme."

Sonja Švec Španjol

Izložba Marine Ćorić "Duševni interijer"

vrijeme: 9. svibnja 2019. u 19 sati
mjesto: Galerija ZILIK, Radićeva 13, Karlovac

Na izložbi će posjetitelji moći razgledati ukupno 28 slika intimnog formata koji su nastali u proteklih nekoliko godina. Niz autoportreta u interijeru prikazuje umjetnicu pri obavljanju svakodnevnih poslova poput pranja, oblačenja ili pospremanja, no ovdje nije riječ o žanr-scenama već vizualnom dnevniku intimno-psiholoških stanja koja se ogledaju u načinu interpretacije pojedine radnje. U autoportretima Marina Ćorić povremeno direktnim pogledom komunicira s promatračem, ponekad je zaokupljena vlastitim poslovima, a često prikazuje svoj lik okrenut leđima prema promatraču čime se zatvara u sebe, podiže zid i distancira od ostatka svijeta. Prikazana bez šminke, u donjem rublju ili odjeći "za po doma" ona ogoljuje svoje fizičko i psihičko obličje i lišava ga nametnutih očekivanja javnosti.

DUŠEVNI INTERIJERDUŠEVNI INTERIJER

Autoportret kao jedna od najstarijih likovnih tema odražava sveukupnost doživljaja koje pojedinac ima o sebi i svom identitetu. Ono što intrigira kod teme autoportreta, osim likovnih karakteristika poput prepoznatljivog rukopisa i refleksije duha vremena, jest način na koji umjetnik percipira i interpretira samog sebe. Naime, autoportret nije samo puki skup fizičkih osobina, već odražava emotivna stanja, želje i potrebe, vrijednosti i uloge koje krijemo u sebi. 
Marina Ćorić uzima medij slike kao primarni način komunikacije te u njemu stvara ciklus autoportreta manjeg formata kojim pruža uvid u vlastiti proces vrednovanja same sebe. Niz autoportreta u interijeru prikazuje umjetnicu pri obavljanju svakodnevnih poslova poput pranja, oblačenja ili pospremanja, no ovdje nije riječ o žanr-scenama već vizualnom dnevniku intimno-psiholoških stanja koja se ogledaju u načinu interpretacije pojedine radnje. U autoportretima Marina Ćorić povremeno direktnim pogledom komunicira s promatračem, ponekad je zaokupljena vlastitim poslovima, a često prikazuje svoj lik okrenut leđima prema promatraču čime se zatvara u sebe, podiže zid i distancira od ostatka svijeta. Prikazana bez šminke, u donjem rublju ili odjeći "za po doma" ona ogoljuje svoje fizičko i psihičko obličje i lišava ga nametnutih očekivanja javnosti. Dinamika ciklusa ostvarena je različitim kadrovima i očištima koja variraju od klasičnog linearnog prikaza pa sve do ptičje ili žablje perspektive koja rezultira distorzijom ljudskog tijela. Nelogičnost u prikazu tijela umjetnice dodatno je potencirana preuveličanim rukama, zglobovima i koljenima. Lice je rezignirano i odsutno, često usahlo s naglašenim podočnjacima te zorno oslikava aktualno stanje duha autorice. Značajnu ulogu ima i posebna paleta boja koja definira cjelokupnu atmosferu ciklusa. Degradacijom boje zatamnjen je ton, a boje blijede, gube na čistoći, intenzitetu i zasićenosti. Umjetnica odabire neobične kadrove koji djeluju kao isječci iz stvarnog života. Pojedinačni prikazi poput izlaska iz kupaonice, oblačenja ili brisanja u ručnik objedinjeni s ostalim radovima čine mozaik života odnosno ilustriraju jedan od mnogih slojeva kompleksnog ljudskog karaktera. Veliku ulogu u interpretaciji unutarnjih psihičkih stanja ima i sâm položaj tijela umjetnice. Pogled u pod, spuštena ramena, blago pognuta glava prema dolje i isprazan pogled bivaju oličenjem ravnodušnosti i melankolije. Prizori su kontinuirano smješteni u interijer što pojačava dojam intimnosti i introvertiranosti vlastitog umjetničinog karaktera, ali taj privatni prostor pruža i stanovitu slobodu i osjećaj sigurnosti. On ujedno predstavlja i autoričin "duševni interijer" definiran i prezentiran kao i ona sâma – osamljeno i hladno. Tematski i stilski radove objedinjuje specifičan kolorit, atmosfera, neobični kadrovi i naglašeno individualan pristup oblikovanju tijela i lica vlastitog lika.

Marina Ćorić svoj slikarski stil opisuje kao "subjektivni realizam" obrazlažući kako njezine slike općenito ostavljaju realističan dojam, no povremeno su vidljiva izobličenja i netočnosti u anatomiji ljudskog tijela koja ponekad zahvaćaju i prostor u kojem je smještena figura što ukazuje na iskrivljenu percepciju sebe i stvarnosti. Svoje ideje i misli umjetnica komunicira slikama, a višeslojnost iskomuniciranog pratimo kroz radove koji sežu od vrlo životnih i svima nama bliskih situacija (Autoportret s ručnikom), preko insceniranih (Autoportret kao klaun), eksperimentalnih (Autoportret s ogledalom; Me, Myself and I), asocijativnih (Super!) pa sve do pomaknuto liričnih (Autoportret s plastičnom vrećicom) interpretacija.

Valja istaknuti kao je riječ o jednom životnom periodu unutar kojeg je umjetnica stavila naglasak na interpretaciju specifičnog segmenta svoje ličnosti i vlastitog viđenja same sebe pri čemu su autoportreti nastali kao emocionalne reakcije na životne situacije tj. kao odraz trenutačnih psihičkih stanja što se odrazilo i na paletu boja i razinu distorzije vlastitog lika na slici. Naime, autoportret je jedinstveni dokument vremena koji ostavlja trag, interpretira odnos i ostvaruje dijalog sa samim sobom i bivstvom u sebi i kao takav podložan je promjenama. Autoportreti nastali u različito vrijeme mogu se uvelike međusobno razlikovati ukoliko su nastali u periodima promjene svijesti, autopercepcije ili samopoimanja.

Spoznati sebe, te oblikovati pojam o sebi putem vlastitih misli i vjerovanja zahtijeva direktno okretanje k vlastitosti u cilju istraživanja sebe iznutra prema van. Riječ je o najintimnijim spoznajama do kojih možemo dospjeti ponirući u dubine vlastitih misli, osjećanja i djelovanja. Marina Ćorić intimnim formatima svog vizualnog dnevnika uvodi promatrača u jedan svijet distopijskog karaktera gdje je sve nekako blisko i dobro poznato, ali opet izmješteno i drugačije. Atmosfera je melankolična, vlada potpuna tišina, ali ona tišina koja izaziva nemir i komešanje kod promatrača te ga navodi da upoznavanjem tuđeg sadržajnog aspekta autoportreta zaroni i u vlastiti te upozna samog sebe. 
Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

Marina Ćorić rođena je 1987. godine u Zadru, gdje je 2006. završila školu Primijenjene umjetnosti i dizajna. Diplomirala je 2017. godine u klasi izv. prof. Dragane Nuić-Vučković kao magistra slikarstva i profesorica likovne kulture na Akademiji likovnih umjetnosti Široki Brijeg Sveučilišta u Mostaru, BiH. Trenutno živi i radi u Zadru. Osim slikarstvom bavi se i umjetničkom fotografijom. Sudjelovala je na nekoliko likovnih kolonija od kojih se mogu izdvojiti slikarska Eko kolonija (2014. i 2016.) i grafička kolonija Workshop Salona (2014.). Također, sudjelovala je na dvadesetak skupnih međunarodnih izložbi u regiji kako sa svojim slikarskim tako i s fotografskim radovima. Najznačajnije među njima su izložba 21. Minijature u Zaprešiću (2018.), 4. trijenale autoportreta „Pojam o sebi“ u Samoboru (2017.) i 15. izložba „Privatno i Javno“ (2017.) na kojoj je i osvojila nagradu za slikarstvo. Sa svojim fotografijama je sudjelovala na 3. Biennalu hrvatske mlade fotografije (2016./2017.), na 9. Rovinj Photodays-u gdje je osvojila 1. mjesto u kategoriji Akt/Tijelo (2016.), te na 1. Biennalu hrvatske mlade fotografije gdje je osvojila 3. mjesto odlukom žirija i 2. mjesto odlukom publike (2011./2012.). Osim skupnih izložbi, imala je i nekoliko samostalnih izložbi od kojih je bitno spomenuti izložbe: „Umjetnost spaja“ u sklopu Festivala Treće Uho u Dubrovniku (2017.), izložbu „Nuić-Ćorić-Paponja“ u Tuzli (2017.), te samostalnu izložbu „Autoportreti“ u Kninu (2018.). Osim toga, njeni fotografski radovi su objavljivani u časopisima i na naslovnicama knjiga.

web stranica: www.marinacoric.wixsite.com/marina-coric

Izložba Marka Zubaka "Interdisciplinarni svjetovi"

vrijeme: 13. kolovoza u 21 sat
mjesto: Gradska galerija Crikvenica.

Marko Zubak jedan je od rijetkih predstavnika papertoys scene u Hrvatskoj, a za svoju posljednju izložbu papertoysa (skulptura od papira) BlockHead: disoriented series 2018. primio je nagradu ULUPUH-a za najbolju samostalnu izložbu te postao njihov počasni član.
Posjetitelji će na izložbi moći vidjeti dio radova s izložbe iz 2018. godine koja je proglašena najboljom izložbom, ali ujedno i posve nove radove koji će premijerno biti predstavljeni javnosti upravo na otvorenju samostalne izložbe u Crikvenici.

INTERDISCIPLINARNI SVJETOVI

Kako izgleda svijet u kojem živimo? Mnogi će reći kako je primarna ambicija što više privrediti, doći do pozicije moći i utjecaja, briljirati i dobiti potvrdu zajednice o svom uspjehu. Pritom se sve nematerijalno, duhovno i unutarnje zatomilo, zanemarilo ili u potpunosti potisnulo. Pojedinac se prepustio utrci s vremenom toliko preopterećen ambicijama da je zaboravio biti čovjek.

Pitanjem suvremenog vremena i čovjekove uloge u njemu bavi se akademski umjetnik Marko Zubak koji djeluje u više različitih umjetničkih područja kao što su slikarstvo i kiparstvo, ali i svijet igračaka od papira. Kao jedini predstavnik papertoysa u Hrvatskoj, Marko Zubak kroz medij papirnatih skulptura reflektira vrijeme u kojem živimo, psihološki sklop pojedinca te način funkcioniranja suvremenog svijeta. Svakodnevan, nepretenciozan i fleksibilan za oblikovanje papir je autoru poslužio kao idealno oblikovno sredstvo za prenošenje priče, interpretaciju i komunikaciju s promatračem. Papirnate igračke su u pravilu besplatni umjetnički objekti koje svatko može skinuti preko interneta i slijedeći upute izraditi kod kuće. Marko Zubak u izradi papertoysa ide i korak dalje, te sam proces izrade vidi kao jedan od mogućih pristupa skulpturi pri čemu se forma ne dobiva "oduzimanjem" ili "dodavanjem" već krojenjem papira, a rezultat su skulpture, reljefi, objekti, zidne i prostorne instalacije kao i urbane intervencije i site-specific instalacije. Svaki rad ima vlastitu temu, no u srži većine radova je uvijek aktualna tema slobode. Marko Zubak je pristup oblikovanju papertoysa uzdignuo na novu razinu stvorivši jedinstvene skulpture od kartona, koje se ne mogu skinuti online, kao i instalacije većih dimenzija i konceptualne radove unutar kojih je integrirao i video radove poput 3D, AR i stop animacije.

U ciklusu Interdisciplinarni svjetovi Marko Zubak razlaže čitavu piramidu društva, državnog aparata i međuljudskih odnosa. Zasebne priče ispričane kroz pojedinačne likove ili grupne instalacije svojevrsni su autorov komentar, kritika te propitkivanje društva, no uz dozu profinjene ironije, satire i inteligentnog humora. Svaki rad nudi nekoliko razina čitanja obrađene problematike, dok nazivi radova sadrže dodatnu poruku u formi komentara ili tekstualne ilustracije situacije aktualnog svijeta. Širu sliku društva obrađuje jedna od ključnih serija radova BlockHead: disoriented seriesiz koje se razvio i cijeli niz pojedinačnih likova. Takozvani "kockoglavi" predstavljaju službenike koje susrećemo na svakom koraku. Prikazani uniformirano s kravatama i aktovkama, anonimni službenici postali su simbol državnog aparata uz koji vežemo bezdušnost u obavljanju posla i gledanje na život isključivo kroz papirologiju što rezultira potpunom dezorijentacijom odnosno distanciranošću od stvarnog života. Suvremeni način života možda najzornije ilustrira rad Blockhead disoriented series-anonymous official:Bloody percent. Krvavi postotak predstavlja način funkcioniranja našeg društva: sve što se stvara ili troši, mjeri se i stavlja u odnose čime postotak postaje dio našeg svakodnevnog života, a da bi ljudi ostvarili željeni postotak moraju krvavo raditi. No, Marko Zubak radi zamjenu teza, te osmišljava vlastitu kriptovalutu pod nazivom "Bloody Percent". Ta valuta nema stvarnu novčanu vrijednost, već predstavlja "socijalni novac" kojim umjetnik nagrađuje ljude koji sudjeluju u pojedinim aspektima njegova rada. Jedan od najupečatljivijih radova je svakako Rulja mulja, tobože kulturakoji propitkuje ključne probleme kao što je mistifikacija i elitizacija umjetnosti, nedodirljiva pozicija kolekcionara, te vrijednost i jedinstvenost umjetničkog djela. Danas uspjeh ne ovisi o talentu umjetnika, već o uspješnoj prezentaciji i kontaktu s ključnim ljudima. Rad je ujedno i kritika nove vrste kolekcionara koja svodi kvalitetu na razinu "sviđa mi se" ili "ne sviđa mi se" što samo nastavlja agoniju i hrani farsu u svijetu umjetnosti.

            Ciklus Interdisciplinarni svjetovi objedinjuje široki raspon papirnatih skulptura, site-specific instalacija i tematskih serija unutar kojih se isprepliću klasični oblici likovne umjetnosti sa suvremenim tehnološkim dostignućima. Marko Zubak daje jedan ogoljeni pogled na svijet – svijet koji ostaje kada eliminiramo suvišne detalje, šumove i ostale kićenosti te ga svedemo na kalupe u koje smo zasjeli, uloge koje smo pristali igrati i matricu koju slijepo pratimo ne propitkujući sistem i efikasnost istog, a kamoli apsurdnost svijeta koji smo prihvatili kao normalan. Apsurd papirnate igračke koja će uvijek ostati papirnata igračka možemo prenijeti na apsurd realnog svijeta gdje ćemo vjerojatno zauvijek ostati robovi birokracije okovani zlom sudbom administracije i njezinih činovnika. Baš poput rada Rođen da bude slobodan koji je besplatan pa mora biti papirnata igračka, osim, ako ipak ne mora?

                                                                                  Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

Izložba Milivoja Svobode i Nedeljka Tintora "Sinergija različitih poetika"

vrijeme: 12. prosinca 2019. u 19 sati
mjesto: Galerija ZILIK Radićeva 13, Karlovac

SINERGIJA RAZLIČITIH POETIKA

Radost življenja pretočena u radost likovnog stvaralaštva nit je vodilja u djelovanju dvojice likovnih pedagoga i slikara – Milivoja Svobode i Nedeljka Tintora. Vođeni Aristotelovom mišlju kako cilj umjetnosti nije da predstavi vanjsku pojavnost stvari, već njihov unutarnji značaj, svaki odabire svoje prirodno područje djelovanja zadržavajući se pritom u polju figuracije.

Krajnje nenametljiv, predan i inovativan s posebnom vrlinom nesebičnog davanja sebe i svog znanja drugima Milivoj Svoboda svoj je slikarski opus izgradio primarno u tehnici crteža i akvarela. Spoj senzibilnog bića i suptilne slikarske tehnike rezultirao je mnoštvom djela na temu pejzaža, urbanih veduta i mrtvih priroda pri čemu je naglasak uvijek na utjelovljenju atmosfere uhvaćenog trenutka. Ljepota slikarske bistrine ostvarena je unutarnjim osjećajem autora za postizanje idealnog omjera količine vode i zasićenosti pigmentom boje, dok bjelina papira, posebice u zimskim pejzažima, preuzima ulogu povezivanja i spajanja likovnih elemenata. Izbor akvarela nastalih u posljednjih 30 godina prezentira širok raspon tonaliteta i boja s naglaskom na snježnim zimskim pejzažima s povremenim primjesama ružičaste, te hladnim tonovima ljubičaste i plave boje kao hrabrim odabirom nesvakidašnjih ambijentalnih tonova koji u konačnici doprinose punoći, bogatstvu i specifičnosti odabranog kadra. I dok je kod pejzaža naglasak na impresiji, urbane vedute i pojedine arhitektonske interpretacije Milivoja Svobode posjeduju mnoštvo detalja te predstavljaju svojevrsni dokument u vremenu. Djela Grobnica obitelji Jelačić, Kursalon – Lipik, Selo roda i Velika Mlaka – Turopolje svjedoče o susretu autora s vrijednim povijesnim i arhitektonskim zdanjima. Drvenu arhitekturu Turopolja, Posavine i Pokuplja Milivoj Svoboda često bilježi zimi pri čemu naglasak stavlja na reprezentativnu razvedenu drvenu konstrukciju građevine  koju snježni pokrivač dodatno ističe, posebice u kontrastu s olujnim sivim nebom u pozadini. Za razliku od snenih zimskih pejzaža s čestim motivom rijeka, jezera ili brežuljaka, ljetni pejzaži obiluju posve otvorenom paletom čistih, jarkih i često kontrastnih boja poput akvarela Pučišća – otok Brač i Rastoke I – Slunj. Motiv omiljenog jezera, rijeke ili parka, te povijesnih i arhitektonskih simbola Milivoj Svoboda oblikuje s velikim poštovanjem dok suverenim vladanjem akvarelnom tehnikom prenosi jedinstvenu atmosferu i draž uhvaćena motiva. I doista, vječna zaigranost, likovna izražajnost i predani rad Milivoja Svobode rezultirali su djelima suptilnih lazurnih tonova, titravih vibrirajućih površina koje nenametljivo, ali krajnje dojmljivo i upečatljivo pričaju svoju priču.

I dok Milivoj Svoboda za svoj primarni medij odabire crtež i akvarel, Nedeljko Tintor svoj likovni izričaj gradi dominantno u tehnici ulja na platnu. Matko Peić je istaknuo kako se uljem postiže raspon od najdublje sjene do najvišeg svjetla, jer je ono do blistavosti otvoreno i gusto do zasićenosti. I to možemo vidjeti u bogatom i raznolikom opusu Nedeljka Tintora koji interpretira različite teme od krajolika, urbanih veduta, portreta, autoportreta i aktova pa sve do animalizma. Osim u tehnici ulja na platnu, Tintor posve prirodno vlada i tehnikama akvarela, laviranog tuša, tempere i pastela. Svestranost i interes za različite motive i tehnike nikako nije umanjila kvalitetu samog izričaja umjetnika. Dapače, likovni kritičar Stanko Špoljarić opisuje ga kao "slikara reda" koji oblikuje skladne kompozicije s ritmično raspoređenim akcentima u prostoru. Radovi prezentirani na izložbi tek naznačuju bogatstvo i raznolikost stvaralaštva ovog plodonosnog umjetnika. Izbor radova iz ciklusa "Razgovor s umjetnicima prošlosti" predstavlja složenost, kompleksnost i dubinu autorovog promišljanja o povijesti umjetnosti, zakonitostima i vrijednostima likovne umjetnosti te nasljeđu velikana hrvatske i europske umjetnosti. Odabrane umjetnike Nedjeljko Tintor bilježi u trenutku stvaranja čime ostvaruje višestruki dijalog samog uprizorenja. Tema umjetnika pri radu u ateljeu jedan je od arhetipskih motiva povijesti umjetnosti kojeg Tintor spaja s motivom autoportreta kao temom koja odražava emotivna stanja, želje i potrebe odnosno sveukupnost doživljaja koje pojedinac ima o sebi i svom identitetu. Unutar ove klasične teme Tintor pokazuje vlastito bogatstvo raznolikosti interpretacije pa tako kipara Franu Kršinića prikazuje u intenzivno plavičastosivom tonalitetu prilikom oblikovanja skulpture ženskog torza. Boja uvelike potencira kiparov omiljeni materijal – hladnoću glatkog kamena u kojem je Kršinić izrazio svoju težnju ka jednostavnosti i sintezi čistih oblika. S druge strane, Ivana Meštrovića Tintor prikazuje u toplim zemljanim tonovima koji odgovaraju toplini drveta u kojem je Meštrović rezbario od djetinjstva. Autor utjelovljuje snažan i odlučan karakter kipara stavljajući ga u profilni položaj nasuprot skulpture čime promatrač prati skladnu, ali i napetu kompoziciju velikog Meštrovića suočenog licem u lice s vlastitim autoportretom u nastanku. U interpretaciji Slave Raškaj Tintor koristi posve drugačiji pristup. Nježna senzibilna duša umjetnice interpretirana je kroz dva portreta intimnijeg formata s njezinim amblemskim simbolom na stolu – akvarelnim bojama. Osim značajnog ciklusa sa slavnim umjetnicima prošlosti među kojima je autor interpretirao i Josipa Račića, Vjekoslava Karasa, Krstu Hegedušića, Vincent van Gogha i mnoge druge, valja spomenuti i značajan opus pejzažnog karaktera u kojem Nedeljko Tintor  bilježi blistavu svjetlost dana, čari čistih i svježih boja, dok motivi variraju od šumskih puteva, preko seoskih idila i brežuljaka pa sve do morskih motiva. Slike odlikuje kompozicijska usklađenost pri čemu je bojom i mrljom definiran prostor, a svjetlošću ostvarena atmosfera odabranog kadra. Zajedničku nit s djelima Milivoja Svobode pronalazimo u zimskim pejzažima s iznimnim koloritom gdje je bjelina snježnog pokrivača zbog sivog olujnog neba poprimila čudnovatu lila-sivo-plavu boju koja oblikuje površinu krova, okolne livade ili susjednih brežuljaka. Zajednička je i atmosfera mirnoće i spokoja, odsustvo čovjeka, bogatstvo i ljepota prirode, kao i posebnost zabilježenog trenutka ukradenog u vremenu. I dok Svoboda u akvarelu primarno bilježi pejzaže i urbane vedute, Tintor uz navedene motive zalazi i u područje animalizma. Skicuozni akvareli predstavljaju bilješke na malim formatima. Riječ je o skicama i crticama iz života (Mačka pri jelu) u kojima autor minimalistički, tonski i često akromatski utjelovljuje impresiju životinje, povremeno s naglaskom na pokret i samu fizionomiju (zec, pas), dok upotrebom kolorita ukazuje na ljepotu i bogatstvo životinjskog svijeta (leptir, morski pas).

Milivoj Svoboda i Nedeljko Tintor likovni su umjetnici velikog zanosa slikarskog nadahnuća s razvijenim nabojem krajnje intimističke atmosfere. Njihovi opusi se ponekad dodiruju i isprepliću u zajedničkim inspirativnim polazištima, ali vrlo često i razilaze u osobnim interpretacijama naglašeno definiranih poetika izričaja. No, ono što ih svakako ujedinjuje jest povlačenje u intimu provjerenih vrijednosti te poniranje u osebujnost slikarskog izražavanja.

                                                           Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

Milivoj Svoboda rođen je u Tomašici kraj Garešnice 1932. godine od majke Viktorije, rođene Kirin, i oca Božidara. Pučku školu završava kod oca učitelja, a realnu gimnaziju u Bjelovaru. Studij na Višoj pedagoškoj školi završava u klasi Mladena Veže. Radni vijek provodi na Osnovnoj školi u Rapskoj ulici u Zagrebu, gdje je za rad s djecom stekao naziv „Zaslužni likovni pedagog“. Od 1981. do 1999. godine član je likovne udruge „Grupa '69“. Sudjelovao je na likovnim kolonijama u Italiji (u pokrajini Molise, Palata, S.Felice), Dječjem selu Lekenik, Virovitici, Samoboru, Karlovcu i Lipiku. Dugogodišnji je suradnik i sudionik ZILIK-a u Karlovcu. Izlagao je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama. Godine 1998., 2001. i 2004. sudionik je Hrvatskog trijenala akvarela u Slavonskom Brodu i Karlovcu. Živi i radi u Zaprešiću.

Nedeljko Tintor rođen je 1942. godine u selu Koreničani kraj Daruvara. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao u Grubišnom Polju i Daruvaru. Pedagošku akademiju u Zagrebu završio u klasi Mladena Veže 1965. godine, a 1970. godine diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u slikarskoj klasi prof. Raula Goldonija. Godine 1973. kao stipendist francuske vlade pohađa École des Beaux-Arts te slika u atelijeru prof. Gustava Singiera i pohađa predavanja iz metodologije umjetnosti i nadrealizma na drugoj visokoj školi Artes plastiques – Paris I (dio Sorbonne). Kroz čitav radni vijek bavio se pedagoškim radom kao nastavnik likovne kulture u osnovnoj i srednjoj školi te kao mentor na Učiteljskoj akademiji i na ALU. Godine 1981. dobiva titulu Zaslužnog pedagoga Hrvatske. Godine 2007. odlikovan Ordenom I. reda Kantakuzine Katarine Branković. Osim pedagoškog rada, bavio se scenografijom te surađivao s amaterskim kazalištem u Selcima na Braču, kasnije sa Studentskim satiričkim glumištem u Zagrebu, Centrom za kulturu Susedgrad i glazbenim atelijerom Angelus te kazalištem Komedija. Sudionik mnogih likovnih kolonija, dobitnik priznanja i zahvalnica za donatorska djela. Dobitnik brončane medalje 1981. godine, Grubišno Polje. Izlagao na više od 70 samostalnih izložbi i sudjelovao na više od 150 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Sudionik 80-ak likovnih kolonija u Hrvatskoj i inozemstvu, te dugogodišnji sudionik ZILIK-a u Karlovcu. Član HDLU-a, LIKUM-a i Hrvatskog vijeća Međunarodnog društva za obrazovanje putem umjetnosti InSEA. Živi i radi u Zagrebu.

Mercedes Bratoš - Anatomija

vrijeme: 29. listopada 2019. u 19:00 – 22:00
mjesto: Galerija Kaj, Ilica 34, Zagreb
Izložba ostaje otvorena do 19. studenoga 2019.

Mercedes Bratoš akademska je slikarica čiji smo rad do sada upoznavali kroz njezine likovno i sadržajno zaokružene cikluse koji se međusobno uvelike razlikuju kako tematski, tako i izričajno. Od geometrijske apstrakcije preko slika-objekata i audio-vizualnih instalacija, pa sve do fotografije, nit poveznica uvijek je bila kolaž. Kroz opus Mercedes Bratoš pratimo varijacije na temu s kontinuiranim uvođenjem novina prilikom čega se stvaraju originalne kompozicije, kombiniranjem već izrečenog i tek artikuliranog. Stalne mijene u opusu odraz su mijena unutarnjih stanja autorice. Dosljednost izričaja potvrđena je kroz vjernost kolažnoj tehnici i predanost stalnom traženju ravnoteže i sklada unutar djela.

Mercedes Bratoš svjesnom digresijom u sklopu aktualne izložbe "Anatomija" publiku upoznaje sa samim počecima svog umjetničkog djelovanja kroz prezentaciju radova na temu anatomije nastalih za vrijeme studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Firenci.....

(iz predgovora izložbe kustosice Sonje Švec Španjol)

Natječaj za nove članove i goste-izlagače online zajednice umjetnika Art ćakula

Art ćakula je online umjetnički projekt osmišljen kao virtualno druženje umjetnika s područja Hrvatske i regije preko ZOOM platforme. Na Art ćakuli umjetnici dijele i razmjenjuju iskustva, sklapaju nove kontakte, te kroz razgovor i druženje potiču jedni druge na daljnji rad i umjetničko stvaranje u neobičnim uvjetima današnjice.

Online zajednica umjetnika Art ćakula poziva zainteresirane umjetnike i djelatnike u području kulture i umjetnosti da se odazovu otvorenom pozivu za suradnju i to prijavom na jednu od dvije ponuđene opcije:

• Poziv za sudjelovanje na Art ćakuli kao gost-izlagač putem platforme Art Ćakula

Pozivamo zainteresirane umjetnike i djelatnike u području kulture i umjetnosti da se pridruže projektu Art ćakula i prijave svoja izlaganja za program Art ćakule koji se odvija preko Zoom platforme.

Izlaganja mogu biti prezentacije profesionalnog rada, kolonija, razmjena profesionalnih iskustava, predstavljanje korisnih web stranica, aplikacija, izložbi i ostalih kulturno-umjetničkih događaja. Naravno, dobrodošle su i druge ideje i prezentacije koje bi bile od koristi drugim umjetnicima i vjernoj publici Art ćakule.

Izlagači mogu biti umjetnici, povjesničari umjetnosti, kustosi, galeristi, kolekcionari, organizatori umjetničkih događaja.

Potrebno je osmisliti izlaganje u okvirnom trajanju od 45 minuta, uz pratnju fotografija ili ppt prezentacije na ranije navedene teme. Nakon izlaganja slijedi diskusija i razmjena iskustava o predstavljenoj temi. Moderator Vašeg izlaganja bit će osiguran.

Zainteresiranim izlagačima predlažemo da pogledaju dosadašnja izlaganja na YouTube kanalu (www.youtube.com/channel/UCGOYiZDKcbkXbvn-g60LDFA/videos) te da prate Art ćakulu na društvenim mrežama.

Svaki izabrani izlagač bit će promoviran preko digitalnih kanala Art Ćakule, prije i poslije samog izlaganja. Izlaganja se održavaju nedjeljom u poslijepodnevnim satima, a nakon izlaganja objavljuje se snimka izlaganja koja ostaje javno dostupna na YouTube kanalu Art ćakule.

Zainteresirani za sudjelovanje na Art ćakuli u formi gosta-izlagača Art ćakule trebaju poslati sljedeće materijale:

• Ime i prezime – struka/zanimanje/područje rada
• Profesionalna biografija (godina i mjesto rođenja, obrazovanje, profesionalno djelovanje – izlaganja, nagrade i priznanja, projekti, članstva, web stranice)
• Sažetak izlaganja (tema i opis, minimalno 1 kartica teksta – 1800 znakova)
• Kontakt e-mail adresa
• minimalno 10-15 fotografija u visokoj rezoluciji kao ilustraciju izlaganja, a koje će organizatori, ukoliko kandidat bude odabran, koristiti za najavu izlaganja (fotografije trebaju biti u jpeg formatu, minimalno 1200px širine) – preporučamo slati preko https://wetransfer.com/ ili https://www.filemail.com/

Sve navedene materijale treba poslati do 15. siječnja 2021. na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. te navesti subject: ''Natječaj Art ćakule: gost-izlagač''

• Natječaj za prijem novih članova online zajednice umjetnika Art ćakula

Pozivamo zainteresirane umjetnike i djelatnike u području kulture i umjetnosti da se pridruže projektu Art ćakula u formi stalnih članova Art ćakule. Članovi Art ćakule imaju svoje obaveze i prava, te aktivno doprinose zajednici kroz kreiranje i održavanje predavanja, administriranjem društvenih mreža Art ćakule, a isto tako stječu prava sudjelovanja u budućim izložbama i projektima članova.

Art Ćakula promovira svoje aktivnosti, kao i aktivnosti članova na sljedećim kanalima, čija je publika u stalnom porastu:

• Facebook stranica (www.facebook.com/artcakula): preko 1000 pratitelja
• Youtube kanal (www.youtube.com/channel/UCGOYiZDKcbkXbvn-g60LDFA/about): preko 2.000 pregleda
• Instagram profil (www.instagram/artcakula): preko 100 pratitelja
• Facebook grupa članova

U pripremi je i izrada web stranice Art ćakule.

Svi zainteresirani za stalno članstvo u online zajednici umjetnika Art ćakula trebaju poslati sljedeće materijale:

• Ime i prezime – struka/zanimanje/područje rada
• Profesionalna biografija (godina i mjesto rođenja, obrazovanje, profesionalno djelovanje – izlaganja (popis grupnih i samostalnih izložbi), nagrade i priznanja, projekti, članstva, web stranice)
• Kontakt e-mail adresa
• minimalno 15-20 fotografija u visokoj rezoluciji radova – presjek dosadašnjeg djelovanja (fotografije trebaju biti u jpeg formatu, minimalno 1200px širine) – preporučamo slati preko https://wetransfer.com/ ili https://www.filemail.com/

Sve navedene materijale treba poslati do 15. siječnja 2021. na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. te navesti pod subject: ''Natječaj za nove članove Art ćakule''

Svi prijavljeni kandidati bit će obaviješteni o rezultatima natječaja najkasnije do 22. siječnja 2021.

Veselimo se novim suradnicima i članovima Art ćakule!

NATJEČAJ ZA SUDJELOVANJE NA GRUPNOJ ŽIRIRANOJ IZLOŽBI INSPIRIRANOJ ŽIVOTOM I STVARALAŠTVOM KNJIŽEVNICE ŠTEFE ISKRE KRŠNJAVI

Pozivamo sve mlade umjetnike do 35 godina starosti da se prijave na naš natječaj za izlaganje prilikom skupne žirirane izložbe pod nazivom ISKRA.

Natječaj je otvoren do 01. lipnja 2022. godine.

U organizaciji Udruge Artoratorij osmišljena je grupna žirirana izložba koja stavlja naglasak na bogatu povijest grada Vrbovca, primarno kroz istraživanje opusa značajne književnice i prevoditeljice Štefe Iskre Kršnjavi, a koja pruža mladim umjetnicima i umjetnicama priliku za izlaganje i predstavljanje svog umjetničkog djelovanja.

Temu grupne žirirane izložbe čini selekcija pjesama iz dvije knjige pjesama Ive Rod: Pjesme, 1905. i 1912. godine. Natječaj za sudjelovanje na grupnoj žiriranoj izložbi usmjeren je na mlade likovne umjetnike i umjetnice do 35 godina starosti. Autori i autorice su pozvani izučiti život i djelovanje Ive Rod s naglaskom na pjesnički opus književnice te pronaći u selekciji njezinih pjesmama (priloženih uz ovaj natječaj) inspiraciju za stvaranje vlastitih likovnih djela.

Autorica koncepcije izložbe povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol izabrala je određeni broj međusobno različitih pjesama Ive Rod koje su otvorene i nadasve poticajne za likovne interpretacije, a koje su objavljene u sklopu ovog natječaja za izlaganje, dok su autori i autorice u starosti do 35 godina pozvani da odgovore na objavljene pjesme vlastitim likovnim rukopisom u mediju koji sami odaberu (crtež, ilustracija, grafika, slika, skulptura, fotografija, video rad, objekt, prostorna instalacija). Valja naglasiti da autori/ice nisu obavezni doslovno tumačiti pojedinu pjesmu, već upravo suprotno – pjesme su tek polazišna točka/poticaj/inspiracija za vlastite likovne interpretacije kako su doživjeli lik i djelo Ive Rod.

Više o samom natječaju, kao i svu potrebnu dokumentaciju i izabrane pjesme možete pronaći na poveznici: –ISKRA –

Natječaj za sudjelovanje na grupnoj žiriranoj izložbi "Sva lica Hrvatske"

Organizator:Dom kulture Nova Gradiška

Vrijeme i mjesto održavanja:8.10. – 31.10.2021., Dom kulture Nova Gradiška

Autorica koncepcije:Sonja Švec Španjol, nezavisna kustosica, povjesničarka umjetnosti i muzeologinja

Stručni žiri: Sonja Švec Španjol i Danijela Juranović

Koncept izložbe "Sva lica Hrvatske":

Od prve polovice 2020. godine pa sve do danas živimo u krajnje neizvjesnom vremenu u kojem pojedinac doslovce mora biti spreman na sve. Pandemija koronavirusa natjerala nas je na posve novi način života, izolaciju, distanciranje, vječni oprez i razmišljanje o vlastitom zdravlju. Povremena potpuna zatvaranja zemlje (lockdown) odrazila su se na sve segmente naših života, a mnoge su psihički i fizički dotukle mnogobrojne zabrane i ograničenja. Htjeli-nehtjeli bili smo primorani ostati doma, prvo unutar vlastitih domova, a potom unutar granica vlastite države. S dolaskom pandemije, glavni grad Hrvatske dodatno je potresla tragedija potresa, a potom i poplava… Tragedija još snažnijeg i razornijeg potresa ponovila se krajem 2020. godine kod Petrinje kada su mnogi ostali bez svojih domova.

I prije katastrofične 2020. godine često smo o Hrvatskoj govorili kao o zemlji suprotnosti. Naša zemlja obiluje prirodnim ljepotama, ali ih ne cijenimo i ne brinemo o njima dovoljno; posjedujemo nebrojene prirodne resurse, ali ih izvozimo na vanjsko tržište, umjesto da sami koristimo ono što proizvedemo; imamo blagu mediteransku klimu, raznovrsnu gastronomiju, bogato kulturno i umjetničko naslijeđe, ali nam radno stanovništvo kontinuirano iseljava, a zemlja kontinuirano stagnira... Sve te opozicije dodatno su potencirane tijekom 2020. i 2021. godine kada smo bili onemogućeni putovati što nas je u velikom broju navelo da se fokusiramo i ozbiljno promislimo gdje i kako živimo te na koje se sve načine možemo povezati i pomoći jedni drugima u katastrofičnoj godini i iznimno teškim psihičkim i fizičkim uvjetima u kojima smo se našli. Iz svega navedenog nastala je ideja za grupnu izložbu "Sva lica Hrvatske". Tema izložbe nije vezana uz pandemiju i potrese, niti su radovi obavezni referirati se na ta događanja, dapače, upravo suprotno. Putem javnog natječaja pozivamo umjetnike i umjetnice da prijave već postojeće ili naprave posve nove radove u kojima interpretiraju sve ono dobro i/li loše u našoj zemlji. Sve što ih smeta, ljuti, žalosti ili pak inspirira i daje razlog za nastavak dalje. Naglasak je na suprotnostima, oprečnostima tj. kontradiktornostima na koje nailazimo na svakom koraku. Bilo da je riječ o nevjerojatnim prirodnim ljepotama ili pak devastacijama kulturnih dobara, spomenika i arhitektonskih ostvarenja, o humanitarnom i solidarnom djelovanju pojedinca, skupine i zajednice ili diskriminaciji, podjelama i poticanju mržnje. Od prirodnih ljepota, urbanih zdanja, psihološke analize mentaliteta naroda ili pojedinca…. naglasak je na vlastitoj interpretaciji vlastite zemlje i naroda, tj. Hrvatske viđene kroz oči likovnih umjetnika.

Uvjeti za autore koji se prijavljuju za sudjelovanje na grupnoj žiriranoj izložbi "Sva lica Hrvatske":

• Pojedini autor ili autorica može prijaviti maksimalno 3 rada
• Mogu se prijaviti crteži, grafike, slike, fotografije, kolaži, skulpture, objekti, instalacije, video
• Dozvoljene su sve tehnike i materijali
• Dimenzije djela nisu ograničene, ali treba voditi računa o veličini izložbenog prostora (120 kvadrata)

Prijava za izložbu mora sadržavati:

• Osobne podatke autora/ice koji se prijavljuje (ime i prezime, godina i mjesto rođenja, e-mail kontakt, web stranica)
• Kratak opisni profesionalni životopis autora/autorice (obrazovanje, umjetničko djelovanje, nagrade, članstvo u strukovnim udrugama)
• Podaci o prijavljenim radovima:

1. naziv rada
2. godina nastanka
3. medij
4. materijal i tehnika
5. dimenzije u cm (za dvodimenzionalne radove visina x širina, za trodimenzionalne visina x širina x dubina)
6. opis rada/koncepta rada – kako rad odgovara na temu izložbe (minimalno 1/1 – 1 kartica teksta)

• Kvalitetne fotografijeprijavljenih radova u jpeg formatu u kvaliteti i rezoluciji već pripremljenoj za tisak (300 dpi) – napomena: trodimenzionalne radove snimiti iz minimalno tri kuta (fotografije možete poslati i preko besplatnih platformi: Filemail (https://www.filemail.com/) ili We transfer (https://wetransfer.com/ )

Prijave poslati na e-mail adresu:Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.  sa subjectom ''Prijava na natječaj za sudjelovanje na izložbi Sva lica Hrvatske'' (ako u roku od 3 do 5 dana ne dobijete potvrdu primitka prijave, provjerite s organizatorom je li prijava stigla)

Prijave na natječaj se zaprimaju: do 5.7.2021.(do ponoći u ponedjeljak 5. srpnja)

Svi prijavljeni autori bit će obaviješteni o rezultatima natječaja do 15. kolovoza 2021. putem e-maila, a rezultati će biti objavljeni i na web stranici Doma kulture Nova Gradiška.

NAPOMENA:Slanjem prijave na natječaj smatra se da su autori suglasni da se predani materijali i podaci mogu koristiti isključivo u svrhu promidžbe izložbe (plakati, pozivnice, katalog, marketing, web).

 Nepotpune prijave i prijave poslane nakon isteka roka NEĆEbiti razmatrane.

Natječaj za sudjelovanje na Velikom ZILIK-u u sklopu 48. ZILIK-a u 2021. godini

Zimska likovna kolonija (ZILIK) kao jedna od najdugovječnijih likovnih kolonija u Hrvatskoj razlikuje se od klasičnih kolonija jer je nastala iz potrebe pružanja topline i pažnje djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. ZILIK predstavlja jedinstven spoj umjetnosti i humanosti kroz rad akademskih umjetnika koji svake godine u siječnju provode tjedan dana s djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi kako bi oplemenili njihov život uspostavljanjem pozitivnog odnosa prema umjetnosti. Djeca na taj način proširuju vlastite obzore, obogaćuju iskustva i spoznaje, razvijaju slobodu mašte i izražavanje doživljenog, što znatno pridonosi stvaranju pozitivnog odnosa prema vanjskom okruženju. Kako bismo se vratili tim temeljnim vrijednostima, te i dalje omogućavali razvoj i njegovanje etičkih i duhovnih kvaliteta naše djece uvodimo nekoliko novina koje su zapravo starine, jer su od samog početka ključne odrednice ZILIK-a.

Napomena:
ZILIK se sastoji od Velikog i Malog ZILIK-a. Veliki ZILIK, na koji se odnosi ovaj natječaj, je klasična likovna kolonija koja obuhvaća dolazak umjetnika u Karlovac i stvaranje likovnih djela u ozračju dječjeg doma. U normalnim okolnostima Veliki ZILIK podrazumijeva i interakciju s djecom iz doma i djecom iz okolnih škola i domova koja dođu na ZILIK, no zbog pandemije koronavirusa iznimno ove godine neće biti moguće druženje s djecom, ali će štićenici doma za djecu putem završne izložbe vidjeti što su umjetnici na Velikom ZILIK-u stvorili.

Od osnutka ZILIK-a 1974. godine kroz likovnu koloniju su prošle na stotine umjetnika. Na ZILIK-u su sudjelovali najeminentniji hrvatski likovni umjetnici i umjetnice XX. stoljeća među kojima su Miroslav Šutej, Ivan Kožarić, Edo Murtić, Zlatko Prica, Ivo Šebalj, Vasilije Josip Jordan, Josip Diminić, Kosta Angeli Radovani, Šime Vulas, Predrag Goll, Ljubomir Stahov, Ivica Antolčić, Nives Kavurić-Kurtović, Marija Braut, Jadranka Fatur, Ljerka Njerš, Branka Uzur, Alma Orlić, Dubravka Babić, Ivan Rabuzin, Ivan Lacković Croata, Ivan Večenaj, Mijo Kovačićkao i mnogi drugi koji su svojim prisustvom i stvaralaštvom doprinijeli radu Doma za djecu Vladimir Nazor u Karlovcu, danas Centra za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor.

Zbog epidemioloških mjera i propisanih ograničenja, 48. ZILIK će se održati sa smanjenim brojem sudionika i popratnih sadržaja. Putem ovogodišnjeg javnog natječaja bit će izabran manji broj sudionika nego ranijih godina radi poštivanja mjera, dezinfekcije prostora i osiguranja socijalne distance ograničenjem broja sudionika u zatvorenom prostoru.

Zbog nepredvidivosti prekograničnih putovanja ove godine će natječaj iznimno biti namijenjen isključivo domaćim autorima tj. umjetnicima iz Hrvatske.

Opis i uvjeti sudjelovanja na Velikom ZILIK-u:

48. ZILIK održat će se u Centru za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor u Karlovcu u periodu od 25. siječnja do 29. siječnja 2021. godine.

Centar za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor osigurava:

• smještaj koji iznimno za 48. ZILIK neće biti organiziran u Centru za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor zbog poštivanja epidemioloških mjera već će biti osiguran u blizini Centra u Karlovcu (od ponedjeljka 25. siječnja do petka 29. siječnja 2021. godine)
• tople obroke
• radni materijal (platna, papire, boje: akril, ulje, akvarel, olovke, pastel…) – umjetnici su obavezni ponijeti svoje kistove i ostali radni pribor
• promociju umjetnika i njihovih aktivnosti za vrijeme trajanja kolonije
• zadnji dan kolonije organizira se Završna izložba radova nastalih na Velikom ZILIK-u

Od sudionika se očekuje:

• donacija minimalno jednog rada nastalog na koloniji (rad ulazi u Fundus ZILIK-a)
• ozbiljan i profesionalan pristup radu, te afiniteti prema radu s djecom i u okruženju poticajnom za rad i razvoj kreativnosti kod djece

Prijava za sudjelovanje treba obuhvaćati:

• detaljnu profesionalnu biografiju (školovanje, djelovanje, popis samostalnih i grupnih izložbi)
• kvalitetne fotografije radovapo vlastitom izboru iz dosadašnjeg stvaralaštva (minimalno 10-15 fotografija radova) – materijali se mogu poslati i we transferom ili filemailom
• u nekoliko rečenica obrazložiti zašto želite sudjelovati na ZILIK-u (pola kartice do kartica teksta)

Sve prijave šalju se isključivo na e-mail kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ako u roku tri dana nakon slanja prijave ne dobijete potvrdu primitka iste, pošaljite ponovno mail ili poruku na FB stranicu ZILIK-a kako bi potvrdili da je prijava zaprimljena.

Sva dodatna pitanja i detalje oko prijava i sudjelovanja možete dobiti slanjem upita na e-mail kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili slanjem poruka na messenger Facebook stranice ZILIK-a: https://www.facebook.com/ZILIK.Zimska.likovna.kolonija/

Natječaj ostaje otvoren do 1. studenoga 2020.

Organizatori ZILIK-a vesele se novim sudionicima i novim iskustvima koja će zasigurno obogatiti ovu posebnu likovnu koloniju. Dugogodišnja tradicija održavanja ZILIK-a oduprla se zubu vremena prvenstveno zbog predanog i kontinuiranog rada na razvoju plemenitih ljudskih vrijednosti kod djece, te kroz poticanje njihove mašte i kreativnosti, kao i pružanje osjećaja slobode u izražavanju, učeći ih kako ostvariti kvalitetan međuljudski odnos kroz vrijeme provedeno u kreativnom stvaralaštvu s umjetnicima i djecom iz lokalnih osnovnih škola i drugih domova. Upravo zbog slojevitosti  i poruka koje ZILIK nosi osiguran je kvalitetan edukativno pedagoški program koji prati rad umjetnika i nadopunjuje iskustvo koje se pruža posjetiteljima radionica, ali i kasnijih izložbi. Umjetnička djela su poput djece, otvorena interpretaciji i subjektivnom čitanju, a program ima za cilj posjetiteljima svih dobnih skupina približiti kako Centar, tako i  umjetnost, te olakšati razumijevanje domske i umjetničke djelatnosti.

                                                                                               Vaš ZILIK

Zimska likovna kolonija (ZILIK) kao jedna od najdugovječnijih likovnih kolonija u Hrvatskoj razlikuje se od klasičnih kolonija jer je nastala iz potrebe pružanja topline i pažnje djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. ZILIK predstavlja jedinstven spoj umjetnosti i humanosti kroz rad akademskih umjetnika koji svake godine u siječnju provode tjedan dana s djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi kako bi oplemenili njihov život uspostavljanjem pozitivnog odnosa prema umjetnosti. Djeca na taj način proširuju vlastite obzore, obogaćuju iskustva i spoznaje, razvijaju slobodu mašte i izražavanje doživljenog, što znatno pridonosi stvaranju pozitivnog odnosa prema vanjskom okruženju. Kako bismo se vratili tim temeljnim vrijednostima, te i dalje omogućavali razvoj i njegovanje etičkih i duhovnih kvaliteta naše djece uvodimo nekoliko novina koje su zapravo starine, jer su od samog početka ključne odrednice ZILIK-a.

Napomena:
ZILIK se sastoji od Velikog i Malog ZILIK-a. Veliki ZILIK, na koji se odnosi ovaj natječaj, je klasična likovna kolonija koja obuhvaća dolazak umjetnika u Karlovac i stvaranje likovnih djela u ozračju dječjeg doma. U normalnim okolnostima Veliki ZILIK podrazumijeva i interakciju s djecom iz doma i djecom iz okolnih škola i domova koja dođu na ZILIK, no zbog pandemije koronavirusa iznimno ove godine neće biti moguće druženje s djecom, ali će štićenici doma za djecu putem završne izložbe vidjeti što su umjetnici na Velikom ZILIK-u stvorili.

Od osnutka ZILIK-a 1974. godine kroz likovnu koloniju su prošle na stotine umjetnika. Na ZILIK-u su sudjelovali najeminentniji hrvatski likovni umjetnici i umjetnice XX. stoljeća među kojima su Miroslav Šutej, Ivan Kožarić, Edo Murtić, Zlatko Prica, Ivo Šebalj, Vasilije Josip Jordan, Josip Diminić, Kosta Angeli Radovani, Šime Vulas, Predrag Goll, Ljubomir Stahov, Ivica Antolčić, Nives Kavurić-Kurtović, Marija Braut, Jadranka Fatur, Ljerka Njerš, Branka Uzur, Alma Orlić, Dubravka Babić, Ivan Rabuzin, Ivan Lacković Croata, Ivan Večenaj, Mijo Kovačićkao i mnogi drugi koji su svojim prisustvom i stvaralaštvom doprinijeli radu Doma za djecu Vladimir Nazor u Karlovcu, danas Centra za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor.

Zbog epidemioloških mjera i propisanih ograničenja, 48. ZILIK će se održati sa smanjenim brojem sudionika i popratnih sadržaja. Putem ovogodišnjeg javnog natječaja bit će izabran manji broj sudionika nego ranijih godina radi poštivanja mjera, dezinfekcije prostora i osiguranja socijalne distance ograničenjem broja sudionika u zatvorenom prostoru.

Zbog nepredvidivosti prekograničnih putovanja ove godine će natječaj iznimno biti namijenjen isključivo domaćim autorima tj. umjetnicima iz Hrvatske.

Opis i uvjeti sudjelovanja na Velikom ZILIK-u:

48. ZILIK održat će se u Centru za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor u Karlovcu u periodu od 25. siječnja do 29. siječnja 2021. godine.

Centar za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor osigurava:

• smještaj koji iznimno za 48. ZILIK neće biti organiziran u Centru za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor zbog poštivanja epidemioloških mjera već će biti osiguran u blizini Centra u Karlovcu (od ponedjeljka 25. siječnja do petka 29. siječnja 2021. godine)
• tople obroke
• radni materijal (platna, papire, boje: akril, ulje, akvarel, olovke, pastel…) – umjetnici su obavezni ponijeti svoje kistove i ostali radni pribor
• promociju umjetnika i njihovih aktivnosti za vrijeme trajanja kolonije
• zadnji dan kolonije organizira se Završna izložba radova nastalih na Velikom ZILIK-u

Od sudionika se očekuje:

• donacija minimalno jednog rada nastalog na koloniji (rad ulazi u Fundus ZILIK-a)
• ozbiljan i profesionalan pristup radu, te afiniteti prema radu s djecom i u okruženju poticajnom za rad i razvoj kreativnosti kod djece

Prijava za sudjelovanje treba obuhvaćati:

• detaljnu profesionalnu biografiju (školovanje, djelovanje, popis samostalnih i grupnih izložbi)
• kvalitetne fotografije radovapo vlastitom izboru iz dosadašnjeg stvaralaštva (minimalno 10-15 fotografija radova) – materijali se mogu poslati i we transferom ili filemailom
• u nekoliko rečenica obrazložiti zašto želite sudjelovati na ZILIK-u (pola kartice do kartica teksta)

Sve prijave šalju se isključivo na e-mail kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ako u roku tri dana nakon slanja prijave ne dobijete potvrdu primitka iste, pošaljite ponovno mail ili poruku na FB stranicu ZILIK-a kako bi potvrdili da je prijava zaprimljena.

Sva dodatna pitanja i detalje oko prijava i sudjelovanja možete dobiti slanjem upita na e-mail kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili slanjem poruka na messenger Facebook stranice ZILIK-a: https://www.facebook.com/ZILIK.Zimska.likovna.kolonija/

Natječaj ostaje otvoren do 1. studenoga 2020.

Organizatori ZILIK-a vesele se novim sudionicima i novim iskustvima koja će zasigurno obogatiti ovu posebnu likovnu koloniju. Dugogodišnja tradicija održavanja ZILIK-a oduprla se zubu vremena prvenstveno zbog predanog i kontinuiranog rada na razvoju plemenitih ljudskih vrijednosti kod djece, te kroz poticanje njihove mašte i kreativnosti, kao i pružanje osjećaja slobode u izražavanju, učeći ih kako ostvariti kvalitetan međuljudski odnos kroz vrijeme provedeno u kreativnom stvaralaštvu s umjetnicima i djecom iz lokalnih osnovnih škola i drugih domova. Upravo zbog slojevitosti  i poruka koje ZILIK nosi osiguran je kvalitetan edukativno pedagoški program koji prati rad umjetnika i nadopunjuje iskustvo koje se pruža posjetiteljima radionica, ali i kasnijih izložbi. Umjetnička djela su poput djece, otvorena interpretaciji i subjektivnom čitanju, a program ima za cilj posjetiteljima svih dobnih skupina približiti kako Centar, tako i  umjetnost, te olakšati razumijevanje domske i umjetničke djelatnosti.

                                                                                               Vaš ZILIK

Otvorenje 2. Samoborskog salona - Granice

Srdačno Vas pozivamo da svojim dolaskom uveličate otvorenje 2. Samoborskog salona na temu "Granice" koje će se održati u utorak 20. kolovoza 2019. u Galeriji Prica u Samoboru s početkom u 19 sati. Žirirana izložba u organizaciji Udruge likovnih umjetnika Samobora (ULUS) predstavit će ukupno 25 autora koji su na različite načine interpretirali temu granica u svojim radovima.

Pojam granice možemo shvatiti višestruko. U najširem smislu, granica je crta koja nešto omeđuje odnosno razdvaja linijom. Granice mogu biti prirodne u vidu rijeka, planina, jezera, mogu biti političke, etničke, religijske. One dijele države, republike, pokrajine, regije, okruge, općine, sela, a ponekad i ljude. Osim fizičkih teritorijalnih granica, postoje i one mentalne. One predstavljaju fiktivne crte razgraničenja, a označavaju mogućnost do koje je nešto dopustivo, poput granice strpljivosti ili granice tolerancije. Granice mogu imati i pozitivne konotacije u kontekstu rušenja ili pomicanja granica – kada rušimo vlastite barijere, oslobađamo se i napredujemo. Činimo sebe ili društvo boljim i kvalitetnijim, te na taj način oplemenjujemo zajednicu i svijet ovisno dokle seže naš utjecaj i koliko hrabrosti imamo u rušenju društveno uvriježenih i prihvaćenih granica.

U samom pozivu umjetnicima naznačena su tek neka od mogućih tumačenja pojma "granice", dok su prijavljeni autori u svojim radovima nadišli same primjere, te ponudili daleko širi dijapazon interpretacija pojma granice, što je samo potvrdilo aktualnost, ali i dugovječnost ove slojevite, kompleksne, duboke i višeznačenjske teme. Ove godine se na 2. samoborski salon s temom Granice prijavilo ukupno 66 umjetnika od kojih je stručni žiri u sastavu: Marina Ivančić (predsjednica ULUS-a), Nikolina Šimunović (voditeljica Galerije Prica) i Sonja Švec Španjol (povjesničarka umjetnosti i nezavisna kustosica) izabrao 25 autora za izlaganje u Galeriji Prica u Samoboru. Organizatori su zadovoljni odličnim odazivom kvalitetnih autora iz svih područja likovne umjetnosti. Za izložbu su izabrani radovi iz područja crteža, grafike, ilustracije, fotografije, slikarstva, kiparstva, objekta, instalacije, video radova te performans koji su se referirali na zadanu temu.

Umjetnici koji izlažu na 2. Samoborskom salonu:

Andrea Pavetić
Andrej Beštak
Anton Vrlić
Davor Schunk
Gorana Težak
Irena Gayatri Horvat
Irena Podvorac
Iva Šintić
Ivana Mrčela
Karla Čurčinski
Krešimir Katušić
Lora Elezović
Lucija Žuti
Maja Cipek
Marta Živičnjak
Nevenka Miklenić
Nikica Jurković
Nikolina Žabčić
Nina Bešlić
Noa Geras
Robert Erdelji
Sabina Gašparac
Svebor Vidmar
Tena Pavletić
Vanda Čižmek

Izložba ostaje otvorena do 8. rujna 2019. godine.

Sve novosti vezane uz izložbu možete pratiti i na FB eventu: https://www.facebook.com/events/222961301951086/

Crta koja omeđuje, razdvaja, dijeli… to je ona krajnja crta prostorne cjeline koju definiramo kao granicu. Iako pri spomenu granice najčešće pomislimo na razdvajanje, granica zapravo istovremeno razdvaja i spaja… ono unutarnje i vanjsko, vlastito i tuđe, privatno i javno, potrebno i nepotrebno, vidljivo i nevidljivo…. Granice mogu biti čvrste, promjenjive ili nejasne….

Kada govorimo o temi granica zanimljivo viđenje pronalazimo u izjavi nizozemske redateljice i glumice Karine Holla koja se bavila temom granica u jednoj kazališnoj predstavi definiravši pojam granice intrigantnom mišlju: "Granice izazivaju osjećaj nezaštićenosti i nestabilnosti, međutim, istovremeno svi trebamo granice zbog sigurnosti i privatnosti. Granica je barijera, ali može biti i most prema različitim mogućnostima." Tema granica prirodno se nametnula kao osnovni koncept 2. Samoborskog salona prvenstveno zbog iznimno širokog spektra mogućnosti interpretacije teme, ali i zbog aktualnosti samog pitanja granica u kontekstu trenutnih geopolitičkih previranja, što je potvrdio i iznimno velik broj prijava pristiglih na ovogodišnji Samoborski salon. Od ukupno 66-ero prijavljenih umjetnica i umjetnika, stručni žiri je odabrao 25 autorica i autora koji su se istaknuli kvalitetom, originalnošću i raznovrsnošću prijavljenih radova u okviru zadane teme. Završni izbor rezultirao je kvalitetnim djelima u najraznovrsnijim medijima uključujući crteže, ilustracije, grafike, slike, objekte, skulpture, knjige umjetnika, svjetlosne i video instalacije, te performans.

U samom pozivu umjetnicima naznačena su tek neka od mogućih tumačenja pojma "granice",   dok su prijavljeni autori u svojim radovima nadišli same primjere, te ponudili daleko širi dijapazon interpretacija pojma granice, što je samo potvrdilo aktualnost, ali i dugovječnost ove slojevite, kompleksne, duboke i višeznačenjske teme.

O različitim aspektima granica u području likovnosti progovaraju umjetnici Andrej Beštak, Anton Vrlić, Irena Podvorac, Marta Živičnjak i Robert Erdelji. Andrej Beštak u radu "Konci" problematizira mogućnost dokidanja ili postupnog nestajanja granica poigravajući se sa sadržajem unutar knjige umjetnika. Autor namjernim izostavljanjem vrhunca priče dokida kontinuitet gradnje sadržaja, te stavlja srž knjige u stalnu mijenu podložnu novim interpretacijama. Težište sa sadržaja prelazi na percepciju u radu "Svjetlosni međuprostori" autora Antona Vrlića. U podnožju staklene skulpture nalaze se urezane linije koje se kontinuirano mijenjaju ovisno o kretanju promatrača. Titraj oka i pokušaj definiranja granica pod varljivim efektom snopova svjetlosti koji se križaju unutar staklenog objekta simbolički ukazuje kako su granice podložne promjenama, pa čak i rušenju ovisno o našoj percepciji, volji i mogućnostima. Granicama u području materije bavi se Marta Živičnjak u radu "Mimikrija" kojim istražuje mogućnosti površina papirnatih tekstura tako da papir perforira i uslojava pri čemu rad ostvaruje direktnu komunikaciju s prostorom u kojem se nalazi. Irena Podvorac propitujući granice skulpture pomiče vlastite granice u djelu "Kap". Izlazeći iz vlastite zone komfora oblikovanja animalističkih skulptura, autorica šibicama oblikuje simbolički motiv kapi koji fluidno klizi niz postament i postaje sastavni dio lokve u podnožju skulpture. Hoće li kap pratiti fizičku granicu podloge ili će ju ista upiti i učiniti svojim integralnim dijelom ovisi o svojstvima podloge na kojoj se kap nalazi, što metaforički možemo preslikati u svijet stvaralaštva: propitujući sposobnosti i potencijale materijala, medija i mogućnosti oblikovanja umjetničkog djela autori paralelno pomiču vlastite granice osobnosti, rada i mogućnosti izričaja. U propitivanju mogućnosti stvaralaštva najdalje je otišao Robert Erdeljiu radu "Rođenje skulpture". Umjetnik stvara početnu formu skulpture koju potom uranja u vodenu otopinu i ostavlja skulpturu da sama raste i razvija se, pri čemu nasumični razvoj kristala mijenja prvobitni oblik skulpture. Autor je eksperimentalnim radom nastojao ustanoviti granicu kada završava ljudsko oblikovanje rada, a kada nastupa područje slobode u kojem su moguće transformacije i nakon autorovog dovršetka djela.

Zadržavajući se u polju likovnog djelovanja, ali prebacujući naglasak na pomicanje granica u području koncepta izložbe, percepcije publike i prostora Nikica Jurković već nekoliko godina kontinuirano razrađuje ciklus video radova pod nazivom "Sve je moguće". Umjetnik propitkuje, a pritom i prelazi granice ustaljenih normi izlaganja nizom akcija poput ulaska i interveniranja u tuđi autorski izložbeni prostor, uključivanjem u izložbu mimo žiriranja i konačne selekcije autora, organizacijom lažnog otvorenja, te u konačnici izlaganjem rada koji preuzima ulogu promatrača. Na iznimno inteligentan i subverzivan način autor svojim djelovanjem bilježi novonastale situacije, čime omogućuje spoznaju ljudskih reakcija koje se javljaju kada prijeđemo ustaljene granice. U aktualnom vremenu otvorenja 2. Samoborskog salona umjetnica Nevenka Miklenićkroz performans postavlja nove neočekivane granice unutar izložbenog prostora, te testira, ali i uključuje posjetitelje u sukreiranje novih granica. Eksperiment direktno komunicira temu Salona ukazujući na licu mjesta tko poštuje i tko se kreće unutar novostvorenih granica, a tko ih nadilazi, ruši ili dokida.

Granice često predstavljaju one zamišljene linije koje označavaju stupanj do kojeg nešto toleriramo. Psihološkim granicama bave se autorice Nikolina Žabčić, Karla Čurčinski, Vanda Čižmek i Andrea Pavetić. Rad "To, ne" Nikoline Žabčić prikazuje predimenzioniran naglašeno linijski oblikovan lik bake koja simbolički ukazuje na događaj, posljedice i preuzimanje odgovornosti za svoje postupke. Snažan upliv crvene boje, koja je ujedno boja ljubavi i patnje, definira karakter emotivnog motiva iz djetinjstva kojim autorica ilustrira definiranje granica u ponašanju i oblikovanje osobnosti prilikom odrastanja. Također kroz motiv djetinjstva Karla Čurčinskii Vanda Čižmek propitkuju granice sna i jave, svjesnog i nesvjesnog kao i granice vremena. I dok se Karla Čurčinski fokusira na osobna iskustva u djelima "Noćni vlak" i "Tu sam na kratko" pri čemu nestajanje granica vizualizira preklapanjem motiva i prožimanjem gradivnog elementa s podlogom kroz čin vezenja, Vanda Čižmek ilustracijama prati inspirativnu alegorijsku priču "Kumarov san" u kojoj se susreću različite životne filozofije i civilizacije, ali i isprepliću san i java, te prošlost, sadašnjost i budućnost. Objekt "Granica tolerancije" Andree Pavetić vrlo slikovito problematizira niz pitanja koja se nameću prilikom analiziranja osobnih psiholoških granica kao što su: što, koliko i zašto trpimo; o čemu ovisi naša granica tolerancije; te pod kolikim i kakvim pritiskom pucamo i kako u tom trenutku reagiramo?

Psihološke granice proširujemo i na pitanje religijskih, kulturoloških i političkih granica u ilustraciji "Bolesnik/fratri" Davora Schunka. Živimo unutar zadanih okvira zajednice, kulture i naroda koji nas je oblikovalo, no kako doživljavamo susrete s drugačijim od našeg? Podižemo li zidove još više ili spuštamo oklope kako bismo spoznali nešto novo? Globalno pitanje rasnih, nacionalnih i vjerskih podjela te teritorijalnih granica Ivana Mrčela rješava utopističkom idejom o svijetu u kojem ne postoje ratovi. U radu "Pink up your gun:" autorica bojenjem vojnika u ružičastu boju poništava njihovu primarnu ulogu i pruža mogućnost svijeta u kojem nema državnih granica, ljudske pohlepe za materijalnom dobiti i pozicijama moći. Sve navedene podjele Lucija Žuti sumira na primjeru vlastite zemlje u radu "Volim Hrvatsku". Izuzetno aktualan ciklus govori o sve jačim i izraženijim ideološkim podjelama koje hrane i uzgajaju sve naglašenije granice unutar samog naroda. Još jednim aktualnim problemom hrvatskog naroda bave se umjetnice Gorana Težak i Sabina Gašparac. U kolorističkoj šumi Gorana Težak minucioznim crtačkim elementima oblikuje ruševinu nekadašnjeg doma. Niz sitnih gradivnih linija i izostanak boje pojačavaju karakter i snagu ključnog motiva u radu "Djedovina nekom drugom" koji utjelovljuje dolazak do jedne granice (unutarnje, psihološke) kako bismo prešli onu drugu granicu (fizičku, državnu). Tragičnu priču o iseljavanju Sabina Gašparac interpretira simboličkim bijegom iz crnila kroz animalistički skok životinje preko ograde u radu "Trava je zelenija s druge strane plota".

Od globalnih, preko nacionalnih dolazimo do granica na društvenoj i intimnoj razini u crtežu Ive Šintić pod nazivom "Četkica za dvoje". Simbolički rad zorno prikazuje slojevitost i kompleksnost promjene u području privatnih granica do kojih dolazi kada se odlučimo na zajednički život. Period adaptacije često je popraćen tolerancijom i razumijevanjem, ali i uspostavljanjem novih granica i diobe što je "naše", a što ostaje "moje", tj. gdje osoba podvlači crtu i zadržava vlastiti psihički i fizički prostor. Zadiranjem u privatni prostor bavi se i rad Nine Bešlić "Cross disslolve II – Pretapanja". Umjetnica bilježi slučajne prolaznike u javnom prostoru i transformira bilješke u umjetnički rad čime se dokida granica realnosti i prelazi u virtualnu stvarnost. Rad svojom formom koja podsjeća na skrivenu kameru otvara pitanje kada vlastitom slobodom u javnom prostoru zadiremo u tuđu privatnost. Promatranje rada virenjem u kutiju kroz kružni otvor asocira na špijunku, dalekozor ili teleskop – elemente koji omogućuju špijuniranje ili praćenje aktivnosti drugih ljudi bez njihovog znanja.

Jedini fotografski rad na izložbi propitkuje granice emocija, intime i privatnosti. Čistim i naglašeno simboličkim kadrom Tena Pavletiću radu "Dom 1" priča priču o životu. Dijagonala kompozicije unosi dinamiku u inače statičan sadržaj fotografije naglašavajući pritom direktnu korelaciju slike koja visi na zidu (s prikazom idilične kuće – simbolom doma i obitelji), te starice koja spava s glavom okrenutom u suprotnu stranu što je posredni simbol vremena – čimbenika koji ju sve više odmiče od lijepih uspomena koje možda točno u tom trenutku sanja.

Pojam rušenja granica često nosi pozitivne konotacije kada govorimo u kontekstu pomicanja vlastitih granica – rušimo barijere, oslobađamo se strahova i tereta, te tako napredujemo. Međutim, rušenje ili pomicanje granica može imati i vrlo negativne konotacije o čemu svjedoče radovi Svebora Vidmara, Krešimira Katušića, Lore Elezović i Noe Geras. Potpuno otuđenje čovjeka od svijeta u kojem živi i čije blagodati beskompromisno iskorištava i sustavno uništava Svebor Vidmar utjelovljuje u linijskom crtežu "Imaginarni krajolik 3". Autor gradi  "nedosanjanu Arkadiju" kako bi u promatraču pobudio duboko potisnute iskonske osjećaje strahopoštovanja spram prirodnih ljepota svijeta u kojem živimo. Krešimir Katušić u svom radu "Izgubljene riječi" ide korak dalje i kroz metaforu svitaka govori o nestanku izvornih ljudskih kvaliteta. Svici su izrađeni u terakoti – materijalu koji dodatno potencira fragilnost vrednota koje nestaju. Umjesto da njeguje prirodan život i svoju iskonsku povezanost s prirodom koja nas okružuje, čovjek se fokusirao na genetsku modifikaciju, manipulaciju i stvaranje umjetnog života u laboratoriju. Stvarni svijet zamjenjujemo virtualnim svijetom, ljudsku inteligenciju umjetnom, a izvorne riječi gube značenje i bivaju zamijenjene terminima namijenjenim umjetnom hibridnom svijetu u kojem živimo. Temu pomicanja etički upitnih granica s jednog posve drugačijeg aspekta interpretiraju radovi "Žaba" i "Žabica". Lora Elezović u tehnici bakropisa zorno prikazuje potencijalnu hibridnu vrstu nastalu laboratorijskim genetskim križanjem zlatne tropske otrovne žabe i kolibrića. Uplitanje u prirodni tijek života i igranje Boga već sada čovjeka skupo košta i tko zna kakve će razorne posljedice donijeti u budućnosti. Minuciozno izvedene grafike namjerno su naglašeno malih formata kako bi simbolički poručile da i male promjene mogu rezultirati nekontroliranim štetnim posljedicama nesagledivih razmjera. Priču o svijetu danas nastavlja Noa Geras u radu "Go West". Male brončane skulpture dio su veće cjeline ciklusa koji govori o putu civilizacije: kretanju s točke jedinstva da bismo se po putu razjedinili vođeni pohlepom i pozicijama moći, posve nesvjesni da granice koje smo postavili zapravo ne postoje i da smo svi međusobno povezani, te da uništavanjem prirode, kao i uništavanjem tuđeg i drugačijeg zapravo uništavamo sami sebe.

Pregled izloženih radova završavamo s dva međusobno posve različita djela koja ponajbolje ilustriraju beskrajne mogućnosti poimanja teme granica. Slika "Zašto pred zdjelom čipsa nemam granicu, zašto?!" autorefleksivan je rad unutar kojeg autorica Maja Cipek propituje vlastite granice. Popartistički prikaz zdjele pune čipsa dodatno je potenciran snažnim komplementarnim kontrastom i različitim uzorcima stola i zida čime umjetnica likovno ilustrira  situaciju u kojoj nema granica, a koju duhovito opisuje u tekstu o radu nazivajući čips svojim kriptonitom. Kao odmak od velikih gesta, riječi i životnih borbi Maja Cipek nudi svakodnevno, iskreno i toplo ljudsko iskustvo malih osobnih iskušenja s kojim se svatko može poistovjetiti. Iz područja osobnog prelazimo u područje univerzalnog u radu Irene Gayatri Horvat. Ima li duša kao unutarnje načelo života i "samostalna bit u čovjeku" svoje granice i je li moguće odrediti njezin točan položaj? Odgovor na to pitanje autorica traži u radu "Mapiranje duše – Srce"  povezujući anatomiju čovjeka sa zemljopisnim koordinatama Zemlje, ali i planetima i galaksijama, čime se potencijalno vraćamo na sâm početak: ujedinjavanjem čovjekove fizičke pojavnosti s prirodom, svijetom i svemirom oplemenjujemo dušu koja nas čini jedinstvenom individuom.

Iako je natječaj za sudjelovanje na 2. Samoborskom salonu postavio određene granice kroz propozicije tko se sve može prijaviti, izložba je u konačnici objedinila radove visoke likovne kakvoće koji problematiziraju, te proširuju polje percepcije i poimanja teme granica. Izabrani radovi predstavljeni u istom prostoru potenciraju međusobne vrijednosti i širinu pojedinačnih izričaja djelujući tako u polju granica koje razdvajajući spajaju.

                                                                       Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.