Dr. sc. Zdenko Balog

Zdenko Balog, povjesničar umjetnosti, rođen je u Zagrebu 1958., gdje je i odrastao i završio Školu primijenjene umjetnosti, a potom Filozofski fakultet, grupa povijesti umjetnosti i komparativne književnosti. Diplomirao je 1983., a potom nastavio postdiplomski studij. Magistrirao je na katedri za vizualne komunikacije i dizajn s temom 'Vizualni identitet modnog žurnala u Hrvatskoj' 1993. godine (mentor Dr. sc. Zvonko Maković). Konačno, 2012., obranio je na Filozofskom fakultetu doktorsku tezu 'Graditeljska baština Hermana Celjskoga i njeni odrazi u zapadnoj Slavoniji 15. stoljeća', te stekao akademski status doktora znanosti (mentor Prof. Dr. Igor Fisković).

Tijekom studija pokazuje sklonost terenskom i istraživačkom radu. U Istri, sudjeluje kao apsolvent, a potom i nakon diplome, u terenskom istraživanju obrambenog sustava kontinentalne Istre (Rašporski kapetanat), pod vodstvom Dr. sc. Đurđice Cvitanović. Posebno istražuje gradič Roč, koja istraživanja će mnogo kasnije sažeti u knjigu 'Roč u srednjem vijeku' (2005,).

Po završetku studija, zapošljava se kao kustos u Dvoru Trakošćan, s posebnom brigom za spomenički kompleks bivšeg pavlinskog samostana u Lepoglavi, tada još u sastavu Lepoglavske kaznionice. U Lepoglavi i Trakošćanu živi i radi 1986-95., te se, kroz proučavanje lepoglavske crkve i samostana razvija njegova posebna naklonost gotičkoj umjetnosti. Posebno proučava i istražuje umjetničku baštinu utemeljitelja lepoglavskog samostana, Hermana Celjskog, te utjecaje parlerijanske gotičke sinteze praškog i bečkog gradilišta na prekodravske zemlje. Specijalizira se za razdoblje od kraja 14. do polovice 15. stoljeća u slovenskoj Štajerskoj i sjevernoj Hrvatskoj.

Tijekom boravka u Lepoglavi i rada u Dvoru Trakošćan, Balog vodi istražne radove na objektu dvorca Trakošćana, te osmišljava prijedlog za buduću muzeološku prezentaciju. Ovaj prijedlog tek je neznatno modificiran kada je kasnije dvorac obnovljen i zaokružena njegova muzejska prezentacija zbirke. Voditelj je arheoloških radova na lepoglavskom spomeničkom kompleksu, te je inicijator i voditelj prve četiri godine Lepoglavskih dana i znanstvenog skupa o Lepoglavi (1992-1995.). Inicira i uređuje Lepoglavski zbornik, koji sabire radove s ovog skupa.

1995. seli u Križevce i zapošljava se u Narodnom sveučilištu / Pučkom otvorenom učilištu, gdje radi i danas. U Križevcima nastavlja znanstveno istraživački rad: proučava srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu povijest Križevaca i križevačkog kraja, čime nakon Zagorja i varaždinskog kraja, u svojim istraživanjima zaokružuje područje sjeverne Hrvatske. Sažetak ovih istraživanja je knjiga 'Križevačko kalničaka regija u srednjuem vijeku' (2003.), posvećena 750-godišnjici gradskih privilegija Grada Križevaca. 2013. izlazi mu knjiga 'Gradovi kontinentalne Hrvatske'.

Osim što je organizator i sudionik Lepoglavskih dana od 1992-96., stalni je sudionik i autor priloga Buzetskih dana i Buzetskog zbornika, od 1984. do danas, stalni suradnik Peristila, časopisa Kaj, časopisa Cris, sudionik kongresa Saveza društava povjesničara umjetnosti Jugoslavije, te kongresa Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, sudionik međunarodnih znanstvenih skupova u Križevcima, Celju, Mariboru itd.

Fotografijom se bavi od djetinjstva, ali se posebno nalazi u naglom tehnološkom razvoju digitalne fotografije. Više radova nagrađivano mu je na internetskim fotografskim natječajima, samostalno i skupno izlagao je u Križevcima i više drugih hrvatskoh gradova. U križevcima je 2009. održao samostalnu izložbu akt fotografije 'Pjesma nad pjesmama', a 2013 također samostalnu izložbu akt fotografije 'Low-Key Shades in B&W'.