Alan Vlahov: Dnevnik

vrijeme: 22. 1. 2021. - 21. 2. 2021.
mjesto: ISO - Izložbeni salon Izidor Kršnjavi gostuje u Muzeju suvremene umjetnosti

Nekad đak, a sada profesor stručnih umjetničkih predmeta u zagrebačkoj Školi primijenjene umjetnosti i dizajna, kipar Alan Vlahov predstavit će se samostalnom izložbom pod nazivom Dnevnik u Otvorenoj galeriji u Muzeju suvremene umjetnosti. Prvi dan izložbe je petak 22. 1. 2021. od 11 sati, a u popodnevnim satima izložbi će nazočiti i sam autor i organizacijski tim. ISO - izložbeni salon Izidor Kršnjavi Škole primijenjene umjetnosti i dizajna trenutno je u obnovi nakon zagrebačkog potresa te zahvaljujući MSU-u s kojim razvija dugogodišnju suradnju, organizira i ovu izlagačku aktivnost na alternativnoj lokaciji. Jesenski program 2020. realiziran je u prostoru Zbrike Richter MSU-a, a prvom izložbom u sezoni 2021. godine predstavit će se gostujući upravo u MSU-u na Aveniji Dubrovnik 17.
Dnevnik Alana Vlahova, njegov novi samostalni kiparski opus nakon nekoliko godina, nastao je u prethodnoj godini u vremenu izolacije i pandemije. Iako koncepcijski planiran i puno ranije, tijekom realizacije, autor je mijenjao materijale izvedbe, shodno uvjetima rada i novim okolnostima u koje smo ubačeni. Tako je drvo i drvene skulpture, s kojima je Vlahov najavio početak nastanka opusa upravo 2019. godine u prosincu na izložbi profesora, zamijenio kaširani papir, žica i akril, govoreći nešto i o našoj nestalnosti, krhkosti, izloženosti, i cikličnosti na koje nas je prethodna godina podsjetila. U vrhuncu pandemije, Vlahov odbacuje rad u drvu i odlučuje cijeli ciklus realizirati upravo u dominantnoj tehnici rada na Aranžersko-scenografskom odjelu, jednom od odjela na kojem Vlahov predaje, a "teaser" za preobraženi opus postavlja na prosinačkoj izložbi ŠPUD: Izolirani radom Trgovac snovima. Upravo taj rastući i fantastični dnevnički aspekt kreacije, opisuje i autorova kolegica Anita Parlov u predgovoru izložbe: "Ambijenti nadrealnih trenutaka, veličanje ljepote prirode, ili pak osobna transformacija emotivnih stanja... ovo je kiparevo putovanje kroz oblake, snove, šumu... poznata i nepoznata stanja duha. Tu ima svega što dodiruje njegovo biće. Oblaci kao stalna mijena i stabla kao utočište koje nam daje osjećaj stalnosti." Dnevnik Alana Vlahova trenutno broji 13 skulptura, a osim Trgovca snovima, tu su Nowhere man, Utočište, Ushit i "Gospođo, dobili ste poštu!", i drugi, a svaki od njih poput kazališnog kadra odigravanja pojedinog dnevničkog zapisa. Vještina kojom Vlahov vlada ovim netradicionalnim materijalom za kipara, ukazuje na senzibilitet i povećenost razini detalja i minucioznosti te strpljivošću stečenom višegodišnjim radom u području restauracije.
Koordinaciju ispred MSU vodi Daniela Bilopavlović Bedenik, a postav izložbe Alan Vlahov i Bernarda Cesar.
Pozivamo Vas draga publiko, da podržite ovu izložbu svojim dolaskom do 21. 2. 2021. u radnom vremenu muzeja. Ulaz na izložbu je besplatan.
tekst: Bernarda Cesar

Predgovor:
Dnevnik kipara
Svaka dobra priča, nekako započinje. Svako istraživanje života, isto tako. Alana sam upoznala i poznajem ga polovicu naših života, a kako vrijeme odmiče, poznajem ga i dulje. Vrijeme našeg poznavanja se produljuje, vrijeme nepoznavanja skraćuje. Znamo se dugo.
Alanu sam napisla tekst za ovu izložbu prije dvije godine. Kako je vrijeme odmicalo, Alan se mijenjao i njegov pristup izložbi se promijenio. Hrabriji, odvažniji i samouvjereniji, doveo me u potpuno novu situaciju. Zabilješke u crtežima na papiru, zamijenile su trodimenzionalne forme u kombiniranoj tehnici. Taj unutarnji zapis snova, podsvjesnog, tajnovitog, trodimenzionalno je počeo osvajati prostor, oblik, boju i teksturu. Crteži koje sam još nedavno gledala na papiru, oživjeli su i odmetnuli su se u neke nove sfere vlastitog bivanja. Crtač, kipar, restaurator, glazbeno uho osjećaja, zaljubljenik u prirodu i slobodu pokreta, dobru glazbu i ljude.... Alan putuje, nekim svojim stazama. Crteži su dnevnici likovnih zapisa. Očaran nekim trenutkom, on zapisuje svoje postojanje. Svaka emocija postaje bilješka vlastitog traženja sebe, svijeta u sebi i odnosa s drugima. Tu su nade, strahovi, tuga, vjerovanja, snaga, nježnost, ljubav, traganja, strast, pronalaženja i ponovna gubljenja nekih sasvim osobnih vlastitih priča. Autobiografski zapis crtežom, postao je dnevnik skulpturalnih snivanja. Spoznaja ostaje, pamti se, s njom se hrabro suočavamo, bez obzira na moguće gubitke ili dobitke. Motivi se mijenjaju, mijenja se i forma, ali autoportret autora je još uvijek tu. Sam sa sobom u samoći vlastitog bića, ili u žovijalnom razgovoru sa svijetom metafizike, Alan je u potrazi za svojim likovnim, esencijalnim i egzistencijalnim smislom. Pred nama je intimna priča jednog velikog čovjeka. Visok i gorostas kakav je, Alan u sebi čuva dječaka koji ne odustaje i ide dalje. Ova priča tek započinje svoje drugo poglavlje stvaralaštva i možemo se samo veseliti nastavku. Sloboda, ljepota i dodir tek su prve rečenice ovog dnevnika. Ambijenti nadrealnih trenutaka, veličanje ljepote prirode, ili pak osobna transformacija emotivnih stanja... ovo je kiparevo putovanje kroz oblake, snove, šumu... poznata i nepoznata stanja duha. Tu ima svega što dodiruje njegovo biće. Oblaci kao stalna mijena i stabla kao utočište koje nam daje osjećaj stalnosti. Alana čeka još dug put bilježenja svojih koraka, a mi smo privilegirani da je ove osobne zapise podijelio s nama. I zato mu hvala.
Anita Parlov

ALAN VLAHOV/biografija

Diplomirao kiparstvo u klasi Šime Vulasa na Akademiji likovnih umjetnosti 1996. g.
Maturirao u ŠPUD-u 1991. g. na Aranžersko-scenografskom odjelu.
SKUPNE IZLOŽBE, IZBOR
2002. Zagreb, AKUPUNKTURA projekt udruge PUNKT u parku Maksimir. Predstavio skulpturu Stisnuti vjetar (drvo, metal)
1998. Zagreb, 25. Salon mladih, skulptura
1996. Zagreb, Izložbeni salon Izidor Kršnjavi, izložba crteža (s Gordanom Bakić, Sabinom Ljubić i Tomislavom Buntakom)
1996. Zagreb, Galerija Arteria, skulptura, izložba mladih autora
1996. Zagreb, 1. hrvatski triennale crteža
1996. Zagreb, 24. Salon mladih, skulptura
1996. Zagreb, Galerija Galženica, Skulpture i forme
SAMOSTALNE IZLOŽBE
2016. Galerija Greta, s Marinom Marinićem
2003. Izložbeni salon Izidor Kršnjavi, reljefi i skulpture
1997. Galerija NOVA, skulptura
SCENOGRAFIJA
1997. Teatar &TD, Begović Cabaret, suradnja s Marinom Bauer i Natašom Markovinović

Izvor: https://www.facebook.com/events/2697059810511733?active_tab=about