Izložba Mercedes Bratoš - "Slučajni prolaznici"
vrijeme: utorak 18. listopada 2016 u 19.00
mjesto: Zavičajni muzej Buzet
Izložba ostaje otvorena do 3. studenog 2016. i može se pogledati radnim danom od 10 do 15h.
SLUČAJNI PROLAZNICI
Dosadašnji opus dubrovačke umjetnice Mercedes Bratoš prati izmjena ciklusa sadržajno različitih, ali karakterno povezanih odrednica. Stvaralački proces definiran je intuitivnim i spontanim oblikovanjem skica čiji uži izbor postaje temelj za gradnju slike. Inspirirana svijetom oko sebe i vođena svojim unutarnjim psihološkim ustrojem Mercedes Bratoš stvara cikluse definirane kolažno razrađenim kompozicijama s naglašenim vizualnim redom.
Izložbu "Slučajni prolaznici" čini izbor djela iz recentnog opusa koji zorno prikazuje mijene unutar umjetničinog stvaralaštva. Lajtmotiv odabranih radova slučajni su prolaznici transformirani u glavne aktere pojedinog ciklusa, dok je sadržaj baziran na međuljudskim odnosima glavnih likova.
Zlatni Hollywood
Holivudski glamur i elegancija 50-tih godina prošlog stoljeća prezentirani su fotografijama poznatih filmskih scena koje čine središte kompozicije. Akrilnim bojama, kredom, ugljenom ili tušem umjetnica niže gradivne elemente koji slikarski nadopunjuju, zaokružuju, te u konačnici definiraju kompoziciju pritom dajući završni pečat u formi autorskog komentara odabrane scene. Tako je dramatičnost u radu "Ich bin" postignuta oštrim sjenama na licima glumaca postavljenih u središte dubinski oblikovane pozadine geometrijskih formi s naglašenim oštricama, dok je djelo "Forever Neighbors" definirano nježnim florealnim motivima koji ističu ljubavnu notu prizora.
Pop-art junaci
Romantični odnosi iz zlatnih godina Hollywooda u pop-artovskom ciklusu zamijenjeni su dinamičnim odnosom anonimnih glavnih aktera. Protagonisti uobličeni u formi crnih silueta dominiraju kolažem urbanog pejzaža ispunjenog ciglenim zidovima, išaranim fasadama, mračnim uličicama ili pak vizurama monumentalnih nebodera. Radnja stripovski podijeljena na sekvence tematizira ulogu super junaka ili spektakl izvođača koji pod okriljem noći izvode svoje tajne akcije. Unatoč mnoštvu kolorističnog sadržaja i nizu detalja, simbolični nazivi radova poput "Elmoli u akciji", "Noćna dama", "Bacač kugle" i "Spokoj" dodatno naglašavaju zagonetnost djela i promatrača potiču da započne s otkrivanjem identiteta glavnih likova.
Iz dekorativnog u angažirano
"Flower", "Žena s pticama" i "Garbage" predstavljaju prijelaznu fazu ciklusa na zalasku, no sadrže i naznake nekih novih promišljanja. Dominantni ružičasti cvjetovi u radu "Žena s pticama" ispunjavaju plohu unutar obrisa ženske figure i dokidaju njezin volumen pretvarajući je u ornamentalni znak u prostoru. Dekorativnost se nastavlja i u stiliziranom radu "Flower" na kojem jarki kolorit ispunjava plohe predimenzioniranog cvijeta, dok "Garbage" nagoviješta ciklus u nastajanju. Tonsko, prigušeno i gotovo akromatsko oblikovani elementi otpada naznačuju radikalni zaokret u likovnom i sadržajnom aspektu rada.
Povratak Shakespearea
Paralelno s novim promišljanjima nastaje ciklus čiju osnovu čine fotografije poznatog hrvatskog fotografa Mie Vesovića nastale prošle godine tijekom predstava na Dubrovačkim ljetnim igrama. Potaknuta emocijom izabranog kadra Mercedes Bratoš gradi sliku elementima koji čine estetski i likovni sklad s odabranim središnjim motivom dodatno potencirajući uhvaćenu kretnju, emociju ili psihološko stanje glumaca na pozornici. Sklad nije nužno ostvaren primjenom sličnih boja, linija ili tekstura, već može biti baziran i na izrazitom kontrastu, komplementarnosti elemenata i boja ili različitoj dinamici izraženih osjećaja.
Središnji prizor čini print fotografije, ključna scena iz predstave na temelju koje umjetnica gradi priču. Mercedes Bratoš intervenira u fotografiju povezujući prizor s ostatkom slike koji funkcionira kao nadogradnja scenografije i sadržaja. Fotografija je ponekad prenesena u manjem formatu, pa slikarski definiran prostor dobiva veću funkciju ili pak fotografija dominira platnom čime je okolni prostor sveden na dekorativni okvir. Interveniranje unutar fotografije poput obogaćivanja scene raskošnim lusterom u radu "Kod Capuletija" otvara posve novu dimenziju percepcije viđenog prizora. Slikarski pridodani element postaje integralni dio kadra, te se čini gotovo nezamislivo vizualizirati istu scenu bez njega.
Dok pojedine intervencije doprinose ostvarenju kompozicijskog sklada kroz ravnotežu elemenata, figura i scenografije, preostali slikarski uplivi imaju čisto simboličku narav. U djelima "Galeb" i "Gavran" motivi predimenzioniranih ptica umetnuti u središnju scenu dominiraju cijelim prikazom potencirajući atmosferu definiranu položajem i odnosom likova. Vrhunac simbolike pronalazimo u radu "Srodne duše" gdje autorica scenu glavnih aktera u intimnom činu pozicioniranih na motiv kompasa dodatno postavlja na dlan ljudske ruke. Simbolika je okrunjena nazivom rada koji možemo protumačiti kao važnost ispravnog izbora u životu, jer nas samo on na našem sudbinskom putovanju može dovesti do srodne duše.
Autoričina ljubav prema kolažu ponajviše se očituje u radu "Madame Bovary" u kojem je središnja fotografija povećana slikarski nadodanim rubom i smještena na bogatu ornamentalnu pozadinu zidnih tapeta. Kolažni postupak prisutan je i u radu "Kralj Lear". Umjesto okvira ili obogaćene scenografije platno je "izlomljeno" na nekoliko istovremenih kadrova naglašene simbolike i kolorita. Fokus je na liku sklupčanom u fetusni položaj dok sjena rešetki simbolizira pitanje fizičke slobode, ali i slobode čovjekovog duha.
Sloboda interpretacije
Najrecentniji radovi osebujna su reinterpretacija Dubrovačkih ljetnih igara. Polazeći od fotografija koje su poslužile kao okidač za stvaranje, autorica na temelju vlastite intuicije gradi neke nove priče utkivajući u njih vlastito viđenje, osjećaje i slutnje. Nazivi radova ne oslanjaju se na preuzetu scenu već su rezultat slobodne asocijacije umjetnice prilikom transformacije odabranog motiva. Spoj slike i fotografije obojen je autoričinim emocijama, doživljajima i promišljanjima o radu unutar nekog šireg konteksta, a ispreplitanje književnog i likovnog omogućuje slojevito čitanje viđenja, značenja i interpretiranja emocija sadržanih u djelu.
Presjek novijih radova pruža uvid u slojevit i kompleksan karakter Mercedes Bratoš, dubrovačke umjetnice sa zagrebačkom adresom, čije stvaralaštvo ne podilazi trendovima u hrvatskoj likovnoj umjetnosti već dosljednim i nepretencioznim izražavanjem svoje nutrine pronalazi put do publike.
Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.