Izložba BONJOUR l’EUROPE "Primjeri intimizma i privatnosti hrvatskog modernizma"
iz privatne Zbirke Dagmar Meneghello sakupljene od 1967.- 2017.
vrijeme: 3. ožujka u 18:00h
mjesto: Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Dunavska 37, Novi Sad, Srbija
Izložba BONJOUR l’EUROPE “Primjeri intimizma i privatnosti hrvatskog modernizma” iz privatne Zbirke Dagmar Meneghello preispituje funkcije privatnosti i intimizma, problematiziranjem utopijskih zahtjeva umjetnosti ranog modernističkog slikarstva u Hrvatskoj i transfera privatnosti u kulturu.
Projekt otkriva privatne veze umjetnika sa kolekcionarom i modele njihovih ukrštanja u umjetničkim radovima ali i us- postavljanje modela suradnje, razumjevanja sličnosti, razlika, rješenja te dekonstrukcije jednog modela zatvaranja koji opterećuje naše povijesti i postavlja novi kulturni model koji pojmove suvremenog društva razumije kao vrijednosti Europske unije, vrijednosti u razlikama. Dagmar Meneghello izložiti će u Novom Sadu djela hrvatskih umjetnika s kojima je blisko surađivala kroz pola stoljeća, a među njima su:
Ivo Šebalj, Ferdinand Kulmer, Ivan Lesiak, Željko Hegedušić, Đuro Seder, Ordan Petlevski, Miroslav Šutej, Boris Bućan, Boris Demur, Zlatan Vrkljan, Željko Jerman, Igor Rončević, Toni Franović, Ivica Malčić, i mnogi drugi. Velikim brojem slika predstavit će se nedavno preminulu veliku slikaricu Nives Kavurić Kurtović, koja je svojim radovima blisko obilježila kolekcionarkin život. Hrvatsko “žensko pismo” značajni je dio kolekcije kao Vera Fischer, Tonka Petrić, Nada Falout, Zea Fio, Anja Ševčik, Lidija Šeler, Nikolina Ivezić, Paulina Jazvić, Koraljka Kovač, Tisja Kljaković. Dom Dagmar Meneghello na malom nenastanjenom dalmatinskom otočiću je uvijek bio omiljeno sidrište kiparima od Angeli Radovanja, Raula Goldonija, Belizara Bahorića, preko Josipa Diminića, Dine Merhav, Ante Marinovića, Edithe Merle i Edithe Schubert, Sanje Sašo, Dore Kovačević, Peruška Bogdanića, Kuzme Kovačića do najmlađih: Petra Dolića, Petra Hranuellija, Nikole Vudraga, Ivana Valušeka, Alane Kajfež...
Kolekcija broji oko tisuću i pol umjetničkih artefakata, a tu je i brojna važna dokumentacija. Po prvi put će, u ovom obujmu, biti predstavljena, prvo novosadskoj, u svibnju i sarajevskoj javnosti, a u razgovoru su izložbe u Zagrebu i Italiji.
Poseban segment izložbe sačinjava homage nedavno preminuloj Nives Kavurić Kurtović, istaknutoj hrvatskoj slikarici i redovnoj članici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Akademkinja Nives Kavurić-Kurtović bila je istinska prva dama hrvatskog slikarst- va i jedna od onih hrvatskih umjetnika koji su svojim djelima izgrađivali i širili ugled hrvatske kulture u Europi i svijetu.
Opraštamo se ovom izložbom i s kiparicom, slikaricom i poznatom dizajnericom Ivanom Popović, koja je u 48 godini izgubila bitku s opakom bolešću, kiparom, profesorom na akademiji Slavomirom Drinkovićem, kao i svim drugim umjetnicima koji su nas nedavno napustili. Dagmar Meneghello, Zagrepčanka, rođena 1943., austrougarskog porijekla, već je sa 16 godina radila u “Studentskom listu”, a sa 18 bila redovno zaposlena u zagrebačkom “Večernjem listu” a pisala je i u drugim izdanjima u “Vjesnikovoj kući”.
Životni planovi bazirali su se na radu i životu u kulturi u svjetskim metropolama. Slučajni susret, 1965. s karizmatičnim, 20 godina starijim, Jurjem Totom Me- neghellom, koji je pokušao obnoviti od komunista uništen 200 godina stari obiteljski posjed na Palmižani, nenastanjenom otočiću kraj Hvara i vratiti mu turistički sjaj, obnoviti jedinstveni egzotični arboretum - kompletno joj je promijenio život. Zaljubljena i zad- ivljena, umjesto da se otisne na plovidbu svijetom, ukotvila se na maloj enklavi bez ijedne civilizacijske tekovine, vode, struje, tele- fona, redovite veze s kopnom.
Kako bi preživjela kompletnu izolaciju od ljudi i ikakvih događanja, izuzev nekoliko ljetnih mjeseci, težak fizički rad i surovo zimsko okruženje, u svoj život i dom uvela je umjetnost i umjetnike. Više od 400 likovnih izložbi, koncerata ozbiljne glazbe priredila je u galeriji na kraju svijeta i od svog doma napravila jedinstveni i osebujni “otok umjetnosti”, jedan od na- jpoznatijih i najljepših hrvatskih brendova kulturnog turizma, omiljenu internacionalnu destinaciju umjetnika i onih koji vole umjetnost. „Smatrala sam da je umjetnost i kolekcionarstvo jedna vrsta vlastitog preispitivanja, avanturizam u nepoznato, otkrivanje nečeg što još nije otkriveno, oplemenjivanje života kako bi se uopće moglo disati... izlagala sam i sakupljala mlade, dajući im ono śto sam imala, entuzjazam, strast i slobodu. Sa skidanjem odjeće u blagom podneblju u mirisima prirode i opipu mora, nije se oslobađalo samo tijelo, već čula i duh...
Danas mnogi nisu više mladi, neki su postali i akademici, brojni su profesori na akademijama. Neki su nas i napustili.“ “Ta moja uloga mecene koja je često prevagnula nad željama i ambicijama kolekcionara, obilježuje moju kolekciju ali daje joj i čar. Od brojnih danas vrlo značajnih umjetnika ja posjedujem njhove, ne najbolje, ali najiskrenije rane radove. Ujedno, za 90 posto mojih sakupljenih slika i skulptura znam kada su i kako nastali, a brojnim “rođenjima” bila sam prisutna. Savim sigurno za pola stoljeća neće biti dvoumice o njihovoj autentičnosti.”
“Moja sada bujna kolekcija slika i skulptura, temeljena na ranim radovima umjetnika, u biti nema tržišnu vrijednost, kao niti moj dom na otoku, već traži stalnu ljubav, brigu i rad. Ne mislim, ni dom niti kolekciju, nikad otuđivati, ostavljam ih obitelji sa željom da nastave i oplemene...” (Dagmar Meneghello)