Izložba Maje Vukina Bogović "PROCESS < PROGRESS"
vrijeme: 13. prosinca 2018. u 19 sati
mjesto: Muzej Mimara
PROCESS < PROGRESS
Pejzaž kao likovna tema jedna je od najdugovječnijih inspiracija u povijesti umjetnosti. Iako nije bio zastupljen u svim razvojnim epohama slikarstva kao samostalna tema upravo je motiv krajolika omogućio umjetnicima iskaz vlastitih promjena u percepciji stvarnosti. Maja Vukina Bogović pejzaž uzima kao polazište u vlastitom radu, a tijekom stvaralačkog procesa primat preuzima tragalačka strast i istraživački nerv koji rezultiraju otkrićem novog polja autentičnih slikarskih vrijednosti.
Dva su tematska područja unutar kojih Maja Vukina Bogović istražuje nove mogućnosti izraza. Upijajući svijet oko sebe i poduke koje je tijekom školovanja usvojila, umjetnica se u polju bliskih joj tema mora i zagorskih brega fokusira na traganje kroz stvaralački proces. Istovremeni rad na dva posve različita motiva stvorio je naglašenu dihotomiju u pristupu i realizaciji pojedine teme.
More percipirano kao daleko i voljeno, željeno i emocionalno blisko umjetnica s lakoćom realizira slikajući morski svijet kako ga iskonski osjeća – ekspresivno s mnoštvom boja, linija, kretanja i titraja. Osjećaj slobode prilikom zarona u duboko plavetnilo praćen prigušivanjem zvukova, te prelaskom u drugačije stanje tjelesnosti interpretiran je lomom svjetlosti koji ispod površine otkriva posve novi svijet. Vibrantnu, titrajuću i stalno mijenjajuću vodenu masu Maja Vukina Bogović interpretira otvorenim kompozicijama ispunjenim bogato zasićenim i reljefno oblikovanim površinama platna. I dok manji formati obiluju većom koncentracijom raznolikih sadržaja tek naznačujući nepregledno bogatstvo morskih dubina, pojedine kompozicije su pročišćenije i svedene na nekoliko dominantnih boja ujednačenog gibanja. Spajanje, prožimanje i prelijevanje dominantno plavih tonova izmjenjuje se s uplivima pastuoznih nanosa bijele boje aludirajući na pjenu uzburkanog mora, dok žuti snopovi utjelovljuju sunce na morskoj površini. Delikatni elementi zlaćanih i srebrnastih folija koje su apliciranjem na površinu platna poprimile tankoćutnost tekstura prešanih listova i sasušenih latica otkrivaju izobilje boja, tekstura i oblika koji gledani izbliza i izdaleka pružaju podjednako bogat, ali vizualno posve različit doživljaj, kao što se uostalom razlikuje i pogled na morsko dno promatran s površine mora ili pri zaronu i direktnom doticaju s njime. Svi aspekti mora, od uzburkane površine do bogato razvedenog dna s valovitim nanosima pijeska nastalim neprekidnim morskim strujanjima, oblikovani su naglašeno ekspresionistički odlazeći povremeno i do granice apstrakcije, pri čemu sporadične figurativne naznake u stiliziranom motivu ribe potvrđuju zadržavanje u prepoznatljivom morskom sadržaju.
Morske dubine definirane emocijama te građene svjetlom označavaju prijelazno stanje između apstraktnih mogućnosti i određenih zbiljnosti, dok motiv zagorskih brega pred autoricu stavlja posve novi izazov. Toliko blisko i poznato, ali stvaralački neistraženo područje brdovitih krajolika otvara mogućnost rađanja nečeg što je u samom početku nejasno, ali tjera na velik i nemiran posao, na proces građenja i rušenja, dokidanja pretpostavljenog i kretanja u nepoznato. Platno postaje istraživačko i gradidbeno polje na kojem se odvija niz slikarskih i značenjskih transformacija. Impuls bogate palete boja dodatno se proširuje koloriranim tkaninama, kartonima i metalnim folijama, dok kvarcni pijesak, tekstil i slojevi kartona služe za gradnju reljefne površine, a kreda i ugljen omogućavaju završno pročišćavanje kompozicije i likovnih elemenata. Slike pune tekstura i struktura stvaraju višeslojnost čija kompleksnost nije nametljiva, već iskazuje bogatstvo krajolika u njegovoj punini, ne prelazeći pritom granicu prezasićenosti. Primjena najrazličitijih pristupa poput građenja, rezanja, lijepljenja, struganja i urezivanja prilikom obrade površine platna, te upotreba raznolikih materijala uključujući akrilne boje, boje za staklo, pijesak, kredu, ugljen, tkanine, paus papir i karton posve prirodno funkcioniraju u međusobnoj različitosti. Izlaskom iz intime provjerenih vrijednosti i sigurnosti omiljenog motiva mora, Maja Vukina Bogović zalazi u polje poznatog, ali do sada neistraženog motiva rodnog kraja koji podsvjesno čini dio njezinog vizualnog i duhovnog identiteta. Zelenilo zagorskog kraja umjetnica upija i pamti, te na površinu platna prenosi vlastite mentalne slike. Od naglašeno figurativnog prikaza Zelenjaka pa sve do diptiha s motivom Zagorja, u kojem je vidljivo pojednostavljivanje i pročišćavanje kompozicije, pratimo umjetničino bilježenje psihološke biografije rodnog kraja. Korak dalje u razradi motiva seže sve do granice prepoznatljivosti u djelima "Ljetni pljusak", "Prožimanje", "Uznemireno ljeto" i "Dodir sunca". Naglasak je na dinamici i ritmu likovnih elemenata posebice boja, ploha i obrisnih linija brežuljaka koje međusobno povezuju i prožimaju silnice kiše te zrake sunca. Pojedini radovi zalaze u područje ekspresionističke apstrakcije gdje još samo naziv djela budi asocijacije i usmjerava razmišljanje promatrača na interpretirani motiv. S druge strane, "Zlatna jesen" i "U jeseni" rijetki su radovi s motivom drvoreda i vinograda. Fokus je na krošnjama stabala i njihovoj strukturi, te linijama neba koje razbijaju saćastu formu krošnji ispunjenih zlaćanim odbljescima sunca. Poseban je i spektar boja u kojem prevladavaju tople zemljane nijanse. Atmosfera je prigušena, plohe krošnji naglašeno statične, dok silnice neba u formi kiše i vjetra dinamiziraju kompoziciju. Raznolikost u obradi sličnih motiva potvrđuje kako je svako djelo polazište za proces, istraživanje, otkrivanje i razvijanje novih mogućnosti interpretacije nečeg osobnog i izvornog.
Maja Vukina Bogović u svom radu kontinuirano njeguje usvojeno nasljeđe slikocrteža. Svaka slika je prvobitno bila crtež, a autoričino kiparsko razmišljanje omogućilo joj je da gradi kompoziciju na površini platna stavljajući naglasak na pokret i razmišljajući pritom o odnosu likovnih elemenata, međuprostora i fluidnih silnica koje dovode do izobličenja poznatih formi što omogućuje izlazak iz figurativnog i realnog te ulazak u vlastito i osobno. Slika "Magleno jutro" naglašeno se razlikuje od ostalih radova, te metaforički i izvedbeno čini poveznicu dvaju ciklusa. Ono čega se najviše bojimo ili od čega najviše zaziremo često je područje koje nam otvara nove mogućnosti spoznaje i razvoja. Tako su nemili motivi hladne jeseni i učestale magle nagnali umjetnicu na povlačenje u sebe i istraživanje vlastite nutrine. Magla kao simbol unutarnjeg bića omogućuje transformaciju u vrijeme mirovanja. Ona predstavlja prijelaz između dva stanja tj. prijelaz u vremenu. Beskrajni mir prilikom zarona u morske dubine i ulazak u svijet čija površina istovremeno nagovještava i krije svoje bogatstvo sličan je ugođaju maglovitog jutra u kojem svijet još spava, a magla skriva ljepote okolne prirode. Istovremeno zastrašujuće i spokojno maglovito jutro utjelovljuje borbu i razvoj, željeno, voljeno i prevladano, figurativno i apstraktno, smirujuće i uznemirujuće, naznačeno i definirano, pokrenuto i statično, morsko i kontinentalno, svoje i tuđe, usvojeno i tek postavljeno za osvajanje. Proces je to koji omogućuje napredak u suočavanju i prevladavanju novog i nepoznatog kroz poznato i blisko. Utoliko je upoznavanjem svojeg istovremeno bliskog i nedokučivog Maja Vukina Bogović krenula putem nepatvorene crtačko-slikarske vokacije.
Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.
O UMJETNICI
Maja Vukina Bogović rođena je 1977. u Zagrebu. Nakon završetka OŠ Pavla Štoosa u Kraljevcu na Sutli, 1991. godine upisuje Školu za tekstil, kožu i dizajn u Zagrebu, smjer dizajn tekstila. Godine 1996. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikar-grafičar, gdje je diplomirala u klasi profesora Frane Para ciklusom sliko-crteža „Obećana zemlja“ 2000. 2010. godine diplomirala je bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te time zaokružila svoje dvije ljubavi - likovnu umjetnost i knjigu. 2000. bila je dio tima u Tiskovnoj radnji Gutenberg muzeja te je radila na temu „Gutenberg 2000“ u Mainzu. Provela je studijski semestar na Indiana University of Pennsylvania gdje stvara svoj diplomski rad. Sudionica je Vrbničke grafičke akademije i terenske nastave u Motovunu. Od 2013. do 2017. godine predsjednica je Kulturnog vijeća Krapinsko zagorske županije. Djeluje unutar nekoliko udruga.
Od 1997. godine sudionica je 29 skupnih i 14 samostalnih izložbi, te dobitnica nagrade Zagrebačke banke za najboljeg diplomanta slikara-grafičara 2000. i nagrade 8. Zagorskog likovnog salona u Krapini 2018.
Njeno slikarstvo je izraženog kolorizma na granici između figurativnog i apstraktnog. Motivi su najčešće vezani uz njen rodni kraj - Hrvatsko zagorje, ali i čežnju - Jadransko more. Često kombinira nekoliko tehnika i bavi se teksturama koje nadograđuje crtežom. Osim crtanja i slikanja bavi se pisanjem, ilustracijama, dizajnom, vođenjem likovnih i kreativnih radionica za djecu i odrasle. Aktivno je uključena u kulturno-društvena događanja, projekte i aktivnosti u svome gradu i županiji. Trenutno je ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice “Antun Mihanović” u Klanjcu gdje joj se nalazi i atelier.
SAMOSTALNE IZLOŽBE (izbor):
2017. Zabok, Velika galerija grada Zaboka, Vo(g)li(o) una Donna
2016. Zabok, Velika galerija grada Zaboka
2007. Zagreb, AGM – ART POINT CENTAR
2006. Krapina, Galerija grada Krapine, „ Emocije „
2003. Zagreb, Izložbeni salon Izidor Kršnjavi
2003. Zagreb, Galerija Kaj, „ Mladi meštri kajkavski „
2003. Zabok, Dvorana Elektre, Dani K. Š. Gjalskog, Sunčani sat
2001. Zagreb, Galerija Aqua, Hrvatske vode, „ VODENO“
SKUPNE IZLOŽBE (izbor):
2018. Krapina, Gradska galerija, 8. Zagorski likovni salon, nagrada salona
2017. Rim, Stadio di Domiziano, RomArt BIENNALE
2017. Krapina, Galerija grada Krapine, Iz atelijera…,
2017. Slavonski Brod, 4. svjetske umjetničke igre, World Art Games,
2016. Zagreb, HDLU, Recentna izložba članova HDLU-a
2009. Krapina, Galerija grada Krapine, V. Zagorski likovni salon
2006. Krapina, Galerija grada Krapine, IV. Zagorski likovni salon
2003. Krapina, Galerija grada Krapine, III. Zagorski likovni salon
2000. Zagreb, Zagrebačka banka, Izložba nagrađenih radova najuspješnijih dipl. ALU
2000/01. Mainz, „ Gutenberg 2000, „ Drucklanden des Gutenberg Museums“
1999. Zagreb, Galerija Zvonimir, Pasionska baština
1999. Zagreb, KIC, Mladi umjetnici za Zemlju
1999. Krapina, Galerija grada Krapine, Grafička zbirka ALU Zagreb
1997. Krapina, Galerija grada Krapine, 1. Zagorski likovni salon