Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Dora Bakek - ''U potrazi za nesvjesnim''

vrijeme: četvrtak 16. lipnja 2016. u 20:30h

mjesto: Galerija Laval Nugent, Vodnikova 4. Zagreb

Izložba ostaje otvorena do 30. lipnja i može se pogledati radnim danom od 14 do 19 sati i subotom od 11 do 15 sati.

Dora Bakek

Fascinirana ljudskim umom Dora Bakek ulazi u područje psihologije, te likovnim putem interpretira dvostrukost uma rukovodeći se Freudovom podjelom psihe na svjesno, podsvjesno i nesvjesno. Nesvjesno kao najdublji i najkompleksniji dio čovjekove ličnosti najviše intrigira i privlači svojom nedostupnošću i tajnovitošću. Da bismo zašli u područje nesvjesnog gdje su pohranjene naše čežnje, misli, porivi, ali i uznemirujući sadržaji destruktivne prirode, te sjećanja na neugodna i traumatična iskustva, primjenjuju se tehnike i metode pomoću kojih osvješćujemo nesvjesne sadržaje. Vodeći se projektivnim tehnikama slavnih psihoanalitičara Sigmunda Freuda i Carla Gustava Junga, poznatim po uvriježenim teorijama o ustrojstvu psihe, Dora Bakek interpretira teze o dualnosti psihe putem vizualnih produkata koje stvara u grafici, svom primarnom mediju.

Bakek

Dora Bakek rođena je 1990. u Zagrebu. Nakon završene Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću u Zaboku, upisuje studij likovne pedagogije, smjer grafika, na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci.
Diplomirala je 2013. godine s temom „Slike podsvjesnog i nesvjesnog“.
Tijekom studija nagrađena je državnom stipendijom u kategoriji za nadarene redovite studente sveučilišnih i stručnih studija (2013.) te sveučilišnom stipendijom za izvrsnost (2012.), dok je u akademskoj godini 2012./2013. radila kao demonstrator za litografiju na Akademiji.
Prvu samostalnu izložbu grafika imala je u Velikoj galeriji grada Zaboka 2015. godine. Sudjelovala je i na mnogim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, te u raznim kulturnim manifestacijama i likovnim radionicama. Dosadašnje umjetničko stvaralaštvo uglavnom bazira na tradicionalnoj grafici, no sve se češće upušta u eksperimentiranje i propitivanje granica same grafike, pretvarajući grafičke otiske u digitalni medij. Trenutno radi kao pripravnica iz likovne umjetnosti u Gospodarskoj školi Varaždin.

U POTRAZI ZA NESVJESNIM

Što je sve moguće iščitati iz jedne slučajne mrlje na zidu? Zašto takvi nedefinirani oblici pobuđuju asocijacije u nama, odakle one dolaze, kako uopće donosimo zaključke i koji dijelovi naše ličnosti sudjeluju u donošenju konačnog suda? Zbog čega nas pojedini miris, okus ili zvuk vraća u djetinjstvo ili priziva u sjećanje davno zaboravljene doživljaje? Dan danas je ljudski um jedna od najvećih misterija kojom se teoretičari i znanstvenici bave od davnih vremena pokušavajući proniknuti u srž ljudske ličnosti.

Magistrica likovne pedagogije Dora Bakek fascinirana ljudskim umom ulazi u područje psihologije, te likovnim putem interpretira dvostrukost uma rukovodeći se Freudovom podjelom psihe na svjesno, podsvjesno i nesvjesno. Svjesno je ono što nam je svima blisko, obuhvaća sve što možemo uočiti, prepoznati i razaznati, te nas dovodi do podsvjesnog kao iracionalnog dijela psihe koji voljom i koncentracijom možemo prizvati i dovesti u područje svjesnog. Međutim, nesvjesno kao najdublji i najkompleksniji dio čovjekove ličnosti najviše intrigira i privlači svojom nedostupnošću i tajnovitošću. Da bismo zašli u područje nesvjesnog gdje su pohranjene naše čežnje, misli, porivi, ali i uznemirujući sadržaji destruktivne prirode, te sjećanja na neugodna i traumatična iskustva, primjenjuju se tehnike i metode pomoću kojih osvješćujemo nesvjesne sadržaje.

Vodeći se projektivnim tehnikama slavnih psihoanalitičara Sigmunda Freuda i Carla Gustava Junga, poznatim po uvriježenim teorijama o ustrojstvu psihe, Dora Bakek interpretira teze o dualnosti psihe putem vizualnih produkata koje stvara u grafici, svom primarnom mediju.

Uzimanjem motiva ploda oraha kao izraza onostranog, Dora Bakek započinje seriju vizualizacije slika podsvjesnog i nesvjesnog. Tamo gdje je potrebna maksimalna sloboda da bi se putem automatizma i prvobitnosti reakcije zašlo u područje onostranog, autorica svjesno odabire tehniku dubokog tiska koja zahtjeva izrazitu promišljenost i trezvenost prilikom izrade, čime dolazi do kontradiktornosti između namjere i realizacije odabranog motiva.

Doslovnost izražavanja dualizma psihe Dora Bakek napušta u sljedećoj fazi u kojoj se usmjerava na istraživanje tehničkih mogućnosti grafike s namjerom da potakne druge na osvještavanje vlastitog nesvjesnog. Od prvobitnog motiva oraha zadržava samo njegov kružni oblik prepoznajući u njemu golemu simboličku vrijednost kao elementa arhetipskog u području nesvjesnog kolektivnog. Napuštanjem tehnike dubokog tiska otvara se novo i daleko šire područje slobode u kojem Dora Bakek prilikom gradnje kružnih oblika na litografskom kamenu i kartonu odlazi korak dalje, te prepušta nesvjesnom tvorbu motiva koji su izgubili svoje realno tumačenje i prepoznatljivost i time zadobili, kako sama autorica objašnjava, još veću karakteristiku neodređenosti, polivalentnosti interpretacije i relativnosti tumačenja. Radovi nose naziv Asocijativne forme jer sadržavaju ono što promatrač želi vidjeti ili što sâm zamišlja. Ovisno o promjeni oblika ili okoline u kojoj radovi obitavaju mijenja se i sadržaj koji izbija na površinu. Viđeno i prepoznato unutar rada ovisi primarno o unutarnjem ustroju i nasljeđu samog pojedinca, pa se stoga razlikuje od osobe do osobe.

Dublje zadiranje u područje istraživanja mogućnosti grafike rezultiralo je nastankom jedinstvenih otisaka manjih dimenzija nastalih kombinacijom otiska s kolažem neodređenog oblika ili radova otisnutih u tehnici monotipije. Smještajem grafika u kutije radovi poprimaju značenje nečeg osobnog, zatvorenog i intimnog. Time se dodatno ističe doticanje osobnijih područja i veće otkrivanje nesvjesnih sadržaja. Kod istraživanja općih sklonosti iz strukture nesvjesnog prva reakcija je uvijek najiskrenija i najautentičnija. Tako i otvaranje kutije, te prvi susret s radom dodatno ističe individualan i krajnje neposredan pristup. Grafike smještene u kutiju nisu numerirane niti potpisane, pa se na taj način povećava sloboda interpretacije. Slijedeći nadrealistički koncept ne-slike Dora Bakek stvara ne-grafike. Kako bi im povratila status grafike autorica skenira jedinstvene grafičke otiske i pretvara ih u digitalne zapise, odnosno matrice, vraćajući im mogućnost reprodukcije.

Završni korak, koji tek očekujemo vidjeti, projekcija je skeniranih grafičkih otisaka na površinama zgrada, drveća i ljudi kako bi se završio krug spoja kolaža radova i realnosti, odnosno svjesnog i jasno vidljivog, te nesvjesnog koje je isplivalo na površinu. Svojim vizualnim i umjetničkim propitkivanjem sadržaja onostranog, autorica navodi promatrača, ali i samu sebe, na rušenje postavljenih granica i shvaćanja u životu kroz poticanje nesvjesnih procesa, te istraživanje nagona, potreba, emocija i stavova koji se kriju duboko u nama, samo je potrebno pronaći pravi put do njih.

Sonja Švec Španjol

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Slavka Pavić - izložba fotografija "Kompozicija"

vrijeme: 10.06. - 07.07.2016.

mjesto: Caffe bar LP, F. Račkoga 11, Zagreb

Slavka Pavić je neupitno doajenka hrvatske fotografije. Članica je Fotokluba Zagreb od 1951. Počasna je članica Fotosaveza Hrvatske od 2009., ULUPUH-a od 2013., a Fotokluba Rijeka od 2014.godine.

Slavka Pavić

Od 1951. učestalo izlaže svoje fotografije u zemlji i inozemstvu. Među osnivačima je tzv. Ženske sekcije Fotokluba Zagreb koja od 1973. do 1988. igra zapaženu ulogu među fotografkinjama iz cijele tadašnje Jugoslavije.

U tom vremenu članice spomenute sekcije održavaju redovito svoju godišnju izložbu fotografija pri čemu Slavka Pavić zauzima istaknuto mjesto. Ona je jedina članica kluba koja je u tom razdoblju izlagala na svih šesnaest uzastopnih godišnjih izložbi te sekcije.

Sudjeluje na više od 160 izložbi u zemlji i oko 40 u inozemstvu, te osvaja više od 40 nagrada i priznanja. Održala je i 24 samostalne izložbe. Njezina fotografija U prolazu izložena je u stalnom postavu u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Dobitnica je prestižne fotografske nagrade Tošo Dabac, 1990., te godišnje nagrade Zagrebačke zajednice tehničke kulture Dr. Oton Kučera, 2007.

Godine 2012. izlagala je u Parizu u sklopu velike manifestacije predstavljanja hrvatske kulture Croatie, la voici.

Slavka Pavić - izložba

Poznato je da je opus Slavke Pavić u samome vrhu hrvatske fotografije, a njene su fotografije višestruko izlagane i nagrađivane kod nas i u svijetu, te uvijek cijenjene zbog svoje neupitne umjetničke vrijednosti.

Istančanim senzibilitetom i preciznošću percepcije iz naoko običnih motiva autorica stvara lirski doživljaj. Svakom motivu koji odabire daje posebnu važnost i prilazi mu promišljeno.

Fotografije su slojevite, a pristup motivu selektivan. Detalje urbanih prizora koristi kao predložak kako bi se poigrala svjetlom i sjenom koji u svom suodnosu često čine geometrijski uzorak.

Njena antologijska fotografija Kompozicija, originalno dio triptiha, primjer je igre svjetla i sjene, te čistoće u izboru kadra.

Selektivnim pristupom kompoziciji dokazuje svoj estetski senzibilitet.

Lišena potrebe za pretrpavanjem kadra suvišnim elementima autorica je svjesna da će sa manje reći više.

Crte, plohe i sjene izražajni su alati ove nadarene i nadasve samozatajne umjetnice.

Nadalje, crno i bijelo samo po sebi daju nemale mogućnosti izražavanja koje umjetnica propituje u svojim pejzažima, kao što je npr. fotografija sa Plješivice Zasjenjeni pejzaž ili poznati Konjanici, kolekcija od četiri fotografije, koje svoju izražajnost i poruku izgubljenosti čovjeka u bespuću života crpe upravo iz kontrasta bijele boje snježnoga beskraja i crne boje izgubljena ljudskoga lika.

Motivi Zagreba, kao npr. Zdenac života i Motiv sa Save prikazuju promjene u našemu gradu kojima je umjetnica u svojoj dugoj fotografskoj karijeri svjedočila, no te se fotografije uvijek uzdižu visoko iznad pukog dokumentarizma. Lirskom ljepotom i nježnošću odišu njeni simpatični Čitači, pišući nostalgičnu priču jednoga prošlog vremena.

Kod gledatelja fotografije Slavke Pavić uvijek izazivaju emotivnu reakciju upravo zato što i ona fotografiji prilazi sa puno ljubavi i djetinjeg veselja pri pronalasku svakog novog motiva kojega je vrijedno zabilježiti.

Kao što je rekla u jednom intervjuu za portal Vox Feminae, fotografija liječi.

Autoričina blaga narav, spremnost da pomogne i poduči nove generacije fotografa uvrštavaju ju među naše najomiljenije sugrađane, a u umjetničkom smislu jasno je da nam još mnogo toga ima za reći.

Vesna Špoljar, prof.

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Izložba fotografija - Zagreb i Zagrepčani 2016

Dvorišta, veže, stubišta, ulazi

vrijeme: 31.05.2016 u 19.30h

izložba je otvorena do 20.06.2016

mjesto: Galerija Fotokluba Zagreb Ilica 29/3, Zagreb

U šetnji najužim centrom grada dovoljno se malo osvrnuti i pogledati što se skriva unutar zgrada i dvorišta kuća koje rese šareni izlozi puni, većinom, uvozne robe. Oronule fasade, zapuštena dvorišta i veže, odloženo smeće, kutije, građevinski materijal…Rublje se suši pored oronulih garaža sklepanih, očito, bez vještih ruku majstora. Poneki nepropisno parkirani automobil...Ne može se proći… Svakodnevica metropole!

Dvorište

Prije nekoliko godina vodile su se žučne polemike oko uređenja dvorišta u centru grada i tu su se izdvojile dvije grupe sugrađana suprotnih ideja, no važno je reći da nije mnogo učinjeno u pogledu uljepšavanja izgleda našega grada. To su pokazali i naši vrijedni fotografi. koji većinom svojim foto aparatima ovjekovječuju opisane motive. Međutim, neki radovi prikazuju ljepotu i raskoš stubišta nekadašnjih gradskih ljepotica. Među odabranim radovima, upravo su stubišta prikazala lijepu stranu teme natječaja. Također, naši muzeji odišu ljepotom i to ne samo sa svojim izlošcima, nego i okolnim prostorom. Poneka stara kuća u tzv. elitnim dijelovima grada njeguje još uvijek lijepe vrtove koje djelomično od pogleda sakrivaju stare željezne ograde obrasle bršljanom.

Na natječaj je stiglo 157 fotografija 44 autora. Povjerenstvo u sastavu: Dr. Ivo Pedišić, Dren Butković i Vesna Špoljar odlučilo je nagraditi i pohvaliti 12 fotografija. Za izlaganje je odabrano ukupno 40 fotografija 24 autora.

Nagrađeni:

1. nagrada – Vlasta Štalekar,
2. nagrada – Slavko Drobnić, Vlasta Štalekar,
3. nagrada – Tamara Gkikas, Nenad Martić, Ksenija Španec, Pohvale – Slavko Drobnić, Tamara Gkikas, Višnja Makek, Nenad Martić, Neda Rački, Darija Šesto

Srdačne čestitke autorima nagrađenih i prihvaćenih fotografija!

Vesna Špoljar, prof.

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.