Slavka Pavić - izložba fotografija "Kompozicija"
vrijeme: 10.06. - 07.07.2016.
mjesto: Caffe bar LP, F. Račkoga 11, Zagreb
Slavka Pavić je neupitno doajenka hrvatske fotografije. Članica je Fotokluba Zagreb od 1951. Počasna je članica Fotosaveza Hrvatske od 2009., ULUPUH-a od 2013., a Fotokluba Rijeka od 2014.godine.
Od 1951. učestalo izlaže svoje fotografije u zemlji i inozemstvu. Među osnivačima je tzv. Ženske sekcije Fotokluba Zagreb koja od 1973. do 1988. igra zapaženu ulogu među fotografkinjama iz cijele tadašnje Jugoslavije.
U tom vremenu članice spomenute sekcije održavaju redovito svoju godišnju izložbu fotografija pri čemu Slavka Pavić zauzima istaknuto mjesto. Ona je jedina članica kluba koja je u tom razdoblju izlagala na svih šesnaest uzastopnih godišnjih izložbi te sekcije.
Sudjeluje na više od 160 izložbi u zemlji i oko 40 u inozemstvu, te osvaja više od 40 nagrada i priznanja. Održala je i 24 samostalne izložbe. Njezina fotografija U prolazu izložena je u stalnom postavu u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.
Dobitnica je prestižne fotografske nagrade Tošo Dabac, 1990., te godišnje nagrade Zagrebačke zajednice tehničke kulture Dr. Oton Kučera, 2007.
Godine 2012. izlagala je u Parizu u sklopu velike manifestacije predstavljanja hrvatske kulture Croatie, la voici.
Poznato je da je opus Slavke Pavić u samome vrhu hrvatske fotografije, a njene su fotografije višestruko izlagane i nagrađivane kod nas i u svijetu, te uvijek cijenjene zbog svoje neupitne umjetničke vrijednosti.
Istančanim senzibilitetom i preciznošću percepcije iz naoko običnih motiva autorica stvara lirski doživljaj. Svakom motivu koji odabire daje posebnu važnost i prilazi mu promišljeno.
Fotografije su slojevite, a pristup motivu selektivan. Detalje urbanih prizora koristi kao predložak kako bi se poigrala svjetlom i sjenom koji u svom suodnosu često čine geometrijski uzorak.
Njena antologijska fotografija Kompozicija, originalno dio triptiha, primjer je igre svjetla i sjene, te čistoće u izboru kadra.
Selektivnim pristupom kompoziciji dokazuje svoj estetski senzibilitet.
Lišena potrebe za pretrpavanjem kadra suvišnim elementima autorica je svjesna da će sa manje reći više.
Crte, plohe i sjene izražajni su alati ove nadarene i nadasve samozatajne umjetnice.
Nadalje, crno i bijelo samo po sebi daju nemale mogućnosti izražavanja koje umjetnica propituje u svojim pejzažima, kao što je npr. fotografija sa Plješivice Zasjenjeni pejzaž ili poznati Konjanici, kolekcija od četiri fotografije, koje svoju izražajnost i poruku izgubljenosti čovjeka u bespuću života crpe upravo iz kontrasta bijele boje snježnoga beskraja i crne boje izgubljena ljudskoga lika.
Motivi Zagreba, kao npr. Zdenac života i Motiv sa Save prikazuju promjene u našemu gradu kojima je umjetnica u svojoj dugoj fotografskoj karijeri svjedočila, no te se fotografije uvijek uzdižu visoko iznad pukog dokumentarizma. Lirskom ljepotom i nježnošću odišu njeni simpatični Čitači, pišući nostalgičnu priču jednoga prošlog vremena.
Kod gledatelja fotografije Slavke Pavić uvijek izazivaju emotivnu reakciju upravo zato što i ona fotografiji prilazi sa puno ljubavi i djetinjeg veselja pri pronalasku svakog novog motiva kojega je vrijedno zabilježiti.
Kao što je rekla u jednom intervjuu za portal Vox Feminae, fotografija liječi.
Autoričina blaga narav, spremnost da pomogne i poduči nove generacije fotografa uvrštavaju ju među naše najomiljenije sugrađane, a u umjetničkom smislu jasno je da nam još mnogo toga ima za reći.
Vesna Špoljar, prof.