PETAR HRANUELLI “Kamene skulpture”
vrijeme: 14. sij 2021. u 19:00 – 26. sij 2021. u 20:00
mjesto: Galerija 73, Požeška 83a, 11030 Beograd
url: http://www.galerija73.com/
http://www.galerija73.com/dogadjaj/petar-hranueli-skulpture-od-kamena
Većina radova koji će biti prikazani u Galeriji 73 nastali su u selu Tamnjanica, na jugoistoku Srbije. Poznat po tome što je odabirom kamena uspostavio vezu s klimom, Hranuelli je prvi put radio u kamenu iz Sićevačke klisure. Osim sićevačkog kamena, velik broj djela realiziran je i u poznatom prilepskom mramoru, u kojem se Petar već godinama majstorski vješto izražava, kako u malim tako i u monumentalnim formatima.
Poslovična čistoća i jasnoća u izrazu ogleda se u predloženoj zbirci djela. Venera, tema na kojoj Hranuelli radi godinama, pojavljuje se u novijim oblicima u novijim djelima, poput modernih anđela s krilima, dok hodaju ili prkose vjetru. Okrugle i savršeno nesavršene prostitutke, manekenke i bucmaste. Venera se pojavljuje u Šumadiji i Cvituši, jašući bika ili stojeći na vjetru, ljubeći se ili jednostavno čekajući. Ponekad su duhovite i zabavne, ponekad u žurbi ili se jednostavno opuste. Moderne Venere koju je isklesao Hranuelli imaju iskonsko u sebi, što ih čini privlačnima na način na koji nas Venera mami iz prapovijesti. Čini se da Hranuelli negira tvrdoću kamena; duboko promišljenim uništenjem stvaraju se nova tijela od mrtvih, amorfnih, teških materijala, koji, paradoksalno, gotovo lebde nad površinom živeći još jedan život koji im je umjetnik dao. Taj dojam fizičke lakoće postaje metafora duhovne lakoće, opuštenog pristupa životu; sve što autor nudi je u svom optimalnom stanju, na vrhuncu svoje životne snage i spokoja, bilo da je to bik u pokretu, prostitutka ili majka koja se igra s djetetom. Precizan raspon tekstura i osvjetljenja na površinama ovih skulptura stvara umjetničko područje u kojem su fizički zakoni optike prepušteni simboličkom sukobu između istinskog, očaravajućeg rukopisa i stalnog zagonetnog uranjanja u sebe. Refleksije i sjene sudjeluju u umjetničkom 'odijevanju' renesansnih obrisa tijela Venere i anđela, istodobno nagovještavajući njihovu fizičku ranjivost. Ova djela osvajaju raznolikom teksturom i položajima tijela, evocirajući pokrete prema aspektima izazovnog i često tužnog civilizacijskog prijelaza. Sigurnost i jasnoća umjetničkog izraza Petrovih skulptura proizlaze iz kombinacije renesansne baštine i njegovih suvremenih težnji. Ova djela slave veličanstvenost prirode i samog postojanja.
Hranuelli pomiruje prapovijesnu i renesansnu estetiku s modernim predodžbama o ženskoj ljepoti. Njegove skulpture personifikacija su rođenja kao beskonačnog ciklusa, ali i odnosa između spolova, roditelja i potomaka, te u konačnici prema sebi. Predložena djela predstavljaju život u svim oblicima, ogoljeni u trenutnoj stvarnosti. Pa ipak, konačno iskustvo ovisi i o nagomilanom iskustvu u promatraču i onom zarobljenom u njegovoj podsvijesti. Tu leže i skrivaju se mogući ključevi i interpretacije. Svi oni koji teže drugačijem doživljaju svijeta oko sebe, koji ga promatraju iz drugog, suptilnijeg kuta, nalaze se u djelima Petera Hranuellija. A što je danas posebno teško, oni u sebi pronalaze posijano mitološko sjeme koje dobivamo rođenjem, a često ga nikada ne pronađemo. Djela Petra Hranuellija dočaravaju arhetipsko u nama i čine to mitološko sjeme klijavim.
PETAR HRANUELLI
Rođen u Supetru (27. prosinca 1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 56 samostalnih i 107 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, među koje izdvajamo: Otkupna nagrada Venere u medu, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb (2007.), 1. nagrada žirija za XXVI izložbu malog formata, Šabac (2017., 2020.). 1. nagrada za skulpturu, IV Međunarodno bijenale akta "Marko Krstov Gregorić, Petrovac, Crna Gora "( 2018.)… O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Zvonko Maković, Slavko Timotijević, Iva Körbler, Tonko Maroević, Ive Šimat Banov, Draženka Jalšić Ernečić, Nikola Albaneže, Olivera Vukotić, Stanko Špoljarić, Davorin Vujičić, Romana Tekić, Sonja Petrović Jagić, Vesna Bunčić, ... Mnoga djela mu se nalaze u stalnom postavu muzeja, galerija, privatnim kolekcijama kod nas i u inozemstvu (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Crna Gora, Španjolska, Kalifornija, Čile, Švicarska, ...)