Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Aukcija i izložba fotografija "Ljepota za znanje"

vrijeme: 29. studenog 2016. u 19 sati

mjesto: klub Privrednikov dom, Preradovićeva 18, Zagreb.

Izložba fotografija "Ljepota za znanje" objedinila je čak 27 renomiranih fotografa iz Hrvatske i regije koji su velikodušno donirali svoje fotografije za potrebe prikupljanja sredstava za Fond "Ivana Vujnović" kojim se stipendiraju mnogi studenti iz cijele Hrvatske.

U organizaciji Srpskog privrednog društva "Privrednik" iz Zagreba na aukciji će posjetitelji moći razgledati i kupiti autorske fotografije slijedećih fotografa: Marko Beslać, Martin Candir, Marko Čolić, Petar Dabac, Jovica Drobnjak, Damir Fabijanić, Mladen Gaćeša, Predrag Gostimirović, Josip Klarica, Željko Koprolčec, Željko Krčadinac, Mario Krištofić, Mario Kučera, Dragan Kurucić, Stephan Lupino, Sergije Michieli, Saša Novković, Roberto Orlić, Ivo Pervan, Darije Petković, Berislava Picek, Ivan Posavec, Slavica Subotić, Bruno Szüts, Goran Trbuljak, Predrag Uzelac, Mio Vesović.

Aukcija-izložba fotografija "Ljepota za znanje" održat će se u utorak 29. studenog 2016. s početkom u 19h u klubu Privrednikov dom, Preradovićeva 18, Zagreb. Klub Privrednikov dom bit će otvoren od 18h, te će posjetitelji moći slobodno razgledati izložene fotografije prije same aukcije.

Aukcija i izložba fotografija

Aukcija i izložba fotografija

Aukcija i izložba fotografija

Marko Beslać
Fotografijom se počeo baviti 2006. godine. Ohrabren dobrim komentarima, nastavio je s radom i postavio nekoliko web galerija. Radovi su mu istaknuti kao najbolji u raznim kategorijama na mnogim domaćim i stranim portalima posvećenim fotografiji i drugim vrstama umjetnosti. Dobitnik je nagrade 'Kadar' kao najbolji fotograf 'generirane fotografije' u Hrvatskoj 2008. godine. Objavljivao je u brojnim domaćim i stranim magazinima specijaliziranim za fotografiju kao što su: Livingstone, Blur Magazin, Klik, Digital Photo, Fratturascomposta, Fotoritim, Photographize, Jutarnji list. Član je strane fotoagencije specijalizirane za art fotografiju - Arcangel Images.


Martin Candir
Rođen 1958. godine u Novom Sadu. Završio srednju umjetničku školu "Bogdan Šuput". Fotografijom se bavi od 1974. godine. Od 1981. do 1991. godine radio je kao fotoreporter i urednik fotografije u dnevnom listu "Dnevnik". Nakon toga je samostalni urednik fotografije u časopisima "Ribo revija", "Eliksir", "Lepota i zdravlje", "Top Spid", "Vrele gume", "Svet pića", "Vino fino", "Lovačke novine", "NS Sport" itd. Objavio više od 150 raznih publikacija, monografija, knjiga, omota CD-a, pozorišnih plakata "Zvezdara teatra", Narodnog pozorišta u Beogradu, Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i drugih pozorišta. Imao je više od 50 samostalnih i više od 100 grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.


Petar Dabac
Rođen 1942. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Fotografijom se počinje baviti 1960. godine surađujući u atelijeru Toše Dabca, čije vodstvo preuzima nakon Tošine smrti 1970. godine. Kao samostalni umjetnik djeluje od 1966. godine, od 1970. je član ULUPUH-a. U razdoblju od 1980. do 1987. godine u galeriji osnovanoj u sklopu Atelijera Tošo Dabac organizira četrdesetak izložbi suvremene fotografije domaćih i stranih autora. Jedan je od pokretača časopisa za fotografiju SPOT iz 1972. godine.
Šezdesetih godina radi serije crno-bijelih portreta umjetnika, znanaca, prijatelja i predstavnika umjetničke scene, čime se nastavlja baviti i u sljedećim desetljećima. Sedamdesetih je godina dio generacije koja unosi konceptualni pristup u fotografiju, izrađuje prostorne instalacije, eksperimentira s fotokopijama i fotogramima. Godine 1999. i 2000. nastaje niz računalno generiranih grafika kao nastavak ideje fotograma.
Od 1991. do 2008. godine predaje fotografiju na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. Izlagao je na mnogobrojnim samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Godine 2011. Marina Viculin mu priređuje retrospektivnu izložbu "Nisam kriv" u Galeriji Klovićevi dvori. Dobitnik niza strukovnih nagrada i priznanja.


Jovica Drobnjak
Rođen 1966. godine u Gornjoj Ploči. Fotografijom se počinje baviti 1981. godine u fotogrupi zagrebačke osnovne škole "Većeslav Holjevac". Četiri godine kasnije maturira na Odjelu fotografskih tehnika Škole primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Dvanaest godina zaposlen je kao fotograf u nekoliko hrvatskih tjednika i magazina, dok posljednjih osam godina djeluje kao samostalni fotograf.


Damir Fabijanić
Rođen 1955. godine u Zagrebu. Godine 1987. postaje samostalni umjetnik - slobodni fotograf. Glavni fotograf i urednik fotografije u časopisima CROATIA (Croatia airlines), ORIS i IĆE&PIĆE. U srpnju 1992. godine sudjeluje kao jedini hrvatski fotograf na najznačajnijem europskom festivalu fotografije u Arlesu. Autor više od 40 izložbi u Europi i Južnoj Americi. Godine 1996. dobitnik Velike nagrade 31. zagrebačkog salona, dobitnik Vjesnikove nagrade Josip Račić za likovnu umjetnost 1999. godine, te 2006. godine dobitnik nagrade Bernardo Bernardi za oblikovanje i unutrašnje uređenje hrvatskog paviljona na EXPO-u 2005. godine u Japanu. Glavni fotograf i urednik fotografije u časopisima CROATIA (Croatia airlines), ORIS i IĆE&PIĆE.


Mladen Gaćeša
Rođen 1966. godine u Pakracu. Živi i radi u Zagrebu iz kojeg zadnjih tridesetak godina kreće na putovanja biciklom po svijetu. Foto kameru koristi za snimanje svega onog o čemu želi pripovijedati. Slika zamjenjuje tisuću riječi ....po pedali.


Predrag Gostimirović
Rođen 1966. godine u Zagrebu. Fotografijom se počinje baviti 1980. godine u foto grupi OŠ V. Holjevac u Zagrebu. 1984. godine završava srednje obrazovanje smjer fotograf, dok 1998. godine stječe zvanje majstor fotograf. Od 1985. godine do danas vlasnik je foto studija Foto „Super-A“. Uža specijalizacija fotografiranje vjenčanja. Dobitnik je desetak priznanja i zahvala za svoj rad među kojima se ističe Velika zlatna plaketa udruženja obrtnika grada Zagreba 2015. godine. Tajnik sekcije obrtnika fotografa grada Zagreba.


Josip Klarica
Rođen 1946. godine u Beogradu. Diplomirao je na Karlovom univerzitetu u Pragu (FAMU) na katedri filmske kamere. Među predavačima su mu bili redatelj Miloš Forman i književnik Milan Kundera, a prijateljevao je i s fotografom Josefom Sudekom. Klarica je izučavao povijest fotografskih tehnologija i fotokemijskih procesa. Uspješno je rekonstruirao nekoliko starih fotografskih postupaka, koje je prezentirao na autorskim izložbama. Karakteristika njegova rada je korištenje fotoaparata 19. stoljeća, među ostalima, camere obscure i vlastite idealne replike prvog panoramskog fotoaparata, koji je konstruirao Friedrich von Martens 1845. godine u Parizu. Svoje negative Klarica isključivo kontaktno kopira. Dosad je samostalno izlagao u nekoliko uglednih muzeja i galerija u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi u Zagrebu.


Željko Koprolčec
Rođen je i školovan u Zagrebu. Surađivao je u izdanjima kuće "Vjesnik" kao novinar napisima o filmu i estradi, zatim kao reportažni fotograf. Vrlo brzo otkrio je područje svog stvaralačkog interesa; reklamnu fotografiju, za koju se uz adekvatno obrazovanje i specijalizirao radom u vodećim studijima u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji. Po povratku afirmira svoj foto studio u Zagrebu i postaje suradnik naših poznatih firmi i reklamnih agencija, a uspješnu suradnju ostvaruje i s agencijama i magazinima izvan naše zemlje. Radovi su mu izlagani na skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Dobio je više nacionalnih i međunarodnih priznanja i nagrada na strukovnim manifestacijama i izložbama, među ostalim 2015. godine Zlatnu plaketu časopisa Graphis za najbolji politički plakat. U njujorškoj MOMA-i nalaze se radovi Mirka Ilića s fotografijama Željka Koprolčeca. Član je ULUPUH-a i HZSU-a.
Željko Krčadinac
Rođen je 1935. godine u Zagrebu. Po struci profesor geografije u mirovini. Cijelog života intenzivno se bavio fotografiranjem, kako amaterski, tako i kao dopunskim zanimanjem. Rezultat toga je mnoštvo objavljenih snimaka u foto-monografijama, kalendarima i drugim tiskovinama te obilni arhiv geografsko-turističkih snimaka iz Hrvatske i svijeta. Član je Fotokluba Zagreb i istaknuti izlagač na mnogim međunarodnim salonima. Nagrađen je počasnim zvanjem EFIAP te poveljom „Tošo Dabac“ FKZ. Njegova životna konceptualna serija fotografija je Pogledi s mog prozora na Ilicu tijekom 60 godina.


Mario Krištofić
Rođen 1957. godine u Zagrebu. Studirao filmsko snimanje na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Od početka osamdesetih kontinuirano se bavi umjetničkom i komercijalnom fotografskom produkcijom u suradnji s grafičkom dizajnericom Sanjom Bachrach. U mediju fotografije najčešći centar interesa su ljudi i njihovi odnosi. Od početka 80-ih sa suprugom, dizajnericom Sanjom Bachrach djeluje u zajedničkom studiju Bachrach & Krištofić. Do sada su održali 35 samostalnih izložbi i sudjelovali na sedamdesetak skupnih. Od 1997. do 2001. g. predsjednik je fotografske sekcije ULUPUH-a, te osnivač multimedijske sekcije. Član je ULUPUH-a, HZSU-a i HDLU-a.


Mario Kučera
Rođen je 1967. godine u Slavonskom Brodu. Diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1996. radi kao fotograf za reviju Gloria. Živi i radi u Zagrebu. Član je ULUPUH-a od 2006. godine.


Dragan Kurucić
Rođen 1962. godine u Novom Sadu. Godine 1990. postaje profesionalni fotograf. Diplomirao je na visokoj tehničkoj školi na odsjeku za primijenjenu fotografiju. Specijalizirao u području foto ilustracije. Uz umjetničku fotografiju bavi se i foto-dizajnom (industrijska-primijenjena fotografija). Dobitnik je više nagrada iz područja foto-dizajna (kalendari, ambalaže i plakat). Objavljivao u časopisima u Rumunjskoj, Mađarskoj, Francuskoj, Italiji i Japanu. Član udruženja primijenjenih umjetnika i dizajnera Vojvodine – UPIDIV, udruženja umjetnika s Petrovaradinske tvrđave "Likovni krug" i Europskog instituta za fotografiju.


Sergije Michieli
Rođen je 1973. godine u Zagrebu. Nakon završetka srednje fotografske škole upisuje Akademiju dramskih umjetnosti te 2001. godine stječe diplomu akademskog snimatelja. Surađivao je kao fotograf u tiskanim medijima: Nacional, Globus, Poslovni tjednik i Jutarnji list. Živi i radi u Zagrebu.


Roberto Orlić
Rođen je 24.7.1967. u Puli gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1997. godine. Uz ljubav prema životinjama u sebi je nosio i ljubav prema fotografiji tako da napušta veterinarsku profesiju i posvećuje se fotografiji. Više od 17 godina radio je za hrvatske tjednike i dnevnike, te surađivao s inozemnim medijima. U Tiflološkom muzeju u Zagrebu 2014. godine postavio je izložbu Psi anđeli, a zatim i u Muzeju anđela u Varaždinu. Nakon nekoliko godina provedenih u Kanadi radi na izboru materijala za novu izložbu.

Darije Petković
Rođen 1974. godine u Zagrebu. Bavi se umjetničkom i novinskom fotografijom od devedesetih godina. Diplomirao je 1999. na Odsjeku filmskog i TV snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Uz samostalna i grupna izlaganja objavljuje fotografije u magazinskom tisku. Od 2005. asistent je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, na katedri fotografije.


Ivan Posavec
Ivan Posavec rođen je 1951. godine u Dužici pored Siska. Diplomira filmsko snimanje 1980. godine u klasi profesora Tanhofera, godinu kasnije postaje majstor fotografije. Godine 1984. postaje najmlađim dobitnikom godišnje nagrade fotografskog saveza Jugoslavije, a 1992. godine dobio je nagradu "Tošo Dabac". Objavljivao je između ostalih u slijedećim tiskovinama: Polet, Studentski list, Mladina, Danas, Start, Vjesnik, Pitanja, Komunist, Svijet, Globus, Gloria, Arena… Ukupno je dobio pedesetak nagrada, a izlagao na tristotinjak izložbi. Legendarna MO grupa, koju je osnovao 79. sa Miom Vesovićem, realizirala je preko 150 naslovnica tjednika Danas , a postavila je standarde novinske i autorske fotografije na ovim prostorima.


Bruno Szüts
Rođen 1959. godine u Zagrebu. Diplomirao na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Radi u Croatia osiguranju d.d. Amaterski se bavi fotografijom od sredine 1970tih. Izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi.


Mio Vesović
Rođen je 1953. godine u Gornjoj Dobrinji kod Užičke Požege. Studij filmskog snimanja završio je na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju u klasi Nikole Tanhofera. Od 70-ih sustavno objavljuje fotografije u Poletu, Studentskom listu, Svijetu, Pitanjima, Vjesniku i nizu drugih novina i časopisa. Godine 1979. s Ivanom Posavcem osniva Studio MO (Meko okidanje). Izlagao je na nizu samostalnih i grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a stotinjak njegovih fotografija u zbirci je Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Zadnje veliko predstavljanje imao je na retrospektivnoj izložbi 2003. u Galeriji Klovićevi dvori (kustosica Marina Viculin). Živi i radi u Zagrebu.

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Samostalna izložba Nine Iris Bešlić "Cross-dissolve kozmološki svjetovi"

vrijeme: 01.12.2016.

mjesto: Galerija ZILIK, Radićeva 13, Karlovac

Srdačno Vas pozivamo da najavite i svojim dolaskom uveličate otvorenje samostalne izložbe akademske umjetnice Nine Iris Bešlić pod nazivom "Cross-dissolve kozmološki svjetovi" u četvrtak 1. prosinca u 19h u Galeriji ZILIK, Radićeva 13, Karlovac. Na otvorenju izložbe će Goran Gatalica čitati poeziju iz svoje zbirke pjesama "Kozmolom".

Samostalna izložba Nine Iris Bešlić

Nina Iris Bešlić

..završila je Srednju školu likovnih umjetnosti u Splitu, a 2004. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (akademska slikarica). Imala je četrnaest samostalnih i trideset skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Sudjeluje na umjetničkim i profesionalnim radionicama. Dobitnica je jedne nagrade i nekoliko potpora za umjetničko stvaralaštvo. Od 2006. godine pored umjetničke djelatnosti bavi se socio-pedagoškim radom kroz likovno edukativne programe u partnerstvu s nevladinim organizacijama, učilištima i umjetničkim udrugama. Godine 2008. uvrštena je u Zbirku moderne i suvremene umjetnosti Muzeja grada Kaštela. Koristeći principe reciklaže 2010. godine pokreće svoj samostalni projekt „Recycle&Wear“ koji se prezentira kroz umjetnost, dizajn i kreativne radionice. Član je HDLU, HZSU i RADIONE.

Aldebaran

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

web: www.ninabeslic.com

Zbirka pjesama „Kozmolom“ - Goran Gatalica

Goran Gatalica završio je Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, nakon čega upisuje doktorski studij. Piše poeziju i prozu na kajkavskom dijalektu i hrvatskom standardnom jeziku. Za knjigu pjesama „Krucijalni test“ nagrađen je književnom nagradom Dana hrvatske knjige - Slavić za najbolji objavljeni prvijenac u 2014. godine, dok je za svoj književni rad višekratno nagrađivan u domovini i inozemstvu. Član je Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske.

Provale

CROSS – DISSOLVE KOZMOLOŠKI SVJETOVI

Suradnja započeta na zbirci pjesama "Kozmolom" autora Gorana Gatalice koju prate ilustracije akademske umjetnice Nine Iris Bešlić rezultirala je interdisciplinarnom suradnjom na izložbi dvaju jednakovrijednih umjetničkih izražaja – poezije i vizualne umjetnosti. Započet kao odnos gdje je jedno djelo u službi drugoga, prirodno se razvio u jednakopravan iskaz doživljenog. Slikovitost poezije Gorana Gatalice u polju ideje savršeno interpretira umjetnički rad Nine Iris Bešlić, dok se istovremeno njezina likovna interpretacija suodnosa duhovnih i kozmičkih silnica prirodno nadovezuje na Goranovu poeziju.

Nina Iris Bešlić slikarica je poznata po radu unutar kojeg objedinjuje različite tehnike i izričaje. Istraživački karakter doveo ju je do stvaranja ciklusa Cross Dissolve unutar kojeg spojem fotokolaža, akrilnog stakla i rasvjete stvara vlastite mikrosvjetove. Elementima složenim u mrežu presjeka autorica ostvaruje različite perspektivne planove. Prozirnost primijenjenog materijala omogućuje slojevitost, fluidnost i lakoću, te pritom stvara privid jedinstvene atmosfere pojedinog mikrosvijeta. Upravo je rad Cross Dissolve II, u kojem se vizure gradova i ljudi razlamaju i pretapaju jedni u drugima, poslužio kao polazišna točka ove izložbe.

Goranova poetička interpretacija svemira kao prostora najteže dosezljivosti u radu Nine Iris Bešlić transformira se u istraživanje dihotomije realnog i apstraktnog, duhovnog i fizičkog, velikog i malog, konkretnog i nedokučivog. Polaritet je dodatno naglašen tematskom podjelom fotokolaža smještenih unutar deset kutija raspoređenih u prostoru galerije. Dio radova prikazuje presjeke vizura Karlovca i Zagreba, dokidajući pritom identitet pojedinog grada i istovremeno stvarajući novi, (ne)postojeći grad. Realan prikaz nasumičnih scena javnih prostora i ljudi primjenom različitih perspektivnih planova, lomljenjem svjetlosti i ispreplitanjem prepoznatljivih veduta dvaju gradova postaje nešto jednako strano i nedokučivo poput svemira, intrigirajući ljudski um i otvarajući mogućnosti novog pogleda na svijet koji nas okružuje. Druga grupa fotokolaža izravno se nadovezuje na zbirku pjesama "Kozmolom" interpretirajući beskonačnost svemira kroz prikaz galaksija, Perzeide, Kasiopeje, Aldebarana i mnogih drugih astroloških pojava. Scene se dodatno umnažaju, lome, presijecaju i pretapaju jedna u drugoj integriranjem kaleidoskopa na otvor kutije, ponavljajući se pritom u pravilnom matematičkom nizu. Doživljajnost, emocionalni i refleksivni odnos prema životu ostvaren vizualnim doživljajem Nine Iris Bešlić u poeziji Gorana Gatalice manifestira se pjesničkim figurama: "Svjetlost razdvaja vid i nevid na putu od zvijezde do zemlje". Nameće se pitanje sveukupne zbilje: što je realnost, a što iluzija. Nešto što za jednoga predstavlja stvarnost, za drugoga može biti iskaz naslijeđa, kulture ili emocionalne subjektivnosti. Slojevitost i kompleksnost prikaza, njihovo ispreplitanje i umnožavanje ostvareno višestrukim perspektivnim planovima i pogledom kroz kaleidoskop izjednačuje iluziju i stvarnost čineći zbilju relativnom. Ogledala lome prikaze gradova, ljudi i svemira pretvarajući ih tek u simbole, znakove, toteme mjesta i vremena.

Pretapanja

Bitan aspekt izložbe predstavlja smještaj sadržaja u kutije što slučajnom prolazniku onemogućuje konzumaciju umjetničkog djela. Bijele sterilne kutije ničim ne nagovještaju što se unutar njih nalazi, te su namjernici pozvani da svjesno odluče doživjeti predstavljeni sadržaj pogledom kroz otvor kutije. Sam performativni čin koji započinje odlukom o konzumaciji umjetničkog sadržaja psihološki djeluje na konzumenta budeći asocijacije na mnoga iskustva iz kolektivne svijesti poput Pandorine kutije, svijeta zarobljenog u kutiji, te osjećajem da pogledom u unutrašnjost bijele kutije zavirujemo u nečiji um. Istovremeno se omogućuje potpuna koncentracija na umjetnički rad izolacijom ometajućih faktora iz neposredne blizine.

Rad Nine Iris Bešlić reflektira se u pjesništvu Gorana Gatalice, dok se njegovo pjesništvo odražava u vizualnom radu Nine Iris Bešlić. Interdisciplinarnim pristupom ostvarena je sinergija dvaju različitih izričaja koji nisu jedan u službi drugog već se jednakovrijedno nadopunjuju i na taj način čine komplementarnu cjelinu našeg svijeta. Ili riječima Gorana Gatalice: "Sunce dotiče Zemlju, a uskovitlani oblak kvasi zamrle pustopoljine i ruže cvatu nadomak zvijezda."

Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Samostalna izložba Aleksandra Bezinovića i Katarine Vojković

vrijeme: 18.11. - 17.12. 2016.

mjesto: Galerija Galženica, Velika Gorica

Samostalna izložba Aleksandra Bezinovića i Katarine Vojković

Otvorenje izložbe: Galerija Galženica, 18.11. u 19 sati

Samostalnom izložbom Aleksandra Bezinovića i Katarine Vojković završavamo program kojim smo ove godine predstavili mlade akademske umjetnike vezane za Veliku Goricu i okolicu, bilo podrijetlom, bilo trenutnim životom i radom. O slikarstvu Aleksandra Bezinovića i Katarine Vojković, ovoga puta pišu povjesničarke umjetnosti Rozana Vojvoda i Petra Petrušić.

Stvaranje i rastvaranje, konstrukcija i dekonstrukcija, nastajanje i nestajanje; sve su to parovi suprotnosti koji se mogu aplicirati na radove Aleksandra Bezinovića nastale u protekle dvije godine. Postupcima koji uključuju paljenje, struganje, obilno korištenje vezivnih sredstava, pa čak i namjerno izazvanu koroziju metalnih ploča, autor dodatno naglašava poljuljane odnose između podloge, figurativnog motiva, riječi i boje. Rekonstrukcija kao misao vodilja ove izložbe, postaje primjenjiv i istodobno relativan stvaralački princip - sve se na neki način može rekonstruirati u sprezi tehnologije i stvaralačkog principa; palma pa čak i ljudsko tijelo.
(Rozana Vojvoda)

Kreativna biografija Katarine Vojković obilježena je nekonvencionalnim izborom motiva i materijala. To djelovanje u oprečnostima djelomično je odraz odrastanja s majkom naivnom kiparicom i kasnijim zanimanjem za mehanizme nanošenja boli kojima je likovni oblik Katarina podarila u okviru umjetnosti BDSM-a. Jedna od zajedničkih karakteristika seksualnosti i umjetnosti je nekonvencionalnost. Umjetnik ne odabire laskati komforu publike. Tijelo i sve što radimo sa njim unutar privatnih prostorija je intimno područje. Kako i sama kaže, njezini prvi radovi bili su odraz bunta i neprihvaćenosti. Radovi koje danas gledamo pripadaju umjetnosti fetiša u kojima izlaže vlastitu intimu te tako ispituje granice užitka, boli i međusobnog ljudskog povjerenja.
(Petra Petrušić)

Aleksandar Bezinović rođen je 16.5. 1975. godine u Splitu gdje završava Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn — odjel grafičkog dizajna. 1993. upisuje slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a 1998. diplomira u klasi prof. Zlatka Kesera. Od 1998. do 2007. radi kao suradnik u Hrvatskom restauratorskom zavodu na odjelu drvene polikromirane skulpture. Surađuje na filmskim i kazališnim projektima kao slikar scenografije. Izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj, Sloveniji, Francuskoj, Njemačkoj, Dubaiju, SAD. Živi i radi u Zagrebu. Član je HZSU.

Katarina Vojković je rođena 10.07. 1986 u Zagrebu. 2001. upisuje srednju školu Primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, a 2007. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je 2014. diplomirala u klasi Danijela Kovača. Tijekom zime 2015. god. pohađa tečaj nordijske umjetnosti na Likovnoj akademiji u Oslu (Norveška). „Ilustrirala je knjigu ''Lajkavica'', a izlagala je na 9 samostalnih i 20 skupnih izložaba. Članica je HDLU-a od 2016.

Izložba je ostvarena sredstvima Grada Velike Gorice.

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.