Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Izložba Vide Meić

vrijeme: 22. veljače u 19:00

mjesto: Galerija Matice hrvatske Ulica Matice hrvatske 2; Strossmayerov trg 4, 10000 Zagreb,

vida

Dubina u likovnosti nipošto ne mora biti ona iluzionirana, prostorna. Dapače, uslojavanje slikarske tvari, ili višestruko otiskivanje grafičke ploče, često rezultiraju vrlo zanimljivim i raskošnim, posve rastvorenim plohama. Tako grafičarka Vida Meić na svojim radovima, u kojima kartonski tisak kombinira s kolografijom, tehnikom lijepljenja materijala na matricu, varirajući visoki i duboki tisak, postiže dojam dubinskih tekstura, zanimljivih igara plutajućih oblika, zasićenosti formama i bojom. Taj efekt grafički listovi možda duguju mekoći i trošnosti kartonske matrice, koja kao da teži prenijeti svaki detalj vlastite strukture, prije nego bude prepuštena svome neminovnom raspadu.

I cijeli se postav izložbe može doživjeti kao dinamična razlika u rezonancijama kvadratnih ploha, kao odašiljanje određenih frekvencija kroz boje i nestabilne oblike, čije se djelovanje prepušta recipijentovoj (pod)svijesti. Neke od klasičnih teorija apstrakcije stavljaju strogi veto na pokušaje njezine imaginativne interpretacije: Clement Greenberg piše kako, budući da je medij vizualnih umjetnosti fizički: „čista skulptura i čisto slikarstvo teže ponad svega djelovati fizički na promatrača“ (iz eseja Prema novom Laokontu, 1940.), a Giulio Carlo Argan u eseju Kriza predstavljanja (iz 1976.) sugerira kako umjetnička djela više ne djeluju semantički (značenjski), nego znakovno, uspoređujući ih s prometnim znakovima, i da kao takva usmjeravaju naše „praktično ponašanje“, odnosno psihološke reakcije. Međutim, treba li danas ponavljati naučene istine i držati se asemantičkoga tumačenja (prvenstveno) apstraktne umjetnosti kao jednoga non plus ultra shvaćanja takvoga slikarstva, kiparstva ili grafike?

Ako nam grafike Vide Meić, izložene ovdje, mogu poslužiti kao podloga za to pitanje, krenuo bih od njihove punine, koja ne zaslužuje ništa manje nego puninu tumačenja, otklon od poznatog, očekivanog, od (već) citiranog. Sama prisutnost oblika u međusobnoj prisnoj komunikaciji, pa još k tome ovako fluktuirajućih, organičkih, nestabilnih, protejskih u svojoj najosnovnijoj naravi, sugerira bezbroj mogućih asocijacija. Sve vizualne forme predstavljaju neke tercijume koji povezuju nepredmetno s predmetnim, unutarnje s vanjskim. U tome je povezivanju ključ našeg estetskog osjećaja prema tim listovima (ako ga ima).

Ne treba ići do Leonardovih vježbi s mrljama i oblacima, ili do Detonijeve Fantazije oronulog zida, te tvrditi da je to što se vidi nužno nešto. Kao i u kreaciji umjetničkog djela, u njegovoj percepciji nije bitno što se vidi, nego kako se vidi. Primjećujući dinamiku, grupiranja, kompoziciju i varijacije „energeskih“ isijavanja pojedinih radova, mi u njih učitavamo (ili: upisujemo, ili, ako vam je draže budući da je riječ o grafičkoj umjetnosti: utiskujemo) svoj pogled to jest misao: urođen ili naučen, školovan ili intuitivan. Da, može se reći da je to „usmjeravanje psihološkog ponašanja“, ali nikako tipizirano, formulativno, „prometno“, s poželjnim, „ispravnim“, rezultatom; nego poticajno, refleksivno, nepredvidljivo, snoliko (jer je sanjač apsolutno sve ono što je sanjano, koju god teoriju o snu zastupali).

Autorski pečat i tehnika ovih grafika tome mogu govoriti u prilog, i također imaju funkciju znaka. Tražimo li njihovu izrazu morfološke pretke, u našoj umjetnosti bili bi to Ordan Petlevski, kao i apstrakcije Zlatana Vrkljana. Gradnjom, doslovce dubinskom, prožimanjem otisnutih ploha i tekstura, stvara se dojam jedne drugačije tehnike otiskivanja, akvatinte, pa se ciklus može shvatiti i kao preklapanje ili igra međusobne simulacije unutar različitih grafičkih tradicija i metoda. Prostor bez koordinata osmišljen je prema logici kompozicije, logici uhvatljivoj tek onoliko koliko je to umjetničina intuicija (koja je u temelju radova), ali zato ne manje postojanoj.

Simbol ostaje osnova čitanja djela, čak i kada negira svoju prirodu simbola. Prividno neartikulirani prijelazi i grupacije oblika, sa čvrstim su osloncem u materiji, ali su i nesvedivi na floskulativno lišavanje značenja. „Čista“ materija ili forma nikada nisu uistinu prazne (možemo li uopće misliti istinsku prazninu?), nego su zajednička podloga mnogih mogućih smislova.

Feđa Gavrilović

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Lupinizam - Stephan Lupino u Križevcima

vrijeme: 17.03.2016

mjesto: Likovna galerija Gradskog muzeja Križevci

Izložba radova vizualnog umjetnika Stephana Lupina - skulpture, slike, fotografije

Lupino

Lupinizam nije stisko obilježje, to je terminus technicus za način kako Lupino djeluje.

Lupinizam je način kako Lupino djeluje, lupinizam se zrcali u banaliziranju glamur fotografije – kojega kao uspješan žanrovski eksperiment prepoznaju i prihvaćaju glamur časopisi poput Playboya, Voguea ili Detailsa – u fotografijama u kojima fotograf postaje model, kada pozira zajedno s modelima, ili uhvaćen kako balansira nad modelom, tražeći nemoguće kutove i rakurse, ili dok 'fleksericom' obrađuje skulpturu u žestokom klinču kao da se s njom bori.

Lupinizam je u šetnjama između medija i žanrova, no istovremeno i u nježnoj empatiji prema izoliranim i ranjivim skupinama, na čiju će nas prisutnost Lupino upozoriti, kako? Na svoj način, izravno i necenzurirano, fotoaparatom. Žestina kojom Lupino prigrli novi žanr, novi alat izražavanja, budi zebnju da smo rađanjem kipara izgubili fotografa. No istom lakoćom kojom osvaja nove prostore, Lupino njeguje i alate i medije koje je već osvojio.

Lupinizam je prostor kojim vlada njegova jedinstvena vizija. No neće li lupinizam ubrzo postati novi okvir za ovog neumornog istraživača? Nije li lupinizam samim sobom osuđen da jednog dana postane pretijesan, da ga Lupino odbaci kao što je odbacio svaki okvir koji je osjetio?

Dr. sc. Zdenko Balog, Križevci

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Poziv umjetnicima za sudjelovanje na 7. Hrvatskom triennalu akvarela

prijava: 01.04.2016.

organizator: Galerija umjetnina Slavonskog Broda / Gradski muzej Karlovac

Gradski muzej Karlovac i Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda organiziraju 7. Hrvatski triennale akvarela. Pozivaju se likovni umjetnike-akvarelisti da se odazovu na natječaj koji je otvoren do 1. travnja.

Gradski muzej Karlovac i Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda organiziraju trienalnu izložbu hrvatskog akvarela pod nazivom: 7. Hrvatski triennale akvarela.

Svrha Hrvatskog triennala akvarela jest pružiti uvid u svojstva i značajke akvarela kao likovne tehnike i discipline, prikazati najnovija djela nastala u Hrvatskoj u posljednje tri godine, upozoriti na imena i nove autorske darovitosti. Hrvatski triennale akvarela održava se svake treće godine, počevši od 1998. godine.

Gradski muzej Karlovac i Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda upućuju poziv likovnim umjetnicima za sudjelovanje. Način pristupa izložbi i uvjetima izlaganja regulirani su ovim pravilnikom i javno objavljeni na web stranicama: www.gmk.hr, www.gugsb.hr, ULUPH-a i HDLU-ova, Akademija art-a.

Hrvatski triennale akvarela premijerno će biti postavljen u Galeriji V. Karas, Gradskog muzeja Karlovac, Ljudevita Šestića 3 u Karlovcu. Otvorenje i promocija laureata bit će u svibnju 2016. godine. U Galeriji umjetnina grada Slavonskog Broda, izložba će se otvoriti u rujnu 2016. godine.

Organizacijski odbor 7. Hrvatskog triennala akvarela je tijelo sastavljeno od 4 člana:
1. Hrvojka Božić, mr.sc., ravnateljica Gradskog muzeja Karlovac,
2. Branimir Pešut, prof. ravnatelj Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda,
3. Aleksandra Goreta, akademska slikarica, voditeljica Galerije „Vjekoslav Karas“,
4. Romana Tekić, prof. voditeljica Galerije „Ružić“, Slavonski Brod.

Organizacijski odbor imenovao je članove odbora za izbor djela:
1. Nikola Albaneže povjesničar umjetnosti,
2. Feđa Gavrilović povjesničar umjetnosti,
3. Josip Zanki, predsjednik HDLU Zagreb.

Odbor za izbor djela izabire djela za izložbu i dodjeljuje Veliku otkupnu nagradu Hrvatskog triennala akvarela od 5000 kn.

Pravo sudjelovanja na izložbi imaju počasni autori (počasni autori su nagrađivani laureati iz prijašnjih saziva HTA) i autori koji su se odazvali na javni poziv uz uvjet da prihvaćaju odredbe ovog Pravilnika. Jedan autor može prijaviti najviše jedno djelo.

U obzir za odabir dolaze djela izrađena vodenim bojama (akvarelom) izvedena na podlozi formata ne većeg od 700 x 1000 mm.
Izlagači su uz radove organizatoru dužni poslati kontakt podatke (adresa, e-mail adresa, mobitel, telefon i sl.) i podatke za katalog.

Podaci za katalog obuhvaćaju biografske podatke autora (kratak životopis sa osnovnim informacijama o autoru) i podatke za katalošku jedinicu pojedinog prijavljenog djela (autor, naziv, dimenzija, godina nastanka, tehnika.) Podatci za katalog moraju biti snimljeni u digitalnom obliku ( cd microsoft word dokument). Podatci za katalošku jedinicu pojedinog prijavljenog djela moraju biti ispisani na poleđini djela. Djela bez priloženih podataka neće se uzeti u obzir za izlaganje. Djela svih sudionika (osim počasnih) podvrgavaju se žiriranju. Djela se dostavljaju neopremljena.

Organizator priprema i objavljuje katalog izložbe. Svaki izlagač dobiva jedan besplatan primjerak kataloga izložbe. Izlagači prepuštaju organizatoru pravo na fotografiranje i reproduciranje djela i bibliografskih podataka u katalog, dokumentaciju i za propagandne svrhe izložbe bez odštete i naknade.

Rok za predaju radova teče od objave poziva do 1. travnja 2016. godine.
Radovi se mogu poslati poštom ili predati na adresi: Gradski muzej Karlovac, Galerija V. Karas, Ljudevita Šestića 3, 47000 Karlovac. Troškove dostave snosi autor. Troškove osiguranja i posebnog rukovanja pri slanju na adresu snosi autor. Troškove povratka radova snosi organizator.

Galerija V. Karas, Ljudevita Šestića 3, Karlovac, Aleksandra Goreta, voditeljica galerije, tel 047 412 381.

Izvor: http://www.gmk.hr/

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.