TEME I DILEME DIGITALNE FOTOGRAFIJE
STUDIJE SLUČAJEVA – ODABIR MODA I PODATAKA
Nakon prvih nekoliko slučajeva iz prethodne kolumne prelazimo na složenije situacije:
Slučaj 05 – panorama grada, Plomin
Mnoga pravila i načela koja vrijede za fotografiranje krajolika, vrijede i za ovakve panorame. Kada fotografiramo povijesne gradiće pružene na vrhovima istarskih brda, zapravo fotografiramo urbanizirani krajolik (pejzaž). Fotografije krajolika i širokih otvorenih prostora u kojima nemamo jednu točku interesa, nego se interes pruža od vrha do dna i od lijeva do desna, traže savršenu oštrinu svih područja. Ovakve fotografije (osim iznimnih kompozicija) ne trpe defokusaciju, koja nam je u nekim kompozicijama itekako draga. zbog toga ćemo ovakve fotografije redovito fotografirati s tronošcem.
Fotografija povijesnog gradića Plomina u Istri napravljena je kvalitetnim DSLR Canon 7D, te objektivom Tamron 18-270.
Podaci su bili sljedeći:
Mod – M
Fokus – 130 mm
Ekspozicija – 1/250 sec
Zaslon – f/7.1
ISO – 100
Balans bijeloga – AWB
Kad pogledamo sliku i podatke, pitat ćemo se zašto fotograf, kad već koristi tronožac, nije produžio ekspoziciju, kako bi mogao zatvoriti zaslon. U ovom slučaju, međutim, zbog jakog vjetra, bilo je čak i uz korištenje tronošca rizično produljiti vrijeme ekspozicije. Činjenica da se radi o veduti grada, što sužuje dubinu u usporedbi s klasičnim krajolikom (koji ima veliki dubinski raspon) dozvolila mi je da zaslon otvorim na f/7.1. Važnije mi je bilo da zadržim ISO vrijednost na najkvalitetnijoj mogućoj razini. U ovakvim situacijama nije loše koristiti manualni fokus (MF), posebno kod objektiva lošije kakvoće.
Važno! Kod korištenja tronošca OBAVEZNO treba koristiti tajmer (odgođena ekspozicija), ili daljinski žični ili bežični okidač. Također, ako objektiv ima stabilizaciju, obavezno ju je isključiti.
Napomena: na ovoj fotografiji zbog uravnotežene kompozicije i zbog utiska dramatičnosti nebo je u postprodukciji (fotoeditor na računalu), potamnjeno nasuprot gradu i ostalom sadržaju fotografije. Međutim, budući se u ovoj kolumni ne bavim postprodukcijom (popularno nazivanom fotošopiranje), ovo je samo usputni podatak.
Slučaj 06 – u sutonu, Konjščina
I ova fotografija, kao i prethodna na prvi pogled djeluje kao obična scena, koju je lako fotografirati. Radi se o sceni sa srednjovjekovnog festivala u Konjščini. Kao i većina sličnih srednjovjekovnih sajmova i festivala, predvečer završava uprizorenjem bitke s mnogo pirotehnike i dima. Ovo je najbolji trenutak za napraviti sjajne fotografije: dim će prikriti i zamaskirati publiku koja bi mogla upasti u kadar, a sunce u suton dodaje tople boje. Problem je što je u tom trenutku nebo još uvijek relativno svjetlo, te će u slučaju korištenja programiranih modova scena biti veoma tamna.
Fotografija je napravljena kvalitetnim DSLR Canon 7D, te objektivom Tamron 18-270.
Podaci su bili sljedeći:
Mod – M
Fokus –30 mm
Ekspozicija – 1/100 sec
Zaslon – f/6.3
ISO – 2000
Balans bijeloga – AWB
Kako bi se 'prevarilo' prirodno rasvjetljenje, redovito koristimo manualni mod, te nadziremo sve podatke. Obzirom na doba dana, balans bijeloga bi bio postavljen na 'oblačno' ili 'sjena', no budući sam koristio opciju fotografiranja u RAW formatu, imao sam mogućnost odrediti WB naknadno. Ono što upada u oči je visoka ISO vrijednost, koju dobro podnose samo bolji fotoaparati. To mi je omogućilo da scenu fotografiram sa kratkom ekspozicijom, dok je mala žarišna duljina (široki kut objektiva) umanjio rizik neugodne defokusacije zbog širokog otvora zaslona objektiva. Visoka ISO osjetljivost prednji je plan dobro rasvijetlila, te je scena djelomično prikrivena sumaglicom i dimom, ali inače razgovijetna. Bez većih intervencija postprodukcije, scena djeluje veoma stvarno, ili barem kao kadar dobro snimljenog povijesnog filma.
Povijesni su festivali veoma fotogenični, donose mnoštvo neuobičajenih motiva, zanimljivih kostimiranih osoba u akcijama, te su redovito meta fotografa. Nažalost za većinu fotografa koji posjeduju tek prosječnu opremu, ili još gore, mobitele, najzanimljivije se scene događaju tek u predvečernjim satima. I sa dobrom opremom, u ovim specifičnim svjetlosnim uvjetima krije se mnogo zamki. Ako želimo napraviti dobre fotografije, nikako se ne smijemo oslanjati na programirane modove, koje redovito prevari svjetlost neba.
Slučaj 07 – arhitektura, Šibenska katedrala
Iako se čini da u fotografiranju arhitekture nema tajni, opet ćemo brzo shvatiti da nas naše fotografije ne zadovoljavaju. Fotografiranje arhitekture krije mnoge tajne, o čemu će biti posebno govora u žanrovima, no na studiji ovog slučaja spomenut ću najvažnije. Šibenska je katedrala jedan od najfotografiranijih objekata u Hrvatskoj, te, ako se želimo svojim radovima iole izdvojiti iz mase, moramo biti maštoviti, vješti i strpljivi. Jedan je od najljepših detalja sjeverni portal.
Katedrala je građena od bijelog klesanog kamena, sa mnoštvom ornamentalnih detalja, koji do punog izražaja dolaze tek na suncu. No u tome leži opasnost da se pojave 'spaljene' zone potpuno bijelog kamena. Pogledajmo konkretan slučaj.
Korišten je DSLR Canon 7D, te objektiv Tamron 18-270. Podaci su bili sljedeći:
Mod – TV
Fokus –170 mm
Ekspozicija – 1/800 sec
Zaslon – f/11
ISO – 400
Balans bijeloga – AWB
Upada u oči odabir TV moda (prioritet trajanja ekspozicije), te povećani ISO 400, unatoč sunčanom danu. Situacija je sljedeća: da bismo lavove dobili na ovaj način, jednog nasuprot drugom, fotografirao sam iz veće udaljenosti, kako bih kompenzirao perspektivu. To je uvjetovalo dvoje: veoma kratku ekspoziciju da se zadrži oštrina, te mali otvor zaslona, kako bi se izbjegla defokusacija. Zbog toga je trebalo neznatno povećati ISO vrijednost, što fotoaparat6 takvih preferenci ne osjeti kao nedostatak. Fotografija je napravljena 'iz ruke', na trgu punom turista, te je trebalo vrebati trenutak. U takvim situacijama nikakva dulja ekspozicija ne dolazi u obzir. Svi podaci, unatoč povećanoj ISO vrijednosti su blago zatamnjeni, kako ne bih riskirao 'spaljene' zone. Budući sam radio u poluprogramiranom modu, prethodno sam kompenzirao svjetlost na -1. Na taj način, fotoaparat izmjeri vremenske uvjete, ali mu u namještanju podataka automatski oduzima jednu vrijednost (u ovom slučaju zatvori zaslon jedan podjeljak jače, budući je ekspozicija zadana).
Slučaj 08 – nebo pred oluju
Uz sav trud i pripremu, neke su situacije iznenađujuće i često najbolje fotografije nastaju bez planiranja. To posebno vrijedi za sjajne fotografije oblaka, oluja i djelovanja oluja u prirodi. Ako se nađemo na pravom mjestu i reagiramo dovoljno brzo, napravit ćemo jedinstvene fotografije na kojima će nam zavidjeti i steći ćemo dobru reputaciju, mnogo više nego sa brižljivo planiranim fotografijama u koje uložimo mnogo truda.
Nebo je najdramatičnije trenutak pred pljusak, već za minutu prve kapi kiše zamutit će oštrinu debelih kišnih oblaka i onemogućiti dobru fotografiju. Fotografija je snimljena s mog balkona. Slučajno sam pogledao van i vidio dolazeće oblake. Dok sam na brzinu namjestio podatke, te napravio nekoliko fotografija, počeo je pljusak. Vrijeme ove senzacije nije bilo dulje od dvije minute.
Korišten je DSLR Canon 7D, te objektiv Tamron 18-270, onako kako mi stoje i pripremi, jer vremena za ikakve pripreme nije bilo .
Podaci su bili sljedeći:
Mod – M
Fokus –18 mm
Ekspozicija – 1/160 sec
Zaslon – f/5.6
ISO – 200
Balans bijeloga – AWB
Ovi podaci u ovom slučaju ne igraju značajnu ulogu. Svaki podaci, koji zadovoljavaju zakonitosti magičnog trokuta (jednaka količina svjetlosti, odnosno: uz veći ISO kraća ekspozicija ili manji otvor zaslona i obrnuto), bili bi u ovoj situaciji u redu. Širok kut objektiva omogućio bi mi da fotografiram znatno dužom ekspozicijom, no za to nije bilo potrebe jer su svi ostali podaci iz magičnog trokuta bili usklađeni.
Četiri fotografije pregledane danas međusobno su veoma različite. Osim u prvom slučaju (Plomin), nije bilo nikakve osjetljive postprodukcije. Sve su fotografije napravljene istom opremom, što pokazuje široke mogućnosti ovakve opreme. Ovaj puta uveli smo neke nove pojmove, poput kompenzacije u poluprogramiranom modu zbog izbjegavanja 'spaljenih' zona, te fotografiranje tronošcem.
Autor: Zdenko Balog