Skupna izložba slika „Umjetnost u dijalogu“

vrijeme: 23.4.2025 u 19 sati

mjesto: galerija Slovenskog doma Zagreb, Masarykova 13, Zagreb.

pozivnica 23
Izložba Umjetnost u dijalogu donosi bogatstvo likovnih izraza, stilova i tehnika okupljajući trideset i jednog autora iz raznih krajeva i poetika. Ova izložba nije samo pregled različitih radova, već prostor u kojem se umjetnici susreću, nadopunjuju i komuniciraju jedni s drugima kroz svoje radove, kao i s publikom koja promatra, tumači i u tom susretu pronalazi vlastite vizualne i emocionalne odgovore.

Slikarstvo je ovdje medij susreta – ne samo između različitih estetskih pristupa nego i između prošlosti i sadašnjosti, figuracije i apstrakcije, osobnog i univerzalnog, nježnosti i snage. Umjetnost postaje mjesto dijaloga tamo gdje riječi možda više ne dopiru – i gdje svaka boja, potez i simbol progovaraju na jeziku osjećaja.

Kustoska koncepcija izložbe svjesno prihvaća otvorenost i šarenilo umjetničkih izraza – u vremenu kada se često traže jednoznačne poruke i vizualna jednostavnost, Umjetnost u dijalogu bira bogatstvo značenja, slojevitost, autentičnost i razlike kao temelj susreta. Izložba se tako pretvara u mapu imaginarnih i stvarnih krajolika: nježno zamišljenih priroda, intimnih doživljaja, snažnih apstrakcija i simboličkih svjetova. Među autorima nalazimo etablirane likovnjake i nove glasove, što dodatno pojačava dinamiku izložbe i njezinu otvorenost za sve senzibilitete.

U djelu Ane Sušec, naslikanom akrilom na papiru, lebdeći lopoči oslikani su nježno i promišljeno, uronjeni u plavetnilo koje poziva na tišinu i unutarnje smirenje, dok Branka Zobenica svoj Dubrovnik dočarava dinamičnim uljanim potezima koji izražavaju snagu mora i monumentalnost tvrđave. Danica Kuštrak, koristeći pastelnu tehniku, prikazuje raskošnu kompoziciju ruža gdje duboka crvena i kontrastna crnina stvaraju snažnu emocionalnu napetost. Dražen Petrović u apstraktnoj slici “Proljeće” koristi jarke boje, energične poteze i geometrijske elemente kako bi prenio eksploziju života i obnovu prirode, dok Dubravka Kuzmić u djelu “Vodenjak”, tehnikom tuša i poentilizma, stvara simboličku kompoziciju koja spaja mitologiju, astrologiju i prirodni svijet u elegantnu crno-bijelu naraciju.

Gordana Marijić donosi dramatičan šumski pejzaž u jesenskim tonovima u kojem svjetlost prodire kroz visoko drveće i reflektira se u vodi stvarajući gotovo duhovnu atmosferu. Slika Gordane Vukasović pod nazivom "Jezero", nježno i suptilno dočarava mirnu prirodnu harmoniju pejzaža. Lagani, prozračni potezi u nijansama zelene, plave i žute oblikuju krošnje stabala i njihovu refleksiju na površini vode, stvarajući osjećaj tišine i sklada. . Jasenka Smrekar u svom crno-bijelom prikazu “Kaštilca”, rađenom ugljenom na natron papiru, stvara nostalgičan i miran doživljaj primorske arhitekture i mirne luke, dok Kristina Graf u slici “Brodolom” kroz teksturu, duboke plave tonove i tople zlatne naglaske evocira snagu mora, brod kao simbol sudbine, a valove kao izazove.

Ljiljana Tršan kombinira tuš, akvarel i papir u slici “Zlatna ribica”, gdje dominira lagana linija, geometrijska stilizacija i bajkoviti izraz, dok Maria Delimar kroz pastelnu sliku “Čamac” stvara atmosferu tišine i spokojstva uranjajući promatrača u mirnu vodenu površinu i jutarnju maglu. Marija Tokić u djelu “Znatiželjan slonić” unosi toplinu i nježnost životinje prikazujući mladunče u pokretu, čime sliku ispunjava vedrinom, životnom radošću i osjećajem zaigranosti. Milorad Vulin koristi mozaik kao likovno sredstvo, gdje kroz staklene fragmente stvara kompoziciju žene i čaše vina koja postaje spoj intimnosti, ženske snage i simbolike senzualnosti.

Mira Čikardić u slici “Anemične” precizno oblikuje nježne ruže prekrivene kapima rose koje gotovo fotorealistički izlaze iz platna, a njihov svjetlosni sjaj i mekane latice naglašavaju poetičnu dimenziju slike. Mirjana Mirusch u djelu “Utočište” prikazuje snažan simbol majčinstva kroz spoj figuracije i dekorativnog mozaika boja, uz dojmljivu kompoziciju lica majke i djeteta u tekstilnim uzorcima koji podsjećaju na tople folklorne motive.

Neva Pavlin u “Cvjetajućem proljeću” koristi fluidne poteze, jake kontraste i kolorističke eksplozije stvarajući gotovo apstraktan doživljaj cvjetanja, gdje se priroda pretvara u energiju boje. Nina Seibert Pavišić prikazuje ciklame u podnožju stabla u kontrastu bijelih listova i ljubičastih latica, a kompozicija odiše životnom snagom i ukrasnom simetrijom.

Oste Erceg u “Dami sa šeširom” koristi ulje, temperu i flomaster kako bi oblikovao vibrantnu, ekspresivnu scenu ženske figure koja lebdi između vidljivog i apstraktnog, između pokreta i statike. Pina Perović u slici “Kerubin i leptiri” donosi čipkasti svijet anđela i nježnih oblika leptira u mekoj crno-bijeloj paleti s ružičastim i plavim tonovima koji djeluju poput snovitog prizora iz djetinjstva. Rikarda Matić u “Večernjoj regati” koristi snažne gestualne poteze, debeli nanos boje i dramatične boje zalaska kako bi prikazala more u pokretu i brod koji se gubi u horizontu. Sanja Salopek u “Lux amoris” koristi ulje na platnu uz dodatak 24-karatnih zlatnih listića za dočaravanje ruža u vazi – motiv koji poprima sakralnu ljepotu kroz refleksije svjetla i nježno modelirane oblike.

Silvija Sanković Tomlinović koristi svilu kao podlogu za slikanje čime brod u njezinoj slici “Ljepotan stare flote” lebdi u prozračnoj atmosferi gdje se sjene i refleksije stapaju s plavetnilom mora. Tamara Perušić u “Duhu prošlih vremena” kombinira prikaz amfora s digitalno geometrijskim kvadratima plavih tonova koji se pretvaraju u arheološku viziju prošlosti, dok Valentina Dujela u “Morskim travkama” koristi dinamične poteze i bogatu teksturu kako bi prikazala raslinje na vjetru koje se savija pod nevidljivom silom prirode.

Vera Antolić u djelu “Flight on level” koristi ulje, teksturu i reljefnu površinu kako bi stvorila sliku krila koja se uzdižu iz modrine – simbol slobode, energije i tihe veličine. Veseljka Kos u “Čarobnoj šumi” uvodi gledatelja u bajkoviti svijet ogromnih gljiva, plavih potoka i bijelih zečića – prizor djetinje mašte i fantastičnog narativa. Vesna Zvonarević u “Zlatnom zalasku” prikazuje sunce koje se spušta u more, reflektirajući zlatne tonove u valovima koji mirno nestaju na horizontu, dok Vukan Polimac u “Samsari” prikazuje pejzaž sa zalaskom sunca i biljnim elementima u prvom planu – slika meditativna, ciklična, tiha.

Zvjezdana Žužić u djelu „Aurora borealis“ prikazuje polarno svjetlo u vrtlogu boja koje pulsiraju nebom i njegovim odrazom, spajajući apstrakciju s emocionalnom snagom prizora.  Žana Bašić-Zuccolo u djelu “Feniks s osmijehom djeteta” prikazuje klaunovski lik s crvenim detaljima u okruženju crno-bijele simbolike, gdje se humor, tuga i snaga miješaju u jedinstven izraz. Željka Šebalj Koštić u “Skrivenom raju” donosi idiličan prizor šume i potoka u kojem se sunčeva svjetlost probija kroz lišće, stvarajući prirodni mir i osjećaj povratka vlastitom unutarnjem pejzažu. Sve ove slike ne samo da predstavljaju autorov osobni svijet, nego i pozivaju promatrača da stupi u vlastiti dijalog s umjetnošću – da pronađe ono što mu je blisko, izazovno ili ljekovito.

Izložba pokazuje kako slikarstvo, unatoč svim suvremenim izazovima i vizualnoj prenatrpanosti digitalnog doba, još uvijek može biti duboko ljudski čin povezivanja. Ovdje svaka slika nije samo gotov proizvod nego početak razgovora, sjećanja, imaginacije. U ovom velikom vizualnom dijalogu, različiti svjetovi ne stoje nasuprot – oni se nadopunjuju. Umjetnici kroz svoje radove progovaraju ne samo o sebi, već i o svijetu u kojem živimo, o želji za ljepotom, o potrazi za smislom, o tišini koja često govori više nego riječi. Izložba poziva gledatelja da zastane, pogleda i osjeti – jer možda upravo u tom trenutku počinje dijalog koji će promijeniti pogled, misao, ili dan.

Željko Bedić

Samostalna izložba Nevene Živić "I u mraku katkad nikne divan cvijet"

vrijeme: petak 11. travnja 2025. u 19 sati
mjesto: Zavičajni muzej Daruvar, Ul. Ivana Gundulića 1, Daruvar

Nevena Živić plakat
Ciklus slika različitih formata Nevene Živić izveden je u kombiniranoj tehnici te obuhvaća djela nevjerojatne vedrine i neposredne topline. Svi oni trenuci, osjećaji, stanja i iskustva iz kolektivnog i individualnog sjećanja objedinjena su na izvezenim platnima pulsirajućih boja gdje naznake figuracije uravnotežuju apstraktnu podlogu prvenstveno crpeći motive iz svijeta prirode. Velike otvorene kompozicije vedrih pulsirajućih boja osnovno su obilježje platna Nevene Živić, a njihova posebnost leži u činjenici da autorica spaja ručni vez s različitim slikarskim i crtačkim tehnikama formirajući specifičan i prepoznatljiv likovni rukopis. Ciklus slika objedinjenih pod nazivom "I u mraku katkad nikne divan cvijet" predstavit će viša kustosica, povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol, a izložbu će otvoriti ravnateljica Zavičajnog muzeja Daruvar Marija Ivandekić.

Biografija umjetnice:

Nevena Živić, rođena 02.02.1990 u Somboru, Republika Srbija. Odrasla u Batini, Baranja. 2009. godine završila Školu za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti u Osijeku, slikarski dizajner. Magistrirala na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, smjer slikarstvo, 2016.godine. Iste godine polaže dopunsko psihološko-pedagoške predmete na Filozofskom fakultetu u Rijeci. 2019. godine završila Stručno osposobljavanje u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka (kreator lutaka, slikar, tehnolog). Do danas realizirala nekoliko samostalnih izložbi te sudjelovala na skupnim izložbama i projektima. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka od 2020. i Kreativne industrije Europe. Radi kao vanjski suradnik restaurator na raznim projektima. Živi i radi u Rijeci, ali često boravi i u Baranji. U zadnjih par godina posvećuje se slikarstvu i likovnom izražavanju te aktivno izlaže.

Izložba fotografija Đurđe Petrišić "Slučajni suputnici"

vrijeme: 14. 4. 2025. u 19 sati
mjesto: Galerija Vladimira Horvata, Trg Žrtava Fašizma 14, Zagreb

slucajni suputnici
Poznato je da stabla u sebi sadrže magičnost i mudrost, simbol su rasta, snage i harmonije.
Čovjek je dugo živio u uskoj simbiozi s drvećem te je vjerovao da njemu zahvaljuje svoj opstanak. U njemu je, štoviše, vidio i podrijetlo svijeta. Kroz drveće su se izražavali univerzalni kozmički principi, utjelovljivalo je snagu života, predstavljalo je aspekte božanskoga, svetoga. Nikada nije bilo štovano samo kao drveće, već uvijek zbog onoga što se kroz njega iskazivalo te što je to podrazumijevalo i značilo.
U mnogim mitologijama stablo (ili drvo) je simbol središta svijeta te veze između neba i zemlje jer mu korijenje prodire duboko u zemlju, a grane se šire visoko u nebo. Simboliku drveta nalazimo u svim kulturama i narodima kao Kozmičko drvo, Drvo života, Drvo spoznaje, Drvo križa...

Đurđa Petrišić fotografira drveće, drveće u svom okruženju, na svom putu kroz sve dijelove dana, kroz sva godišnja doba, na njima temelji svoju drugu samostalnu izložbu koju je nazvala Slučajni suputnici. Svojim fotografijama dopušta prirodi i okolini da govore kroz njen objektiv. Atmosferičnost koja nastoji prevladati ono što se tek vidi golim okom otvara i mentalni prostor u kojem ono što se vidi postaje i dijelom doživljaja, onog željenog i još neostvarenog, ali naslućenog.

Izložene fotografije snimane su šest godina i predstavljaju autoričin senzibilitet u prolaznosti trenutka kojim izražava osobni doživljaj. Odabrane fotografije potiču nas na povezanost i identifikaciju vlastite percepcije i identifikacije, a autorica nas lepezom koloritnosti i raznolikošću vodi kako kaže i Haskell "ekološkom estetikom", tj. ljepotom koja nije individualna svojina već zajednička osobina mreže života čiji smo dio i koja je dio nas. Iz ovog prepoznavanja delikatne uzajamnosti izrasta veća pripadnost, koja ne može a da ne potakne naš duboki osjećaj ekološke odgovornosti. Svako drvo je bitno i na nama je da osjetimo puls života jer u svakom drvetu leži budućnost koju ostavljamo onima koji dolaze poslije nas.

Davorka Trbojević, prof

O autorici
Rođena i živi u Zagrebu. Amaterskom se fotografijom intenzivnije bavi zadnjih sedam godina.
Član je Fotokluba Zagreb te polaznik tečajeva škole fotografije 'Fotonaut' pod mentorstvom Damira Tiljaka, mr.sc
Do sada je imala tri samostalne izložbe: "Bajkoviti Dolomiti, 2021.g., "Refleksije", 2022.g. te "Oblaci im dobro pristaju", 2024.g.
Brojna putovanja nametnula su motive fotografija, uglavnom pejzaža... Ali, motiv je sve oko nas pa se širi dijapazon tema, potaknut i brojnim radionicama.
Sudionik je velikog broja skupnih izložbi u Hrvatskoj te diljem svijeta (preko 50).
Uz nekoliko pohvala i brojnih certifikata, posebno mjesto ima izložba na temu 'Djetinjstvo' 2022.g s jedinstvenim formatom tzv. 'pletene fotografije' u Švedskoj/Uppsala.

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.