Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Petra Grozaj - Out of the blue

vrijeme: 15.04.2016. - 06.05.2016

mjesto: Zagreb; Centar kulture na Peščenici, Galerija događanja, Ivanićgradska 41a

Grozaj

U petak, 15. travnja, u 20 sati, u Galerija događanja u Zagrebu, otvara se izložba Petre Grozaj pod nazivom 'Out of the blue'. Izložba ostaje otvorena do 6. svibnja.

U odnosu na prijašnji rad u kojemu je većinom naglašena tendencija ka plošnosti i apstrahiranju, novi ciklus Petre Grozaj predstavlja iskorak prema stvaranju slikarske dubine.

Kao inspiraciju umjetnica uzima različite fotografije, često slavnih osoba i glamuroznog karaktera koje koristi kao predložak. Slikajući, odmiče se od odabranog motiva, razrađuje ga i transformira do neprepoznatljivosti. Sama umjetnica točno detektira na koji način radove karakterizira njihov neodređeni "mračni sjaj". Iako izvorište često imaju u površnom mainstream glamu, slikarskim izrazom radovi bivaju pretvoreni u gotovo prijeteću, napetu slojevitost.

Tamnu atmosferu umjetnica ne ostavlja doslovnom, jednodimenzionalnom, nego u nju unosi natruhe ironije. Ironijsku dimenziju postiže stvaranjem neobične, uvrnute atmosfere, između ostalog i uvođenjem sjajnih površina mahom oslikanih draperija. Na taj način gotovo podcrtava, inzistira na glamuru, no on kao da se urušava u vlastito blještavilo otkrivajući svoju tamnu pozadinu. Umjetnica kao da se odmiče i pomalo ironizira oba prisutna aspekta, i blještavilo i tamu, te pokazuje njihovu relativnost, njihovu prolaznost i naličja.

Neočekivani i nepripadajući detalji, poput primjerice sokola na slici "Napuštajući močvaru čekanja" doprinose nadrealnosti prizora. Motivi poput ovoga prodiru u sliku iz neke druge priče, nekakvog tajnovitog konteksta koji kao da komunicira nerazumljivu poruku. Uz osjetno uživanje u slikarskom procesu vidljivom u radu Petre Grozaj, njezine slike kao da komuniciraju neke tajne, darkerski blještave poruke, ironizirajući same sebe činjenicom da nikada potpuno ne upadaju u atmosferu koju suvereno stvaraju.

Josipa Bubaš


Petra Grozaj diplomirala je slikarstvo 2002. g. na nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Sudjelovala je na brojnim samostalnim i skupnom izložbama u zemlji i svijetu.
Dobitnica nekoliko nagrada i priznanja za svoj umjetnički rad. Živi i radi u Zagrebu.

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Boris Bućan "Doručak u štampariji"

vrijeme: 14.04.2016. - 29.04.2016.

mjesto: Zagreb; MSU, Avenija Dubrovnik 17

Otvorenje 14. travnja 2016. u 19 sati

Na izložbi "Povijest moderne umjetnosti od Altamire do danas" (1976) Boris Bućan objavio je rad na kojem piše: "Dozvoljavam da se moja djela reinterpretiraju u drugom vremenu ako njihov naboj oslabi." Eto četrdeset godina poslije, čini se, njihov naboj nije oslabio, ali pitanje je koliko autor ima mogućnost dopuštati ili ne dopuštati reinterpretiranje – ako ni zbog čega drugog, barem zato što njegovih djela ima diljem svijeta.

Bucan

Boris Bućan samostalno izlaže od početka 1970-ih godina i realizirao je više od stotinu samostalnih izložbi u nas i inozemstvu, a sudjelovao je i na tristotinjak skupnih izložbi. Predstavljao je Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu 1984. Na Bijenalu u São Paulu bio je 1979.i1989, a na Trijenalu u Milanu 1992. godine. Osobito uspješna na međunarodnom planu bila mu je godina 2015. kada su njegovi radovi bili izloženi u velikim svjetskim središtima. Na izložbi The World Goes Pop u čuvenoj londonskoj galeriji Tate Modern bila su čak 33 njegova rada. U Budimpešti, u Ludwig muzeju na izložbi Ludwig Goes Pop + The East Side Story zastupljen je među svjetskim velikanima pop arta. Njujorška MoMA uzela je tri njegova plakata za izložbu Making Music Modern: Design for Ear and Eye, a među njima je bila i Žar ptica, koja tako postaje kultni plakat hrvatske umjetnosti grafičkog oblikovanja. Na istome mjestu opet je prisutan na izložbi Transmissions – Art in Eastern Europe and Latin America, 1960-1980.

Radovi Borisa Bućana nalaze se u najvažnijim muzejima i galerijama diljem svijeta, primjerice, u MoMA-i, Cooper-Hewitt Museum, New York, Staatliches Museum für Angewandte Kunst, München, Deutsches Plakat Museum, Essen, The Victoria and Albert Museum, London i drugima.

Hrvatsko dizajnersko društvo 2006. godine dodjeljuje Bućanu nagradu za životno djelo, a iste godine postaje član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Još tijekom studija slikarstva na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, Bućan djeluje u krugu umjetničkog naraštaja okupljenog oko Galerije Studentskog centra. Galerija SC-a tada je živo mjesto istraživanja novih oblika umjetničkih praksi i njihovih mogućih društvenih funkcija.

Bućan, poput mnogih iz generacije sedamdesetih godina školovanih na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, istodobno djeluje i na području grafičkog oblikovanja. Ubrzo je napustio urbane intervencije kao oblik umjetničkog izričaja, ali ostao je prisutan u javnom prostoru više od dvadeset godina mijenjajući lice grada svojim plakatima.

Oduvijek kreativno nesputan, imao je sreću što je surađivao s naručiteljima koji ga nisu ograničavali, cenzurirali ili mu nametali svoja rješenja. Već je početkom sedamdesetih stekao povjerenje ključnih naručitelja: Galerije Studentskog centra, Dramskog kazališta Gavella ondašnje Galerije suvremene umjetnosti.

Rick Poynor, britanski pisac, kritičar, predavač i kustos, pomnjivo je za katalog analizirao Bućanove plakate iz tog razdoblja i reinterpretacija teško da može biti pohvalnija: "Bućanovi plakati s kraja 1960-ih i početkom 1970-ih iznenadili su me jer su se i u Europi i u Americi u to doba djela takvog tipa rijetko, ako uopće, mogla naći. Bućanovi plakati bili su iznimno originalni i upućivali na smjer izrade plakata koji nigdje drugdje nije niti približno bio istražen na tako temeljit način. Taj je prvi susret bio jedan od onih trenutaka otkrivenja koji dovode do prevrednovanja predodžbe o području koje se sve do tada činilo dobro proučenim. Neobično je što djelo tako beskompromisne inventivnosti nije bilo zapaženo u dizajnerskim krugovima engleskoga govornog područja. Drugo što valja naglasiti jest činjenica kako ta rana djela, nastala kad je Bućan bio dvadesetogodišnjak, i nakon tri desetljeća jedva da su ostarjela te su se doimala kao vrlo rana najava konceptualnih trendova koji će se u svjetskom dizajnu pojaviti tek oko 2000., stoga nakon svih ovih godina taj sud o njima još uvijek stoji."

Zbog jednog romana i jednog filma naslov ove izložbe više asocira na čežnju za glamurom, nego na buku i prljavštinu starih štamparija. Pa ipak, prije umjetničkog glamura koji je stigao mnogo godina nakon toga, Bućan je čekajući na prvi otisak plakata mnoge dane (a vjerojatno i jutra) proveo u tiskarama. Plakati bi potom slijedili svoju sudbinu završavajući na gradskim ulicama i plakatnim mjestima, da bi već nekoliko dana kasnije nestali. Tijekom godina njegovi su plakati postali svakodnevica sve dok jednog dana nisu iščezli. (R)evolucija oglašivačke industrije izmijenila je komunikacijske modele oglašivanja te su Bućanovi plakati postali dio prošlosti koja je i danas aktualna zahvaljujući muzejima.

Što otkupom, što donacijama Muzej suvremene umjetnosti danas posjeduje reprezentativnu autorsku cjelinu plakata Borisa Bućana. Ta zbirka iznimne vrijednosti tako nam je i omogućila izlaganje i istraživanje Bućanova opusa.

Osim što su njegovi plakati dio vizualne memorije mnogih generacija, važni su zbog inovacija u grafičkom dizajnu, ali i širenja pojma plakata i njegove percepcije.

Plakatni opus koji se danas nalazi u MSU-u predstavlja relevantan presjek Bućanovog stvaralaštva od samih početaka sedamdesetih godina do kraja prošloga stoljeća. Dizajnirajući plakate Boris Bućan upotrebljavao je reference iz masovne kulture, iz svakodnevnog života, kao i reference iz mnogih povijesnih umjetničkih stilova. U mediju plakata pronašao je jedinstven način preispitivanja odnosa i granica između umjetničke autonomnosti i društvenog konteksta, likovnih i dizajnerskih pravila, pokazujući dolazećim naraštajima umjetnika kako te granice valja neprestano pomicati.

Kustosica: Kristina Bonjeković Stojković

Izvor: http://www.msu.hr/

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Izložba slika Zlatan Vrkljan: Zagrebačka škola

vrijeme: 13.04.2016. - 18.05.2016.19,00

mjesto: Karlovac; Galerija Vjekoslav Karas, Ljudevita Šestića 3

pozivnica

U srijedu, 13. 4. 2016. godine u 19.00 sati u Galeriji „Vjekoslav Karas“ u Karlovcu otvara se izložba slika Zlatan Vrkljan: Zagrebačka škola. Na otvorenju izložbe će govoriti akademik Tonko Maroević.

Akademik Zlatan Vrkljan (1955., Zagreb) jedan je od naših najuvaženijih slikara. Diplomirao je slikarstvo u klasi profesora Šime Perića na ALU u Zagrebu, nakon čega je suradnik majstorske radionice profesora Ljube Ivančića i Nikole Reisera te nastavnik na ALU u Zagrebu. Značajan trag ostavio je kao inicijator i voditelj zagrebačke galerije Arteria od 1994. do 1999. godine. Predstavljao je Hrvatsku na 48. Venecijanskom bijenalu (1999.), godine 2007. nagrađen je državnom „Nagradom Vladimir Nazor“.

Zlatan Vrkljan je opus izgradio je promišljanjem i preispitivanjem umjetničkog (slikarskog) djelovanja i njegovog smisla. Poticaj za ciklus Zagrebačka škola pronašao je u hrvatskoj slikarskoj tradiciji čiji su odjeci na razne načine prisutni i danas u poučavanju na ALU Zagrebu. Tonsko slikanje akcentuirano plemenitim kolorističkim akcentima, slikarska je metoda „zagrebačke škole“, tj. slikara stasalih između dva rata (Gabrijel Stupica). Najnoviji ciklus slika Zlatana Vrkljana svjesno je istraživanje vitalnosti ove klasične slikarske metode i načina slikarskog razmišljanja ali i njezino sažimanje te afirmacija u figurativnim temama (pejzaž, mrtva priroda, animalizam, autoportet, portret, grupni portret) na manjim (štafelajnim) i velikim (zidnim) formatima prilagođenima prijevozu i izlaganju, ali i u apstrakciji.

Dvojezični katalog izložbe sadrži reprodukcije izloženih djela i uvodne eseje akademika Tonka Maroevića i Antonije Škrtić, a zajedno s ostalim publikacijama uz izložbu oblikovao ga je akademski slikar Robert Šimrak.

Prigodom otvorenja izložbe biti će promoviran i autorski plakat izložbe s numeracijom i potpisom autora, kojim će Gradski muzej Karlovac, ljubaznošću Zlatana Vrkljana upotpuniti ponudu muzejske trgovine.

Izložba ostaje otvorena do 18. svibnja 2016. godine.

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.